Globus

Najmanje 82 osobe su poginule danas, uključujući nekoliko žena i bebu staru sedam dana, u novim napadima Izraela po Pojasu Gaze, uprkos sve izraženijem međunarodnom gnijevu zbog izraelske ofanzive.Ove podatke saop&scaron;tili su Ministarstvo zdravlja Gaze i lokalne bolnice.
Izrael je juče počeo da dozvoljava ulazak desetinama kamiona sa humanitarnom pomoći u Gazu, ali ona jo&scaron; nije stigla do Palestinaca, kojima je očajnički potrebna.
Jens Larke, portparol humanitarne agencije UN, rekao je da tovar nijednog kamiona nije preuzet sa gazanske strane Kerem &Scaron;aloma, izraelskog graničnog prelaza sa južnom Gazom.
Portparol UN Stefan Dižarik rekao je u utorak da, iako je pomoć u&scaron;la u Gazu, humanitarni radnici nijesu mogli da je odnesu do distributivnih mjesta, nakon &scaron;to ih je izraelska vojska primorala da namirnice pretovare u odvojene kamione, a radnicima je ponestalo vremena da to učine.
Izrael je saop&scaron;tilo je da su kamioni u&scaron;li u Gazu jutros, ali nije poznato da li će se ta pomoć kretati dublje u Gazu radi distribucije.

Pomoć za Gazu čeka na granici, najmanje 82 poginulih u novim napadima

PODATKE SAOPŠTILI  MINISTARSTVO ZDRAVLJA GAZE I LOKALNE BOLNICE

&Scaron;ef humanitarne pomoći UN Tom Flečer govorio je u emisiji BBC Radio 4 Today&rsquo;s o sumornoj količini pomoći koju Izrael pu&scaron;ta u Gazu, prenosi Gardijan.
Međunarodni pritisak zbog nadolazeće gladi primorao je Benjamina Netanjahua da u nedjelju uveče objavi da će ublažiti razornu 11-nedeljnu blokadu pomoći kako bi spriječio &bdquo;krizu gladovanja&ldquo; u Gazi &ndash; ali samo do minimalnog nivoa.
Flečer je rekao da je pet kamiona pomoći juče oti&scaron;lo u Gazu, ali je to opisao kao &bdquo;kap u moru&ldquo; i potpuno neadekvatno za potrebe stanovni&scaron;tva.
On je rekao da su kamioni pomoći, koji sadrže hranu za bebe i ishranu, tehnički u Gazi, ali nijesu stigli do civila jer se nalaze s druge strane granice.
Flečer je rekao da bi 14.000 beba moglo da umre za 48 sati ako im pomoć ne stigne na vrijeme.
&bdquo;Želim da spasim &scaron;to vi&scaron;e ovih 14.000 beba koliko možemo u narednih 48 sati&ldquo;, rekao je za BBC.
Upitan kako su UN do&scaron;le do ove brojke, on je odgovorio: &bdquo;Imamo jake timove na terenu &ndash; i naravno, mnogi od njih su ubijeni, ali mi jo&scaron; uvek imamo mnogo ljudi na terenu &ndash; oni su u medicinskim centrima, oni su u &scaron;kolama, poku&scaron;avaju da procjene potrebe.&ldquo;
Jens Lerk, portparol Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), odgovorio je na komentare &scaron;efa humanitarne službe UN Toma Flečera.
&bdquo;Za sada samo da kažem da pouzdano znamo da postoje bebe kojima su hitno potrebni ovi suplementi za spasavanje života koji moraju da stignu jer njihove majke nisu u stanju da ih hrane same.A ako ih ne dobiju, biće u životnoj opasnosti. To je onoliko koliko trenutno mogu da kažem.&ldquo;.
Jedan od petoro ljudi suočeno sa glađu
Jedan od petoro ljudi u Pojasu Gaze suočavaju se sa glađu jer se čitava teritorija približava gladi, upozorava se u novom izvje&scaron;taju koji podržavaju Ujedinjene nacije, nakon skoro tri mjeseca izraelske blokade kritično potrebne humanitarne pomoći, prenosi CNN.
Upozorenje dolazi po&scaron;to UN i nekoliko nevladinih organizacija, kao i civili u Gazi, kažu da se situacija pogor&scaron;ala otkako je Izrael pokrenuo obnovljeni napad na enklavu u martu.
Cjelokupna populacija enklave doživljava &bdquo;visok nivo akutne bezbjednosti hrane&ldquo; i teritorija je u &bdquo;visokom riziku&ldquo; od gladi, najteže vrste krize gladi, navodi se u najnovijem izvje&scaron;taju Integrisane klasifikacije faze bezbjednosti hrane (IPC).
Hrana je na izmaku, a ono malo &scaron;to je ostalo prodaje se po previsokim cijenama koje malo ko može da priu&scaron;ti, navodi se.

