Globus

Kantonalni sud u Sarajevo je 27. decembra osudio Savu Marinkovića na 45 godina zatvora a Aleksandra Macana na 15 godina zatvora, za ubistvo sarajevskih policajaca Adisa &Scaron;ehovića i Davora Vujinovića, počinjeno 26. oktobra 2018. godine.
Marinković je optužen da je iz pu&scaron;komitraljeza ispalio najmanje 20 metaka u policajce, koji su ih zatekli u krađi vozila. &Scaron;ehović je preminuo na licu mjesta, a Vujinović nekoliko sati kasnije.
Uz Marinkovića i Macana je u istom predmetu optužen i Marko Trifković, koji se nagodio sa Tužila&scaron;tvom Kantona Sarajevo. U ljeto 2024. godine mu je izrečena kazna od 15 godina zatvora, za te&scaron;ku krađu, dok su Marinković i Macan optuženi za ubistvo.
Optužnica je podignuta u decembru 2022. godine, a sva trojica su negirali krivicu prije skoro dvije godine, kada je počelo suđenje.
Djelovi pu&scaron;komitraljeza, iz koga su ubijeni policajci, skupa sa 20 čahura, pronađeni su na Palama, na području bh. entiteta Republika Srpska, gdje su bili zakopani.
Vlasti Savezne Njemačke su u julu 2022. godine izručile Bosni i Hercegovini Savu Marinkovića, za kojim je bila raspisana potjernica.
Tokom istrage i suđenja je saslu&scaron;ano oko 500 osoba, urađena su brojna vje&scaron;tačenja, a sarađivali su i međunarodne policijske agencije EUROPOL i INTERPOL.
Dokazi su potkrijepljeni i podacima iz aplikacija Sky i Anom, koje je pribavilo Tužila&scaron;tvo putem međunarodne pravne pomoći, odnosno pravosudnih organa SAD-a i Francuske, saop&scaron;tilo je ranije Tužila&scaron;tvo Kantona Sarajevo.

Izrečena kazna od 60 godina zatvora za ubistvo sarajevskih policajaca

TOKOM ISTRAGE I SUĐENJA JE SASLUŠANO OKO 500 OSOBA

Po naredbi tužioca uhap&scaron;eni su Ne&scaron;ić Nenad, ministar bezbjednosti BiH, Milan Dakić, direktor Puteva Republike Srpske, Mladen Lučić i jo&scaron; četiri osobe, saop&scaron;teno je iz Tužila&scaron;tva BiH, javljaju Nezavisne novine.
Oni su, kako se dodaje, uhap&scaron;eni u istrazi koju Tužila&scaron;tvo BiH sprovodi zajedno sa Upravom za organizovani kriminal Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srpske, u predmetu za koruptivna krivična djela.
&ldquo;Oni su osumnjičeni da su kao rukovodioci JP &lsquo;Putevi RS&rsquo; i lica koja su poslovala sa navedenim preduzećem, počinili udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotrebu službenog položaja ili ovla&scaron;tenja i pimanje mita&rdquo;, naveli su iz Tužila&scaron;tva BiH.

