Globus

Evropska unija upozorila je da bi mogla da ubrza uvođenje uzvratnih carina na američku robu ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ispuni najnoviju prijetnju o nametanju dažbina od 50 odsto na uvoz čelika i aluminijuma.
Evropska komisija saop&scaron;tila je da "veoma žali" zbog Trampove odluke da poveća carine s planiranih 25 odsto na 50 odsto, ocjenjujući da takav potez podriva pregovore.
Portparol EK Olof Gil izjavio je danas da bi sve planirane kontramjere mogle biti automatski aktivirane 14. jula ili ranije "ako to budu zahtijevale okolnosti".
Prema njegovim riječima, cilj EU ostaje rje&scaron;enje putem pregovora, ali Unija "neće oklijevati da za&scaron;titi svoje radnike, potro&scaron;ače i industriju", prenosi "Blumberg".
Evropski komesar za trgovinu Maro&scaron; &Scaron;efčovič sastaće se ove sedmice s američkim trgovinskim predstavnikom Džejmisonom Grirom u Parizu, dok je tehnička delegacija Evropske komisije već na putu za Va&scaron;ington. Cilj je postizanje kompromisnog rje&scaron;enja do 9. jula, roka koji je Tramp postavio za uvođenje &scaron;irokih carina na skoro sav uvoz iz EU.
Evropska strana fokusiraće se na sektore poput poluprovodnika i farmaceutske industrije, uz nastojanje da se smanje regulatorne i fiskalne barijere, uključujući primjenu PDV-a na uvoz iz SAD.
Trgovinski deficit Sjedinjenih Američkih Država s Evropskom unijom udvostručen je od početka godine, &scaron;to bi moglo dodatno da oteža pregovore Va&scaron;ingtona i Brisela, dodaje njujor&scaron;ka agencija.

EU uzvraća udarac Trampu: Brisel prijeti kontramjerama zbog carina

ROK ZA DOGOVOR DO 9. JULA

Zemljotres magnitude 6,2 pogodio je zapadnu obalu Turske, javio je Evropsko-mediteranski seizmolo&scaron;ki centar (EMSC). Poginula je jedna osoba.
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 68 km u moru u blizini priobalnog grada Marmarisa, samo nekoliko kilometara od grčkog ostrva Rodosa, prema EMSC-u.
Guverner Marmarisa Idris Akbijuk rekao je u objavi na mreži X da je 14-godi&scaron;nja djevojčica hospitalizovana, ali da je preminula.
Dodao je da je 69 ljudi povrijeđeno nakon &scaron;to su skočili iz svojih domova tokom zemljotresa.
U samom Marmarisu nije zabilježena nikakva &scaron;teta na objektima.
&bdquo;Na&scaron;i timovi za procjenu &scaron;tete nastavljaju operacije na terenu. Zasad nijesu uočena nikakva razaranja&ldquo;, rekao je ministar urbanog planiranja Murat Kurum.
Mnoga primorska ljetovali&scaron;ta, uključujući Marmaris, Fetije i Bodrum, nalaze se u pokrajini Mula, koja je 2024. godine, prema državnoj agenciji Anadoliji, primila 3,7 miliona stranih turista.

