Globus

Američka vlada objavila je oko 10.000 stranica dokumtacije vezane za ubistvo sentatora Roberta F. Kenedija 1968. godine, čime je u skladu sa naređenjem predsjednika Donalda Trampa nastavljeno objavljivanje dokumenta držanih pod oznakom tajnosti.
Direktorka Nacionalne obavje&scaron;tajne službe Talsi Gabard rekla je da će objavljivanje dokumenata vezano za ubistvo Roberta Kenedija &bdquo;uperiti dugo čekano svjetlo na istinu&ldquo;.
&bdquo;Gotovo 60 godina poslije tragičnog atentata na senatora Roberta F. Kenedija američki narod će prvi put imati mogućnost da preispita istragu savezne vlade zahvaljujući vođstvu predsjednika Trampa&ldquo;, napisala je Gabard.
Američka Uprava za nacionalnu arhivu i dokumentaciju objavila je oko 229 fajlova sa tim stranicama na svom vebsajtu.
Pedsjednik SAD Donald Tramp je u januaru potpisao izvr&scaron;nu naredbu o skidanju oznake tajnosti nad preostalim saveznim dokumentima vezanim za ubistva predsjednika Džona F. Kendija, senatora Roberta F. Kenedija i Martina Lutera Kinga Mlađeg.
Američka vlada počela je sredinom marta da objavljuje preostale povjerljive dokumenate o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, 1963. godine u Dalasu.

SAD objavile oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

NASTAVLJENO OBJAVLJIVANJE DOKUMENTA DRŽANIH POD OZNAKOM TAJNOSTI

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da bi SAD mogle "da se udalje" od napora za mirovni sporazum Rusije i Ukrajine ako ne bude napretka u narednim danima.
Govoreći u Parizu nakon razgovora između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, Rubio je rekao da su oni bili konstruktivni i da su dali nacrt koraka ka miru.
Francuski zvaničnici rekli su da se novi sastanak u istom formatu očekuje u Londonu narednih dana. Rubio je rekao da bi mogao da se pridruži tom sastanku, a očekuje se početkom sedmice
Nakon &scaron;to vi&scaron;enedeljni napori Trampove administracije da posreduju u prekidu vatre između Rusije i Ukrajine nisu uspjeli da okončaju borbe, Rubio je rekao da američka administracija želi da odluči &bdquo;za nekoliko dana da li je to izvodljivo ili ne u narednih nekoliko sedmica&ldquo;.
Francuska je bila domaćin razgovora na visokom nivou o Ukrajini i njenoj bezbjednosti.
To je bilo prvi put od inauguracije predsejdnika Donalda Trampa da su se najvi&scaron;i američki, ukrajinski i evropski zvaničnici sastali da razgovaraju o okončanju rata.
Rusija je to uslovila obustavom ukrajinskih napora za mobilizaciju i zapadne isporuke oružja, &scaron;to su zahtejvi koje je Ukrajina odbila.

Rubio: SAD bi mogle da "dignu ruke "od mirovnih napora Ukrajine i Rusije ako ne bude napretka

SAOPŠTIO AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR

&Scaron;ef policije Državnog Univerziteta Floride (FSU) Džejson Trambaver izjavio je da su u pucnjavi u studentskom domu tog univerziteta u Talahasiju dvije osobe poginule, a najmanje petoro je ranjeno.
Vlasti su saop&scaron;tile da je dvadesetogodi&scaron;nji naoružani napadač na Državnom univerzitetu Floride bio sin zamjenika &scaron;erifa, a da je službeno oružje zamjenika pronađeno na mjestu događaja, prenio je AP.
Dvojica poginulih nijesu studenti univerziteta. Sumnja se da je napadač, koga je policija privela, student.
U Memorijalnoj bolnici Talahasi nalazi se pet osoba na liječenju, a i osumnjičenom za pucnjavu je pružena medicinska pomoć.
Državna tužiteljka Pam Bondi kazala je u objavi na dru&scaron;tvenim mrežama da je Ministarstvo pravde u kontaktu sa agentima Federalnog istražnog biroa (FBI) koji su na licu mjesta.
Očevidac je ranije danas izjavio da je vidio mlađeg mu&scaron;karca kako izlazi iz Studentskog centra sa pi&scaron;toljem.