UN upozoravaju na posljedice blokade Izraela: U narednih 48 sati 14.000 beba moglo bi da umre u Gazi

NAVODENO U NAJNOVIJEM IZVJEŠTAJU

Dan nakon telefonskog razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina o primirju i prekidu rusko-ukrajinskog rata, Savjet ministara spoljnih poslova EU odobrio je 17. paket sankcija protiv Rusije. Međutim, kako je saop&scaron;teno, neće odmah stupiti na snagu već "zavisi od napretka na terenu narednih dana", ali bez dodatnih obrazloženja.
Radi se o paketu koji će sankcionisati skoro 200 takozvanih &bdquo;brodova iz sjenke&ldquo;, brodova koji plove sa zastavama drugih država ili im je te&scaron;ko ući u trag, a koji služe za izbjegavanje do sada uvedenih sankcija Rusiji.
&bdquo;EU je odobrila svoj 17. paket sankcija protiv Rusije, kojim je obuhvaćeno skoro 200 brodova iz sjenke. Nove mjere, takođe, se odnose na hibridne prijetnje i ljudska prava,&ldquo; navela je &scaron;efica EU dipoloimatije Kaja Kalas na platformi X.
Ona je dodala da se nastavlja rad na dodatnim sankcijama.
&ldquo;&Scaron;to duže Rusija vodi rat, to će na&scaron; odgovor biti odlučniji&rdquo;, navela je ona.
Kako je ranije saop&scaron;teno, osim "brodova iz sjenke" 17. paket sankcija obuhvata i zabranu saradnje sa 30-tak preduzeća koja zaobilaze sankcije preko trećih zemalja, dodatne zabrane ulaska u EU i zapljenu imovine za 75 pojedinaca i kompanija koje imaju veze sa tuskom ageresijom na Ukrajinu, zabranu izvoza hemikalija koje se mogu koristiti u proizvodnji oružja i druge mjere.

Savjet ministara spoljnih poslova EU odobrio 17. paket sankcija protiv Rusije

NE STUPA ODMAH NA SNAGU

U izraelskim napadima na Pojas Gaze tokom noći i rano jutros ubijeno je najmanje 60 osoba, saop&scaron;tili su palestinski zvaničnici, prenose agencije.
Civilna odbrana u Pojasu Gaze ranije jutros objavila je da su ubijene 44 osobe.
Izrael je posljednjih dana pokrenuo jo&scaron; jednu veliku ofanzivu na Gazu, navodeći kao cilj vraćanje talaca koje drži Hamas &ndash; kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju &ndash; i uni&scaron;ti tu militantnu grupu.
U ponedjeljak je izraelski premijer Benjamin Netanjahu dozvolio ulazak malog broja kamiona sa humanitarnom pomoći u Gazu prvi put za dva i po mjeseca, rekav&scaron;i da je bio pod pritiskom da ukine blokadu koja je dovela do neuhranjenosti i gladi.
Međutim agencije UN su saop&scaron;tile da to malo kamiona &scaron;to je u&scaron;lo nije ni blizu dovoljno da zadovolji ogromne potrebe za hranom, ljekovima i drugim zalihama. Oko 600 kamiona dnevno je ulazilo tokom primirja ranije ove godine.
Dva udara na sjever Gaze pogodila su porodičnu kuću i &scaron;kolu pretvorenu u skloni&scaron;te, i tada su ubijene najmanje 22 osobe &ndash; vi&scaron;e od polovine su žene i djeca, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.
U napadu u centralnom gradu Deir al-Balahu poginulo je 13 ljudi, a u drugom, u obližnjem izgrađenom izbjegličkom kampu Nuseirat, 15 ljudi, prema podacima Bolnice Mučenika Al-Aksa.
U dva napada u južnom gradu Kan Junisu poginula je jedna osoba.
Izraelska vojska se nije ogla&scaron;avala, ali inače tvrdi da cilja samo militante i krivi Hamas za smrti civila jer grupa djeluje u gusto naseljenim područjima.
Rat u Gazi je počeo kada su militanti predvođeni Hamasom napali južni Izrael, ubiv&scaron;i oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli jo&scaron; 251. Militanti i dalje drže 58 zarobljenika, od kojih se vjeruje da je oko trećina živa.
U izraelskoj osvetničkoj ofanzivi uni&scaron;ten je veći dio Pojasa Gaze, a ubijeno vi&scaron;e od 53.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje u popisu ne pravi razliku između civila i boraca. Oko 90 odsto tamo&scaron;njeg stanovni&scaron;tva je raseljeno, neki i vi&scaron;e puta.

