Globus

Policija u Nik&scaron;iću uhapsila je S.G. (59) iz tog grada zbog sumje da je ubio majku M.G. (85), saop&scaron;tili su iz Uprave policije.
"Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić je 10.06.2025.godine, telefonskim putem obavije&scaron;tena od strane zaposlenih u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić, da je u njihovim prostorijama dovezeno lice M.G.(85) iz Nik&scaron;ića, sa povredama u predjelu glave, nakon čega je hitno prevezena na dalje liječenje u Klinički centar Crne Gore. Odmah nakon primljenog obavje&scaron;tenja, sa događajem je upoznat državni tužilac u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici po čijem su nalogu preduzimane dalje mjere i radnje na rasvjetljavanju svih okolnosti događaja, gdje je od strane nadležnog tužioca izvr&scaron;en uviđaj na licu mjesta događaja, u stanu u kojem o&scaron;tećena živi sa sinom", navedeno je u saop&scaron;tenju policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić, su danas, u jutarnim satim obavije&scaron;teni od medicinskog osoblja Kliničkog centra Crne Gore, da je o&scaron;tećena M.G. koja je dovezena radi ukazivanja ljekarske pomoći, preminula, saop&scaron;tili su iz Uprave policije.
"Sa novonastalim okolnostima je upoznat državni tužilac u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu koji se izjasnio da se u predmetnom događaju stiču elementi bića krivičnog djela te&scaron;ko ubistvo. Preduzimajući mjere i radnje na rasvjetljavanju predmetnog događaja, policijski službenici su kao lice osumnjičeno da je počinilo navedeno krivično djelo identifikovali S.G. (59) iz Nik&scaron;ića, sina M.G" , pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Kako dalje navode, sprovođenjem daljih kriminalističkih mjera i radnji do&scaron;lo se do sumnje da je S.G. u stanu u kojem borave, nanio vi&scaron;estruke povrede majci u predjelu ruku, nogu i glave, koje su okarakterisane od ljekara specijaliste kao te&scaron;ke tjelesne povrede opasne po život.
"Po nalogu postupajućeg tužioca, S.G. je li&scaron;en slobode zbog sumnje da izvr&scaron;io navedeno krivično djelo i isti će uz krivičnu prijavu biti spoveden Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici na dalju nadležnost u zakonom predviđenom roku. Dežurni tužilac u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici je naložio obdukciju tijela preminule M.G. koja će biti izvr&scaron;ena danas", saop&scaron;tili su iz Uprave policije.

