Globus

Predsjednici Turske i Rusije Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin razgovarali su danas telefonom o bilateralnim odnosima, Ukrajini i situaciji u Siriji.
Erdogan je u telefonskom razogovoru sa Putinom istakao važnost početka treće runde direktnih pregovora sa Ukrajinom i spremnosti da ih organizuje u Istanbulu, prenosi agencija TASS.
"Razmatrani su bilateralni odnosi između Turske i Rusije, regionalna i globalna pitanja. Predsjednik Erdogan je izjavio da je važno započeti treću rundu pregovora između Rusije i Ukrajine i da će Turska nastaviti da bude domaćin pregovora u Istanbulu kada se utvrde datumi koji odgovaraju stranama", navodi se u saop&scaron;tenju.

Erdogan i Putin razgovarali telefonom: Turska spremna da organizuje pregovore Rusije i Ukrajine

TEMA RAZGOVORA BILA I SITUACIJA U SIRIJI

Trgovinska razmjena između Rusije i Evropske unije bi mogla da se potpuno ugasi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gru&scaron;ko.
Očekuje da će vrijednost trgovinske razmjene Rusije i EU ove godine iznositi 40 milijardi dolara, &scaron;to je drastično manje u poređenju sa 417 milijardi dolara iz 2013.&nbsp;
"Sasvim je moguće da trgovina padne na nulu", naglasio je Gru&scaron;ko, dodav&scaron;i da je pro&scaron;logodi&scaron;nji obim razmjene sa Evropskom unijom iznosio oko 60 milijardi dolara, znatno manje od ranijih nivoa.
Gru&scaron;ko je tokom susreta sa studentima Altajskog državnog univerziteta u gradu Barnaulu istakao da je, kako se izrazio, "protiv Rusije pokrenut pravi hibridni rat" u kome se koriste svi instrumenti ekonomskog i političkog pritiska.
Podsjetio je i da je Evropska unija usvojila 18. paket sankcija i nastavlja sa naporima da u potpunosti elimini&scaron;e zavisnost od ruskih energenata, uključujući naftu i gas.

Gruško: Trgovina Rusije i EU bi mogla da padne na nulu

IZJAVIO ZAMJENIK RUSKOG MINISTRA SPOLJNIH POSLOVA

Evropska unija odobrila je novi, 18. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, uključujući i sniženje cjenovnog limita na izvoz ruske nafte.
"EU je odobrila jedan od svojih najsnažnijih paketa sankcija protiv Rusije do sada", izjavila je &scaron;efica evropske diplomatije Kaja Kalas.
"Nastavićemo povećavati cijenu, kako bi Moskvi jedino ostala opcija da zaustavi agresiju," dodala je Kallas.
Usvajanje sankcija pozdravila je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajer.
"Udaramo direktno u srce ruske ratne ma&scaron;ine, ciljanjem banaka, vojnih i energetskih sektora i uključenjem novog dinamičnog cjenovnog limita na naftu."
 