Najmanje 60 osoba ubijeno u Gazi u napadima Izraela

PODACI SU MINISTARSTVA ZDRAVLJA GAZE

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani primila je ove sedmice prijetnje smrću, rekao je njen savjetnik za medije Bekim Kupina.
U saop&scaron;tenju za medije, on je rekao da je "ovosedmična prijetnja nastavak tekućih prijetnji po život predsjednici Osmani".
Kupina je kritikovao organe pravosuđa zbog njihovog "nepostupanja" u ovim slučajevima.
"Uprkos desetinama prijetnji - većinom po život - godinama nije poduzeta nikakva akcija protiv počinilaca", rekao je on.
Kupina je rekao da se "u većini slučajeva" prijeti "imenom, prezimenom i prepoznatljivim profilima", ali nije iznio vi&scaron;e detalja o prijetnjama i počiniteljima.
"Neke prijetnje su čak upućivane u televizijskim emisijama, ali čak i tada nije bilo akcije da se kreatori prijetnji pozovu na odgovornost", naglasio je on.
Prema njegovim riječima, slučaj "uzastopnih prijetnji po život predsjednici i njenoj porodici jedini je u istoriji institucija, kako su nam rekli iz bezbjednosnih institucija, u kojem niko od kreatora prijetnji nije iza&scaron;ao pred lice pravde".
"Ova opasna klima ohrabruje druge da slijede isti obrazac: poticanje na nasilje, pozive na fizičku eliminaciju i potpuno zanemarivanje ustavnog poretka", dodao je.

Predsjednici Kosova upućene prijetnje smrću

SAOPŠTIO NJEN SAVJETNIK ZA MEDIJE

Rusija i Ukrajina će odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, kraju rata, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom. &Scaron;ef Kremlja poručuje da je Rusija spremna da sarađuje na izradi memoranduma za mirovni sporazum. Volodimir Zelenski je izričit &ndash; niko neće povući ukrajinske trupe sa ukrajinskih teritorija.&nbsp;
Tramp: Bilo bi odlično kad bi pregovori bili u Vatikanu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi &ldquo;bilo odlično&rdquo; da Rusija i Ukrajina održe razgovore o prekidu vatre u Vatikanu, istakav&scaron;i da bi to dalo na vrednosti postupku.
Kremlj: Moskva i Kijev rade na jedinstvenom tekstu memoranduma
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da su Moskva i Kijev suočeni sa te&scaron;kim pregovorima u cilju formulisanja jedinstvenog teksta memoranduma o mirovnom sporazumu i prekidu vatre.
&ldquo;Obje strane, formuli&scaron;u svoje nacrte dokumenata, koji će biti razmijenjeni. Nakon toga slijedi niz složenih kontakata kako bi se do&scaron;lo do zajedničkog teksta. Nema postavljenih rokova za zavr&scaron;etak ovog procesa, i ne može ih biti. Svi žele da to bude zavr&scaron;eno &scaron;to prije, ali problem je u detaljima&rdquo;, rekao je Peskov.
Istakao je, takođe, da jo&scaron; uvijek nije donijeta konačna odluka o mjestu nastavka bilateralnih pregovora.
Podsjetio da je Putin imao vi&scaron;e od dva časa dug telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, tokom kojeg je ponovio spremnost Moskve da nastavi rad na memorandumu sa Kijevom, uključujući prekid vatre.
Borbe ne jenjavaju na ukrajinskom frontu, ali prethodni dan je bio u velikom i&scaron;čekivanju ishoda razgovora lidera Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine.
Razgovori američkog predsjednika Donalda Trampa počeli su u ne&scaron;to izmijenjenom protokolu. Iako je najavljen prvi telefonski razgovor s Vladimirom Putinom, mediji su javili da je prethodio razgovor s Volodimirom Zelenski, &scaron;to je kasnije ukrajinski predsjednik i potvrdio.
PrvI se oglasio Putin, da je razgovor s Trampom, koji je trajao vi&scaron;e od dva sata, bio značajan i koristan. Ističe da je Rusija spremna da sarađuje s Kijevom na izradi memoranduma za mirovni sporazum.
Poručio je da je stav Rusije o situaciji u Ukrajini jasan &ndash; glavno je otkloniti &ldquo;osnovne uzroke krize&rdquo;.
Tramp saop&scaron;tava da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, kraju rata.
&ldquo;Uslovi za to će se dogovoriti između dvije strane, kako to jedino može biti, jer znaju detalje pregovora za koje niko drugi ne bi znao. Ton i duh razgovora bili su odlični. Da nije, rekao bih to sada, a ne kasnije&rdquo;, naveo je Tramp.
Zelenski se odmah saglasio da bi Rusija i Ukrajina mogle da potpi&scaron;u memorandum, nakon čega će biti potpisan sporazum o okončanju rata u velikim razmjerama.
Rekao je i da je dva puta razgovarao s Trampom. Jednom prije njegovog razgovora s Putinom i drugi put poslije.
Zelenski je pozvao Trampa da razmotri uvođenje novih sankcija i da ih primijeni ako Rusija bude zagovarala nastavak rata i zamolio ga prije razgovora s Putinom da ne donosi odluke bez Ukrajine.
&ldquo;Niko neće povući na&scaron;e trupe sa na&scaron;ih teritorija, to je moja ustavna dužnost, dužnost na&scaron;e vojske&rdquo;, poručio je Zelenski.
Potvrdio je i da je američki predsjednik sa njim razgovarao vi&scaron;e od sat, nakon razgovora s Putinom.