Uhapšen Nikšićanin, osumnjičen da je ubio majku

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Poslije vijesti o hap&scaron;enju na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova potvrdilo je da je uhap&scaron;eno ukupno &scaron;est osoba, uključujući dekanicu tog fakulteta, zbog sumnje da su nezakonitim radnjama o&scaron;tetili budžet te države za vi&scaron;e od 181 milion dinara.
"Zbog postojanja osnova sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela pranje novca i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, uhap&scaron;en je B. J. (65 godina), odgovorno lice za finansijske poslove Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, dok se V. &Scaron;. (40 godina), rukovodilac u Službi za pravne, kadrovske i op&scaron;te poslove fakulteta i Đ. M. (61 godina), faktički odgovorno lice jedne studentske zadruge u Novom Sadu, sumnjiče za krivično dijelo pranje novca i produženo krivično delo zloupotreba službenog položaja u pomaganju", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U ovoj akciji, kako se dodaje, uhap&scaron;eni su i dekanica fakulteta S. B. (61 godina) i S. T. (46 godina), referent iz Službe za finansijsko računovodstvene poslove fakulteta zbog postojanja osnova sumnje da su izvr&scaron;ili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saučesni&scaron;tvu, kao i R. G. (52 godine), rukovodilac u okviru Službe za finansijsko računovodstvene poslove koja se, osim ovog krivičnog djela, tereti i za produženo krivično djelo poreska utaja.
Kako su studenti rekli za N1, dekanica Medicinskog fakulteta ne&scaron;to prije podneva je bila u zgradi fakulteta, u pratnji policije u civilu, koji su pretresali kancelarije.
Kako se sumnja, Đ. M. je, po prethodnom dogovoru sa B. J. i V. &Scaron;., sa računa novosadske studentske zadruge, tokom 3 i 2 godine, izvr&scaron;io konverziju u gotovinu 15.511.330 dinara od ukupno 21.235.508 dinara koje je Medicinski fakultet u Novom Sadu ovoj zadruzi uplatio po osnovu izdatih neistinitih faktura za poslove njenih članova, a koji nijesu izvr&scaron;eni. Potom je ovaj novac dao V. &Scaron;., dok je vi&scaron;e od 1,7 miliona dinara zadržao na računu zadruge i na taj način joj pribavio protivpravnu imovinsku korist. Na ovaj način su, kako se sumnja, o&scaron;tetili budžet Srbije za vi&scaron;e od 17,2 miliona dinara", ističe se u saop&scaron;tenju.
<div class="article-content-wrapper w-full " data-testid="article-content-wrapper-14">
<div class="rich-text-block break-words">
R. G, kako se dodaje, sumnjiče da je, od 2022. do juna 2024, u namjeri da izbjegne plaćanje poreza na dobit pravnih lica, Poreskoj upravi u dva navrata davala netačne podatke kako bi iskazala manju osnovicu za obračun poreza na dobit koja je ostvarena na trži&scaron;tu čime je o&scaron;tetila državni budžet za 115.968.480 dinara.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-testid="article-content-wrapper-15">
<div class="rich-text-block break-words">
Takođe, postoje osnovi sumnje da su B. J., R. G., S. B. i S. T., od januara 2022. do kraja 2024., protivpravno obračunavali poreze i doprinose na osnovu isplaćenih većih zarada od propisanih, čime su o&scaron;tetili Medicinski fakultet u Novom Sadu za 47.433.749 dinara.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-testid="article-content-wrapper-17">
<div class="grid">
<div class="flex flex-col justify-center items-center [&amp;_iframe]:mb-4 col-start-1 row-start-1">Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sata i, uz krivičnu prijavu, biće privedeni nadležnom tužila&scaron;tvu.</div>
</div>
</div>

Uhapšena dekanica i još pet zaposlenih na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu

SAOŠTENO IZ MUP-A SRBIJE

Kineski i američki pregovarači postigli su okvirni dogovor o trgovinskom sporazumu, izjavio je zamjenik kineskog ministra trgovine Li Čengang nakon dvodnevnih razgovora.
&bdquo;Dvije strane su, u principu, postigle okvir za sprovođenje konsenzusa koji su postigli predsjednici dviju država tokom telefonskog razgovora 5. juna, kao i dogovora sa sastanka u Ženevi&ldquo;, rekao je Li novinarima, prenosi Rojters.
Američki ministar trgovine Hauard Lutnik rekao je da bi postignuti okvir i plan implementacije mogli dovesti do ukidanja ograničenja u vezi sa rijetkim zemnim elementima i magnezijumom &ndash; ključnim sirovinama u visokoj tehnologiji.
Lutnik je naveo da će američka strana prenijeti okvir američkom predsjedniku Donaldu Trampu na odobrenje, nakon čega se nadaju da će započeti sprovođenje novog trgovinskog sporazuma.

Kina i SAD postigli okvirni dogovor o trgovinskom sporazumu

OČEKUJE SE TRAMPOVO ODOBRENJE

Gradonačelnica Los Anđelesa Keren Bas uvela je policijski sat za područje centra grada. Navela je da tu mjeru uvodi kako bi zaustavila one koji, kako je rekla, "iskori&scaron;tavaju predsjednikovu haotičnu eskalaciju" raspoređivanjem pripadnika Nacionalne garde i marinaca.
- Proglasila sam lokalno vanredno stanje i uvela policijski sat za centar Los Anđelesa kako bih spriječila vandalizam i pljačku - izjavila je Bas na konferenciji za novinare, govoreći o ozbiljnoj &scaron;teti nanesenoj preduzećima i imovini.
- Policija će hapsiti one koji prekr&scaron;e policijski sat &ndash; i bićete krivično gonjeni - dodala je.
Ubrzo nakon toga, Bas se oglasila i na platformi X, gdje je potvrdila uvođenje policijskog sata i ponovila da ga uvodi kako bi "zaustavila zlonamjerne aktere koji iskori&scaron;tavaju predsjednikovu haotičnu eskalaciju".
Ako ne živite ili ne radite u centru Los Anđelesa, izbjegavajte to područje - poručila je.
Podsjećamo, protesti protiv imigracijskih racija i deportacija migranata traju od petka, a američki predsjednik Donald Tramp odlučio je da odgovori raspoređivanjem 4000 pripadnika Nacionalne garde i 700 marinaca, uprkos protivljenju vlasti u Kaliforniji.

