Globus

Američki Vrhovni sud dopustio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremeni pravni status stotina hiljada venecuelanskih, kubanskih, haićanskih i nikaragvanskih migranata koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Kako pi&scaron;e Rojters, a prenosi Radio Slobodna Evropa, &nbsp;time su olak&scaron;ani napori Trampa da pojača deportacije.
Sud je suspendovao odluku federalnog sudije koji je ranije zaustavio namjeru administracije da okonča privremenu dozvolu useljavanja koju je za 532 hiljada migranata odobrio Trampov prethodnik Džo Bajden.
Dvije od tri liberalne članice suda, Ketanji Braun Džekson i Sonia Sotomajor, nijesu podržale presudu.
Privremena imigraciona dozvola omogućava boravak u državi na temelju "hitnih humanitarnih razloga ili značajnog javnog doprinosa", a nosiocima dopu&scaron;ta da žive i rade u SAD-u, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je odobrio ukidanje dozvola uredbom koju je potpisao 20. januara, prvog dana svog drugog predsjedničkog mandata, a ministarstvo nacionalne sigurnosti je u martu počelo da ih ukida, podsjeća Rojters.
Administracija je rekla da će ukidanje privremenog pravnog statusa olak&scaron;ati ubrzani proces deportacije migranata.
Riječ je o jednom od brojnih slučajeva koje je Trampova vlada dovela pred Vrhovni sud ne bi li poni&scaron;tio odluke sudija koji ometaju sprovođenje njegovih politika.
Vrhovni sud je 19. maja dozvolio Trumpu da ukine privremenu za&scaron;titu od deportacije koju je Bajdenova administracija dodijelila oko 350 hiljada Venecuelanaca u SAD-u dok se i u tom slučaju čeka presuda nižih sudova.
U poku&scaron;aju da smanji broj nezakonitih prelazaka granice, Bajden je 2022. godine počeo dopu&scaron;tati Venecuelancima koji su u&scaron;li u SAD vazdu&scaron;nim putem da zatraže dvogodi&scaron;nju dozvolu boravka ako prođu sigurnosne provjere i imaju američkog finansijskog pokrovitelja.
Bajden je taj proces pro&scaron;irio na Kubance, Haićane i Nikaragvance 2023. godine, dok se njegova administracija suočavala s talasom nezakonite imigracije.

Vrhovni sud dopustio Trampu da ukine privremeni status migrantima

TIME SU, PREMA OCJENI MEDIJA, OLAKŠANI NAPORI TRAMPA DA POJAČA DEPORTACIJE

Francuska će, u cilju za&scaron;tite zdravlja djece, zabraniti pu&scaron;enje na plažama, u parkovima, oko &scaron;kola i na ostalim javnim mjestima, rekla je&nbsp; ministarka za zdravlje i porodicu Katrin Votrin.
Zabrana će stupiti na snagu u julu, a ona se neće odnositi na terase kafića i elektronske cigarete, rekla je Votrin za list "Ouest France".
"Gdje god su djeca ne smije biti duvana. Od 1. jula neće vi&scaron;e smjeti da se pu&scaron;i na plažama, u javnim parkovima i vrtovima, autobuskim stajali&scaron;tima, prostoru oko &scaron;kola i sportskim objektima", rekla je ministarka, ističući da je odluka donijeta u cilju za&scaron;tite djece.
Svaki dan od pu&scaron;enja u Francuskoj umre oko 200 djece, upozorila je Votrin.
Konzumacija cigareta u Francuskoj je na istorijsko niskom nivou, saznaje se iz izvje&scaron;taja neprofitnog Udruženja za monitoring kori&scaron;ćenja droga i drugih zavisnosti (OFDT).
Prema OFDT-u, dnevno pu&scaron;i tek ne&scaron;to ispod četvrtine ljudi između 18 i 75 godina.
To je najniži broj od kada je počelo praćenje pu&scaron;enja krajem 90-ih.