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

EU odobrila 18. paket sankcija Rusiji

SAOPŠTILA ŠEFICA EVROPSKE DIPLOMATIJE

Rekonstruisana ukrajinska Vlada sastoji se od starih i novih ministara. Inicijator promjena bio je predsjednik Volodimir Zelenski. Za&scaron;to se odlučio na taj korak i da li ratno stanje to dozvoljava?
Glasine o smjeni Vlade premijera Denisa &Scaron;mihalja kružile su Ukrajinom posljednje tri godine. Sada su postale stvarnost, nakon &scaron;to je parlament prihvatio &Scaron;mihaljevu ostavku. Predsjednik Volodimir Zelenski predložio je potom da prva potpredsjednica Vlade, Julija Sviridenko, preuzme premijersku dužnost. Denis &Scaron;mihalj će ubuduće voditi Ministarstvo odbrane, a dosada&scaron;nji ministar odbrane, Rustem Umerov, odlazi u Va&scaron;ington, gdje će preuzeti dužnost ambasadora.
Nekoliko razloga bilo je ključno za uspon Julije Sviridenko. Ona je značajno doprinijela uspje&scaron;nim pregovorima sa SAD i Donaldom Trampom oko sporazuma o sirovinama. Poznato je i da ima bliske veze sa &scaron;efom kabineta predsjednika Andrijem Jermakom, desnom rukom Zelenskog. Osim toga, ta 39-godi&scaron;nja ekonomistkinja se svojim držanjem i svjetonazorom bolje uklapa u generaciju mlađih političara &ndash; onih koji su zajedno sa Zelenskim do&scaron;li na vlast.
Rekonstrukcija Vlade pod ratnim stanjem
Ukrajinski parlament ovog četvrtka (17. jul) trebalo bi da potvrdi mandat nove Vlade. Međutim, član 10 Zakona o ratnom stanju propisuje da, dok je ono na snazi, ovla&scaron;ćenja predsjednika, parlamenta, Vlade, Narodne banke i čitavog niza drugih državnih organa ne mogu da budu prekinuta.
Predstavnici opozicije upozoravaju da promjena Vlade, bez prethodne izmjene zakona, dovodi u pitanje legitimitet takve odluke. &bdquo;Parlament je nedavno produžio ratno stanje i sada kr&scaron;i član 10, iako se svi slažu da taj član treba precizirati ili promijeniti&ldquo;, izjavio je Jaroslav Železnjak, poslanik opozicione stranke &bdquo;Holos&ldquo;.
Politikolog i suosnivač Platforme za održivost i koheziju Oleh Sakjan smatra da će ukrajinski parlament iz političkog oportunizma ipak izglasati tu odluku. &bdquo;Poslanici mogu da se obrate Ustavnom sudu, ali nije sigurno da će sud brzo da donese odluku&ldquo;, obja&scaron;njava Sakjan za DW.
Zelenski je na udaru kritike i zato &scaron;to je javno ponudio premijersku dužnost Juliji Sviridenko. Time je, prema navodima kritičara, prekr&scaron;io važeći poredak prema kojem premijera imenuje predsjednik isključivo na predlog parlamenta. Predlog dakle mora da dođe od parlamentarne većine. Stranka predsjednika Zelenskog, &bdquo;Sluga naroda&ldquo;, trenutno ima većinu u parlamentu.
Opozicija je odmah reagovala kritikama. &bdquo;Ovo je cirkus. Pod ratnim stanjem, gdje je smjena Vlade zabranjena, ne odlučuje parlamentarna većina, nego sam Zelenski. Čak su i &lsquo;Sluge naroda&rsquo; o tome saznale preko interneta&ldquo;, napisala je na Telegramu Irina Gera&scaron;čenko, potpredsjednica opozicione grupe &bdquo;Evropska solidarnost&ldquo;.
Zelenski je bio nezadovoljan Vladom
Denis &Scaron;mihalj je s vi&scaron;e od pet godina na dužnosti bio najdugovječniji premijer u Ukrajini. I ranije su postojali poku&scaron;aji njegove smjene, ali su propadali zbog nedostatka političke volje i glasova u parlamentu.
Oleh Sakjan, međutim, smatra da se radi o &bdquo;zakasnjelom rekonstruktovanju Vlade&ldquo;, jer je ona bila planirana jo&scaron; pro&scaron;le godine. Glavni razlog za promjene su unutra&scaron;nje napetosti u kabinetu i niz očiglednih menadžerskih problema &ndash; od sektora odbrane, preko infrastrukture, pa do socijalne za&scaron;tite. &bdquo;Vlada želi dio tih napetosti, kako unutra&scaron;njih tako i spoljnih, da smanji pred očima javnosti. Cilj je povratiti povjerenje i pronaći novi pristup&ldquo;, kaže Sakjan.
&Scaron;ta će se promijeniti?
Petro Ole&scaron;ćuk, politikolog sa Univerziteta &bdquo;Taras &Scaron;evčenko&ldquo; u Kijevu, smatra da su učestali korupcijski skandali uticali na sliku o radu Vlade, posebno posljednji skandal u vezi s potpredsjednikom Vlade Oleksijem Černi&scaron;ovim, protiv kojeg postoje sumnje za zloupotrebu položaja i primanje mita &bdquo;u velikom stilu&ldquo;.
Istovremeno, Ole&scaron;ćuk ne isključuje mogućnost da Zelenski želi ovim da pokaže da i dalje ima tim koji mu je odan &ndash; a pritom taj tim nije kompletno rekonstruisan, jer će određeni ministri ostati na svojim funkcijama.
U Vladi ostaju ministar za digitalnu transformaciju Mihajlo Fjodorov, potpredsjednik za obnovu i ministar za razvoj zajednica i regiona Oleksij Kuleba, potpredsjednica za evropske i evroatlantske integracije Olha Stefanj&scaron;ina, ministar unutra&scaron;njih poslova Ihor Klimenko, ministar finansija Serhij Marčenko, ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i drugi.
Ni Denis &Scaron;mihalj neće potpuno napustiti Vladu &ndash; trebalo bi da postane ministar odbrane. &bdquo;&Scaron;mihaljevo prebacivanje na drugu funkciju u okviru Vlade trebalo bi da pokaže da tim ostaje jedinstven i da nema podjela, ni unutra&scaron;njih sukoba. Radi se samo o personalnim promjenama unutar istog tima&ldquo;, nagla&scaron;ava Ole&scaron;ćuk za DW.
Oleh Sakjan, s druge strane, smatra da ograničeno rekonstruktovanje Vlade ukazuje na ozbiljan nedostatak kvalifikovanog i pouzdanog kadra. On očekuje da će i novi i dosada&scaron;nji ministri biti prisiljeni da pokažu brze rezultate, &scaron;to bi kratkoročno moglo da d&acirc; zamah Vladi, ali je skeptičan u pogledu dugoročnih učinaka. &bdquo;To je poput adrenalinske injekcije Vladi, ali kvalitet njenog rada time se neće su&scaron;tinski promijeniti. Promjena imena, bez promjene uloga u kabinetu koje se odnose na raspodjelu ovla&scaron;ćenja, ne može da ima željeni iscjeljujući efekat&ldquo;, kaže Sakjan.
Politikolog Andreas Umland ukazuje ujedno na strukturni problem ukrajinskog Ustava: &bdquo;Politički sistem Ukrajine jo&scaron; od sticanja nezavisnosti ima nedostatke zbog podijeljene izvr&scaron;ne vlasti.&ldquo; S jedne strane stoji predsjednik sa svojim aparatom, a s druge premijer i Vlada, koji su formalno nezavisni. &bdquo;U ratnim vremenima ta dvostrukost je posebno problematična, jer odluke moraju da se donose brzo i jedinstveno.&ldquo;
U međuvremenu, predsjednik Zelenski izložio je ključne prioritete nove Vlade, među kojima su povećanje domaće proizvodnje oružja, razvoj odbrambenih projekata i sveobuhvatna deregulacija privrede.