Uveden policijski sat u centru Los Anđelesa zbog nereda: Zaustavljamo Trampov haos

PROTESTI PROTIV IMIGRACIJSKIH RACIJA I DEPORTACIJA MIGRANATA TRAJU OD PETKA

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da pitanje koliko dugo će Rusija moći da izdrži rat protiv Ukrajine djelimično zavisi od ozbiljnosti sankcija. Portparol američkog Stejt departmenta izjavio je da ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, nakon &scaron;to je Moskva izvela jedan od najvećih vazdu&scaron;nih udara na Kijev.&nbsp;
Napad bespilotnim letjelicama na Harkov, poginule dvije osobe
U napadu ruskih bespilotnih letjelica u Harkovu, povrijeđeno je 54 ljudi, od kojih osmoro djece, a dvije osobe su poginule, izjavio je &scaron;ef harkovske oblasti Oleg Sinegubov.
Naveo je da su u toku napadi u dva dijela grada.
U Slobidskom okrugu, dronovi su pogodili trolejbusku stanicu i stambene zgrade, a tom prilikom su se zapalili i automobili, objavio je putem Telegrama.
Požar je izbio u stambenoj zgradi u Osnovjanskom okrugu nakon &scaron;to ju je pogodila bespilotna letjelica, navodi Sinegubov.
Devetoro povrijeđenih prevezeno je u bolnice u Harkovu, uključujući dvogodi&scaron;nju djevojčicu i petnaestogodi&scaron;njeg dječaka, saop&scaron;tio je &scaron;ef harkovske oblasti.
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov napomenuo putem Telegram kanala, da su ruske snage izvele su 17 napada &ldquo;&scaron;ahedima&rdquo;.
&ldquo;Nekoliko ljudi je spa&scaron;eno iz kuća zahvaćenih plamenom. O&scaron;tećeni su trolejbusi, komunalni i industrijski objekti. Sve su to obični objekti mirnog života. Oni koji nikada ne bi trebalo da postanu mete&rdquo;, istakao je Terehov.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saop&scaron;tilo je juče da je Rusija lansirala 315 dronova i sedam raketa na njihovu teritoriju.
Portparol američkog Stejt departmenta izjavio je da ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da odgovor na pitanje koliko dugo će Rusija moći da izdrži rat zavisi i od toga koliko su sankcije efikasne i istakao da je to razlog za&scaron;to se zalaže za Sjedinjene Države da uvedu jo&scaron; sankcija.
Rusija je vratila drugu grupu ruskih ratnih zarobljenika, a u Ukrajinu je vraćen isti broj ukrajinskih vojnika, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Evropska komisija je predložila 18. paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na energetske prihode i vojnu industriju Moskve, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Merc: Ratovanje Rusije zavisi od ozbiljnosti sankcija; Stejt department: Napadi na Ukrajinu moraju odmah prestati

RAT U UKRAJINI

Broj žrtava u masovnoj pucnjavi u Gracu raste. Kako je saop&scaron;tila Univerzitetska bolnica u Gracu, jo&scaron; jedna osoba, ženskog pola, preminula je od posljedica te&scaron;kih povreda. Ovim se broj žrtava povećao na 11, uključujući i napadača. Sedam osoba je u kritičnom stanju.
Prema podacima tamo&scaron;njeg MUP-a, počinilac je 21-godi&scaron;nji Austrijanac iz oblasti Graca.
Prema trenutnim informacijama, djelovao je sam.&nbsp;
Austrijski Kleine Zeitung pi&scaron;e da je policija prona&scaron;la opro&scaron;tajno pismo u kući napadača.
Istražitelji su prona&scaron;li opro&scaron;tajno pismo prilikom pretresa kuće koja se nalazi na području Graca, ali nijesu željeli otkriti tačan sadržaj pisma.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova potvrdilo je, takođe, da je&nbsp; pronađeno pismo, ne navodeći detalje.
Prema pisanju Kronen Zeitunga, policija je pismo prona&scaron;la odmah popodne i u njemu je osumnjičeni, kako tvrde, napisao da se osjećao maltretirano. Oni takođe pi&scaron;u da se u policiji i danas smatralo da bi maltretiranje moglo biti motiv napada.
Kleine Zeitung pi&scaron;e da jo&scaron; nije potvrđena informacija da se u pismu spominje maltretiranje. Inače, napadač je pohađao &scaron;kolu u kojoj je izvr&scaron;io napad, ali je nije zavr&scaron;io.
&nbsp;