Francuska će zabraniti cigarete na plažama, u parkovima i oko škola

ODLUKA DONIJETA U CILJU ZAŠTITE DJECE

Izrael je pristao na američki prijedlog o prekidu vatre u Gazi, saop&scaron;tila je Bijela kuća, a Hamas, kojeg su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, je rekao da preispituje plan, iako njegovi uslovi nijesu ispunjavali zahtjeve grupe.
Kako se sistem distribucije hrane na razorenoj teritoriji, koji podržavaju SAD, &scaron;irio, izraelski mediji su izvijestili da je premijer Benjamin Netanjahu rekao porodicama talaca u Gazi da je Izrael prihvatio sporazum koji je predstavio izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok, Steve Witkoff.
Kabinet Netanjahua nije potvrdila izvje&scaron;taje, ali je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla novinarima u Va&scaron;ingtonu da je Izrael potpisao prijedlog.
Nije detaljno iznosila njegov sadržaj. Međutim, nacrt u koji je Reuters imao uvid&nbsp; predložio je 60-dnevni prekid vatre i oslobađanje 28 izraelskih talaca, živih i mrtvih, u prvoj sedmici i oslobađanje 125 palestinskih zatvorenika osuđenih na doživotnu robiju i ostataka 180 mrtvih Palestinaca.
Plan, za koji se kaže da ga garantuju Trump i posrednici Egipat i Katar, uključuje slanje pomoći Gazi čim Hamas potpi&scaron;e sporazum o prekidu vatre. Plan predviđa da će Hamas osloboditi posljednjih 30 talaca kada se uspostavi trajni prekid vatre.
Međutim, visoki zvaničnik Hamasa je kasnije rekao da je sporazum u suprotnosti sa prethodnim razgovorima između pregovarača grupe i Witkoffa.
Zvaničnik je za BBC rekao da ponuda nije uključivala garancije da će privremeno primirje dovesti do trajnog prekida vatre, niti povratak humanitarnom protokolu koji je dozvoljavao stotinama kamiona pomoći da svakodnevno ulaze u Gazu tokom posljednjeg prekida vatre.
Ipak, rekao je da je Hamas ostao u kontaktu sa posrednicima i da će blagovremeno podnijeti svoj pisani odgovor.
Izrael je pokrenuo vojnu kampanju u Gazi kao odgovor na prekogranični napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 je uzeto za taoce.
Do sada je Izrael osigurao povratak 197 talaca, od kojih je 148 živih, uglavnom kroz dva privremena sporazuma o prekidu vatre sa Hamasom.
Najmanje 54.249 ljudi je ubijeno u Gazi tokom rata, uključujući 3.986 otkako je Izrael nastavio ofanzivu, prema podacima Ministarstva zdravlja te teritorije.

Izrael prihvatio plan SAD o 60-dnevnom prekidu vatre, Hamas preispituje

SAOPŠTILA BIJELA KUĆA

U fabrici "Kru&scaron;ik" u Valjevu jutros se dogodila eksplozija i tom prilikom povijeđeno je pet osoba, prenosi RTS.
<div id="text">
<div id="story-text">
<div id="adoceanrsupnloxhiak"></div>
Povodom akcidenta koji se dogodio u fabrici "Kru&scaron;ik", rukovodstvo se oglasilo saop&scaron;tenjem.
"U privrednom dru&scaron;tvu HK "Kru&scaron;ik&ldquo; a.d. Valjevo, jutros oko 7.40 tokom redovnih aktivnosti presovanja pentrita do&scaron;lo je do aktiviranja pojačnika upaljača na presi, prilikom čega je jedan zaposleni zadobio povrede u vidu posekotina, a četiri zaposlena imaju simptome zujanja u u&scaron;ima", navodi se u saop&scaron;tenju fabrike Kru&scaron;ik.
Radnici su upućeni u valjevsku bolnicu radi ukazivanja pomoći i kontrole sluha.
</div>
</div>