Zašto je Zelenski rekonstruisao Vladu?

I DA LI RATNO STANJE TO DOZVOLJAVA?

Austrijski ekstremni sportista Feliks Baumgartner (56) poginuo je u nesreći paraglajdinga u četvrtak u Porto Sant'Elpidiju na jadranskoj obali.
Kako italijanski mediji izvje&scaron;tavaju, Baumgartner je letio paraglajderom kada je iznenada izgubio kontrolu nad letjelicom &ndash; vjerovatno zbog iznenadnog osećaja slabosti, pi&scaron;e Kronen Cajtung.
Zatim je pao u hotelski bazen na ženu, koja je povrijeđena.
Prvi izvje&scaron;taji ukazuju da njeno stanje nije ozbiljno, izve&scaron;tava RaiNjuz. Prema preliminarnim informacijama, Baumgartner je već bio mrtav kada se dogodio pad.
Ekstremni sportista postao je međunarodno poznat po svojim spektakularnim skokovima.
Godine 2012. u&scaron;ao je u istoriju kada se popeo u stratosferu u helijumskom balonu, a zatim skočio nazad na Zemlju.
Nije se pla&scaron;io smrti, kako je tada objasnio u intervjuu za &bdquo;Krone&ldquo;:
&bdquo;Ne umire se tako brzo&ldquo;- bila je tada&scaron;nja izjava Baumgartnera.