Broj mrtvih u školi u Gracu porastao na 11, napadač ostavio oproštajno pismo

SEDAM OSOBA U KRITIČNOM STANJU

Pentagon će poslati odred od oko 700 marinaca u Los Anđeles, kako bi pomogli policiji da smiri nerede na protestima zbog hap&scaron;enja nedokumentovanih migranata, saop&scaron;tila je Sjeverna komanda Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U saop&scaron;tenju se navodi da se radi o marincima Prve mornaričke divizije koji će da pomognu u za&scaron;titi policajaca i državne imovine u &scaron;irem području Los Anđelesa.
Marinci će biti podr&scaron;ka Nacionalnoj gardi, koja je već razmjestila dvije hiljade svojih pripadnika u Los Anđelesu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom kritikovao je odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da po&scaron;alje marince.
Protesti zbog imigracione politike traju od 6. juna.
Najmanje 56 osoba je uhap&scaron;eno u posljednja dva dana, a pet policajaca je zadobilo lak&scaron;e povrede, saop&scaron;tili su zvaničnici Policije Los Anđelesa, dok je oko 60 osoba uhap&scaron;eno tokom protesta u San Francisku.
Demonstranti su se u ponedjeljak sukobili s policijom i u Njujorku i Austinu, u Teksasu.
Agencija AP pi&scaron;e da je to prvi put u vi&scaron;e decenija da je Nacionalna garda neke države aktivirana bez izričitog zahtjeva guvernera te države.
Posljednji put kada je Nacionalna garda aktivirana bez dozvole guvernera bilo je 1965. godine, kada je predsjednik Lindon Džonson poslao trupe kako bi za&scaron;titile mar&scaron; za građanska prava u Alabami.
U jednoj uredbi objavljenoj u subotu, Tramp se pozvao na zakonsku odredbu koja mu omogućava da rasporedi savezne snage u slučaju "pobune ili prijetnje pobunom protiv autoriteta Vlade SAD".