Zemljotres kod turskog Marmarisa, poginula djevojčica

POVRIJEĐENO 69 OSOBA

Kijev i Moskva su u Istanbulu dogovorili razmjenu zarobljenika i tijela ubijenih vojnika. Ukrajinska delegacija traži bezuslovni mir i sastanak na najvi&scaron;em nivou, a Rusija privremeno okončanje sukoba, i vojno ograničenu i neutralnu Ukrajinu. Erdogan poziva Putina i Zelenskog na sastanak, kojim bi mogao da posreduje i Tramp.&nbsp;
Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se&nbsp; juče u Istanbulu na pregovorima o prekidu vatre, uz posredstvo turskih diplomatskih predstavnika.
Ukrajina zahtijeva bezuslovno primirje, dok je njen predsjednik Volodimir Zelenski iz Vilnjusa tražio od svijeta uvođenje dodatnih sankcija za Kremlj, smatrajući da su sukobljene strane tako bliže miru.
Moskva nudi privremeni mir sve dok Kijev i saveznici ne prihvate memorandum. Prema njemu, Ukrajina mora da bude vojno neutralna, sa ograničenim brojem vojnika i bez četiri regiona u svom sastavu.
Dogovoreno je da se prema principima &ldquo;svi za sve&rdquo; razmjene te&scaron;ko ranjeni i bolesni zarobljenici i vojnici starosti između 18 i 25 godina. Predviđena je i razmena tijela po 6.000 poginulih vojnika.
Ukrajinska strana u narednoj rundi predlaže sastanak Zelenskog i Vladimira Putina. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan podržava ideju i traži da i američki predsjednik Donald Tramp bude za pregovoračkim stolom. Tramp je zainteresovan.
Zelenski: Podržavam Erdoganovu inicijativu za sastanak s Trampom i Putinom
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da podržava inicijativu turskog lidera Redžepa Tajipa Erdogana da se sastane sa američkim i ruskim predsjednikom, Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom u Turskoj.
Zelenski je ocijenio da bez takvog sastanka neće biti prekida vatre, prenosi Ukrinform.
''Podržavam sastanak na nivou lidera jer imam utisak da neće biti prekida vatre prije na&scaron;eg sastanka&ldquo;, rekao je Zelenski.
&nbsp;
&nbsp;

Dan poslije pregovora u Istanbulu – Moskva traži vojno neutralnu Ukrajinu, Kijev zahtijeva bezuslovni mir

ZELENSKI PORUČIO DA  PODRŽAVA ERDOGANOVU INICIJATIVU ZA SASTANAK S TRAMPOM I PUTINOM

Biv&scaron;a njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izabrana je danas za predsjednicu 80. zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN, tokom neuobičajenog glasanja koje je tražila Rusija.
Predsjednik Generalne skup&scaron;tine bira se svake godine na godinu, ali ti izbori sa samo jednim kandidatom koji se određuje po geografskoj rotaciji se obično sprovode aklamacijom.
Ove godine Rusija je tražila da se glasa, rekli su diplomatski izvori za Frans pres.
&bdquo;Berbok je vi&scaron;e puta pokazala svoju nekompetentnost, svoje ekstremne stavove i nedostatak poznavanja osnovnih principa diplomatije&ldquo;, rekao je ranije pomoćnik ruskog ambasadora Dmitrij Pojanskij.
Odluka vlasti u Berlinu da guraju njenu kandidaturu umjesto kandidatkinje koju su najavili ranije i koja je svima odgovorala &bdquo;nije ni&scaron;ta manje nego pljunuti u lice svetskoj organizaciji&ldquo;, dodao je ruski ambasador.
Rotirajuće predsedni&scaron;tvo Generalne skup&scaron;tine svjetske organizacije za svoju 80. sesiju pripada zapadnim zemljama i drugim (Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland, Australija). Njemačka je u septembru predložila diplomatu Helgu &Scaron;mid, ali je promijenila mi&scaron;ljenje u martu i predložila Analenu Berbok.