Eksplozija u fabrici oružja "Krušik", pet osoba povrijeđeno

U VALJEVU

Komentari&scaron;ući jučera&scaron;nje optužbe Rusije da Srbija &scaron;alje municiju u Ukrajinu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom razgovarao nasamo o toj temi, te da je formirana komisija koja će te navode ispitati.
"Detalje razgovora ne bih iznosio. Mi smo ovdje formirali radnu grupu zajedno sa na&scaron;im ruskim partnerma da bismo ustanovili činjenice", rekao je Vučić.
Rekao je i da je tačno da postoji ugovor sa Če&scaron;kom Republikom, ali da dozvole nijesu izdate, te nijedna raketa nije isporučena.
"Rusi imaju dobru poslovicu. &Scaron;to se vi&scaron;e če&scaron;e i &scaron;to se vi&scaron;e pere vrana je sve crnja. E tako i ovdje, kad ste samostalna zemlja, napadaju vas svi", rekao je on i dodao da je napadan i zbog izvoza oružja u Rusiju, za koji tvrdi da ne postoji.
On je naglasio da Srbiju napadaju jer je nezavisna i samostalna zemlja.
"Na&scaron;e fabrike moraju da žive i rade", istakao je on i dodao da oko 24.000 građana radi u namjenskoj industriji.
On je upitao gdje Srbija može da izvozi oružje ukoliko ne može u Afriku, SAD, azijske zemlje, Rusiju, niti u Evropu.
"Sa druge strane, ja sam na to politički naučio", rekao je on, dodav&scaron;i da oni koji su govorili da je ruski &scaron;pijun danas će govoriti da radi za druge.
Kako je rekao, oni koji u Srbiji rade za Zapad reći će da je Srbija dobra samo ako radi za Zapad, dok će oni koji su za Rusiju reći da je Srbija treba da sarađuje sa Rusijom.
"Mi smo samostalna i nezavisna zemlja koja je na evropskom putu, ali koja je imala hrabrosti da svog najvi&scaron;eg predstavnika po&scaron;alje na paradu u Moskvu i da se odupre stra&scaron;nom i jezivom pritisku", rekao je on i dodao da je bitno da svi po&scaron;tuju Srbiju.

Vučić odgovorio na optužbe Rusije o prodaji oružja Ukrajini: Naše fabrike moraju da žive i rade

"SRBIJU NAPADAJU JER JE NEZAVISNA I SAMOSTALNA ZEMLJA"