Pentagon šalje marince u Los Anđeles

PROTESTI ZBOG IMIGRACIONE POLITIKE TRAJU OD ŠESTOG JUNA

&Scaron;vedska aktivistkinja Greta Tunberg deportovana je iz Izraela, zajedno sa jednim od &scaron;est francuskih aktivista, putnika broda sa humanitarnom pomoći koji je plovio ka Pojasu Gaze do trenutka kada su ih uhapsile izraelske vlasti, saop&scaron;tio je danas francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro.
&ldquo;Jedan od na&scaron;ih sunarodnika potpisao je izraelski formular kojim je prihvatio deportaciju bez čekanja odluke pravosuđa. Danas se očekuje njegov povratak u Francusku. Ostalih pet to je odbilo, a njihova eventualna deportacija će se dogoditi nakon odluke izraelskog sudije u narednim danima&rdquo;, izjavio je ministar na marginama konferencije o za&scaron;titi okeana u Nici, prenosi Index.hr.
Ministar nije otkrio identitet francuskog državljanina koji će se u utorak vratiti u zemlju.
Na jedrenjaku Madleen, koji je 1. juna isplovio sa Sicilije, putovalo je 12 osoba, među njima i &scaron;vedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i francuska poslanica u Evropskom parlamentu Rima Hasan.
Tunberg i drugi aktivisti odvedeni su na aerodrom u Tel Avivu prije deportacije, objavilo je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova. Brod je preusmjeren u izraelsku luku A&scaron;dod, prenosi Rojters.
&ldquo;Očekuje se da će neki od putnika sa &lsquo;selfi jahte&rsquo; napustiti Izrael u narednim satima&rdquo;, saop&scaron;tilo je ministarstvo.
&ldquo;Oni koji odbiju da potpi&scaron;u dokumenta o deportaciji i da napuste zemlju biće izvedeni pred sudiju, u skladu sa izraelskim zakonima, radi odobrenja njihove deportacije&rdquo;, navodi se.
Aktiviste su na aerodromu posjetili diplomatski predstavnici njihovih zemalja, dodalo je izraelsko Ministarstvo.
Kasnije je saop&scaron;teno da je i Greta Tunberg na putu za Francusku.
<blockquote class="twitter-tweet">
Climate campaigner Greta Thunberg has been deported. She and a handful of volunteers recently sailed for Gaza, onboard <a href="https://twitter.com/hashtag/Madleen?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Madleen</a> by <a href="https://twitter.com/hashtag/FreedomFlotilla?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#FreedomFlotilla</a>. The ship carried a symbolic amount of aid for Palestinians.<a href="https://twitter.com/hashtag/GretaThunberg?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#GretaThunberg</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/RimaHassan?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RimaHassan</a><a href="https://twitter.com/hashtag/Gaza?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Gaza</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Israel?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Israel</a> <a href="https://t.co/TX2F1GDSVM">pic.twitter.com/TX2F1GDSVM</a>
&mdash; Sonia Beloch (@sonia_0707_) <a href="https://twitter.com/sonia_0707_/status/1932341304962515307?ref_src=twsrc%5Etfw">June 10, 2025</a></blockquote>
Cilj Madleena bio je da dostavi humanitarnu pomoć Palestincima i prekine izraelsku blokadu tog palestinskog teritorija kojem, prema Ujedinjenim nacijama, prijeti glad.
Bio je to drugi poku&scaron;aj organizacije Flota slobode da po&scaron;alje brod ka Gazi. Početkom maja, brod Conscience prekinuo je svoje putovanje prema enklavi nakon &scaron;to su ga kod teritorijalnih voda Malte pogodila dva drona, prenosi Rojters.
Madleen je poku&scaron;ao da prenese do Gaze voćne sokove, mlijeko, rižu, konzerve i proteinske pločice &ndash; donacije stotina građana sicilijanskog grada Katanje, rekao je ranije novinar Andrea Legni, jedan od putnika na brodu.