Poginuo Feliks Baumgartner

ČUVENI SPORTISTA KOJI JE SKOČIO SA IVICE SVEMIRA

Građani i studenti na kratko su blokirali Bulevar vojvode Mi&scaron;ića kod Sajma u Beogradu, ali su se tada pojavili pripadnici Žandarmerije koji su ih pomjerili odatle i spriječili dalju blokadu.
Tri osobe privedene su kod Sajma. Kako javlja reporterka N1, u pitanju su jedna žena, student prve godine Arhitektonskog fakulteta i arhitekta Miljan Salata.
Kako je za N1 rekla studentkinja Valentina, policajci i pripadnici Žandarmerije rekli su okupljenima da se sklone sa kolovoza jer kr&scaron;e javni red i mir.
&bdquo;Rekli su nam da se sklonimo iako je na&scaron; protest prijavljen. Mi smo do&scaron;li da se bunimo protiv ru&scaron;enja Sajma. Poru&scaron;en je pomoćni objekat Slikarnica. Jednom kada ma&scaron;ine dođu na teren jako je te&scaron;ko da se tjeraju. Sada su započeli, do&scaron;li smo danas tu i bićemo svaki dan tu i nećemo im dozvoliti&ldquo;, kazala je studentkinja za N1.
Dodala je da su učesnici protesta upozoreni da će biti legitimisani ako stanu na ulicu, kao i da ne guraju kontejnere na put i tako ga blokiraju jer će u tom slučaju i krivično odgovarati.
Među okupljenima kod Sajma je i predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
On je skrenuo pažnju da žandarmi i ovog puta maskama, odnosno takozvanim &bdquo;fantomkama&ldquo; prekrivaju lice i istakao da se to ne radi nigdje u svijetu sem u Srbiji.
&bdquo;Ono &scaron;to se uči u srednjoj policijskoj &scaron;koli u Kamenici je da kriminalci kriju lica. Ovde je suprotno, policajci kriju, a građani ne kriju lica&ldquo;, kazao je Milivojević za N1.

Tri osobe privedene u Beogradu, Žandarmerija spriječila blokadu Bulevara vojvode Mišića

"REKLI SU NAM DA SE SKLONIMO IAKO JE NAŠ PROTEST PRIJAVLJEN"