BiH: Uhapšeni ministar bezbjednosti, direktor Puteva i još četvoro

SAOPŠTENO IZ TAMOŠNJEG TUŽILAŠTVA

Ruska vojska nema dovoljno snaga i sredstava da premosti prepreku kakva je rijeka Dnjepar u Hersonskoj oblasti, izjavio je portparol ukrajinske vojne jednice &ldquo;jug&rdquo;. Rusija neće prihvatiti samo uspostavljanje primirja u sukobu sa Ukrajinom, već su potrebni pravno obavezujući sporazumi kako bi se rije&scaron;ili osnovni uzroci sukoba, saop&scaron;tio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.&nbsp;
FSB: Osujećena zavjera Kijeva da se ubiju visoki ruski oficiri u Moskvi
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saop&scaron;tila je da je osujetila zavjeru ukrajinskih obavje&scaron;tajnih službi da ubiju visoke ruske oficire i njihove porodice u Moskvi, prenijela je državna novinska agencija Tas.
Generala-potpukovnika Kirilova, načelnika ruskih snaga za nuklearnu, biolo&scaron;ku i hemijsku za&scaron;titu, ubila je ukrajinska obavje&scaron;tajna služba SBU 17. decembra u Moskvi kada je eksplodirala bomba pričvr&scaron;ćena na električni skuter kada je izlazio iz zgrade u kojoj je stanovao.
Napad na ukrajinski energetski sistem
Rusija je za Božić izvela veliki napad na energetski sistem Ukrajine i gradove u njenom istočnom regionu krstarećim i balističkim raketama.
Predsjednik Ukrajine je osudio napade.
&ldquo;Danas je Putin namjerno izabrao Božić za napad. &Scaron;ta može biti neljudskije? Preko 70 projektila, uključujući balističke, i vi&scaron;e od stotinu dronova. Ciljevi su na&scaron;a energetska infrastruktura&rdquo;, rekao je Volodimir Zelenski.
&ldquo;Ruska Federacija je pokrenula masovni udar preciznim oružjem dugog dometa i udarnim dronovama protiv kritičnih objekata energetske infrastrukture Ukrajine koji podržavaju rad vojno-industrijskog kompleksa&rdquo;, potvrdila je Moskva napade.
Najmanje četiri civila su ubijena u ruskim napadima u Ukrajini, saop&scaron;tili su mediji pozivajući se na lokalne zvaničnike.
Nakon napada, Rojters je javio da je pola miliona ljudi u oblasti Harkova na Božić ostalo bez grijanja. U međuvremenu je do&scaron;lo do nestanka struje u glavnom gradu Kijevu i drugde.
Rusija neće prihvatiti samo uspostavljanje primirja u sukobu sa Ukrajinom, već su potrebni pravno obavezujući sporazumi kako bi se rije&scaron;ili osnovni uzroci sukoba, saop&scaron;tio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Tokom Božića do&scaron;lo je do 211 borbenih okr&scaron;aja između snaga Ukrajine i Rusije, a Pokrovski pravac ostaje najže&scaron;ći, saop&scaron;tio je General&scaron;tab Ukrajine.
Vojska Rusije nema dovoljno snaga i sredstava da premosti prepreku kakva je reka Dnjepar u Hersonskoj oblasti, izjavio je portparol ukrajinske vojne jednice &ldquo;jug&rdquo;.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su ruske snage preuzele kontrolu nad naseljem Vidrodženija na istoku Ukrajine.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu rekla je da je ruski projektil &ldquo;naru&scaron;io&rdquo; vazdu&scaron;ni prostor Moldavije.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je da NATO poku&scaron;ava da Moldaviju pretvori u centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem.

Rusi nemaju sredstva za prelazak rijeke Dnjepar; Lavrov: Potrebni obavezujući sporazumi, ne samo primirje

RAT U UKRAJINI

U padu putničkog aviona u blizini grada Aktau u zapadnom Kazahstanu, poginulo je vi&scaron;e desetina ljudi, saop&scaron;tile su kazahstanske vlasti.
Navodi se da je u avionu, koji je letio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua za Rusiju, bilo 67 ljudi.
<blockquote class="twitter-tweet">
62 passengers and 5 crew members are reported to have been on board flight <a href="https://twitter.com/hashtag/J28243?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#J28243</a> when it crashed. Local media are reporting at least 12 survivors have been found.
&mdash; Aviation Safety Network (ASN) (@AviationSafety) <a href="https://twitter.com/AviationSafety/status/1871828628327297160?ref_src=twsrc%5Etfw">December 25, 2024</a></blockquote>
Zvaničnici su saop&scaron;tili da je poginulo na desetine ljudi i da je, prema preliminarnim informacijama, preživjelo najmanje 29 osoba.
Kazahstansko Ministarstvo zdravlja saop&scaron;tilo je da je 27 osoba, uključujući dvoje djece, prebačeno u regionalnu bolnicu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako su naveli, 11 osoba je u te&scaron;kom stanju smje&scaron;teno na intenzivnu njegu.
Ministarstvo za vanredne situacije u saop&scaron;tenju navodi da su spasilačke ekipe bile na mjestu nesreće i da su vatrogasne službe ugasile požar.
Kompanija Azerbejdžan erlajns saop&scaron;tila je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti oko tri kilometra od Aktaua.
Uzrok nesreće jo&scaron; nije poznat.
Kako prenose lokalne novinske agencije, putnici su državljani Azerbejdžana, Kazahstana, Kirgistana i Rusije.