Greta Tunberg deportovana iz Izraela

ŠVEDSKA AKTIVISKINJA

Dvije strane razmijenile su prvu grupu zarobljenika mlađih od 25 godina. &Scaron;ef ruske delegacije na pregovorima sa ukrajinskom stranom Vladimir Medinski upozorio je da će, ako Kijev i NATO poku&scaron;aju da povrate &ldquo;nove ruske regione&ldquo;, doći do nuklearnog rata. Kijev tvrdi da su ruske snage izvele najteži napad dronovima od početka rata.&nbsp;
Zelenski nakon masovnog ruskog napada: Odgovor svijeta mora biti konkretna akcija
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski poručio je da ruski raketni i udari "&scaron;ahed" dronovima gu&scaron;e napore Sjedinjenih Država i drugih &scaron;irom svijeta da prisile Rusiju na mir.
"Važno je da odgovor na ovaj i druge slične ruske napade ne bude ti&scaron;ina svijeta, već konkretna akcija. Akcija Amerike, koja ima moć da prisili Rusiju na mir. Akcija Evrope, koja nema drugu alternativu osim da bude jaka. Akcija drugih &scaron;irom svijeta koji su pozivali na diplomatiju i kraj rata &ndash; a koje je Rusija ignorisala. Mora postojati jak pritisak zarad mira", naglasio je Zelenski.
U dana&scaron;njem velikom napadu Rusija je koristila ukupno 315 dronova, uključujući 250 &Scaron;ahed letjelica, i sedam raketa, od kojih su dvije bile balističke rakete sjevernokorejske proizvodnje.
O&scaron;tećene su stambene zgrade i gradska infrastruktura, kao i porodili&scaron;te. Vi&scaron;e ljudi je povrijeđeno, a ima i poginulih.
<blockquote class="twitter-tweet">
Russian missile and Shahed strikes drown out the efforts of the United States and others around the world to force Russia into peace. For yet another night, instead of a ceasefire, there were massive strikes with Shahed drones, cruise and ballistic missiles. Today was one of the&hellip; <a href="https://t.co/t3uEzzoCsL">pic.twitter.com/t3uEzzoCsL</a>
&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1932323389013626933?ref_src=twsrc%5Etfw">June 10, 2025</a></blockquote>
Rusija oborila 102 drona, privremeno obustavljen rad pet aerodoroma
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane su tokom noći presreli i uni&scaron;tili 102 ukrajinska drona iznad Rusije, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
Kako je precizirano, 46 dronova je oboreno iznad teritorije Brjanske oblasti, 20 iznad teritorije Belgorodske oblasti, devet bespilotnih letjelica iznad teritorija Voronje&scaron;ke oblasti i pripojenog Krima, četiri bespilotne letjelice iznad Kalu&scaron;ke oblasti i Republike Tatarstan, tri bespilotne letjelice iznad Moskovske oblasti, dvije bespilotne letjelice iznad Lenjingradske, Orlovske i Kurske oblasti i jedan dron iznad Smolenske oblasti, prenosi Interfaks.
Pet ruskih aerodroma je privremeno zbog napada obustavilo rad, navodi agencija.
Aerodromi Iževsk i Kirov obustavili su letove, objavila je Rosavijacija.
Ograničenja su na snazi na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu i kao i u Nižnjekamsku i Kazanju.
Napadi na Odesu i Kijev, poginula jedna osoba
Jedna osoba je poginula, a tri su hospitalizovane, nakon &scaron;to je tokom vazdu&scaron;nog napada ruskih snaga u Odesi, objavio je gradonačelnik Genadij Truhanov.
&ldquo;Pogođena je stambena zgrada&rdquo;, napisao je Truhanov putem Telegrama i dodao da se konačan broj žrtava jo&scaron; utvrđuje.
U ruskom napadu o&scaron;tećen je i administrativni dio porodili&scaron;ta, ali nije bilo žrtava, saop&scaron;tava ukrajinski zvaničnik.
U vazdu&scaron;nom napadu na Kijev su povrijeđene četiri osobe, a &scaron;teta i požari su prijavljeni u sedam od 10 gradskih okruga, saop&scaron;tio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Sinoćnji napadi uslijedili su nakon najvećeg ruskog napada dronovima na Ukrajinu, u okviru pojačanih operacija za koje Moskva navodi da su mjere odmazde za nedavne napade Ukrajine u Rusiji.
<blockquote class="twitter-tweet">
Kyiv under massive attack for the past 4 hours, largest attack of the war. Apartment buildings are burning all over the city. Dead and wounded. <a href="https://t.co/r90xgOpBPu">pic.twitter.com/r90xgOpBPu</a>
&mdash; Kyiv Insider (@KyivInsider) <a href="https://twitter.com/KyivInsider/status/1932259247082873126?ref_src=twsrc%5Etfw">June 10, 2025</a></blockquote>
Razmijenjena prva grupa zarobljenika mlađih od 25
Moskva i Kijev razmijenili su prvu grupu zarobljenika mlađih od 25 godina &scaron;to je rezultat direktnih razgovora između dvije strane u Istanbulu 2. juna, kada je dogovoren povratak najmanje 1.200 vojnika sa svake strane i repatrijacija hiljada tijela poginulih u ratu.
Kijev tvrdi da su ruske snage lansirale 499 dronova na Ukrajinu, &scaron;to je najveći vazdu&scaron;ni udar od početka sukoba.
Osim dronova, 20 raketa različitih tipova ispaljeno je na djelove Ukrajine, saop&scaron;tilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
&ldquo;Dvije ukrajinske bespilotne letjelice sru&scaron;ile su se na području Sveruskog istraživačkog instituta za relejnu tehniku u Čuva&scaron;iji, u Rusiji, a proizvodnja je obustavljena&rdquo;, rekao je tamo&scaron;nji gubernator Oleg Nikolajev.
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Vladimir Medinski, upozorio je da će, ako Ukrajina i NATO poku&scaron;aju da povrate &ldquo;nove regione Ruske Federacije&ldquo;, doći do nuklearnog rata.
Medinski, koji je i &scaron;ef ruske delegacije na pregovorima sa Kijevom, u intervjuu za Russia Today rekao je da bi to moglo da se desi ako se ne bi zaključio &ldquo;pravi mir&ldquo;, jer bi, po njegovoj ocjeni, u tom slučaju Kijev i NATO poku&scaron;ali da povrate &ldquo;nove ruske teritorije&rdquo;.
&Scaron;ef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiha naglasio je da Rusija jo&scaron; nije odgovorila na, kako je rekao, konstruktivne predloge za primirje koje je delegacija Kijeva iznijela u Istanbulu. Dodao je da se Moskva ograničila na postavljanje ultimatuma, tako da je, smatra, neophodno pojačati pritisak na Moskvu u vidu novih sankcija.