U pucnjavi na Univerzitetu Floride dvoje mrtvih, petoro ranjeno

SUMNJA SE DA JE NAPADAČ STUDENT

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da Kina isporučuje oružje Rusiji, uključujući barut i artiljeriju. Najavljuje da će sljedeće sedmice predstaviti detalje o ovoj saradnji, koju je ranije negirala kineska strana. Rusija je preuzela američku kompaniju "Glavprodukt" i planira da koristi njene proizvode za snabdijevanje svoje vojske, &scaron;to može naru&scaron;iti odnose sa SAD. Na diplomatskom planu, u toku su pregovori o novom telefonskom razgovoru Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Borbe na frontu ne prestaju. Rusija je izvela napad na Ukrajinu koristeći vi&scaron;e od 75 dronova.
Ukrajinske snage, uprkos dogovoru o deeskalaciji koji su postigli SAD, Rusija i Ukrajina, nastavljaju napade na ruska energetska postrojenja. Na meti ukrajinskih napada na&scaron;la se i teritorija u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Paralelno, prema navodima ukrajinske vojske, ruske snage isprobavaju novu taktiku većih napada, koja uključuje nekoliko stotina vojnika. Kijev se priprema za novi ofanzivni udar na protivnika.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina ima informacije o kineskim isporukama oružja Rusiji, uključujući barut i artiljeriju. Najavio je da će sljedeće sedmice biti predstavljeni detaljniji podaci, uključujući informacije o uče&scaron;ću Kine u proizvodnji oružja na ruskoj teritoriji.
Zelenski je podsjetio da je tokom ranijih razgovora sa kineskim liderima dobio uvjerenja da Kina neće isporučivati oružje Rusiji. Međutim, sada ističe da ova saradnja nije samo rezultat krijumčarenja oružja, već jasne i direktne saradnje dvije zemlje.
U međuvremenu, Rusija je preuzela američku kompaniju "Glavprodukt", koja proizvodi konzervirano meso i povrće, i planira da koristi njene proizvode za snabdijevanje svoje vojske. Ova odluka o zaplijeni američke imovine mogla bi naru&scaron;iti napore za pobolj&scaron;anje odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država, prenosi britanski Telegraf.
Na diplomatskom planu, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij U&scaron;akov potvrdio je da su u toku pregovori o novom telefonskom razgovoru Vladimira Putina i Donalda Trampa, ali da jo&scaron; nije postignut konkretan dogovor.
Iako se kao moguća lokacija za razgovore spominje Katar, konkretni planovi jo&scaron; nisu potvrđeni. Putin i Tramp poslednji put su razgovarali 18. marta, kada su razmatrani aktuelni događaji u Ukrajini i mogućnosti saradnje dve zemlje.
Američko-belgijski glumac Žan-Klod Van Dam obratio se video-snimkom ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, izraziv&scaron;i želju da dođe u Rusiju i postane ambasador mira.

Ukrajina otkriva kineske isporuke oružja, Rusija snabdjeva vojsku zaplijenjenom hranom

U TOKU SU PREGOVORI O NOVOM TELEFONSKOM RAZGOVORU PUTINA I TRAMPA

Građani i studenti nastavili su da blokiraju zgradu Radio-televizije Srbije (RST) u Beogradu, a javni medijski servis je izmijenio programsku &scaron;emu zbog otežanih okolnosti rada. Kako prenosi N1, na RTS-u nije emitovan jutarnji program, a poslije vijesti, koje su emitovane u osam sati, pu&scaron;ten je film. RTS je na nalogu na mreži X objavio da prilagođava svoju programsku &scaron;emu. Sinoć nije bilo policije, a studenti i građani pravili su buku pi&scaron;taljkama i uzvikivali uobičajenu parolu studenata &bdquo;Pumpaj&ldquo;. Jutros su neki od zaposlenih na RTS-u poku&scaron;ali da uđu u zgradu, ali su, kako javljaju okupljeni na dru&scaron;tvenim mrežama, &bdquo;odustali poslije ubjeđivanja i aplauza&ldquo;. Studenti već četiri dana blokiraju Javni servis u Takovskoj ulici i u Ko&scaron;utnjaku zahtijevajući da se raspi&scaron;e novi konkurs za članove Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). Dok traje blokada RTS-a, studenti biciklisti u Strazburu poku&scaron;avaju da institucijama Evropske unije skrenu pažnju na situaciju u Srbiji. Studenti u blokadi najavili su novi poduhvat &ndash; dio njih će &scaron;tafetno trčati od Novog Sada do Brisela, gde će u maju biti održana sjednica Evropskog parlamenta na čijem je dnevnom redu i rasprava o situaciji u Srbiji.

