Globus

Pariski muzej Luvr jutros nije otvoren za posjetioce, jer je osoblje neposredno prije otvaranja glasalo za &scaron;trajk, dva mjeseca poslije spektakularne pljačke koja je otkrila nedostatke čuvenog muzeja, prenijela je francuska onlajn televizija BFMTV.
Najmanje 400 zaposlenih glasalo je jutros za &scaron;trajk, prema sindikatima CFDT i CGT.
Sindikati osuđuju "pogor&scaron;anje uslova rada i nedovoljne resurse", oko dva mjeseca poslijw provale 19. oktobra i otkrivanja nedostataka u muzeju.
Ukradeni nakit vrijedan je oko 88 miliona eura. Četiri osobe su uhap&scaron;ene u vezi sa istragom, ali ukradeni eksponati nisu pronađeni.
U haosu od provale koja se dogodila usred dana, Luvr je morao da zatvori i galeriju u novembru zbog tro&scaron;nog stanja zgrade i pretrpio je curenje vode prije dvije sedmice&nbsp;koje je o&scaron;tetilo nekoliko stotina knjiga u Biblioteci egipatskih starina.
Zaposleni traže direktne pregovore sa francuskim Ministarstvom kulture.

Zatvoren Luvr: Većina zaposlenih proglasila štrajk

TRAŽE DIREKTNE PREGOVORE SA FRANCUSKIM MINISTARSTVOM KULTURE

Broj poginulih u terorističkom napadu na proslavi jevrejskog praznika na plaži Bondi u Sidneju porastao je na 16. Iza napada stoje otac i sin. Najmlađa ubijena osoba imala je 10, a najstarija 87 godina.
Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondej u Sidneju, već da iza napada stoje dvojica napadača.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.

Istragu vodi odjeljenje za borbu protiv terorizma, saop&scaron;tila je policija.
Na plaži se održavala proslava Hanuke, a kako je komesar policije naveo, na proslavi je bilo vi&scaron;e od 1.000 ljudi.
Ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.

Otac i sin u Australiji napali Jevreje, ubili 15 ljudi: Najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina

ISTRAGU VODI ODJELJENJE ZA BORBU PROTIV TERORIZMA

&nbsp;Snage protivvazdu&scaron;ne odbrane oborile su 130 dronova iznad 11 ruskih regiona. Ukrajinske bespilotne letjelice napale su rusku prijestonicu i Moskovsku oblast, dok je Belgorod pod raketnim napadom. Nastavljaju se razgovori ukrajinskih i američkih zvaničnika u Berlinu o mogućem mirovnom sporazumu. Jučera&scaron;nji sastanak trajao je vi&scaron;e od pet sati. Američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da je u razgovorima "postignut veliki napredak".
Rusi napali Dnjepropetrovsku oblast
Dvije&nbsp;osobe su povređene, infrastruktura i transportno preduzeće su o&scaron;tećeni u Dnjepropetrovskoj oblasti usljed napada ruskog drona, saop&scaron;tio je &scaron;ef OVA Vladislav Hajvanenko i Državna služba za vanredne situacije.
Dronovi su, takođe, letjeli iznad Pavlograda i Pjatihatkija, gdje su bijesneli požari, o&scaron;tećena je infrastruktura i transportno preduzeće.
Raketiran Belgorod
Ukrajinske oružane snage izvele su raketni napad na Belgorod, o&scaron;tetiv&scaron;i komunalnu infrastrukturu. Prema prvim informacijama nije bilo preliminarnih žrtava, saop&scaron;tio je gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov.
"Granatiranje je izazvalo značajnu &scaron;tetu na komunalnoj infrastrukturi. Službe za vanredne situacije rade na otklanjanju posljedica&ldquo;, napisao je gubernator na Telegramu.
Glatkov je izvijestio da je o&scaron;tećeno i zastakljivanje &scaron;est stambenih zgrada i jedne privatne kuće.
Oko čega su se sukobili Sikorski i Sijarto
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski podijelio je poruku mađarskog premijera Viktora Orbana, u kojoj je kritikovao odluku o trajnom zamrzavanju ruske imovine, a takođe je ismijavo Orbanovu izjavu na dru&scaron;tvenim mrežama .
U poruci, Orban se žali da je Evropska komisija navodno "zaobi&scaron;la Mađarsku" i "kr&scaron;i evropski zakon usred bijela dana".
Kao odgovor, Sikorski je ukazao na proruske simpatije mađarskog premijera.
"Viktor je zaslužio svoj Lenjinov orden", na&scaron;alio se poljski ministar spoljnih poslova.
Nakon toga, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je u objavi upućenoj Sikorskom, ponovio da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena "u va&scaron; rat".
"Razumemo da očajnički želite rat između Rusije i Evrope! Nećemo dozvoliti da budemo uvučeni u va&scaron; rat!&ldquo;, izjavio je Sijarto.
Debata između političara tu nije zavr&scaron;ena, a &scaron;ef poljskog Ministarstva spoljnih poslova izjavio je da Evropa zna na čijoj je strani mađarska vlada.
"Ako Rusija ponovo ne izvr&scaron;i invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete ovog puta biti na njenoj strani", dodao je Sikorski.
Rusija tokom noći oborila 130 dronova iznad 11 regiona i Kaspijskog jezera
Ruske snage oborile su tokom noći 130 ukrajinskih dronova iznad 11 regiona i iznad Kaspijskog jezera, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Najvi&scaron;e ukrajinskih bespilotnih letelica, 38, oboreno je u Astrahanjskoj oblasti, dok je po 25 oboreno u Brjanskoj oblasti i iznad Moskovske oblasti, uključujući 15 koje su letele za Moskvu.
Rusko Ministarstvo odbrane navodi da, kao odgovor na napade ukrajinskih oružanih snaga na civilnu infrastrukturu, ruska vojska udara visokopreciznim vazdu&scaron;nim, morskim i kopnenim oružjem, kao i dronovima, isključivo po vojnim objektima i preduzećima ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
U Berlinu se nastavljaju razgovori američke i ukrajinske delegacije o predlozima za okončanje rata u Ukrajini
Jučera&scaron;nji sastanak specijalnih američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Ku&scaron;nera sa Volodimirom Zelenskim i Fridrihom Mercom, kao i drugim predstavnicima vodećih evropskih zemalja, trajao je vi&scaron;e od pet sati.
Američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da je "postignut veliki napredak".
Zelenski je, prije sastanka, poručio da je Ukrajina spremna da odustane od članstva u NATO-u, ako im SAD i Evropska unija ponude snažne bezbjednosne garancije.
Sa druge strane, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij U&scaron;akov kaže da Moskva jo&scaron; nije vidjela predloge Ukrajine i Evropske unije, ali da su apsolutno neprihvatljiva pitanja o teritorijama.
Na frontu, ukrajinski general&scaron;tab potvrdio je da su napadnuti Afipska rafinerija nafte u Krasnodarskoj pokrajini, naftno skladi&scaron;te Urjupinsk u Volgogradskoj oblasti, kao i ruski objekti i mete na okupiranim teritorijama.
Istovremeno, ruske jedinice grupe "Vostok" preuzele su kontrolu nad selom Varvarovka u Zaporo&scaron;koj oblasti i nastavile napredovanje dublje u linije ukrajinskih snaga, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Drugi dan razgovora delegacija Ukrajine i SAD u Berlinu; Vitkof: Postignut veliki napredak