U padu aviona u Kazahstanu desetine mrtvih

U AVIONU JE BILO 67 OSOBA

Spasilački timovi su se rano jutros ponovo uputili na planinu Bjela&scaron;nicu gdje se traga za osobom koja je dan ranije nestala na tom području.
Dijana Rađo, iz Stanice gorske službe spa&scaron;avanja Sarajevo je potvrdila za Radio Slobodna Evropa da se traga za nestalim zaposlenim meteorolo&scaron;ke stanice na Bjela&scaron;nici.
&ldquo;Sigurno je da ni danas nisu povoljni uslovi za potragu, velika je magla, mećava je u pitanju. Znam, prema zadnjim informacijama, da su nedavno iza&scaron;li prema vrhu Bjela&scaron;nice i sada će se ra&scaron;iriti i rasporediti da prolaze redom teren, da vide ima li nekih tragova i &scaron;ta dalje mogu da nađu&rdquo;, kazala je Rađo.
Istovremeno, kolona automobila na putu Bosanski Petrovac-Drvar, je evakuisana do Drvara u kome je na snazi stanje elementarne nepogode zbog obilnog snijega koji je izazvao probleme.
U pojedinim drvardskim selima nema struje i vode, javlja Srna.
U bh. entitetu Republici Srpskoj bez struje je 50.000 domaćinstava, prenosi Javni servis Radio- televizija Republike Srpske (RTRS).
Najteža situacija je u Kneževu, Kotor Varo&scaron;u, &scaron;irem rejonu Manjače, Ribniku i Kupresu gdje, kako se navodi, elektromonteri nemaju pristup lokacijama kvarova zbog zakrčenih puteva, a posebno u brdsko-planinskim i &scaron;umskim predjelima.
Bez električne energije su Doboj, Teslić, Petrovo i Stanari, zbog kvara na 110-kilovoltnom dalekovodu Elektroprenosa BiH, prenosi RTRS.
Bez struje su i područja na području drugog bh. entiteta, Federaciji BiH i to u dijelovima Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog i Tuzlanskog kantona.
Zbog velike količine snijega, saobraćaj je obustavljen na nekoliko putnih pravaca u Bosni i Hercegovini, a dodatni problem na nekim putevima predstavlja i jak vjetar.

Na Bjelašnici potraga za zaposlenim meteorološke stanice, u RS bez struje 50.000 domaćinstava

OD JUČE TRAJE POTRAGA

Ne jenjavaju sukobi na Bliskom istoku- sedmoro osoba poginulo je u Gazi, a trojica Palestinca na Zapadnoj obali, u posljednja 24 sata. Za to vrijeme, Izrael se orijenti&scaron;e na borbu protiv jemenskih Huta, a nove vlasti u Damasku integri&scaron;u pobunjenike u zvaničnu sirijsku vojsku. Turska promjene u susjedstvu koristi za bolju pregovaračku poziciju oko pomorskog razgraničenja sa Sirijom.&nbsp;
Sirene u centralnom Izraelu, presretnuta raketa lansirana iz Jemena
Sirene su aktivirane u centralnom Izraelu kao rezultat lansiranja projektila iz Jemena.
Izraelska vojska je saop&scaron;tila da je projektil koji su ispalili jemenski Huti presretnut prije nego &scaron;to je u&scaron;ao u vazdu&scaron;ni prostor Izraela.
Ovo je druga noć zaredom u kojoj je grupa koju podržava Iran ispalila balističku raketu na centralni Izrael.
Nastavljau se sukobi
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom Bliskog istoka &ndash; najmanje tri Palestinca poginula su u izraelskoj raciji na Zapadnoj obali gdje je razru&scaron;en izbjeglički kamp kod Tulkarema, a sedmoro ljudi ubijeno je u akcijama IDF-a na sjeveru Pojasa Gaze.
Za to vrijeme, Katar tvrdi da su pregovori o prekidu vatre u palestinskoj enklavi u toku, u saradnji sa posrednicima iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država.
Izrael postepeno usmjerava snage protiv jemenskih Huta, zatraživ&scaron;i u diplomatskoj misiji u Evropi da se ova organizacija proglasi terorističkom.
Nove vlasti u Siriji priključiće pobunjeničke frakcije zvaničnoj sirijskoj vojsci, po&scaron;to su zajedničkim snagama svrgli biv&scaron;eg predsjednika zemlje Ba&scaron;ara al Asada.
Turska, koja je pomagala borbe protiv Asadovih pristalica, zagovara ideju o sporazumu oko pomorskog razgraničenja sa Sirijom, zbog prava na nalazi&scaron;ta ugljovodonika i &ndash; jo&scaron; bitnije &ndash; nafte.