Berbok izabrana za predsjednicu Generalne skupštine UN

BIVŠA NJEMAČKA MINISTARKA SPOLJNIH POSLOVA

Memorandum koji je ruska delegacija predala članovima ukrajinske delegacije na pregovorima koji su održani u Istanbulu, pretpostavlja neutralnost Ukrajine, &scaron;to podrazumeva njeno odbijanje da se pridruži vojnim savezima.
"Neutralnost Ukrajine, &scaron;to podrazumeva njeno odbijanje da se pridruži vojnim savezima i koalicijama, kao i zabranu bilo kakve vojne aktivnosti trećih zemalja na teritoriji Ukrajine i razme&scaron;tanja stranih oružanih formacija, vojnih baza i vojne infrastrukture", navodi se u jednoj od tačaka ruskog memoranduma.
Ruski memorandum predviđa i formiranje maksimalnog broja ukrajinskih oružanih snaga, i drugih vojnih formacija Ukrajine, maksimalnog broja naoružanja i vojne opreme i njihovih dozvoljenih karakteristika, kao i zabranu vojnih aktivnosti drugih država u Ukrajini i nenuklearni status te zemlje.
Ruski paket predloga Ukrajini uključuje i obustavu isporuke oružja Kijevu i strane vojne pomoći, &scaron;to je navedeno kao jedna od opcija za uslove za prekid vatre u Ukrajini.
Predlaže se i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije, kao i odbijanje uvođenja novih.
"Glavni parametri konačnog rje&scaron;enja. Ukidanje svih postojećih i odbijanje uvođenja novih ekonomskih sankcija, zabrana i restriktivnih mera između Ruske Federacije i Ukrajine", navodi se u dokumentu.
Dokument koji je predat ukrajinskoj strani na razmatranje na sastanku u Istanbulu, predviđa i međunarodno pravno priznanje ulaska Krima, Donjecke, Luganske, Zaporo&scaron;ke i Hersonske oblasti u sastav Rusije.
Ruski memorandum, kao uslove za prekid vatre u Ukrajini, navodi i ukidanje ekonomskih sankcija uvedenih protiv Rusije, obezbjeđivanje prava i sloboda na ruskom govornom području u Ukrajini, ukidanje ograničenja u aktivnostima Ukrajinske pravoslavne crkve, zabranu glorifikacije nacizma, kao i postepeno obnavljanje diplomatskih i ekonomskih odnosa sa Ukrajinom.
U memorandumu koji je predat ukrajinskoj delegaciji, Rusija traži i međusobno odustajanje od potraživanja za &scaron;tetu nastalu usljed vojnih operacija i rje&scaron;avanje pitanja vezanih za ponovno spajanje porodica i raseljenih.
Zatraženo je i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini, kao i da se izbori u toj zemlji održe najkasnije 100 dana poslije ukidanja vanrednog stanja.

Šta piše u ruskom memorandumu "o regulisanju ukrajinske krize"

DOKUMENT PREDAT UKRAJINSKOJ STRANI NA RAZMATRANJE NA SASTANKU U ISTANBULU

Okončana je druga runda pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu, pri čemu su razgovori zavr&scaron;eni ''ne negativno'', prenijela je agencija RIA, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika turskog Ministarstva spoljnih poslova.
Isti izvor je naveo da trenutno nije postignut konkretan dogovor o narednom sastanku dvije delegacije.
&Scaron;ef kabineta ukrajinskog kabineta Volodimira Zelenskog Andrij Jermak rekao je da je ukrajinska strana ruskoj delegaciji predala spisak ukrajinske djece deportovane u Rusiju, a koja, kako je naglasio, treba da budu vraćena u Ukrajinu.
''Riječ je o stotinama ilegalno i prisilno preseljene i deportovane djece koja se drže na privremeno okupiranim teritorijama'', napisao je Jermak.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski, dok su u Istanbulu jo&scaron; trajali pregovori predstavnika Kijeva i Moskve o primirju, pozvao je na uvođenje dodatnih sankcija Rusiji.
"Takve sankcije odvratile bi rusku vojsku od dalje agresije i približila bi dvije strane miru. Mora da postoji novi nivo pritiska i moraju da se uvedu nove sankcije &ndash; i to ne samo iz Evrope", naveo je Zelenski.

