Globus

U svom prvom obraćanju naciji otkako je naimenovan za vrhovnog vođu Irana, Mojtaba Hamenei, sin ubijenog vođe Alija Hameneija, poručio je putem državne televizije da država neće zaboraviti osvetu za "krv &scaron;ehida".
U o&scaron;trom i detaljnom govoru, novi lider je najavio nastavak vojnih akcija, upozorio susjedne zemlje i najavio mogućnost otvaranja novih frontova.
Hamenei je govor započeo emotivnim osvrtom na svoje naimenovanje i smrt oca, istaknuv&scaron;i da je za odluku Vijeća stručnjaka saznao istovremeno kada i ostatak nacije, gledajući televizijski prenos.
"Za mene je izuzetno te&scaron;ko sjediti na mjestu gdje su sjedila dva velika lidera, veliki Homeini i &scaron;ehid Hamenei. Imao sam privilegiju vidjeti tijelo svog oca nakon njegove smrti; ono &scaron;to sam vidio bila je planina čvrstine, a rečeno mi je da je njegova zdrava ruka bila stisnuta u &scaron;aku", izjavio je novi iranski vođa.
Pohvalio je iranski narod za hrabrost i pronicljivost u nedavnim događajima, naglasiv&scaron;i da su upravo građani ti koji su preuzeli vodstvo i garantovali autoritet zemlje u trenucima kada im je oduzet "najveći blagoslov" (misleći na svog oca).
Nastavak blokade Ormu&scaron;kog moreuza i novi frontovi
U vojnom i strate&scaron;kom dijelu obraćanja, Hamenei je bio izričit o daljnjim koracima Irana u sukobu. Poručio je borcima da je želja naroda nastavak efikasne odbrane koja će neprijatelja natjerati na kajanje.
"Moć blokiranja Ormu&scaron;kog moreuza definitivno se mora i dalje koristiti," naglasio je.
Najavio je i ozbiljne strate&scaron;ke promjene ako se ratno stanje nastavi.
"Sprovedene su studije o otvaranju novih frontova na kojima neprijatelj ima malo iskustva i gdje će biti izuzetno ranjiv. Njihovo aktiviranje uslijediće ako se ratno stanje nastavi i u skladu s na&scaron;im interesima."
Poruka "Osovini otpora" i pitanje osvete
Poseban dio govora posvećen je saveznicima Irana. Hamenei je uputio zahvalnost borcima "Osovine otpora", nazivajući ih najboljim prijateljima Irana i nerazdvojnim dijelom vrijednosti Islamske revolucije. Istakao je hrabrost Jemena u odbrani Gaze, požrtvovanost Hezbollaha koji je pritekao u pomoć Iranu uprkos preprekama, te odvažnost iračkog otpora.
Kada je riječ o osveti, Hamenei je bio nedvosmislen.
"Uvjeravam sve da nećemo odustati od osvete za krv va&scaron;ih &scaron;ehida. Osveta koju planiramo ne odnosi se samo na mučeni&scaron;tvo velikog vođe Revolucije; svaki član na&scaron;e nacije kojeg neprijatelj ubije predstavlja poseban slučaj za osvetu."
Dodao je da je do sada ostvaren samo ograničen nivo osvete, te da će dosje ostati otvoren sve dok osveta ne bude potpuna. Posebno je izdvojio, kako je naveo, "namjerni zločin nad &scaron;kolom Shajareh Tayyibah u Minabu".
Iran, prema njegovim riječima, planira tražiti i finansijsku odmazdu: "Tražićemo od&scaron;tetu od neprijatelja. Ako odbiju, zaplijenćemo njihovu imovinu u iznosu koji smatramo prikladnim, a ako ni to ne bude moguće, uni&scaron;tićemo njihovu imovinu u istoj mjeri."
O&scaron;tro upozorenje susjednim zemljama
Hamenei se osvrnuo i na ulogu susjednih država u nedavnim napadima na Iran. Potvrdio je da je neprijatelj koristio vojne baze u susjednim zemljama te da je Iran, u skladu sa svojim ranijim upozorenjima, gađao isključivo te baze, bez napada na same države domaćine.
"Zemlje regije moraju odlučiti kako će se postaviti prema onima koji napadaju na&scaron;u dragu domovinu i ubijaju na&scaron; narod. Savjetujem im da &scaron;to prije zatvore te baze, jer su valjda do sada shvatili da su američke tvrdnje o uspostavljanju mira i sigurnosti obična laž."
Ipak, na kraju je ublažio retoriku prema susjedima, ponavljajući da Islamska Republika Iran ne želi uspostaviti dominaciju u regiji, već je spremna za "tople i srdačne međusobne odnose i jedinstvo sa svim susjedima".
&nbsp;

Prva poruka novog vrhovnog vođe Irana: Ormuški moreuz ostaje zatvoren, razmatramo otvaranje novih frontova

"NEĆEMO ODUSTATI OD OSVETE ZA KRV SVOJIH MUČENIKA"