Gaza pod vatrom dok čeka mir; Turska vreba sirijsku obalu

SIRENE U CENTRALNOM IZRAELU, PRESRETNUTA RAKETA LANSIRANA IZ JEMENA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 26 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe povrijeđene lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su je Podgorici evidentirano 11 nezgoda, Bijelom Polju pet, Baru tri, Nik&scaron;iću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Cetinju, Herceg Novom, Kotoru i Budvi.
Izdat je 161 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 35 prekr&scaron;ajnih prijava.

Za 24 sata 26 saobraćajnih nezgoda

SAOPŠTENO IZ OKC UPRAVE POLICIJE

U Hrvatskoj će u januaru naredne godine, nakon predsjedničkih izbora, početi zakonska procedura za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka, a prvi pozivi vojnim obveznicima očekuju se sredinom 2025. godine, saop&scaron;tilo je danas Ministarstvo odbrane Hrvatske.
&bdquo;Ministarstvo obrane pripremilo je zakonske predloge kojima se reguli&scaron;e osnovna vojna obuka, kao i druga pitanja u vezi sa sprovođenjem vojnog roka&ldquo;, prenosi portal Indeks. hr.
Postupak za dono&scaron;enje zakona počeće u januaru 2025, dodaje se u saop&scaron;tenju Ministarstva odbrane.
Resorni ministar Ivan Anu&scaron;ić rekao je u septembru da će vojni obveznici biti smje&scaron;teni na tri lokacije.
&bdquo;Potencijal je između 17 i 18 hiljada mladića koji svake godine navr&scaron;e 18 godina i koji su na&scaron;i budući kandidati za služenje osnovne vojne obuke&ldquo;, rekao je tada prilikom obilaska kasarne u Bjelovaru.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je i vrhovni komandant oružanih snaga, nije se izričito usprotivio vojnom roku. Međutim, on zahtijeva da se o toj temi razgovara na sjednici Savjeta za odbranu.
&bdquo;Ta odluka ne može biti ničiji politički hir, nego dogovor hrvatske demokratske izabrane vlasti. Dakle, prvo sastanak Savjeta za odbranu, dogovor, a tek potom se mogu donositi naredbe. Nemojte se igrati s obaveznim vojnim rokom&ldquo;, poručio je ranije Milanović.

Od 1.januara u Hrvatskoj počinje procedura za obavezni vojni rok

POTENCIJAL IZMEĐU 17 I 18 HILJADA MLADIĆA

Moskva je saop&scaron;tila da je već nekoliko država ponudilo platformu za razgovore novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog Vladimira Putina. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je vi&scaron;e od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo i ranjeno u ruskoj Kurskoj oblasti.&nbsp;
Tramp citirao Putina
Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp citirao je ruskog predsjednika, rekav&scaron;i: &ldquo;Radujem se sastanku s ruskim liderom Vladimirom Putinom o rje&scaron;avanju sukoba u Ukrajini&rdquo;, zaključuje Blumberg. Naime, da se raduje razgovoru s Trampom rekao je i Putin na godi&scaron;njoj konferenciji za novinare.
Moskva saop&scaron;tava da je nekoliko država već ponudilo platformu za razgovore dvojice predsjednika, ali za sada ne otkriva o kojim je zemljama riječ.
Iz Moskve se vraća premijer Slovačke Robert Fico s Putinovom potvrdom da je Rusija spremna da nastavi isporuke gasa Zapadu.
Potom je uslijedila optužba Volodimira Zelenskog da Fico želi da &ldquo;pomogne Putinu da zaradi novac za finansiranje rata i slabljenje Evrope&rdquo;.
Zelenski tvrdi i da je vi&scaron;e od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo i ranjeno u Kurskoj oblasti i da postoje dodatni rizici slanja novih vojnika iz te zemlje.
Skoro polovina &ndash; 47 odsto Ukrajinca spremno je da podrži ulazak Ukrajine u NATO, ako dio teritorija ostane pod okupacijom Ruske Federacije, pokazuje anketa Fondacije &ldquo;Demokratske inicijative&rdquo;, koja je sprovdena zajedno sa sociolo&scaron;kom službom Centra &ldquo;Razumkov&rdquo;.