U protekla 24 sata, Harkov i Zaporožje bili su meta ruskih dronskih napada u kojima su poginule dvije osobe, a vi&scaron;e je ranjeno, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici. Istovremeno, u Vladivostoku su sinoć odjeknule dvije eksplozije u zalivu Desantnaja. Komisija za borbu protiv terorizma Primorskog kraja je navela da nema žrtava niti materijalne &scaron;tete.&nbsp;
Eksplozije u Vladivostoku, nema povrijeđenih
U oblasti zaliva Desantnaja u Vladivostoku tokom noći su odjeknule dvije eksplozije, u kojima nije bilo žrtava niti materijalne &scaron;tete, saop&scaron;tila je Komisija za borbu protiv terorizma Primorskog kraja.
&ldquo;Rano jutros u Vladivostoku, prema saop&scaron;tenju operativnih službi, dogodile su se dvije eksplozije u oblasti zaliva Desantnaja. Na mjesto događaja stigle su specijalne i hitne službe. Područje incidenta je blokirano, saobraćaj između zaliva &Scaron;amora i &Scaron;čitovaje je djelimično blokiran&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju prenosi Interfaks.
Kako je saop&scaron;teno, preduzima se niz mjera kako bi se osigurala bezbjednost u području gdje su se dogodile eksplozije. Detalji incidenta nijesu otkriveni.
Harkov i Zaporožje pod udarom ruskih dronova &ndash; dvoje poginulih, vi&scaron;e povrijeđenih
Harkov i Zaporožje bili su u posljednja 24 sata meta masovnog udara ruskih dronova, a u napadima su poginule dvije osobe, dok je &scaron;est ranjeno, potvrdili su ukrajinski zvaničnici.
&Scaron;ef zaporo&scaron;ke Regionalne vojne administracije (OVA) Ivan Fedorov je kazao da su Rusi izveli 507 udara na 17 naselja u Zaporo&scaron;koj oblasti u protekla 24 sata, u kojima su dvije osobe poginule, dok je pet ranjeno.
U Harkovu je tokom noći ruski dron pogodio prostor op&scaron;tinskog komunalnog preduzeća, na mjestu pogotka je izbio požar, a jedna osoba je ranjena, rekao je u objavi na Telegramu gradonačelnik tog grada Igor Terehov.
&ldquo;Prethodno je, kao rezultat neprijateljskog napada na Harkov, zabilježen &lsquo;dolazak&rsquo; osam bespilotnih letjelica u Slobidskom okrugu&rdquo;, rekao je načelnik harkovske OVA Oleg Sinegubov, u objavi na Telegramu.
Rudenko: Rusija se nada da će Kijev ozbiljno shvatiti pregovore u Istanbulu
Rusija se nada da će Kijev ozbiljno shvatiti pregovore u Istanbulu i iskoristiti priliku da postigne mirno rje&scaron;enje krize, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
&ldquo;Rusija je zainteresovana za brzo rje&scaron;avanje sukoba u Ukrajini, to je jo&scaron; jednom potvrdio predsjednik Vladimir Putin, koji je 10. maja iznio inicijativu za obnavljanje direktnih pregovora sa Kijevom, koji su prekinuti u proljeće 2022. godine. Nadamo se da će kijevske vlasti ovog puta ozbiljno shvatiti ove pregovore i iskoristiti priliku da postignu mirno rje&scaron;enje krize&rdquo;, saop&scaron;tio je Rudenko na Desetoj međunarodnoj konferenciji &ldquo;Rusija i Kina: Saradnja u novoj eri&rdquo;, prenosi agencija RIA Novosti.
Rudenko je, takođe, naglasio da je nedavni sastanak dvije delegacije održan u Istanbulu omogućio da se dogovore praktični koraci za postizanje rje&scaron;enja.
U srijedu uveče, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je najavio da će se nova runda pregovora između Rusije i Ukrajine održati u ponedjeljak, 2. juna, u Istanbulu.
Na njima, prema najavama, Moskva planira da predstavi memorandum o budućem mirovnom sporazumu, koji sadrži sve aspekte za prevazilaženje osnovnih uzroka sukoba.
Kako je saop&scaron;tila zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, sastav ruske delegacije biće isti kao i u prethodnom krugu: pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski, zamjenik načelnika Ministarstva spoljnih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne obavje&scaron;tajne uprave General&scaron;taba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Prvi sastanak predstavnika Moskve i Kijeva u posljednje tri godine održan je 16. maja u Istanbulu. Strane su se složile da sprovedu veliku razmjenu zarobljenika &ndash; 1.000 za 1.000 &ndash; i da pripreme predloge o mogućnostima budućeg primirja.
Dan nakon &scaron;to je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posjetio Berlin, jo&scaron; uvijek se u javnosti spekuli&scaron;e &scaron;ta je sve dogovorio sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Merc nije potvrdio niti demantovao da će Njemačka poslati Ukrajini krstareće rakete &ldquo;taurus&rdquo;, ali je tu mogućnost ostavio otvorenom. Zelenski je, takođe, rekao da je obećao Mercu da detalje dogovora neće iznositi u javnost.
Iz Bijele kuće su, u međuvremenu, saop&scaron;tili da se predsjednik SAD Donald Tramp nada da će nova runda rusko-ukrajinskih pregovora 2. juna biti održana u Istanbulu, kao i da je od početka bio jasan u stavu da smatra da sukob treba rije&scaron;iti za pregovoračkim stolom.
Zelenski, međutim, smatra da ruska strana obmanjuje, jer nije ispunila dogovor iz prve runde da po&scaron;alje nacrt memoranduma o prekidu vatre, dok su iz Kremlja ocijenili da je takav zahtjev nekonstruktivan i da delegacije treba uživo o tome da razgovaraju u Turskoj.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, takođe, potvrdila je da će Rusija poslati članove iste delegacije u Istanbul, dok je turski ministar spoljnih poslova istakao da su dvije strane ostvarile &ldquo;skroman&rdquo; napredak u pregovorima.
Za to vrijeme, ukrajinski premijer Denis &Scaron;migalj izjavio je da je postignut dogovor da Međunarodni monetarni fond po&scaron;alje Ukrajini novu tran&scaron;u pomoći od oko pola milijarde dolara.

Harkov i Zaporožje pod udarom ruskih dronova, ima poginulih; Eksplozije u Vladivostoku