RAT U UKRAJINI

Ukrajina je odustala od ambicije da postane članica NATO-a u zamjenu za bezbjednosne garancije Zapada, kao kompromis u cilju okončanja rata s Rusijom, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski uoči razgovora s američkim izaslanicima u Berlinu.
Ovaj potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je članstvo u NATO-u smatrala ključnom za&scaron;titom od ruskih napada i tu ambiciju čak ugradila u svoj ustav. Time se ujedno ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako je Kijev do sada čvrsto odbijao da ustupi teritoriju Moskvi.
Zelenski je danas rekao da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država, evropskih i drugih partnera, umjesto punopravnog članstva u NATO-u, kompromis na koji je Ukrajina pristala.
&bdquo;Od samog početka, želja Ukrajine bila je da uđe u NATO, jer su to stvarne bezbjednosne garancije. Neki partneri iz SAD i Evrope nijesu podržali taj pravac&ldquo;, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara&nbsp;
&bdquo;Zato su danas bilateralne bezbjednosne garancije između Ukrajine i SAD, garancije nalik članu 5 za nas od strane SAD, kao i bezbjednosne garancije evropskih partnera i drugih zemalja &ndash; Kanade, Japana &ndash; prilika da se spriječi nova ruska invazija&ldquo;, rekao je Zelenski.
&bdquo;I to je već kompromis s na&scaron;e strane&ldquo;, dodao je Zelenski, naglasiv&scaron;i da te garancije moraju biti pravno obavezujuće.

Zelenski odustaje od ambicije članstva u NATO-u uoči mirovnih pregovora

TIME SE UJEDNO ISPUNJAVA JEDAN OD RATNIH CILJEVA RUSIJE

Najmanje 16 osoba ubijeno je kada su dva napadača otvorila vatru na plaži Bondi u Sidneju, gdje su pripadnici jevrejske zajednice proslavljali Hanuku. Povrijeđeno je 38 ljudi. Među ubijenima i jedan napadač. Drugi je uhap&scaron;en.
 Premijer Australije Entoni Albaniz naveo je da je riječ o stra&scaron;nom terorističkom incidentu i ciljanom napadu na Jevreje u toj zemlji. 
Istražuje se i da li je u napadu učestvovala i treća osoba, javlja CNN.
Na plaži se održavala proslava Hanuke, a kako je komesar policije naveo, na proslavi je bilo vi&scaron;e od 1.000 ljudi.
U bolnice je prevezeno 29 ljudi, uključujući jedno dijete, kao i dva policajca.
Prema izjavama svjedoka, pucnjava na čuvenoj plaži trajala je desetak minuta, a stotine ljudi se za to vrijeme sakrilo u pijesku ili u obližnjim ulicama i parkovima.
Policija je saop&scaron;tila da su činjenica da je pucnjava izvedena prvog dana Hanuke, kao i druge okolnosti, doveli do toga da nekoliko sati nakon napada bude progla&scaron;en teroristički incident, pi&scaron;e CNN.

<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://t.co/Uxz67UYy9Z">pic.twitter.com/Uxz67UYy9Z</a>
&mdash; Cricket 🏏🦕⚓️🏆 (@cricketmum27) <a href="https://twitter.com/cricketmum27/status/2000134622135697463?ref_src=twsrc%5Etfw">December 14, 2025</a></blockquote>
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Raste broj žrtava terorističkog napada na plaži u Sidneju: Najmanje 16 mrtvih, povrijeđenih 38