Sirijska vojska u&scaron;la je u južni grad Suvejdu, upori&scaron;te Druza, nakon žestokih sukoba između pripadnika te zajednice i lokalnih beduinskih plemena, nakon čega su uslijedili izraelski vazdu&scaron;ni udari.
U vi&scaron;ednevnim sukobima poginulo je 30 osoba, uključujući 18 sirijskih vojnika, a desetine su ranjene.
Kada su se u sukobe uključile i islamističke milicije koje podržavaju vladu, zabrinutost unutar družke zajednice naglo je porasla. Ključne vođe Druza pozvale su na međunarodnu za&scaron;titu. Izrael je odmah reagovao &ndash; njegovi avioni gađali su sirijske vojne ciljeve u okolini Suvejdi.
Sirijsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je napade kao &bdquo;grubo kr&scaron;enje suvereniteta Sirijske Arapske Republike&ldquo; i optužilo Izrael za strano mije&scaron;anje.
Ko su Druzi?
Druzi su arapska vjerska sekta sa oko milion pripadnika, koji uglavnom žive u Siriji, Libanu i Izraelu. Na jugu Sirije, gdje Druzi čine većinu u provinciji Suvejda, ova zajednica je tokom desetogodi&scaron;njeg građanskog rata u Siriji povremeno bila uhvaćena između snaga biv&scaron;eg Asadovog režima i ekstremističkih grupa.
Porijeklo Druza vodi iz Egipta iz 11. vijeka, a pripadnici praktikuju ogranak islama koji ne dozvoljava prelaske &mdash; ni u, ni iz religije &mdash; niti brakove sa pripadnicima drugih vjera.
U Siriji je zajednica Druza uglavnom koncentrisana u tri provincije koje se nalaze blizu Golanske visoravni koja je pod kontrolom Izraela.
Vi&scaron;e od 20.000 Druza živi na Golanskoj visoravni, strate&scaron;koj oblasti koju je Izrael zauzeo od Sirije tokom &Scaron;estodnevnog rata 1967. godine, a zatim je formalno anektirao 1981. Druzi dijele ovu teritoriju sa oko 25.000 jevrejskih doseljenika, raspoređenih u vi&scaron;e od 30 naselja.
Većina Druza koji žive na Golanu i dalje se izja&scaron;njavaju kao Sirijci i odbili su izraelsko državljanstvo kada je Izrael preuzeo kontrolu nad regionom. Oni koji su odbili državljanstvo dobili su izraelske boravi&scaron;ne karte, ali se ne smatraju izraelskim državljanima.
Za&scaron;to se sukobljavaju sa sirijskom Vladom?
Iako je novi predsjednik Sirije, Ahmed al-&Scaron;araa, poslije svrgavanja Ba&scaron;ara al-Asada obećao inkluzivnost, njegova sunitska ekstremistička pozadina i represivne mjere prema manjinama, uključujući i Alavite i Druze, izazvale su nepovjerenje.
Ključni spor između vlade i Druza jeste oko razoružavanja i integracije njihovih milicija. Druzi insistiraju na zadržavanju svojih oružanih formacija, dok vlast želi centralizaciju kontrole. Napetosti su dodatno porasle nakon serije međusobnih otmica, uključujući i jednog družkog trgovca.
Druzi su skeptični prema al-&Scaron;arainoj vladi zbog nedostatka političke zastupljenosti &ndash; u novoj vlasti imaju samo jednog ministra &ndash; i isključenosti iz procesa nacionalnog dijaloga.
Sirijski ministar odbrane je, nakon &scaron;to su trupe u&scaron;le u Suvejdu, proglasio prekid vatre i najavio raspoređivanje vojne policije kako bi se uspostavila disciplina.
Za&scaron;to Izrael reaguje?
Izrael se poziva na &bdquo;bratski savez&ldquo; sa Druzima u svojoj zemlji i njihove porodične i istorijske veze sa zajednicom u Siriji. Premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael posvećen za&scaron;titi sirijskih Druza.
Izrael je jo&scaron; ranije jednostrano proglasio demilitarizovanu zonu u južnoj Siriji i koristi svaki upad sirijskih trupa kao opravdanje za intervenciju. Takođe je zabrinut zbog mogućnosti da ekstremističke grupe ojačaju uz granicu.
Družki vjerski lider Hikmat Al-Hidžri pozvao je &bdquo;sve zemlje&ldquo; da interveni&scaron;u i zaustave, kako je rekao, &bdquo;potpuni rat istrebljenja&ldquo; nad njegovim narodom. S druge strane, neki Druzi pozdravili su dolazak sirijskih snaga u Suvejdu i pozvali na predaju oružja.
Može li Izrael da sklapa mir sa zemljom koju bombarduje?
Od pada Asadovog režima krajem 2024, Izrael je pojačao napade na Siriju, iako SAD poku&scaron;avaju da približe Damask i Jerusalim kroz pro&scaron;irenje tzv. Abrahamovih sporazuma.
Va&scaron;ington vjeruje da bi Sirija, u novim uslovima, mogla biti uvučena u proces normalizacije s Izraelom. Izrael, sa svoje strane, tvrdi da mu je pobjeda nad Iranom otvorila put za &scaron;irenje mira sa susjedima, uključujući Siriju i Liban.
Ministar spoljnih poslova Gideon Saar javno je izrazio želju da se Sirija uključi u krug zemalja koje imaju formalne odnose s Izraelom.
Iako postoje indirektni kontakti sa novom sirijskom vla&scaron;ću, kontinuirani izraelski napadi i sve veće vojno prisustvo komplikuju te napore.
Al-&Scaron;araa je u maju izjavio da su razgovori sa Izraelom usmjereni ka okončanju vazdu&scaron;nih udara, ali bez rezultata. Netanjahu je sirijsku vlast označio kao &bdquo;ekstremistički islamski režim&ldquo; i upozorio da bi ukidanje sankcija moglo dovesti do novih napada poput onog 7. oktobra 2023, kada je Hamas napao Izrael.