Zelenski nakon masovnog ruskog napada: Važno je da odgovor ne bude tišina svijeta, već konkretna akcija

VELIKI NAPAD NA KIJEV, U ODESI POGOĐENO PORODILIŠTE

Generalni sekretar NATO Mark Rute najavio je da će danas na konferenciji u Londonu zatražiti povećanje kapaciteta vazduhplovne i antiraketne odbrane Alijanse&nbsp; 400 odsto da bi se suočila sa Rusijom koja, kako je kazao, &bdquo;sije teror&ldquo; na nebu.
&bdquo;Potrebno je da napravimo skok naprijed u na&scaron;oj kolektivnoj odbrani&hellip; činjenica je da opasnost ne nestaje čak i sa krajem rata u Ukrajini&ldquo;, kazao je Rute na skupu i londoskom institutu Četam haus, proizilazi iz saop&scaron;tenja u kome se navode njegove riječi.
Da bi se održalo vjerodostojno odvraćanje i odbrana NATO potrebno je da se vazduhoplovna i antirakenta odbran poveća 400 odsto, namjerava da kaže Rute na skupu koji se održava uoči samita NATO u Hagu 24. i 25. juna.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Rute poziva na povećanje kapaciteta odbrane NATO-a 400 odsto: "Rusija sije teror na nebu"

„POTREBNO JE DA NAPRAVIMO SKOK NAPRIJED U NAŠOJ KOLEKTIVNOJ ODBRANI"

Gradonačelnica Graca Elke Kar saop&scaron;tila je najnovije podatke - u pucnjavi u &scaron;koli u tom gradu stradalo je 10 osoba. Prethodno je navela da je ubijeno sedam učenika i jedan nastavnik, kao i napadač koji je izvr&scaron;io samoubistvo. Jo&scaron; se ne zna da li je 10 žrtva nastavnik ili učenik.
Mediji prenose da je najmanje 28 povrijeđenih.
<blockquote class="twitter-tweet">
Video! Unvorstellbar:🚨So verlief die Evakuierung der Grazer Sch&uuml;ler Dramatische Szenen: Unter dem Schutz schwer bewaffneter Polizeikr&auml;fte wurden die Sch&uuml;ler aus ihren Klassenzimmern und der Schule evakuiert. Die Polizei hat inzwischen Entwarnung gegeben. Eltern d&uuml;rfen nun zu&hellip; <a href="https://t.co/35BufAkdTT">pic.twitter.com/35BufAkdTT</a>
&mdash; AUF1 (@AUF1TV) <a href="https://twitter.com/AUF1TV/status/1932379135856288112?ref_src=twsrc%5Etfw">June 10, 2025</a></blockquote>
Vi&scaron;e jedinica policije i specijalna jedinica Kobra trenutno su na terenu &ndash; mjesto događaja je &scaron;kola BORG koja se nalazi u sklopu zajedničkog rekreativnog centra.
Napadač je, prema policijskim izvorima, učenik koji je u&scaron;ao u dvije učionice i pucao.&nbsp;
Prema podacima policije, akcija je započela oko 10 sati. Iz policije su saop&scaron;tili da su se u &scaron;koli čuli pucnji, nakon čega je podignut alarm. Zgrada se trenutno detaljno pretražuje.
Stanovni&scaron;tvo se moli da izbjegava područje gdje traje intervencija.

U pucnjavi u školi u Gracu ukupno 10 mrtvih, 28 povrijeđenih, napadač bivši učenik škole