TOKOM PROSLAVE HANUKE

Naoružani napadač obučen u crno ubio je najmanje dvoje ljudi i ranio njih devetoro na univerzitetu Braun, u Providensu, u američkoj saveznoj državi Roud Ajlend, juče tokom zavr&scaron;nih ispita na kampusu univerziteta, javile su vlasti u momentu dok policija jo&scaron; traga za osumnjičenim za zločin.
Policija traga za osumnjičenim po zgradama kampusa, pretresa sve uključujući i kante za smeće.
Osumnjičen je mu&scaron;karac obučen u tamno koji je posljednji put viđen kako napu&scaron;ta zgradu gde su fakulteti za inženjerstvo, u kojoj se dogodio napad, rekao je zamjenik &scaron;efa policije Timoti O'Hara.
Gradonačelnik Bret Smajli rekao je da je na snazi naređenje da se ne izlazi iz zatvorenog prostora u tom dijelu grada, a ljudi koji žive blizu kamusa pozvani su da ostanu u stanovima i kućama dok se ne ukine zabrana.
"Imamo raspoložive resurse da nađemo osumnjičenog, rekao je Smajli.
Gradonačelnik je rekao da osoba za koju se prvobitno vjerovalo da je umije&scaron;ana u pucnjavu bila privedena, ali je kasnije utvrđeno da ta osoba nema veze sa incidentom.
"Jo&scaron; nam stižu informacije oko toga &scaron;ta se desilo, ali za sada samo govorimo ljudima da zaključaju vrata i budu na oprezu", rekao je odbornik grada Providens Džon Konklejvs.
Pucnjava se dogodila u zgradi Barus i Holi, sedmospratnom kompleksu gdje se nalazi fakultet za inženjerstvo i odjeljenje za fiziku. Prema vebsajtu univerziteta u toj zgradi ima vi&scaron;e od 100 laboratorija, desetine učionica i kancelarija.
&nbsp;
U toku su bili zavr&scaron;ni ispiti za kraj prvog semestra u toj zgradi kada je počela pucnjava.
&nbsp;
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je novinarima da je obave&scaron;ten o napadu i da je FBI poslat na lice mesta.

SAD: U pucnjavi na univerzitetu najmanje dvoje poginulih i devetoro ranjenih

POLICIJA TRAGA ZA NAPADAČEM

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Evropska unija, zbog odluke o kori&scaron;ćenju zamrznute ruske imovine, nezakonito ukida zakon jednoglasnosti, kao i da bi, ako ta odluka bude donijeta, bila prekr&scaron;ena vladavina prava u EU. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva insistira na miru, a ne na prekidu vatre, i odbacio ideju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da se održi referendum o teritorijalnom pitanju.

Zelenski: Neprijatelj lansirao preko 450 dronova i 30 raketa na Ukrajinu
Rusi su tokom noći lansirali preko 450 udarnih dronova i 30 raketa različitih tipova na Ukrajinu, o&scaron;tetiv&scaron;i vi&scaron;e od deset civilnih objekata, objavio je Zelenski na Telegramu.
"Dvije&nbsp;osobe su povrijeđene u Odeskoj oblasti. Vi&scaron;e od desetak civilnih objekata je o&scaron;tećeno &scaron;irom zemlje. Hiljade porodica je sada ostalo bez struje nakon sinoćnih napada u Kirovogradskoj, Nikolajevskoj, Odeskoj, Sumskoj, Harkovskoj, Hersonskoj i Černigovskoj oblasti. Bilo je i napada u Dnjeparskoj i Čerkaskoj oblasti. Ukupno je neprijatelj koristio vi&scaron;e od 450 udarnih dronova i 30 raketa različitih tipova&ldquo;, napisao je Zelenski.