U Srbiji će danas komemorativnim skupovima biti obilježena 23. godi&scaron;njica ubistva premijera i nekada&scaron;njeg lidera Demokratske stranke (DS) Zorana Đinđića u atentatu u dvori&scaron;tu Vlade u centru Beograda, pi&scaron;e N1 Beograd.
Državna ceremonija odavanja počasti počeće u 10.30 u dvori&scaron;tu Vlade Srbije u Beogradu, na gdje će premijer Đuro Macut s ministrima položiti vjence na mjestu na kom je Đinđić ubijen 12. marta 2003. godine hicima iz snajpera.
Godi&scaron;njicu ubistva Zorana Đinđića obilježiće i DS čiji će predstavnici u 10.30 položiti vijence na grob nekada&scaron;njeg premijera u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.
Koalicija &ldquo;Ni&scaron;, moj grad&rdquo; najavila je okupljanje na Trgu kralja Milana u 11.30, a u 12 sati je planirana povorka do Saborne crkve, gdje će biti održan pomen ubijenom srpskom premijeru.
Fondacija za unaprjeđenje demokratije &ldquo;Ljuba Davidović&rdquo; organizuje tribinu &ldquo;Govor koji se nije dogodio&rdquo; od 17 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu.
Predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003.&nbsp;
Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvr&scaron;ioci odmah su osumnjičeni pripadnici &ldquo;Zemunskog kriminalnog klana&rdquo; i dio pripadnika kasnije ukinute Jedinice za specijalne operacije (JSO) Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) Srbije.
Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji &ldquo;Sablja&rdquo; uhapsila vi&scaron;e od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.
U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za uče&scaron;će u organizovanju atentata, a suđenje je počelo 22. decembra te godine u Okružnom sudu u Beogradu.
Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Na po 40 godina zatvora osuđeni su biv&scaron;i komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvr&scaron;ilac ubistva.
Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.
Zoran Đinđić, političar i filozof, rođen je 1952. godine u Bosanskom &Scaron;amcu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. Doktorirao je 1979. godine na Univerzitetu u Konstancu kod Jirgena Habermasa. Autor je niza dijela, među kojima su &ldquo;Subjektivnost i nasilje&rdquo; i &ldquo;Jugoslavija kao nedovr&scaron;ena država&rdquo;.
Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsjednika Izvr&scaron;nog odbora, a u januaru 1994. postao je njen predsjednik.
Poslije protesta koalicije &ldquo;Zajedno&rdquo; 1996/97, postao je prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda posle Drugog svjetskog rata.
Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je 25. januara 2001. godine za predsjednika Vlade kao prvi demokratski izabran premijer Srbije poslije vi&scaron;e decenija. Njegovu vladu su obilježile brze ekonomske reforme, plasiranje Srbije na međunardonoj sceni, hap&scaron;enje i izručenje Slobodana Milo&scaron;evića Hagu, borba protiv organizovanog kriminala.
Upamćen je po modernizatorskim idejama i citatima o brzini promena i ličnoj odgovornosti, od kojih je jedan. &ldquo;Ako želite da Srbija krene naprijed, svako od vas mora da uradi malo vi&scaron;e&rdquo;, a rekao je i &ldquo;Gledajte u budućnost i tamo ćemo se sastati vi i ja&rdquo;.
Zoran Đinđić je poslije poku&scaron;aja atentata kod hale Limes (dana&scaron;nja Beogradska arena), 21. februara 2003. godine i samo tri nedjelje prije nego &scaron;to je ubijen ispred zgrade Vlade, rekao: &ldquo;Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona i reforme time &scaron;to će mene ukloniti, onda se grdno vara, jer ja nisam sistem&rdquo;.
Ova izjava postala je simbol njegove nepokolebljivosti i svijesti o opasnosti kojoj je bio izložen dok je poku&scaron;avao da transformi&scaron;e Srbiju.
Danas njegovo ime nose mnoge ulice i trgovi, a njegov rad čuvaju Fondacija dr Zoran Đinđić i Virtuelni muzej.