Završen sastanak delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu

OKONČANA JOŠ JEDNA RUNDA PREGOVORA

Ukrajina je u napadu dronovima, duboko unutar teritorije Rusije, uni&scaron;tila vi&scaron;e od 40 ruskih aviona.
To je agenciji Aso&scaron;ijejted pres rekao jedan ukrajinski bezbjednosni zvaničnik, uz zahtjev da ostane anoniman.
Ukrajinska služba bezbjednosti (SBU) saop&scaron;tila je da je napad velikih razmjera na vojne aerodrome u Rusiji prouzrokovao &scaron;tetu od sedam milijardi dolara avijaciji.
"Sedam milijardi američkih dolara. To je procijenjena &scaron;teta za neprijateljsku strate&scaron;ku avijaciju, koja je juče pogođena kao rezultat specijalne operacije "Paukova mreža" koju je sprovela SBU", navodi se u saop&scaron;tenju emitovanom na Telegramu.
Dodaje se da je pogođeno 34 odsto aviona koji su nosili strate&scaron;ke krstareće rakete.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su pripadnici SBU, koji su pripremali specijalnu operaciju "Paukova mreža" u kojoj su dronovima napadnuta četiri ruska vojna aerodroma, brzo povučeni sa ruske teritorije.
Zelenski je u objavi na Fejsbuku rekao da je operacija bila planirana "godinu, &scaron;est mesjeci i devet dana", prenio je Ukrinform.
"Najzanimljivije je &ndash; i već sada se to može javno reći &ndash; "kancelarija" na&scaron;e operacije na teritoriji Rusije nalazila se neposredno pored uprave ruskog FSB-a u jednom od njihovih regiona", rekao je on.
Zelenski je dodao da je ukupno u operaciji kori&scaron;ćeno 117 dronova.
"Oko 34 odsto strate&scaron;kih nosača krilatih raketa na aerodromima baze je zapaljeno. Na&scaron;i ljudi su djelovali na teritoriji različitih ruskih regiona &ndash; u tri vremenske zone. I na&scaron;i ljudi uoči operacija sa teritorije Rusije su uklonjeni, sada su bezbjedni &ndash; oni koji su nam pomagali", naveo je Zelenski.
Bespilotne letelice FPV (First Person View) omogućavaju svojim pilotima da vide slike tla uživo kao da su u njemu.

Ukrajina u napadu dronovima uništila više od 40 ruskih aviona; SBU:  Prouzrokovali smo štetu od sedam milijardi dolara za rusku avijaciju

SPECIJALNA AKCIJA" PAUKOVA MREŽA"

Kandidat konzervativnih nacionalista, istoričar Karol Navrocki pobijrdio je na predsedničkim izborima u Poljskoj protiv liberalnog gradonačelnika Var&scaron;ave Rafala T&scaron;askovskog, saop&scaron;tila je jutros Nacionalna izborna komisija.
Prema podacima te komisije, Navrocki je osvojio 50,89 odsto glasova, a T&scaron;askovski 49,11 odsto u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih juče.
Agencija Frans pres je ocijenila da izborni rezultati ističu polarizaciju u zemlji članici NATO-a i Evropske unije.

Obrt u Poljskoj: Karol Navrocki pobijedio na predsjedničkim izborima

KANDIDAT KONZERVATIVNIH NACIONALISTA

Drugi krug pregovora ruske i ukrajinske delegacije sa ciljem otvaranja puta o postizanju potencijalnog prekida vatre trebalo bi da bude održan danas u palati Čiragan u Istanbulu.
Pregovori bi trebalo da počnu u 13 sati po lokalnom, odnosno u 12 po srednjoevropskom vremenu.
Pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina, Vladimir Medinski stigao je sinoć u Istanbul na čelu ruske delegacije za nastavak pregovora sa Ukrajinom.
Kako je ranije najavljeno, ukrajinsku delegaciju će ponovo predvoditi ministar odbrane te zemlje Rustem Umerov.
Očekuje se da će tokom sastanka delegacije dvijr zemlje Kijev predložiti projekat mirovnog rje&scaron;enja, čiji su zahtjevi slični uslovima koji su ranije iznijeti, a odnose se na odsustvo ograničenja naoružanja ukrajinskih oružanih snaga, odsustvo međunarodnog priznanja teritorija koje je zauzela Rusija kao dela te zemlje i zahtevaju isplatu reparacija.
Na sastanku će Moskva, kako je najavljeno, predstaviti memorandum o budućem mirovnom sporazumu.
Dok traju napori za postizanje mira, na frontu je potpuno drugačija sitaucija. Ukrajina je sprovela operaciju uni&scaron;tavanja bombardera u ruskom zaleđu, koju je nazvala "Paukova mreža". Ukrajinski bezbjednosni zvaničnik izjavio je da je veliki napad dronovima duboko na rusku teritoriju planiran vi&scaron;e od godinu i po.
Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da je Ukrajina izvela napade dronovima na ruske vojne aerodrome u pet regiona, &scaron;to je dovelo do požara nekoliko na aviona.