Vitkof i Ku&scaron;ner za vikend u Berlinu sa Zelenskim i evropskim liderima
Američki izaslanik Stiv Vitkof otputovaće u Berlin tokom vikenda, gdje će se sastati s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, rekao je zvaničnik SAD upoznat sa tim pitanjem, prenosi Rojters.
Kako navodi taj izvor, sastancima će prisustvovati i zet američkog predsjednika Džared Ku&scaron;ner.
Dodaje se da će se Vitkof u nedjelju i ponedjeljak sastati i sa kolegama iz Francuske, Velike Britanije i Njemačke.
RFM: Sastanak u Parizu o mirovnom planu za Ukrajinu otkazan
Sastanak delegacija SAD, Ukrajine i Evrope o mirovnom planu zakazan za danas u Parizu neće biti održan, prenosi francuski radio RFM, pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Aksios je u četvrtak objavio da je sljedeći sastanak o mirovnom planu za Ukrajinu zakazan za 13. decembar u Parizu, uz prisustvo visokih američkih zvaničnika i predstavnika Ukrajine, Francuske, Njemačke i Velike Britanije o američkom mirovnom planu.
Prema pisanju Aksiosa, Ukrajinu i evropske zemlje trebalo je da predstavljaju savjetnici za nacionalnu bezbjednost.
Međutim, objavljeno je da nije jasno da li će biti prisutan državni sekretar SAD Marko Rubio, koji je, pored svoje glavne funkcije, savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD Donalda Trampa.
Zaharova o odluci EU o zamrzavanju ruske imovine: &Scaron;ibicari
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je zvaničnike EU &ldquo;prevarantima&rdquo; nakon odluke o trajnom zamrzavanju ruske imovine.
&ldquo;&Scaron;ibicari&rdquo;, rekla je ona za Tas, zamoljena da prokomentari&scaron;e odluku Savjeta EU o trajnom zamrzavanju ruske suverene imovine.
Na komentare predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o rastućim &ldquo;tro&scaron;kovima&rdquo; Rusije zbog sukoba u Ukrajini, Zaharova je rekla: &ldquo;Neka Ursula radi &scaron;ta želi&rdquo;.
&ldquo;Sudeći po statistici, zemlje EU su te koje stalno povećavaju svoje tro&scaron;kove. Kakve signale im Ursula &scaron;alje i za &scaron;ta ih kažnjava? &Scaron;ala, naravno. Pustite Ursulu u vrt&rdquo;, napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.
Prema planu Evropske komisije, neodređeno zamrzavanje imovine je prva faza njihove eksproprijacije pod maskom &scaron;eme &ldquo;reparacionog kredita&rdquo; za Kijev.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije napomenuo da bi konfiskacija ruske imovine o kojoj se raspravlja u Evropi bila čin krađe.
Evropska unija je potvrdila odluku da na neodređeno vrijeme zamrzne sredstva ruskih centralnih banaka koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka kori&scaron;ćenju gotovine za pomoć Ukrajini u odbrani od Rusije.
Belgija je kritikovala Evropsku komisiju zbog nastojanja da se ruska imovina zamrzne na neodređeno vrijeme, predlažući da EU umjesto toga izda zajednički dug &ndash; tu opciju trenutno blokira Mađarska, koja se takođe protivi kreditnoj &scaron;emi.
Politiko je obajavio da se i Italija pridružuje Belgiji u protivljenju plana Evropske unije.
Vlade članica EU su se saglasile o imobilizaciji ruske suverene imovine u vrijednosti od 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) koliko god to bude bilo potrebno, umjesto glasanja svakih &scaron;est mjeseci o produženju zamrzavanja imovine.
Ovim se uklanja rizik da Mađarska i Slovačka produže zamrzavanje, primoravajući EU da vrati novac Rusiji.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Evropska unija nezakonito ukida zakon jednoglasnosti, kao i da bi, ako ta odluka bude donijeta, bila prekr&scaron;ena vladavina prava u EU.
Lideri EU sastaće se 18. decembra kako bi finalizovali detalje zajma za reparacije i rije&scaron;ili preostale probleme.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nema namjeru da napadne Evropu i da je spremna da to zvanično dokumentuje.

EU potvrdila odluku da na neodređeno vrijeme zamrzne sredstva ruskih centralnih banaka; Reakcija Zaharove: Šibicari

ZELENSKI SAOPŠTIO DA JE RUSIJA LASIRALA VIŠE OD  450 DRONOVA I 30 RAKETA TOKOM NOĆI

U beogradskoj op&scaron;tini Surčin pronađeno je tijelo mu&scaron;karca.
Kako je rečeno za N1, sumnja se da je u toj kući prethodno do&scaron;lo do eksplozije.
Nesrećan slučaj desio se u naselju Bečmen, u kući.
Za sada nema vi&scaron;e detalja jer su policija i tužila&scaron;tvo na terenu i u toku je uviđaj.