Ko su Druzi i zašto Izrael bombarduje Siriju

U VIŠEDNEVNIM SUKOBIMA POGINULO 30 OSOBA

Italijanska vlada ne planira da se pridruži inicijativi Sjedinjenih Američkih Država i NATO za kupovinu američkog oružja za Ukrajinu, jer za to nema sredstava, objavila je La Stampa.
Izvori u italijanskom Ministarstvu odbrane rekli su za La Stampu da "nije bilo razgovora&ldquo; o kupovini američkog oružja u tu svrhu, ali su naglasili da tu odluku ne treba posmatrati kao povlačenje iz podr&scaron;ke Ukrajini.
Dodali su da budžetska ograničenja sprečavaju vladu da se priključi kupovini oružja za Ukrajinu i naveli da su jedine planirane kupovine od SAD borbeni avioni F-35 za potrebe italijanske vojske.
Prije dva dana američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Marku Rute saop&scaron;tili su na zajedničkoj konferenciji za medije da će nabavku američkog oružja za Ukrajinu finansirati evropske članice NATO.
Rute je istog dana rekao da Njemačka, Velika Britanija, Finska, Danska, &Scaron;vedska, Norve&scaron;ka, Holandija i Kanada žele da budu dio te inicijative.
Kako prenosi ukrajinski portal Evropska pravda, medijski izvje&scaron;taji ukazuju da se ni Francuska neće pridružiti toj inicijativi, zbog insistiranja predsjednika Emanuela Makrona da Evropa mora da razvije sopstvenu odbrambenu industriju.
Prema posljednjim informacijama, u kupovini američkog oružja za Ukrajinu ne bi učestvovali ni Mađarska i Če&scaron;ka.
Komentari&scaron;ući Trampov predlog, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da bi SAD trebalo da "podijele teret&ldquo; vojne pomoći Ukrajini s Evropom.

La Stampa: Italija ne planira da se pridruži inicijativi SAD i NATO za kupovinu američkog oružja za Ukrajinu

JER ZA TO NEMA SREDSTAVA

Snažni vazdu&scaron;ni napadi potresli su Damask danas, ciljajući Ministarstvo odbrane, dok je Izrael obećao da će uni&scaron;titi sirijske vladine snage koje napadaju zajednice Druza na jugu Sirije i zahtijevao njihovo povlačenje.
Nije bilo trenutnog komentara iz Izraela o snažnim udarima koji su se dogodili tokom poslijepodneva, a koje su, prema navodima sirijskih državnih medija, izvele izraelske snage.
Izraelska vojska je ranije najavila napad na ulaz u kompleks Ministarstva odbrane. Neposredno prije snažnih eksplozija, ministar odbrane Israel Katz rekao je da će uslijediti bolni udarci&ldquo;, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Desetine ljudi je ubijeno ove sedmice u nasilju oko južnog grada Suvejda, gdje se sukobljavaju borci iz redova Druza s vladinim bezbjednosnim snagama i pripadnicima beduinskih plemena, &scaron;to je navelo Izrael da vi&scaron;e puta interveni&scaron;e s ciljem za&scaron;tite Druza.
Nasilje je istaklo velike izazove s kojima se suočava privremeni predsjednik Ahmed al-&Scaron;araa, uprkos pobolj&scaron;anju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok poku&scaron;ava ponovo ujediniti Siriju suočenu s dubokim nepovjerenjem grupa koje odbacuju islamističku vlast.
Sirijske vladine trupe poslate su u regiju Suvejda u ponedjeljak kako bi smirile sukobe između druzkih boraca i naoružanih beduina, ali su se na kraju sukobile i s druzkim milicijama.
Druzi su sljedbenici religije koja je ogranak islama, a žive u Siriji, Libanu i Izraelu.
Ranije su bezbjednosni izvori iz sirijskog Ministarstva odbrane za Rojters saop&scaron;tili da su najmanje dva drona pogodila zgradu i da su se oficiri sklonili u podrum. Državna televizija Elekhbarija objavila je da su u napadu ranjena dva civila.
Izraelska vojska je saop&scaron;tila da je &bdquo;pogodila ulaznu kapiju kompleksa vojnog sjedi&scaron;ta sirijskog režima&ldquo; u Damasku. Takođe su nastavili s napadima na ciljeve &bdquo;sirijskog režima&ldquo; u južnoj Siriji, uključujući tenkove i kamione s mitraljezima koji su se kretali prema Suvejdi.
Sirijska mreža za ljudska prava izvijestila je da je 169 ljudi ubijeno u nasilju ove sedmice. Bezbjednosni izvori navode brojku od 300.
Izrael, koji je redovno bombardovao Siriju dok je njome vladao svrgnuti predsjednik Ba&scaron;ar al-Asad, zahtijeva od novih islamističkih vlasti da drže snage podalje od južne Sirije. Obećali su za&scaron;tititi Druze i poslali izraelske trupe na sirijsku teritoriju uz izraelski okupirane Golanske visove.
Američki izaslanik za Siriju Tom Barak, koji je pohvalio nove sirijske vlasti i u maju je rekao da mir između Sirije i Izraela moguć, kazao je u utorak da je Va&scaron;ington u kontaktu sa svim stranama &bdquo;kako bi se postigao mir i integracija&ldquo;.