Danas se navršavaju 23 godine od ubistva Zorana Đinđića

UBIJEN U ATENTATU U DVORIŠTU VLADE U CENTRU BEOGRADA

Izrael nastavlja udare po Iranu i Libanu i poručuje da će rat trajati koliko bude potrebno. U napadu na Bejrut i jug Libana ubijeno najmanje deset osoba. Na meti iranskih dronova naftna polja i energetska infrastruktura u zemljama Persijskog zaliva, napadi i na brodove u Ormu&scaron;kom moreuzu.
Presretnut dron koji se kretao ka naftnom polju &Scaron;ajbah
Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saop&scaron;tilo je da je presrelo dron koji se kretao ka naftnom polju &Scaron;ajbah, &scaron;to je treći takav incident prijavljen istog dana.
Dronovi su redovno ciljali to područje ove sedmice.
Projektil pogodio kontejnerski brod kod Džebel Alija, nema povrijeđenih
Neidentifikovani projektil pogodio je kontejnerski brod, izazvav&scaron;i manji požar, 35 nautičkih milja sjeverno od Džebel Alija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saop&scaron;tila je Pomorska trgovinska operacija Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO).
&ldquo;Sva posada je bezbjedna&rdquo;, navela je agencija.
Tri člana posade tajlandskog broda koji je napadnut u Ormuskom moreuzu i dalje na brodu
Tri člana posade za koje se vjeruje da su zarobljena na tajlandskom brodu, pogođenom projektilima tokom prolaska kroz Ormuski moreuz, jo&scaron; uvijek nisu spasena, rekao je vlasnik broda.
Iranska revolucionarna garda saop&scaron;tila je juče da je pogodila brod &ldquo;Majuri Nari&rdquo;, registrovan u Tajlandu, kao i brod pod zastavom Liberije, u moreuzu, jer su brodovi ignorisali &ldquo;upozorenja&rdquo;.
Tajlandski brod je pogođen dok je prolazio kroz zalivski plovni put, nakon &scaron;to je napustio luku Kalifa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Dva projektila su o&scaron;tetila ma&scaron;insko odeljenje broda &ldquo;Majuri Nari&rdquo; i izazvala požar, navodi se u saop&scaron;tenju tajlandske transportne kompanije Precious Shipping.
&ldquo;Tri člana posade se vode kao nestala i vjeruje se da su zarobljena u ma&scaron;inskom odjeljenju&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, dodajući da vlasti rade na njihovom spasavanju.
Omanska mornarica je u srijedu spasila 20 mornara broda. Ministarstvo spoljnih poslova Tajlanda saop&scaron;tilo je da su svih 23 člana posade bili Tajlanđani.
Svi tajlandski brodovi su napustili Ormuski moreuz, a Bangkok je &ldquo;protestovao zbog nasilja učinjenog nad komercijalnim brodovima&rdquo;.
Veliki požar u skladi&scaron;tu goriva u Bahreinu poslije iranskog napada
Veliki požar izbio je u rezervoaru za gorivo u Bahreinu nakon iranskog napada, saop&scaron;tilo je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova te zemlje.
Kako je prenijela Al Džazira, resorno ministarstvo je objavilo i snimak incidenta.
Bahrein je domaćin Pete flote američke mornarice, a ta zemlja je, prema navodima vlasti, česta meta napada usred rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.
Liban: Sedmoro poginulih u izraelskom napadu na Bejrut
Liban je saop&scaron;tio da je u izraelskom napadu na centralno bejrutsko priobalje u poginulo najmanje sedam osoba.
Izraelska vojska je odvojeno saop&scaron;tila da je tokom noći izvela napade na južna predgrađa Bejruta protiv Hezbolaha, koji je najavio novu veliku operaciju protiv Izraela.
Agencija Frans pres izvje&scaron;tava da su lokalni mediji emitovali snimak na kojem se vidi dim kako se diže duž primorskog puta nakon napada u centru Bejruta, za koji je, prema državnoj Nacionalnoj novinskoj agenciji (NNA), ciljao automobil.
Hezbolah je rano jutros saop&scaron;tio da je ispalio rakete na izraelsku vojno-obavje&scaron;tajnu bazu u predgrađu Tel Aviva.
Cijena nafte ponovo prelazi 100 dolara po barelu
Cijene nafte su preko noći ponovo skočile vi&scaron;e od 100 dolara po barelu, tri dana nakon &scaron;to su dostigle četvorogodi&scaron;nji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi CNN.
Do skoka je do&scaron;lo uprkos tome &scaron;to su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svjetsko trži&scaron;te puste rekordnih 400 miliona barela nafte.
Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, &scaron;to je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.
Sirene u Tel Avivu i Jerusalimu
Oglasile su se sirene &scaron;irom Tel Aviva, u Jerusalimu i centralnom Izraelu &ndash; od iranskih balističkih raketa svjetlelo je i nebo iznad Hebrona i Ramale na Zapadnoj obali, a ciljali su američke vojne baze u Iraku, Bahreinu, Kataru. U eksploziji kod aerodroma u Dubaiju povrijeđene su četiri osobe.
Izraelske bombe padale su na aerodrom i zgrade u Teheranu, povrijeđeno je vi&scaron;e ljudi. Obavje&scaron;tajna služba Izraela je saop&scaron;tila da je u napadima lak&scaron;e ranjen novi ajatolah Modžtaba Hamnei, a iranski zvaničnici poručuju da je dobro i na bezbjednom.
U blizini Ormuskog moreuza američka Centralna komanda (Centkom) je saop&scaron;tila da je uni&scaron;teno 16 iranskih brodova za postavljanje mina. Pogođen je i teretni brod tajlandske mornarice.
IDF umnožava snage na sjeveru zemlje uz granicu sa Libanom &ndash; na meti su upori&scaron;ta Hezbolaha u centralnom Bejrutu i na jugu &ndash; od početka napada ubijeno je oko pet hiljada ljudi, a interno raseljeno 700.000. Turska apeluje da se rat okonča prije nego &scaron;to zahvati čitav region.
Rumunija najavljuje da će američkim snagama privremeno ustupiti vojnu bazu na svojoj teritoriji.
Smrtonosni napad na osnovnu &scaron;kolu u Minabu, u Iranu, u kojem je poginulo najmanje 175 ljudi, uglavnom djevojčica, bio je rezultat američkog raketnog napada, pi&scaron;e Njujork tajms, dodajući da su razlog za tragediju bili zastarjeli obavje&scaron;tajni podaci.
Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da će se rat sa Iranom zavr&scaron;iti &ldquo;uskoro&ldquo; jer &ldquo;praktično nema vi&scaron;e ni&scaron;ta &scaron;to bi se moglo ciljati&ldquo;.
&ldquo;Kad god budem želio da se zavr&scaron;i, zavr&scaron;iće se&ldquo;, dodao je Tramp.
Portparol IDF-a brigadni general Efi Defrin nagla&scaron;ava da je izraelska vojska spremna da ratuje koliko god bude potrebno.
S druge strane, iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan zahtijeva da se isplata reparacija i bezbjednosne garancije uključe u sporazum o okončanju rata koji su započele SAD i Izrael.