Srbija: Muškarac pronađen mrtav u kući, sumnja se na eksploziju

U SURČINU

Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Kijev primio od SAD nacrt bezbjednosnih garancija i da će dodati svoje predloge. &Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin saop&scaron;tio je da ruska vojska brzo napreduje u Zaporo&scaron;koj oblasti i da se bezbjednosna zona u pograničnim regionima Ukrajine uspostavlja po planu.
Ukrajina je primila i obrađivaće nacrt bezbjednosnih garancija od SAD, dodajući svoje predloge, potvrdio je Zelenski i napomenuo da bi pitanje mogućih kompromisa o teritorijalnim pitanjima trebalo da rije&scaron;i mirno narod Ukrajine &ndash; u formatu izbora ili referenduma.&nbsp;
Po pitanju rje&scaron;enja za Donbas iz Kijeva stižu kontradiktorne informacije. Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak rekao je za francuski Mond da je Kijev prihvatio ključni element u pregovorima sa SAD i Rusijom, odnosno da je pristao na uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu.
Međutim, prema riječima Zelenskog, &ldquo;postoji problem&rdquo; u tome kako američka strana vidi rje&scaron;enje.
&ldquo;Oni vide kako se ukrajinske trupe povlače iz Donjecke oblasti, a kompromis izgleda da ruske trupe neće ući na ovu teritoriju. Ne znaju ko će upravljati ovom teritorijom, koju već nazivaju slobodnom ekonomskom zonom ili demilitarizovanom zonom&rdquo;, ukazuje Zelenski.
Poručuje da nije sigurno da će Kijev prihvatiti takav kompromis, jer ističe da Ukrajini moraju dati &ldquo;pravedan kompromis&rdquo;.
Lavrov: Rusija nema namjeru da napadne Evropu, spremna da zakonski učvrsti garanciju
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nema namjeru da napadne Evropu i da je spremna da to zvanično dokumentuje.
Napomenuo da je sama Moskva ranije predložila dijalog o panevropskim bezbjednosnim pitanjima i da je spremna da to učini sada ako su njeni strani partneri spremni da "sednu i ozbiljno razgovaraju" o tim pitanjima.
"&Scaron;to se tiče zabrinutosti Evrope u vezi sa Ruskom Federacijom, na&scaron;ih planova, na&scaron;ih misli, ne mogu da razumijem motive koji vode evropske lidere. Mi ne gajimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je to jasno stavio do znanja, nikakve agresivne planove protiv članica NATO- a ili EU. Spremni smo da formalizujemo relevantne garancije u pisanoj formi, u pravnom dokumentu", istakao je Lavrov, prenosi Gazeta.ru.
Lavrov je naglasio da takve garancije moraju da budu obostrano dogovorene.
Istovremeno,je naveo da Moskva stoji iza svojih reči, dok je "druga strana angažovana u otvoreno militarističkom besu".
Lavrov je upozorio da "ako Evropa odluči da se bori, Rusija je spremna čak i sada".
Koalicija voljnih razgovarala o zamrznutim ruskim sredstvima
Lideri zemalja iz grupe "Koalicija voljnih" razgovarali su na virtuelnom sastanku o napretku u mobilisanju zamrznutih ruskih državnih sredstava, saop&scaron;tila je kancelarija britanskog premijera Kira Starmera.
Lideri su se saglasili da je američki predlog za mir "prelomni trenutak" za Ukrajinu.
Sastanak je održan dan nakon &scaron;to su Velika Britanija, Francuska i Njemačka razgovarale sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o najnovijoj američkoj inicijativi za mirovni sporazum kojim bi se okončao rat u Ukrajini.
Bijela kuća je saop&scaron;tila da američki predsjednik Donald Tramp aktivno radi na rje&scaron;avanju sukoba između Rusije i Ukrajine, ali da je frustriran neefikasno&scaron;ću odvojenih pregovora s Rusijom i Ukrajinom.
Na frontu, ruske snage saop&scaron;tavaju da su preuzele potpunu kontrolu nad gradom Severskom u Donjeckoj oblasti, čime su, kako ističu, stvoreni uslovi za ofanzivu ka Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji.