Da li je Ukrajina blizu mira; Tramp: Bilo bi odlično kad bi pregovori bili u Vatikanu

IZ KREMLJA SAOPŠTENO DA MOSKVA I KIJEV RADE NA JEDINSTVENOM TEKSTU MEMORANDUMA

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je poslije dvosatnog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da će "Rusija i Ukrajina odmah početi pregovore o prekidu vatre i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, kraju rata".
"O uslovima za to će se pregovarati između dvije strane, to jedino tako može biti, jer znaju detalje u pregovorima koje niko drugi ne bi znao&ldquo;, rekao je Tramp na Truth Social, dodajući da su &bdquo;ton i duh razgovora bili odlični&ldquo;.
"Rusija želi da ostvari veliku trgovinu sa Sjedinjenim Državama kada se ovo katastrofalno krvoproliće zavr&scaron;i, i ja se slažem. Postoji ogromna prilika za Rusiju da stvori ogromne količine radnih mjesta i bogatstva. Njen potencijal je neograničen", kazao je Tramp, prenosi CNN.
On je takođe rekao da Ukrajina &bdquo;može da iskoristi tu trgovinu&ldquo;.
Tramp je rekao i da je o sadržaju poziva s Putinom odmah obavijestio: predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, francuskog predsjednika Emanuela Makrona, italijansku premijerku Đorđu Meloni, njemačkog kancelara Fridriha Merca i finskog predsjednika Aleksandra Stuba.
"Vatikan, koga predstavlja papa, izjavio je da bi bio veoma zainteresovan da bude domaćin pregovora. Neka proces počne", rekao je Tramp.
Razgovor sa Putinom u ponjedeljak je treć́i poznati put da su dvojica lidera razgovarala telefonom od Trampove inauguracije u januaru, a dolazi po&scaron;to je američki predsjednik sve vi&scaron;e frustriran odbijanjem ruskog predsjednika da sklopi mirovni sporazum sa Ukrajinom.
&nbsp;