Iranski dronovi ciljaju naftna postrojenja širom Persijskog zaliva; Izrael bombardovao Bejrut i jug Libana

NAFTA PONOVO IZNAD 100 DOLARA

Iran će preći sa &bdquo;uzvratnih udara&ldquo; nakon napada na stalne napade protiv svojih protivnika, a Sjedinjene Američke Države neće moći da kontroli&scaron;u cijene nafte, rekao je danas portparol vojnog &scaron;taba Hatam al-Anbija u Teheranu.
&bdquo;Nećemo dozvoliti da čak ni jedan litar nafte stigne do Sjedinjenih Američkih Država, cionista i njihovih partnera. Svaki brod ili tanker koji bude plovio prema njima biće legitimna meta&ldquo;, rekao je Ebrahim Zolfagari.
Pripremite se da cijena barela nafte dostigne 200 dolara, poručio je Zolfagari.
"Jer cijena nafte zavisi od regionalne bezbjednosti koju ste vi destabilizovali&ldquo;, dodao je Zolfagari.

Iran poručio da bi cijena nafte mogla dostići 200 dolara po barelu

„NEĆEMO DOZVOLITI DA ČAK NI JEDAN LITAR NAFTE STIGNE DO AMERIKE, CIONISTA I NJIHOVIH PARTNERA"

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas Strategiju o pro&scaron;irenju Evropske unije (EU) u kojoj se ocjenjuje da je pro&scaron;irenje strate&scaron;ki odgovor na promjenljivu geopolitičku stvarnost i vitalna investicija u bezbjednost i stabilnost EU.
Prema usvojenom dokumentu, cijena nepro&scaron;irenja prema&scaron;ila bi cijenu pridruživanja novih članica EU, &scaron;to bi rizikovalo stvaranje geopolitičkih sivih zona podložnih antagonističkom stranom uticaju.
Za ovaj izvje&scaron;taj glasalo je 385 evropskih poslanika, protiv je bilo 147, dok je 98 bilo uzdržano.
Autor nacrta dokumenta, poslanik Petras Au&scaron;trevičius, ocijenio je da u svjetlu izazova dana&scaron;njice mora doći do pobolj&scaron;anja modela integracije u EU kako bi se bolje odražavali interesi Unije i očekivanja zemalja kandidata.
&ldquo;Pro&scaron;irenje EU mora ići ruku pod ruku sa unutra&scaron;njim reformama kako bi se za&scaron;titilo funkcionisanje EU i pobolj&scaron;ali procesi dono&scaron;enja odluka, uključujući veću upotrebu glasanja kvalifikovanom većinom. EU mora zavr&scaron;iti ove reforme do trenutka kada kandidati koji vode ka EU ispune kriterijume za članstvo i budu spremni za pristupanje EU&rdquo;, ocijenio je Au&scaron;trevičius.
U usvojenom dokumentu navodi se da su Crna Gora i Albanija već postavile ambiciozne ciljeve za zavr&scaron;etak pregovora o pristupanju do kraja 2026, odnosno 2027. godine. Ističe se da bi EU trebalo da ohrabri ove zemlje kada njihove ambicije budu praćene opipljivim reformama, te se poziva Savjet EU da prizna ovaj zamah i ukloni sve prepreke koje postoje na strani EU. Putem ovog izvje&scaron;taja poziva se i na &scaron;to brže otvaranje pregovaračkih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom.
U dokumentu se ističe da članstvo u EU mora ostati zasnovano na zaslugama, a proces reverzibilan. Nijedna zemlja, kako stoji u dokumentu, ne smije se tretirati kao dio paketa. Evropski poslanici poručuju putem ovog izvje&scaron;taja da ne može biti prečica u pogledu vrijednosti i temeljnih principa EU.
&ldquo;Vladavina prava, demokratske reforme, sloboda medija, prava manjina, nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije moraju ostati u prvom planu procesa pro&scaron;irenja, uz održivu podr&scaron;ku civilnom dru&scaron;tvu&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Takođe se podvlači neophodnost usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, &scaron;to se ocjenjuje kao &ldquo;ključni pokazatelj geostrate&scaron;ke orijentacije zemlje kandidata&rdquo;.
Poslanici Evropskog parlamenta primjećuju da se najzabrinjavajuće demokratsko nazadovanje događa u zemljama pro&scaron;irenja sa najnižom usklađeno&scaron;ću sa zajedničkom evropskom politikom sankcija, kao i u onim zemljama gdje je proces pristupanja efektivno zastao.
Dan prije glasanja o ovom izvje&scaron;taju održana je rasprava u Evropskom parlamentu kojoj je prisustvovala i evropska komesarka Marta Kos, koja je poručila da EU neće dozvoliti pridruživanje zemalja koje bi mogle tajno potkopavati njene vrijednosti ili institucije.
&ldquo;Nema trojanskih konja. Zemlje koje bi nas potkopale iznutra ne mogu postati članice EU. Moramo biti apsolutno sigurni u to. Zemlje koje se pridružuju EU moraju biti jake i otporne demokratije sposobne da se odupru toksičnom uticaju Rusije i drugih&rdquo;, rekla je Marta Kos u Evropskom parlamentu u utorak.