RAT U UKRAJINI

Kontroverzni milijarder Ilon Mask odlazi iz Bijele kuće razočaran velikim državnim rashodima i birokratijom.
Ilon Mask, američki milijarder i savjetnik predsjednika Donalda Trampa, objavio je da napu&scaron;ta svoju ulogu u administraciji SAD, gdje je vodio Službu za efikasnu administraciju, skraćeno DOGE. Na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži X Mask je naveo da je njegov angažman kao specijalnog državnog službenika zavr&scaron;en prema ranije planiranom rasporedu.
Odlazak Maska potvrđen je i iz Bijele kuće, uz napomenu da će proces njegovog razrje&scaron;enja početi odmah. Juče je Mask javno kritikovao veliki budžetski zakon predsjednika Trampa, nezvanično nazvan &bdquo;Jedan veliki prelijepi zakon&ldquo;, ukazujući da njegovi ogromni poreski rezovi povećavaju budžetski deficit i naru&scaron;avaju dostignuća njegove službe.
&bdquo;Iskreno sam razočaran ogromnim rashodima zakona, koji ne samo &scaron;to ne smanjuju, već povećavaju deficit i potkopavaju napore mog tima u Službi za DOGE&ldquo;, rekao je Mask za CBS.
Prethodnih sedmica, Mask je sve jasnije ukazivao na namjeru da napusti administraciju i ponovo se posveti svojim kompanijama. U intervjuu za &bdquo;Va&scaron;ington post&ldquo;, istakao je da su izazovi savladavanja federalne birokratije daleko veći nego &scaron;to je očekivao.
Tesla, Maskova kompanija za električna vozila, doživjela je pad profita od 71 odsto u prvom kvartalu ove godine. Analitičari smatraju da je to posljedica njegove kontroverzne uloge u Trampovoj administraciji, gdje je nadgledao opsežne otkaze i budžetske rezove.
Mask je bio najveći donator na predsjedničkim izborima 2024, sa ulaganjem od najmanje 288 miliona dolara. Iako se očekivalo da nastavi angažman i u narednim izbornim ciklusima, sada je neizvejsno kako će se njegovi odnosi sa Va&scaron;ingtonom dalje razvijati.

Mask napušta Trampovu administraciju: Razočaran sam velikim rashodima i birokratijom

POTVRĐENO IZ BIJELE KUĆE

Savezni trgovinski sud blokirao je Donalda Trampa da uvede carine na uvoz koristeći zakon o vanrednim ovla&scaron;ćenjima.
Odluka tročlanog sudskog vijeća suda za međunarodnu trgovinu sa sjedi&scaron;tem u Njujorku uslijedila je nakon vi&scaron;e tužbi u kojima se tvrdi da je Tramp prekoračio svoja ovla&scaron;ćenja, učinio američku trgovinsku politiku nepredvidivom i izazvao ekonomsku pometnju, prenosi Gardijan.
Najmanje sedam tužbi pokrenuto je protiv carina koje predstavljaju srž Trampove trgovinske politike. Carine obično mora da odobri Kongres, ali Tramp tvrdi da ima ovla&scaron;ćenje da djeluje jer su trgovinski deficiti nacionalna vanredna situacija. U jednom trenutku, on je uveo carine na većinu zemalja sveta, &scaron;to je uzdrmalo trži&scaron;ta.
Finansijska trži&scaron;ta su, za razliku od Bijele kuće, pozdravila odluku. Američki dolar je ojačao nakon odluke suda, posebno u odnosu na euro, jen i &scaron;vajcarski franak. Terminske vrednosti na Volstritu su porasle, a akcije u Aziji su, takođe, zabilježile rast.
Veliki udarac Trampovoj strategiji
Ako se odluka održi, to bi zadalo veliki udarac Trampovoj strategiji da koristi visoke carine kao sredstvo za izvlačenje ustupaka od trgovinskih partnera, vraćanje proizvodnih radnih mjesta u SAD i smanjenje trgovinskog deficita od 1,2 biliona dolara &ndash; &scaron;to su bili neki od ključnih obećanja u njegovoj kampanji.
Odluke suda za međunarodnu trgovinu u Menhetnu, koji se bavi sporovima iz oblasti međunarodnog trgovinskog i carinskog prava, mogu se osporavati pred Saveznim apelacionim sudom u Va&scaron;ingtonu, a potom i pred Vrhovnim sudom SAD.