Tramp: Rusija i Ukrajina odmah će početi pregovore o prekidu vatre

RAZGOVARAO SA RUSKIM PREDSJEDNIKOM DVA SATA

&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp najavio je da će danas razgovarati telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a zatim i s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim. Njegov specijalni izaslanik Kit Kelog otkriva da prva tačka američkog mirovnog plana od 22 zahtijeva sveobuhvatno primirje između Moskve i Kijeva.&nbsp;
Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nijesu bili potpuni gubitak vremena
Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine za skoro tri godine održani u petak u Turskoj nijesu bili potpuni gubitak vremena, na primjer, postoji 1.000 zarobljenika koji će biti razmijenjeni, &scaron;to je sa humanitarnog aspekta veoma pozitivno, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Kako je Rubio rekao u intervjuu za CBS, predsjednik Rusije Vladimir Putin mu je objasnio da će pripremiti dokument u kojem će biti navedeni njihovi zahtjevi za prekid vatre, &scaron;to bi zatim trebalo da vodi ka &scaron;irim pregovorima.
&ldquo;Dakle, očigledno je da će i ukrajinska strana raditi na svom predlogu i nadamo se da će uskoro biti spreman&rdquo;, kazao je Rubio.
On je rekao da sa jedne strane, &ldquo;poku&scaron;avamo da postignemo mir i okončamo veoma krvav, skup i razoran rat, pa je određena doza strpljenja neophodna, dok sa druge strane, nemamo vremena za gubljenje&rdquo;.
Kako je naglasio, SAD ne žele da budu dio procesa koji se svodi na beskonačne razgovore, već mora da postoji neki napredak, neko kretanje naprijed.
&ldquo;Na kraju, jedna od stvari koja bi mogla da pomogne da se probije ovaj zastoj, a možda i jedina, jeste direktan razgovor između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Vladimira Putina. Tramp je već otvoreno izrazio želju i uvjerenje da do tog razgovora mora da dođe i nadamo se da će uskoro i biti ostvaren&rdquo;, rekao je Rubio.
Prema njegovim riječima, organizacija takvog sastanka zahtjeva određene pripreme.
Kako je ranije najavio, Donald Tramp će u 10 sati, razgovaraće telefonom s Vladimirom Putinom.
&ldquo;Teme razgovora biće zaustavljanje &lsquo;krvoprolića&rsquo; koje u prosjeku ubija vi&scaron;e od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, i trgovina. Zatim ću razgovarati sa predsjednikom Ukrajine, Zelenskim&rdquo;, objavio je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Zatim će razgovarati i, kako je rekao, s raznim članicama NATO-a.
&ldquo;Nadam se da će biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, zavr&scaron;iti. Bog nas sve blagoslovio&rdquo;, poručio je Tramp.
Zelenski ističe da Krim, kao i cijela Ukrajina, mora da bude slobodan, navodeći da su sve imperije tokom istorije bile sru&scaron;ene.
Zahvalio je papi Lavu XIV u Vatikanu na podr&scaron;ci Ukrajini i rekao &ldquo;spremni smo za dijalog u bilo kom formatu zarad stvarnih rezultata&rdquo;.
Putin navodi da Moskva smatra da bi rezultat &ldquo;specijalne vojne operacije&rdquo; u Ukrajini trebalo da bude dugoročni mir, osiguravanje bezbjednosti Rusije i za&scaron;tita interesa ruskog govornog područja u Ukrajini.
Poručuje da Rusija ima dovoljno snage da zavr&scaron;i rat u Ukrajini sa željenim ishodom.
Trampov izaslanik Kit Kelog ističe da su kao rezultat sastanaka u Londonu, razvili sveobuhvatni plan od 22 tačke koji je postao osnova za postizanje mira. Prva tačka je sveobuhvatno prekid vatre koje može odmah zaustaviti ubijanje, nagla&scaron;ava Kelog.
Prema njegovim riječima, prekid vatre može zaustaviti rat upravo sada.

Tramp danas razgovara s Putinom i Zelenskim; Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nisu bili gubitak vremena

RAT U UKRAJINI

Biv&scaron;em predsjedniku Amerike Džou Bajdenu dijagnostikovan je "agresivan oblik" raka prostate, navodi se u saop&scaron;tenju iz njegove lične kancelarije, a rak se pro&scaron;irio i na kosti, prenosi CNN.
"Pro&scaron;le nedjelje, Bajden je pregledan zbog novog nalaza čvorića na prostati, nakon &scaron;to je iskusio pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, uz metastazu na kostima", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi CNN.
Iako se radi o agresivnijem obliku bolesti, čini se da je rak osjetljiv na hormone, &scaron;to omogućava efikasno liječenje", prenosi CNN.
Bajden i njegova porodica &bdquo;razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Bajdenu dijagnostikovan "agresivan oblik" raka prostate