Evropski parlament usvojio dokument o strategiji proširenja: Nijedna država ne smije se tretirati kao dio paketa

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Objavljen je najnoviji broj poginulih u sukobu na Bliskom istoku, prema zbirnim podacima CNN-a zasnovanim na regionalnim izvorima:
Iran: Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama izjavio je u utorak da je vi&scaron;e od 1.300 civila poginulo u napadima SAD i Izraela na Iran od početka sukoba. Najnovije informacije američke organizacije Human Rights Activists News Agency (HRANA) navode da je u istom periodu poginulo 1.262 civila i 190 pripadnika vojske, prenosi N1.
Liban: Najmanje 570 ljudi je poginulo u Libanu otkako je Izrael pro&scaron;le nedjelje počeo napade na tu zemlju, saop&scaron;tila je u utorak Jedinica za upravljanje rizikom od katastrofa. Takođe su dva izraelska vojnika poginula na jugu Libana rano u nedjelju, prema izraelskoj vojsci.
Irak: 18 pripadnika Narodnih mobilizacionih snaga Iraka poginulo je u napadima na tu zemlju, saop&scaron;tila je milicija koju podržava Iran. Takođe su poginula tri iranska kurdska borca i jedan pripadnik bezbednosnih snaga Regionalne vlade Kurdistana, potvrdile su njihove organizacije i vlasti za CNN.
Izrael: Najmanje 12 ljudi poginulo je u napadima na Izrael od početka rata, prema izraelskoj hitnoj službi Magen David Adom. Od toga je devet osoba stradalo u direktnom pogotku rakete u stambenu zgradu u gradu Beit &Scaron;eme&scaron;.
Kuvajt: Najmanje 12 ljudi poginulo je u Kuvajtu, uključujući &scaron;est američkih vojnika, dva kuvajtska vojnika i dva pripadnika kuvajtskih bezbjednosnih snaga, prema podacima CENTCOM-a, kuvajtske vojske i ministarstva unutra&scaron;njih poslova te zemlje.
Ujedinjeni Arapski Emirati: Najmanje &scaron;est osoba poginulo je u UAE u iranskim napadima, saop&scaron;tilo je u utorak Ministarstvo odbrane. Među poginulima su državljani UAE, Pakistana, Nepala i Banglade&scaron;a.
Saudijska Arabija: Dvije osobe su poginule kada je vojni projektil pogodio stambeni objekat u gradu Al-Kharj, saop&scaron;tila je saudijska civilna odbrana. Takođe je jedan američki vojnik preminuo od zadobijenih povreda nakon napada na trupe u Saudijskoj Arabiji drugog dana rata, prema američkoj vojsci.
Bahrein: Jedna osoba je poginula kada su ostaci presretnute rakete izazvali požar na &bdquo;stranom brodu&ldquo; u industrijskoj zoni Salman u Bahreinu, preneli su državni mediji pro&scaron;le nedelje. Odvojeno od tog napada, 29-godi&scaron;nja žena iz Bahreina poginula je nakon iranskog napada na glavni grad Manamu, prema ministarstvu unutra&scaron;njih poslova te zemlje.
Oman: Državljanin Indije poginuo je kada je bespilotni čamac napao naftni tanker na kojem je radio, 52 nautičke milje od obale Omana, prenijela je agencija Oman News Agency.