Izrael napao Damask dok bjesne borbe na jugu Sirije

NA METI MINISTARSTVO ODBRANE

U Turskoj je danas na godinu i osam mjeseci zatvora osuđen gradonačelnik Istanbula, vođa opozicije Ekrem Imamoglu koji je glavni politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Očekuje se da će se Imamoglu koji je u zatvoru od 23. marta, žaliti na presudu izrečenu jer je navodno vrijeđao i prijetio jednom javnom funkcioneru, dok se protiv njega vodi jo&scaron; nekoliko sudskih postupaka.
Imamoglu je uhap&scaron;en, a sada i osuđen jer je 20. januara kritikovao glavnog javnog tužioca Istanbula Akina Gurleka rekav&scaron;i da kroz politički motivisane istrage cilja na opozicionare.
Sud je Imamoglua osudio zbog vrijeđanja i prijetnje Gurleku, ali ga je oslobodio optužbe da je "namjeravao da ga načini metom".
Imamoglu koji se smatra glavnim protivnikom Erdoganove vlasti, negirao je sve optužbe.
Uhap&scaron;en je zajedno sa drugim političarima iz glavne opozicione Republikanske narodne partije CHP u okviru istrage o navodnoj korupciji.
Njegovo hap&scaron;enje je izazvalo najveće ulične proteste u Turskoj za vi&scaron;e od decenije.
Uprkos tome &scaron;to je bio iza re&scaron;etaka, zvanično je nominovan za kandidata CHP na predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu najkasnije 2028.&nbsp;
Poslije Imamoglua uhap&scaron;ene su desetine zvaničnika op&scaron;tina gdje vlada opoziciona CHP zbog navodnog namje&scaron;tanja tendera i podmićivanja.
Hap&scaron;enja su izazvala velike kritike lidera opozicije, koji tvrde da su te optužbe politički motivisane.
Sam Imamoglu je opisao svoje suđenje kao "kaznu, a ne pravdu" i rekao da pravosuđe djeluje pod pritiskom Erdoganove vlade, ali ona insistira da su sudovi nepristrasni i da nema političkog pritiska.

Gradonačelnik Istanbula osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora

VOĐA OPOZICIJE

Odjeljenje Vi&scaron;eg suda u Beogradu za ratne zločine osudilo je na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne zatvora Gojka Lukića, Du&scaron;ka Vasiljevića, Jovana Lipovca i Draganu Đekić za ratni zločin u &Scaron;trpcima.
Kako je saop&scaron;tio Vi&scaron;i sud, Gojko Lukić, Du&scaron;ko Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni su na po 10 godina zatvora, a Dragana Đekić na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.
Oni su bili optuženi da su učestvovali u otmici i ubistvu 20 civila nesrpske nacionalnosti iz voza na relaciji Beograd-Bar 27. februara 1993. godine.
Optuženima je u izrečene kazne zatvora uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 5. decembra 2014. godine, pa do 19. marta 2015. godine, kada im je pritvor ukinut rje&scaron;enjem Vi&scaron;eg suda.
Protiv presude stranke u krivičnom postupku mogu izjaviti žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, navedeno je u saop&scaron;tenju.

Presuda za zločin u Štrpcima nakon tri decenije: Ukupno 35 godina zatvora