RTS jutros bez Jutarnjeg programa, prilagođavaju programsku šemu

GRAĐANI I STUDENTI NASTAVILI SU DA BLOKIRAJU ZGRADU RADIO-TELEVIZIJE SRBIJE

Kineski onlajn prodavci Temu i &Scaron;ejn najavili su da će povećati cijene svojih proizvoda počev od 25. aprila, kao posljedicu mjera koje je usmjerio američki predsjednik Donald Tramp.
Obje kompanije navode da će povećati cijene od 25. aprila i pozivaju potro&scaron;ače da iskoriste priliku da do tada kupuju po aktuelnim cijenama.
- Zbog nedavnih promjena globalnih trgovinskih pravila i tarifa, na&scaron;i operativni tro&scaron;kovi su porasli i da bismo nastavili da nudimo proizvode koje volite bez kompromisa po pitanju kvaliteta, bićemo prinuđeni da prilagođavamo cijene počev od 25. aprila - navodi se u izjavama kineskih kompanija upućenim potro&scaron;ačima.
&Scaron;ejn i Temu, koji nude proizvode u rasponu od igračaka do pametnih telefona, brzo su porasli u SAD djelimično zahvaljujući izuzeću &bdquo;de minimis&ldquo;, &scaron;to im je omogućavalo da prodaju po niskim cijenama.
Međutim, njihov poslovni model ugrožen je nakon nedavne naredbe koju je potpisao američki predsjednik Donald Tramp, kako bi zatvorio &bdquo;trgovinsku rupu&ldquo;, čime se dozvoljavalo paketima jeftinijim od 800 dolara da iz Kine i Hong Konga bez carina uđu u Sjedinjene Američke Države.
Naredba stupa na snagu 2. maja.

Temu i Šejn povećavaju cijene zbog Trampovih carina

NAREDBA STUPA NA SNAGU 2. MAJA

Ukrajina je optužila Rusiju za vi&scaron;e od 30 napada na energetsku infrastrukturu, jer su obje strane u martu dogovorile pauzu u napadima na ovu vrstu ciljeva. Danska je najavila slanje svojih vojnika na teritoriju Ukrajine radi obuke. Rusija je o&scaron;tro reagovala, pozvav&scaron;i Kopenhagen da se uzdrži od dubljeg uključivanja u sukob, upozoravajući da bi ovaj potez mogao dodatno pogor&scaron;ati situaciju u Evropi. Sjevernokorejske trupe koje se bore na strani Rusije u Kurskoj oblasti postale su ključni igrači u ruskoj ratnoj taktici, primjenjujući nove strategije, uključujući kori&scaron;ćenje dronova i elektronskog ratovanja.&nbsp;
Borbe na frontu ne prestaju. Ukrajina je optužila Rusiju da je izvela vi&scaron;e od 30 napada na njenu energetsku infrastrukturu, jer su dvije strane u martu dogovorile pauzu na takve ciljeve.
U isto vrijeme, u selu u Belgorodskoj oblasti, poginuo je 10-godi&scaron;nji dječak od posljedica eksplozije mine koju su postavile Oružane snage Ukrajine, izvijestio je guverner regiona Vjačeslav Gladkov.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova o&scaron;tro je reagovala na, kako je navela, neosnovane optužbe da je Rusija odgovorna za tragične događaje u ukrajinskom gradu Sumiju. Poručila je da svi oni koji su optuživali Rusiju za napad u Sumiju &ldquo;treba da kleknu pred svijetom&rdquo;.
U geopolitičkom kontekstu, Danska je najavila slanje svojih vojnika na teritoriju Ukrajine radi obuke. Rusija je o&scaron;tro reagovala, pozvav&scaron;i Kopenhagen da se uzdrži od dubljeg uključivanja u sukob, upozoravajući da bi ovaj potez mogao dodatno pogor&scaron;ati situaciju u Evropi.
Na diplomatskom planu, Kijev je saop&scaron;tio da je postignut &ldquo;značajan napredak&rdquo; u pregovorima sa Sjedinjenim Državama o saradnji u oblasti minerala. Prema najavama, memorandum o razumijevanju u vezi sa retkim zemnim metalima mogao bi biti potpisan u narednim danima.
Unutar same Rusije, biv&scaron;i guverner Kurske oblasti suočava se sa sudskim postupkom zbog pronevjere sredstava namijenjenih odbrani.
Na međunarodnoj sceni, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da joj nije jasno za&scaron;to je predsjednik SAD Donald Tramp, između ostalih, za rat u Ukrajini optužio i predsjednika Volodimira Zelenskog.
Istovremeno, prema pisanju medija, neki članovi Trampovog tima sve su nezadovoljniji podr&scaron;kom koju Evropska unija pruža Kijevu.
Na frontu u Kurskoj oblasti, sjevernokorejske trupe koje se bore na strani Rusije postale su jedan od ključnih elemenata u ratnoj taktici ruske vojske.
Prema navodima ukrajinske obavje&scaron;tajne službe, sjevernokorejski vojnici uspje&scaron;no su savladali savremene borbene tehnike, uključujući upotrebu bespilotnih letjelica i sistema za elektronsko ratovanje, &scaron;to ih čini sve značajnijim faktorom na rati&scaron;tu.