Do sada u ratu više od 2.000 mrtvih: Raste broj poginulih na Bliskom istoku

OBJAVLJEN NAJNOVIJI BILANS ŽRTAVA

U požaru koji je zahvatio autobus u centru &scaron;vajcarskog grada Sjetr u utorak poginulo je najmanje &scaron;est osoba, a sumnja se da ga je izazvao jedan od putnika koji se polio gorivom i zapalio, saop&scaron;tila je lokalna policija.
Policija je navela da se autobus zapalio na putu u Kercersu, oko 20 kilometara od &scaron;vajcarskog glavnog grada Berna. Portparol lokalne policije Krista Bilman je kazala da se istražuju izvJe&scaron;taji da se jedna osoba polila gorivom, kao i da je prerano reći da li je incident povezan sa terorizmom.
Policija je saop&scaron;tila da su tri povrijeđene osobe u kritičnom stanju prebačene u bolnicu.
U požaru je povrijeđeno ukupno pet osoba, od kojih su četvoro bili putnici u autobusu, a peti je bolničar, koji je povrijeđen tokom intervencije.
&Scaron;vajcarski predsednik Gi Parmelen izrazio je sauče&scaron;će i rekao da se incident istražuje.
"&Scaron;okira me i ožalo&scaron;ćuje to &scaron;to su ljudi ponovo izgubili život u velikom požaru u &Scaron;vajcarskoj", rekao je Parmelen u saop&scaron;tenju na platformi Iks.

Najmanje šest osoba poginulo u požaru u autobusu, sumnja se da ga je izazvao putnik koji se samozapalio

U ŠVAJCARSKOJ

&nbsp;Iran je napao raketama i dronovima vi&scaron;e zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael i SAD uzvraćaju vazdu&scaron;nim udarima na iranske ciljeve. Tokom noći pogođena je stambena zgrada u centru Bejruta. Katarske vlasti saop&scaron;tile su da su presrele rakete u svom vazdu&scaron;nom prostoru.
Sin predsjednika Irana: Modžtaba Hamnei je ranjen, ali na bezbjednom
Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei je na bezbjednom i zdrav, uprkos ratnim povredama, izjavio je Jusef Peze&scaron;kijan, savjetnik u vladi i sin iranskog predsjednika.
"Čuo sam vijesti da je Modžtaba Hamnei ranjen. Pitao sam neke prijatelje koji su sa njim povezani. Rekli su mi da je, hvala Bogu, on živ i zdrav", napisao je Jusef Peze&scaron;kijan na Telegramu.
Državna televizija je Hamneija nazvala "ranjenim veteranom ramazanskog rata", ali nije konkretno navela kakve je povrede zadobio, navodi Gardijan.
Prethodno se spekulisalo u kakvom je zdravstvenom stanju i gdje se nalazi Modžtaba Hamnei, koji se nije pojavljivao u javnosti otkako je kao vrhovni lider naslijedio pokojnog oca, ajatolaha Alija Hamneija, prije tri dana.
Presretnute rakete u Kataru
Ministarstvo odbrane Katara saop&scaron;tilo je da je vojska te zemlje presretnula rakete koje su ispaljene na zemlje Zaliva, prenosi Al Džazira.
&ldquo;Bezbjednosna prijetnja je eliminisana, situacija je normalizovana&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju katarskog ministarstva.
IDF: Iran ispalio novu seriju raketa prema Izraelu
Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je Iran tokom noći ispalio novu seriju raketa prema Izraelu, zbog čega su se oglasile sirene u centralnom dijelu zemlje.
Libanski mediji: Izrael pogodio stambenu zgradu u centru Bejruta, nema podataka o žrtvama
Izraelske snage su tokom noći pogodile stambenu zgradu u centru Bejruta, prenose libanski državni mediji, javlja Rojters.
Kako su prenijele svjetske agencije o&scaron;tećena je zgrada u naselju Aj&scaron;a Bakar, ali i dalje nema informacijama o žrtvama.
U izraelskom napadu potpuno su uni&scaron;tena dva sprata stambene zgrade u centru Bejruta, jedan iznad drugog, a ekipe za hitne intervencije su na licu mjesta i poku&scaron;avaju da ugase požar, prenosi Al Džazira.
Za sada nije poznato ko je bio meta napada, koji se dogodio u gusto naseljenom naselju bez prethodnog upozorenja.
Nastavlja se rat balističkim raketama i dronovima&nbsp;
SAD i Izrael bombarduju Iran, dok on uzvraća po zemljama u regionu na čijim teritorijama se nalaze američke baze.
Iran je izveo nove raketne i dronske napade na vi&scaron;e zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Prema saop&scaron;tenjima vlasti u Abu Dabiju, protivvazdu&scaron;na odbrana presrela je devet balističkih raketa i 35 bespilotnih letjelica.
Teheran je, sa druge strane, u pismu Ujedinjenim nacijama naveo da su iranski napadi na američke baze &ldquo;legitiman čin samoodbrane&rdquo;, tvrdeći da su američko-izraelski udari izazvali velike civilne žrtve i razaranja u zemlji.
Istovremeno, izraelska vojska nastavlja vazdu&scaron;ne udare na infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta, a u napadu u južnom Libanu likvidiran je komandant regionalne divizije Hezbolaha, Hasan Salameh.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio je da izraelska vojska &ldquo;lomi kosti&rdquo; Iranu i poručio da će vojne operacije biti nastavljene dok se ne otklone bezbjednosne prijetnje. Ministar spoljnih poslova Gideon Sar dodao je da Izrael ne želi beskonačni rat, ali da će nastaviti akcije sve dok je neophodno.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za mirovne misije Stiv Vitkof izjavio je da je Iran bio veoma blizu mogućnosti da razvije nuklearno oružje i naglasio da američki predsjednik Donald Tramp uvijek spreman za pregovore, ali samo ukoliko Teheran pokaže stvarnu namjeru da postigne diplomatski sporazum.
Sukob ima i direktan uticaj na američke snage u regionu. Prema podacima Pentagona, oko 140 američkih vojnika ranjeno je tokom dvanaest dana sukoba sa Iranom, osam vojnika je te&scaron;ko povrijeđeno, a sedam je poginulo u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
Istovremeno, Bijela kuća saop&scaron;tila je da američka vojska radi na uni&scaron;tavanju iranske infrastrukture za proizvodnju raketa i da su do sada pogođene hiljade ciljeva.
Saudijski &ldquo;Aramko&rdquo; upozorava na katastrofalne posljedice po trži&scaron;te nafte ako se kriza u Ormuskom moreuzu nastavi.
Komandant iranskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Ali Laridžani uputio je novo upozorenje u vezi sa Ormuskim moreuzom nakon &scaron;to je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio &ldquo;smrću, vatrom i gnijevom&rdquo; ukoliko Iran blokira taj strate&scaron;ki plovni put.
Rat ima i &scaron;ire posljedice po region. Zbog opasnosti od napada zatvara se vazdu&scaron;ni prostor i otkazuju letovi, a plovni saobraćaj kroz Ormu&scaron;ki moreuz &ndash; ključnu rutu za svjetsku trgovinu naftom je ugrožen. Evropske zemlje najavljuju raspoređivanje ratnih brodova radi za&scaron;tite pomorskog saobraćaja.
Istovremeno se vode i diplomatske aktivnosti. Predsjednik Vladimir Putin razgovarao je sa iranskim predsjednikom Masud Peze&scaron;kijanom o mogućoj deeskalaciji.