BIVŠEM PREDSJEDNIKU AMERIKE

Prema drugoj izlaznoj anketi objavljenoj večeras u 20 sati, u četiri najveća grada u Hrvatskoj vode poznata imena s izraženom predno&scaron;ću, a u nekima se već naslućuju učesnici drugog kruga lokalnih izbora za gradonačelnike.
U Zagrebu vodi aktuelni gradonačelnik Tomislav Toma&scaron;ević (Možemo i SDP) s 48,56 posto glasova. Njegova prednost je blago pala u odnosu na ranije ankete, dok je Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja, zabilježila blagi rast i sada ima 15,91 posto. Ako se ovakvi rezultati potvrde, upravo bi njih dvoje mogli ući u drugi krug.
Slijede:
Mislav Herman (HDZ) &ndash; 12,70%
Davor Bernardić (Savez za Zagreb i partneri) &ndash; 7,65%
Tomislav Jonjić (Jedino Hrvatska!) &ndash; 6,70%
Ivica Lovrić (Plavi grad) &ndash; 3,32%
Pavle Kalinić (nezavisni) &ndash; 3,11%
U Splitu vodi gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) sa 36,17 posto glasova. Drugi je Tomislav &Scaron;uta (HDZ) s 28,86 posto, &scaron;to ih najvjerovatnije vodi u drugi krug.
Ostali kandidati:
Željko Kerum (HGS) &ndash; 14,78%
Davor Matijević (SDP i Možemo!) &ndash; 10,86%
Franko Kelam (Most) &ndash; 4,91%
Marina Kovačević (nezavisna) &ndash; 2,19%
 U Rijeci uvjerljivo vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerske stranke) s 39,72 posto, a u drugi krug bi s njom mogao ići aktuelni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s 19,66 posto glasova.
Preostali kandidati:
Sandra Krpan (SDP) &ndash; 17,05%
Denis Vukorepa (HDZ) &ndash; 11,82%
Neboj&scaron;a Zelič (Možemo) &ndash; 5,47%
Petra Mandić (Most) &ndash; 4,66%
U Osijeku izlazne ankete pokazuju da bi moglo doći do pobjede u prvom krugu. Aktuelni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) osvojio je čak 71,18 posto glasova.
Slijede:
Vjeran Marija&scaron;ević (SDP) &ndash; 17,75%
Zlatko Ahić (DOMiNO) &ndash; 5,22%
Domagoj Bendeković (HDSSB i HSS) &ndash; 2,80%
U poređenju s ranijom anketom objavljenom neposredno nakon zatvaranja birali&scaron;ta u 19 sati, nema većih promjena: vodeći kandidati uglavnom zadržavaju svoje pozicije, s tek blagim oscilacijama u procentima.
Zvanični rezultati se očekuju tokom noći, dok će konačna potvrda kandidata za drugi krug uslijediti nakon obrade svih glasačkih listića.

Izbori u Hrvatskoj: Tomašević i Selak Raspudić će u drugi krug u Zagrebu, Puljak i Šuta u Splitu

IZLAZNE ANKETE

Dvoje zaposlenih u Ambasadi Izraela mu&scaron;karac i žena, ubijeni su u pucnjavi koja se dogodila ispred Jevrejskog muzeja u Va&scaron;ingtonu. Osumnjičeni je uhap&scaron;en, saop&scaron;tili su izvori iz bezbjednosnih službi.
Pripadnici službi bezbjednosti, upoznati sa detaljima incidenta, saop&scaron;tili su da je mu&scaron;karac koji je &scaron;etao ispred Jevrejskog muzeja u Va&scaron;ingtonu otvorio vatru i smrtno ranio mu&scaron;karca i ženu &ndash; zaposlene Ambasade Izraela.
Osumnjičeni je, kako prenosi En-Bi-Si njuz uzvikivao "Slobodna Palestina".&nbsp;
Pucnjava se dogodila u neposrednoj blizini kancelarije Federalnog istražnog biroa (FBI), koji je odmah reagovao i poslao svoj tim na lice mjesta.
Portparol izraelske ambasade Tal Naim Koen potvrdio je da su dva službenika upucana dok su prisustvovala jevrejskom događaju u muzeju.
On je dodao da ambasada ima "puno povjerenje u nadležne organe" u SAD i pozvao na brzu istragu.
Izraelski ambasador pri UN-u, Deni Denon nazvao je incident "antisemitskim terorizmom", dok je ministarka unutra&scaron;nje bezbjednosti Kristi Noem obećala da će počinilac odgovarati.
Izvori za En-Bi-Si njuz su naveli da policija ispituje bezbjednosno interesantne osobe.&nbsp;
Istraga je u toku..

Pucnjava u Vašingtonu - ubijena dva službenika Ambasade Izraela ispred Jevrejskog muzeja