Zelenski: Rizik da Sjeverna Koreja pošalje nove trupe; Moskva: Države nude platforme za razgovore Putina i Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je slovačkog premijera Roberta Fica, koji je posjetio Moskvu prethodnog dana, da hoće da "pomogne Putinu da zaradi novac za finansiranje rata protiv Ukrajine".
Izjava je data u jeku tenzija oko tranzita ruskog gasa ka EU.
&bdquo;On želi da pomogne Putinu da zaradi novac za finansiranje rata i slabljenje Evrope&ldquo;, napisao je Zelenski na mreži Iks.
Suočena sa gotovo tri godine rata sa Rusijom Ukrajina je letos dala do znanja da neće obnoviti ugovor koji je do kraja godine vezuje za tranzit ruskog gasa ka Evropi, preko ra&scaron;irene ukrajinske mreže gasovoda.
Slovački premijer Robert Fico, koji je ostao vrlo blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, i čija zemlja je jako zavisna od tog energenta, zamjera Kijevu zbog te odluke.
Ali Zelenski je u poruci optužio Fica da ne želi da nađe rje&scaron;enje za zamjenu ruskog gasa i osiguranje &bdquo;energetske nezavisnosti&ldquo; Evrope.
Zelenski je rekao da Ukrajina ima mnogo žrtava zbog rata koji je Putin pokrenuo, i da smatra da je takva pomoć Putinu &ndash; nemoralna.
&bdquo;Glavni Ficov cilj je da posluje sa Rusijom&ldquo;, rekao je Zelenski i pitao se za&scaron;to je taj lider zavistan od Moskve, nagove&scaron;tavajući da je moguće da je Fico potkupljen.
Fico čija zemlja je članica EU i NATO, jedan je od retkih evropskih lidera koji je ostao blizak Putinu.
On je odlučio da se prekine sva vojna pomoć Ukrajini i zalagao se za mir.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin primio je juče u Kremlju slovačkog premijera Fica, preneo je Frans pres pozivajući se na snimke na ruskoj televiziji. Kremlj je javio da je ta posjeta bila planirana &bdquo;nekoliko dana ranije&ldquo;.
Zelenski se u četvrtak izjasnio protiv mogućeg mehanizma tranzita ruskog gasa koji bi kupio Azerbejdžan, &scaron;to je jedna od razmatranih opcija.
Prema Ficu Putin je potvrdio da je spreman da &bdquo;snabdijeva zapad i Slovačku gasom, &scaron;to bi praktično bilo nemoguće posle 1. januara 2025&ldquo;.
Dvojica lidera su razgovarala i o ruskoj invaziji u Ukrajini i o mogućnosti brzog i mirnog zavr&scaron;etka sukoba, dodao je Fico.
Kremlj je saop&scaron;tio danas da su Putin i Fico razgovarali o Ukrajini i o gasu.
&bdquo;Pitanje ruskih isporuka gasa Evropi predstavlja vrlo te&scaron;ku situaciju koja zahtijeva dodatnu pažnju&ldquo;, rekao je portparol ruskog predsedni&scaron;tva Dmitrij Peskov.

Zelenski tvrdi da slovački premijer želi da pomogne Putinu

OPTUŽBE NA RAČUN ROBERTA FICA

Južnokorejski poslanici opozvali su danas vr&scaron;ioca dužnosti predsjednika Južne Koreje Han Duk-soa.
Zahtjev opozicije za smjenu podnijet je u četvrtak, nakon &scaron;to je Duk-so odbio da naimenuje sudije Ustavnog suda, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ustavni sud u roku od &scaron;est mjeseci mora da potvrdi ili poni&scaron;ti smjenu konzervativnog predsjednika države Jun Suk Jeola, za koju su poslanici glasali 14. decembra nakon neuspjelog uvođenja vanrednog stanja.
Duk-so je ranije privremeno preuzeo predsjedničku funkciju, a Jun Suk Jeol je suspendovan do presude Ustavnog suda.
Presuda Ustavnog suda se donosi dvotrećinskom većinom, ali tri mjesta su upražnjena nakon penzionisanja sudija pro&scaron;le jeseni.

Poslanici opozvali vršioca dužnosti predsjednika Južne Koreje