Pogođena stambena zgrada u centru Bejruta; Presretnute rakete u Kataru

INTENZIVIRA SE SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Dok predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u zavr&scaron;noj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno. U međuvremenu nastavlja se rat balističkim raketama i dronovima &ndash; SAD i Izrael bombarduje Iran, dok on uzvraća po zemljama u regionu na čijim teritorijama se nalaze američke baze.
IRCG: Slobodan prolaz kroz Ormuz za države koje protjeraju ambasadore Izraela i SAD
Iranska Revolucionarna garda saop&scaron;tila je da će svaka arapska ili evropska zemlja koja protjera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije dobiti neograničen prolaz kroz Ormu&scaron;ki moreuz od danas, utorka 10. marta.
Kako javlja iranska državna televizija, IRGC je saop&scaron;tio da bi te zemlje imale "puno pravo i slobodu" prolaska kroz ovaj strate&scaron;ki plovni put ukoliko prekinu diplomatske odnose sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Si-EN-En.
Kroz ovaj moreuz, &scaron;irok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svjetske ponude nafte, &scaron;to ga čini ključnim i visokorizičnim uskim grlom za globalna trži&scaron;ta.
Tramp republikancima: Sukob u Iranu je "kratkoročni izlet"
Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", obraćajući se republikancima u Predstavničkom domu na Floridi u ponedjeljak.
Tramp je hvalio američku vojsku, opisujući je kao "vojsku bez premca", prenio je Skaj njuz. "Svijet nas trenutno po&scaron;tuje vi&scaron;e nego ikada ranije", ocijenio je Tramp.
On tvrdi da je iranski raketni i kapacitet dronova potpuno uni&scaron;ten u američko-izraelskim napadima, kao i da iranska mornarica "leži na dnu okeana".
"Nećemo popustiti dok neprijatelj ne bude odlučno poražen", poručio je Tramp.
Peze&scaron;kijan: Iran spreman da formira zajednički tim da istraži raketne napade na Tursku
Iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan rekao je turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu da je Teheran spreman da formira zajednički tim za istragu navoda o iranskim raketnim napadima na Tursku, objavili su iranski mediji.
Peze&scaron;kijan je to rekao u telefonskom razgovoru sa Erdoganom u ponedjeljak
Turska je saop&scaron;tila je juče da je protivvazdu&scaron;na odbrana NATO-a oborila drugu iransku balističku raketu koja je u&scaron;la u turski vazdu&scaron;ni prostor.
Ankara je upozorila da će preduzeti mjere protiv svake takve prijetnje i pozvala je iranskog ambasadora Mohameda Hasana Habibolahzadea na razgovor da bi mu uložila protest zbog balističke rakete ispaljene iz Irana, a koja je, kako tvrde, u&scaron;la u turski vazdu&scaron;ni prostor.
Tramp: Ako Iran zaustavi protok nafte unutar Ormu&scaron;kog moreuza, gađaćemo ih 20 puta jače
Američki predsjednik upozorio je Iran da će ga Sjedinjene Američke Države "gađati 20 puta jače nego do sada", ako "učini bilo &scaron;ta &scaron;to bi zaustavilo protok nafte unutar Ormu&scaron;kog moreuza".
"Pored toga, uni&scaron;tićemo lako uni&scaron;tive mete koje će Iranu učiniti praktično nemogućim da se ikada ponovo izgradi kao nacija. Smrt, vatra i bijes će vladati nad njima, ali se nadam i molim da se to ne dogodi", rekao je Tramp u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Tramp je istakao da je to "poklon Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim nacijama koje intenzivno koriste Ormuski moreuz".
"Nadam se da će taj gest biti zaista cijenjen", zaključio je Tramp.
&nbsp;

