Moldavska vladajuća proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), koju predvodi predsjednica Maja Sandu, zadržala je parlamentarnu većinu na jučerašnjim izborima. Nakon što je prebrojano više od 98 odsto glasačkih listića, PAS je osvojio 49,6 odsto glasova. Prema sajtu centralne izborne komisije, proruski Domoljubni blok bivšeg predsjednika Igora Dodona osvojio je 24,5 odsto.

Dodon je lider Moldavske partije socijalista (PSRM) i vođa izbornog saveza Blok patriota. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu u kojoj je srce, a unutar njega je „ugrađen“ i sovjetski simbol srpa i čekića. Dodon sebe opisuje kao desničara, posvećenog „tradicionalnim vrijednostima“ i voli završavati svoje video-zapise hrišćanskim pravoslavnim pozdravom „Pomozi Bog!“

Parlamentarni izbori u siromašnoj, agrarnoj zemlji smještenoj između članice EU Rumunije i Ukrajine smatraju se ključnim. Moldavija, zemlja sa oko 2,4 miliona stanovnika, kandidat je za EU od 2022.

Rusija prozvana za kupovinu glasova, dezinformacije i sajber napade

Prozapadna predsjednica Sandu nada se da će većina proevropskih snaga nastaviti reforme potrebne za pridruživanje EU. U poređenju s izborima prije četiri godine, PAS je pretrpio određene gubitke.

Ranije je optužila Rusiju za masovno miješanje u izbornu kampanju. Moldavske vlasti govorile su o kupovini glasova od strane Rusije, dezinformacijama na društvenim mrežama i sajber napadima.

Rusiji naklonjene snage bloka Alternativa (8,1 odsto) i Naša stranka biznismena Renata Usatija (6,2 odsto) takođe su obezbijedile mjesta u parlamentu od 101 člana, izabranom na četvorogodišnji mandat.

Neočekivano, Stranka Demokratija kod kuće (PPDA), prvobitno osnovana radi promovisanja unije s Rumunijom, takođe je prešla prag od pet odsto, osvojivši 5,7 odsto glasova.

Čekaju se glasovi dijaspore

Ishod glasanja u velikoj mjeri zavisi od učešća dijaspore. Stotine hiljada Moldavaca žive u EU i tradicionalno imaju značajan uticaj na to ko vlada u njihovoj domovini. Moskva je takođe optužila rukovodstvo u glavnom gradu Kišinjevu za manipulaciju, tvrdeći da su ruske stranke i snage isključene iz izbora.

Na dan izbora bilo je pritužbi da građani iz separatističke regije Pridnjestrovlja nijesu mogli doći do Moldavije da glasaju zbog zatvaranja mosta nakon navodne prijetnje bombom. Tradicionalno, ljudi iz Pridnjestrovlja s moldavskim pasošima takođe imaju uticaj na ishod izbora.

Moldavija je rastrgnuta između proevropskog kursa i svojih istorijskih veza s Rusijom. Preliminarni konačni rezultati glasanja očekuju se u ponedjeljak.

Poniženja za Rusiju

Ekonomski gledano, Kremlju ne treba mala, dominantno agrarna Republika Moldavija sa svojih 2,4 miliona stanovnika. Ali ruski imperijalni mentalitet doveo je do toga da je baš tamo pokrenut prvi postsovjetski rat, na proljeće 1992. Oko 1500 ruskih vojnika i ogroman arsenal oružja trenutno su stacionirani u Pridnjestrovlju, koje je u to vrijeme bilo poprište velikih okršaja, a danas je i dalje separatistička regija.

Od 2022. strateška vrijednost Republike Moldavije porasla je jer bi, osvajanjem te male zemlje koja se vojno praktično ne može braniti, Moskva mogla voditi rat na dva fronta protiv Ukrajine. Poniženja koja je tamo pretrpjela ne treba potcijeniti kada je riječ o odnosu Rusije prema maloj Moldaviji – na primjer, kada je jedna žena, nepotkupljiva i skromna Maja Sandu uspjela da oslobodi svoju zemlju iz ruskog zagrljaja i povede je putem ka Evropi.

U tom kontekstu, ne čudi da je Rusija činila sve što može da „preokrene“ izbore u svoju korist. Jedan od alata koji je koristila jeste kupovina glasova plaćanjem novca putem jedne aplikacije. Čak 300.000 birača već se registrovalo za to prošle godine. U to vrijeme vlada je govorila o „neviđenom hibridnom napadu“ na Republiku Moldaviju.

Kupovina glasova

Kupovinu glasova koordinirala je mreža koju predvodi moldavsko-izraelski biznismen Ilan Šor, čiji se nalogodavci nalaze u ruskim obavještajnim službama i na kraju u Kremlju. Šor je glavni organizator takozvane „milijardske krađe“ od 2012. do 2014. i pravosnažno je zbog toga osuđen u Republici Moldaviji. Pobjegao je 2019. godine, prvo u Izrael, a kasnije u Rusiju. Nekoliko stranaka koje je osnovao specijalno za predstojeće izbore – zabranjeno je.

Mjesecima moldavska policija upozorava građane na moguće posljedice kupovine glasova. Očigledno, to nije bilo baš uspješno.