&nbsp;

Zelenski: Dobili smo nacrt bezbjednosnih garancija od SAD

Južnokorejski preduzetnik i osnivač &bdquo;Terraform Labs&rdquo;, Do Kvon (34), osuđen je pred američkim saveznim sudom u Njujorku na 15 godina zatvora zbog prevare i zavjere.
Američki okružni sudija Pol Engelmejer donio je presudu na Menhetnu, dok su tužioci tražili najmanje 12 godina zatvora, navodeći da je pad &bdquo;Terraֲ&rdquo; kriptovalute izazvao milijarde dolara gubitaka i domino efekat kriza na trži&scaron;tu digitalnih tokena.
Kvonovi advokati tražili su maksimalno pet godina, kako bi mogao da se vrati u Južnu Koreju i suoči s lokalnim krivičnim prijavama.
Kvon je optužen za devet krivičnih djela, uključujući prevaru sa hartijama od vrijednosti, elektronsku prevaru, prevaru sa robama i zavjereničko pranje novca.
Kvon je kreirao kriptovalute &bdquo;Terra USD&rdquo; i &bdquo;Luna&rdquo;, koje su 2022. godine izgubile oko 40 milijardi dolara vrijednosti, i ranije se izjasnio krivim, priznajući da je obmanjivao investitore u vezi sa stabilno&scaron;ću jedne od svojih valuta tokom neizvjesnih perioda trži&scaron;ta.
Optužba je tvrdila da je Kvon 2021. obmanjivao investitore u vezi sa &bdquo;TerraUSD&rdquo;, takozvanim stabilnim kovensom, koji je trebalo da održava vrijednost od jednog dolara.
Kada je vrijednost kovensa pala ispod tog nivoa, Kvon je tvrdio da je algoritam &bdquo;Terra Protokol&rdquo; vratio cijenu, dok je zapravo angažovao firmu za visokofrekventno trgovanje da tajno kupi milione dolara tokena i vje&scaron;tački održi njegovu vrijednost. Kao dio nagodbe sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berze, Kvon je 2024. pristao da plati 80 miliona dolara i bude zabranjen u kripto transakcijama, u okviru ukupne nagodbe od 4,55 milijardi dolara, prenosi Tanjug.
On se,takođe, suočava sa optužbama u Južnoj Koreji, a tužioci neće osporavati njegovu potencijalnu molbu za prebacivanje u inostranstvo nakon &scaron;to odsluži polovinu kazne u SAD.

Do Kvon osuđen na 15 godina zatvora

OPTUŽEN ZA DEVET KRIVIČNIH DJELA

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Aleksandra Miljatovića na 34 godine zatvora za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Ba&scaron;ića, pi&scaron;e Klix.
Osuđen je i Dalibor Railić kao nalogodavac ubistva na 29 godina.
Ovo je prvostepena presuda na koju je moguće uložiti žalbu.
Prije same presude pripadnici Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srpske iza&scaron;li su na ulice u brojnim gradovima. Policajci su zaustavili vozila i upalili rotaciona svjetla u znak sjećanja na načelnika prijedorske policije. Ovim činom, policajci su odali počast ubijenom kolegi.
Načelnik Sektora kriminalističke policije prijedorske Policijske uprave Radenko Ba&scaron;ić ubijen je 2022. iz vatrenog oružja u prijedorskom naselju Pećani. Ubica mu je ispalio metak u potiljak glave iz neposredne blizine, &scaron;to je kasnije potvrdila obdukcija.
Ubica je koristio prigu&scaron;ivač zbog čega mje&scaron;tani nijesu čuli pucanj. Ba&scaron;ić je ubijen u 6:50 kada je krenuo na posao u Policijsku upravu Prijedor. Nakon ubistva, policija je blokirala cijeli Prijedor i privedeno je vi&scaron;e osoba.

Presuda za ubistvo načelnika prijedorske policije: Miljatović dobio 34, a Railić 29 godina zatvora