Američki sud blokirao sve Trampove carine

AKO SE ODLUKA ODRŽI, TO BI ZADALO VELIKI UDARAC TRAMPOVOJ STRATEGIJI

Dok se borbe na ukrajinskom frontu intenziviraju usljed ruskih napada na Harkov, Kijev i pograničnu sjeveroistočnu oblast Sumi, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je sporazume sa Njemačkom o zajedničkoj proizvodnji oružja dugog dometa, uključujući i dronove.
Kijev i zapadni saveznici ovaj potez vide kao korak ka jačanju odbrambenih kapaciteta Ukrajine, a Moskva o&scaron;tro reaguje &mdash; iz Kremlja poručuju da bi Njemačka, treći put u modernoj istoriji, mogla postati inicijator svjetskog rata.
Uprkos rastućim tenzijama, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov najavio je nastavak pregovora sa ukrajinskom stranom, zakazanih za drugi jun u Istanbulu. Kremlj podseća da je povratak neutralnom, nesvrstanom i nenuklearnom statusu Ukrajine - jedan od uslova Rusije za rje&scaron;avanje sukoba.&nbsp;
Predsjednik SAD Donald Tramp izrazio je sumnju da ruski predsjednik Vladimir Putin možda namjerno odgađa pregovore o prekidu vatre u ratu u Ukrajini. Upozorio je da će Sjedinjene Američke Države reagovati drugačije ukoliko se pokaže da je Putin svjesno odgađao pregovore.
Sergej Lavrov telefonom je obavijestio američkog državnog sekretara Marka Rubija o pripremi konkretnih predloga ruske strane za naredni krug direktnih rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu.
U međuvremenu, Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je optužio Putina da odugovlači odluku o prekidu vatre, ističući da je Rusija glavna prepreka miru. Pozvao je na jedinstvo međunarodne zajednice i nastavak sankcija protiv Rusije kao pritisak za postizanje mira.
Ministar odbrane Ukrajine Rustem Umerov predao je &scaron;efu ruske delegacije Vladimiru Medinskom dokument koji odražava stav Ukrajine u vezi sa prekidom vatre, javlja Ukrinform.

Ukrajina i Njemačka potpisale sporazume o zajedničkoj proizvodnji oružja; Moskva: Njemačka bi treći put mogla postati inicijator svjetskog rata

TRAMP PORUČIO DA RUSKO ODUGOVLAČENJE PREGOVORA NEĆE OSTATI BEZ ODGOVORA

Rusija je predložila drugu rundu direktnih razgovora s Ukrajinom u Istanbulu 2. juna, kako bi podnijela svoj "memorandum" kojim bi se izložili ruski uslovi za trajni mirovni sporazum, prenosi AFP.
"Na&scaron;a delegacija, na čelu sa (Vladimirom) Medinskim, spremna je da predstavi ovaj memorandum ukrajinskoj delegaciji i pruži potrebna obja&scaron;njenja tokom druge runde direktnih pregovora koji se nastavljaju u Istanbulu 2. juna", rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Medinski je predvodio rusku delegaciju na pregovorima 16. maja u Istanbulu. To su bili prvi direktni mirovni razgovori Kijeva i Moskve od proljeća 2022. godine, početka velikog ruskog napada na Ukrajinu.
Razgovori 16. maja u Istanbulu nisu rezultirali velikim probojem u pronalaženju diplomatskog rje&scaron;enja za sukob, ali su se dvije strane obavezale na razmjenu zarobljenika, u formatu 1.000 za 1.000, koja je zavr&scaron;ena pro&scaron;log vikenda.
Kijev jo&scaron; nije odgovorio na taj prijedlog.
Kremlj je ranije 28. maja odbacio prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za trilateralni samit s kolegama iz Rusije i SAD-a, Vladimirom Putinom i Donaldom Trumpom, u cilju unapređenja mirovnih pregovora.

Rusija predložila drugu rundu razgovora s Ukrajinom 2. juna u Istanbulu

KIJEV JOŠ NIJE ODGOVORIO NA TAJ PRIJEDLOG

Vi&scaron;e od 650 ljudi evakuisano je iz osam sela na sjeverozapadu &Scaron;panije nakon &scaron;to je &scaron;umski požar zahvatio oko 9.000 hektara.&nbsp;
Veliki požari izbili su prethodno u Kataloniji na istoku zemlje.
Najveći požar je zbog visokih temperatura izbio u dijelu planinskog vijenca Sijera de la Kulebra u provinciji Samora.
Manje vatre zahvatile su djelove provincija Toledo, Saragosa i Ljeida.
Gradonačelnik Ljadursa Danijel Rovira opisao je požar u Ljeidi koji je zahvatio 2.000 hektara kao brutalan i rekao da bi mogao da se pro&scaron;iri na 50.000 hektara ako ne bude hitno stavljen pod kontrolu.
U većem dijelu &Scaron;panije danas je bio progla&scaron;en "visok rizik" od &scaron;umskih požara, jer je u zemlji &scaron;esti dan zaredom jako visoka temperatura za ovo doba godine. U mnogim gradocima zabilježeno je vi&scaron;e od 40 stepeni Celzijusa.
Zvaničnici očekuju da će jaka vrućina početi da jenjava u nedelju.
&nbsp;

Požari i na sjeverozapadu Španije, gori 9.000 hektara šume