Diplomatija na potezu: Rusija i Ukrajina nastavljaju pregovore u Istanbulu

RAT U UKRAJINI

Kontejnerski brod MSC Antonia već je danima nasukan u Crvenom moru nedaleko od saudijske luke Džeda, a u pomoć su sada pritekli i pomorci iz Crne Gore, prenosi RTCG.
Čim su dobili informaciju da je brod nasukan, u pomoć je pritekla i crnogorska posada, koja nije žalila napore da pomogne svojim kolegama. Kako su portalu RTCG rekli Nenad i Nikola Ka&scaron;ćelan iz Kotora i Tivta i Srđan Raičević i Vlado Milović iz Bara, situacija je krajnje dramatična ali nijesu se dvoumili ni sekund &ndash; moraju pomoći kolegama u nevolji.
&ldquo;Situacija je krajnje kritična, prebacujemo teret sa MSC Antonia na MSC Eagle 3. Tu i tim za spa&scaron;avanje u slučaju najgoreg scenarija. Čast je na&scaron;a, jer respekt prema na&scaron;im pomorcima i dalje postoji, zato smo i pozvani&rdquo;, rekao &nbsp;je Nenad Ka&scaron;ćelan.
Prema podacima analitičke kuće Windward i platforme MarineTraffic, incident je najvjerovatnije posljedica GPS manipulacija &ndash; sve če&scaron;će pojave u regiji.
Brod se nasukao blizu Eliza Shoals, sumnjivim obrascem kretanja koji ukazuje na ometanje navigacionog sistema. GPS ometanja i manipulacije pozicijama nijesu novost u Crvenom moru. Posljednjih godina taj prostor bilježi učestale slučajeve, a sumnja se i na djelovanje možda i nekih državnih aktera, navodi Splash.
Zanimljivo, MSC Antonia je i pro&scaron;le godine bila u fokusu medija &nbsp;kada je tokom lo&scaron;eg vremena kod Južne Afrike izgubila vi&scaron;e kontejnera s palube.

Drama u Crvenom moru, u pomoć pozvani crnogorski pomorci

“SITUACIJA JE KRAJNJE KRITIČNA"

&Scaron;vedska komisija preporučila je da se obustavi usvajanja djece iz inostranstva nakon &scaron;to je istraga otkrila niz zloupotreba i prevara koje datiraju decenijama unazad u toj zemlji.
Komisija je formirana 2021. nakon izvje&scaron;taja &scaron;vedskog lista Dagens niheter (Dagens Nyheter) u kojem je detaljno opisan problematičan sistem usvajanja djece iz inostranstva u toj skandinavskoj zemlji.
Njene preporuke su poslate ministarki socijalnih službi Kamili Valterson Grenval.
"Zadatak je bio da se istraži da li je bilo nepravilnosti za koje su službe u samoj &Scaron;vedskoj znale, mogle da urade i &scaron;ta su zapravo učinile", rekla je Ana Singer, predsjednica komisije.
A akteri uključuju sve koji su imali bilo kakve veze sa aktivnostima međunarodnog usvajanja djece iz &Scaron;vedske, dodala je Singer.
"To uključuje vladu, nadzorne organe, razne druge organizacije, op&scaron;tine i sudove. A zaključak je da jeste bilo nepravilnosti u usvajanjima iz inostranstva u &Scaron;vedskoj", naglasila je Singer.
Komisija je pozvala vladu da se zvanično izvini usvojenima i njihovim porodicama. Istražitelji su prona&scaron;li potvrđene slučajeve trgovine djecom u svakoj deceniji od 1970-ih do 2000-ih.
Singer je rekla da javno izvinjenje, osim &scaron;to je važno za one koji su lično pogođeni, može pomoći u podizanju svijesti o kr&scaron;enjima zakona, jer postoji tendencija da se zanemari postojanje i značaj zloupotreba.
&nbsp;

Preporuka Vladi Švedske da obustavi usvajanja djece iz inostranstva: Istraga otkrila zloupotrebe