Tramp: Sukob u Iranu "kratkoročni izlet"; IRCG: Prolaz kroz Ormuz za zemlje koje protjeraju ambasadore Izraela i SAD

NASTAVLJEN RAT BALISTIČKIM RAKETAMA I DRONOVIMA

Iran je danas lansirao prve rakete i dronove prema Izraelu i svojim susjedima u Persijskom zalivu otkako je Modžtaba Hamenei naslijedio oca, ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, na mjestu vrhovnog vođe.
"Iran ispaljuje prvi talas raketa pod vođstvom ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija prema okupiranim teritorijama", objavila je iranska državna televizija IRIB na Telegramu rano jutros.
Objava je sadržala fotografiju projektila s natpisom: "Na va&scaron;u komandu, Sajide Modžtaba", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Modžtaba Hamenei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, naimenovan je kasno sinoć za nasljednika oca kao vrhovnog vođe Irana.
Američki i izraelski zvaničnici, uključujući predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, sugerisali su da bi svaki novi lider mogao da doživi istu sudbinu kao i prethodni.
Tramp je ranije za Modžtabu Hamneija &ndash; tada viđenog kao favorita za nasljednika svog oca &ndash; rekao da je "neprihvatljiv izbor" i "nevažan", insistirajući da svako ko bude izabran u Teheranu mora biti prihvatljiv Va&scaron;ingtonu.
Prvo &scaron;to se dogodilo posle imenovanja novog vrhovnog vođe bio je baraž iranskih raketa i dronova koji su lansirani na mete &scaron;irom regiona.
IRIB je naveo da su se "čule masovne eksplozije u centru okupiranih teritorija".
&nbsp;Izrael je saop&scaron;tio da je jedna žena lak&scaron;e povrijeđena u napadima prije nego &scaron;to je progla&scaron;en prestanak opasnosti.
Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak su izvijestili o naletu raketa i dronova tokom noći dok američko-izraelski rat protiv Irana nastavlja da se &scaron;iri regionom.
Jedan od napada s najvećom napravljenom &scaron;tetom izgleda da se dogodio u maloj ostrvskoj zalivskoj državi Bahrein, gdje je Ministarstvo zdravlja u ponedeljak saop&scaron;tilo da je u napadu iranskog drona ranjeno 32 civila.
Ministarstvo je navelo da su četiri povrijeđene osobe "te&scaron;ki slučajevi" i među njima ima djece.
Dronovi su udarili i blizu američke vojne baze blizu Irbila u iračkom Kurdistanu, rekli su bezbjednosni izvori, dok su bezbjednosne snage navele da su presrele plotun dronova i raketa koje su bile usmjerene na američko diplomatsko predstavni&scaron;tvo u blizini aerodroma u Bagdadu.

Novi napadi Irana na Izrael i države Persijskog zaliva nakon naimenovanja Modžtabe Hameneija

LANSIRALI RAKETE I DRONOVE

Naoružani napadač otvorio je vatru u zgradi u kampusu Univerziteta Old Dominion u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virdžinija, a potom je ubijen, saop&scaron;tila je uprava Univerziteta.
U pucnjavi su povrijeđene dvije osobe, a za sada nije poznato u kakvom su stanju, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Incident se dogodio u zgradi Konstant Hall, koja pripada Biznis koledžu.
Student treće godine izjavio je za WTKR-TV da je u trenutku pucnjave bio na času i da su studenti pobjegli nakon aktiviranja alarma.
Biro za alkohol, duvan, oružje i eksplozive (ATF) potvrdio je da su njegovi agenti na licu mjesta.
Univerzitet je obustavio časove.

Pucnjava na univerzitetu u Virdžiniji, napadač ubijen, dvije osobe povrijeđene