Kijev: Postignut značajan napredak u pregovorima sa SAD; Sjevernokorejci postali ključni u ruskoj ratnoj taktici

DANSKA NAJAVILA SLANJE SVOJIH VOJNIKA NA TERITORIJU UKRAJINE RADI OBUKE

Poslanici srpskog parlamenta izglasali su danas novu Vladu Srbije, na čelu sa premijerom Đurom Macutom. Za izbor nove vlade glasala su 153 poslanika, protiv predloga je bilo 46, a odsutan je bio 51 poslanik. Sjednici parlamenta nijesu prisustvovali poslanici koalicije NADA i Demokratske stranke. Vladu će činiti 30 ministara, od kojih je većina bila i u kabinetu premijera Milo&scaron;a Vučevića, koji je podnio ostavku.

Izabrana Vlada Srbije, Macut premijer

ČINIĆE JE 30 MINISTARA

Tužila&scaron;tvo Specijalnog suda u Hagu danas je saop&scaron;tilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv biv&scaron;eg vođe OVK Ha&scaron;ima Tačija i saoptuženih za zločin protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju vi&scaron;e od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, jo&scaron; Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog &scaron;taba OVK, a od februara 1999. i samoprogla&scaron;ene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit, od tada je u sudnici saslu&scaron;alo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužila&scaron;tva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje vi&scaron;e od 150 žrtava, koje imaju pravo na od&scaron;tetu ukoliko optuženi budu progla&scaron;eni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužila&scaron;tva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest odala je, u dana&scaron;njoj pisanoj izjavi, priznanje sjvedocima i žrtvama koje su svedočile na sudjenju u protekle dvije godine.
&ldquo;Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici&ldquo;, naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se &bdquo;zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put&ldquo;.
&ldquo;Od su&scaron;tinske važnosti za Kosovo je da se po&scaron;tuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina&ldquo;, izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skup&scaron;tina Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvje&scaron;tajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastra&scaron;ivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekada&scaron;nje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hap&scaron;enje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, progla&scaron;enim za &bdquo;kolaboracioniste&ldquo;, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, pi&scaron;e u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava &ndash; 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
&Scaron;est tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala &bdquo;protivnicima&ldquo;.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, &Scaron;ukri Buja, Ljatif Ga&scaron;i i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hap&scaron;enja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

SVI OPTUŽENI IZJAVILI SU DA NIJESU KRIVI

Najmanje tri osobe su povrijeđene u ruskom masovnom napadu dronovima na Odesu, saop&scaron;tile su ukrajinske gradske vlasti. Sa druge, Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su njene snage tokom noći oborile 26 ukrajinskih bespilotnih letelica.
Ukrajinska potreba za vi&scaron;e sistema protivvazduhoplovne odbrane, kao i drugog naoružanja, bila je jedna je od tema sastanka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea.
Govoreći o pregovorima između SAD i Rusije, Zelenski je primijetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin 35 dana ignorisao američki prijedlog za potpuni prekid vatre.
Generalni sekretar NATO-a osudio je ruske napade na civilnu infrastrukturu Ukrajine i izrazio sauče&scaron;će porodicama poginulih u Sumi i Krivom Rogu.
General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine saop&scaron;tava da su izvr&scaron;ili udar na 448. rusku raketnu brigadu u Kurskoj oblasti koja je prije tri dana izvela raketni udar na grad Sumi na sjeveroistoku Ukrajine kada je ubijeno 35 ljudi, a ranjeno 129 osoba.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je da udar dronovima na Kursku oblast koji su izvele ukrajinske snage, izgleda posebno cinično nakon izjava Kijeva o navodnoj želji za mirom.
Mirovni sporazum o Ukrajini, o kojem je razgovarano na sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stivena Vitkofa, jo&scaron; nema jasne obrise, ali će Moskva sigurno krenuti u tom pravcu, saop&scaron;tio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki predsjednik Donald Tramp neće uvesti sankcije Rusiji nakon udara na Sumi, jer je, kaže, već uveo sankcije Severnom toku 2.
Ruske snage su ponovo izvele vazdu&scaron;ni napad na selo Slatine u Harkovskom okrugu.

Masovan napad na Odesu, ima povrijeđenih; Ruska PVO oborila 26 ukrajinskih dronova tokom noći

RAT U UKRAJINI

Srpski studenti i dalje blokiraju Radio-televiziju Srbije (RTS) u Beogradu, a radnici te medijske kuće jutros su u zgradu u&scaron;li uz pomoć policije. Studenti su se vratili ispred ulaza u RTS, u Aberdarevoj ulici nakon &scaron;to ih je policija u vi&scaron;e intervencija od jutros potisnula, prenosi Radio Slobodna Evropa. Ispred studenata su bili postavljeni kordoni policije i žandarmerije, dok su ulice oko RTS-a blokirane.
<blockquote class="twitter-tweet">
RTS upravo <a href="https://t.co/CJLoTVJwul">pic.twitter.com/CJLoTVJwul</a>
&mdash; All that jazz (@AIThatJazz) <a href="https://twitter.com/AIThatJazz/status/1912376805689811241?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2025</a></blockquote>
 Prema izjavama jednog od redara, radnici RTS-a su danas, uz pratnju policije, u&scaron;li u zgradu televizije oko pet sati ujutru. Zbog toga su studenti odlučili da stoje ispred kordona. Ispred svih ulaza nalazi se nekoliko studenata redara. Osim povremenog guranja studenata u blokadi i prisustva manjeg broja građana, nije bilo incidenata. Studenti u blokadi od ponedjeljka uveče blokiraju ulaze u zgrade RTS-a u Beogradu, dok su pripadnici policije i Žandarmerije u ranim jutarnjim satima u utorak prekinuli blokadu Radio-televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu. Blokada RTS-a traje vi&scaron;e od 24 sata, a studenti su ispred zgrade javnog medijskog servisa postavili video-bim na kom je emitovan doček studenata biciklista koji su u utorak uveče stigli u Strazbur. Bukom i aplauzom je dočekan njihov dolazak. Na skupu je bilo prisutno vi&scaron;e hiljada građana i studenata. Studenti u blokadi visoko&scaron;kolskih ustanova u Beogradu zatražili su od Odbora za kulturu i informisanje Skup&scaron;tine Srbije ponavljanje procesa izbora članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). Oni su naveli da traže poni&scaron;tavanje prethodnog javnog poziva i objavljivanje novog, uz transparentno odvijanje procesa. "Protest ispred RTS-a trajaće dok ne objavite Javni poziv za izbor članova Saveta REM-a", naveli su studenti u blokadi u saop&scaron;tenju. Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji blokirali zgrade RTS-a i RTV-a tvrdeći da javni medijski servisi ne izvje&scaron;tavaju objektivno o njihovim protestima. Studenti u blokadi mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost zbog stradanja 16 ljudi u padu betonske nadstre&scaron;nice željezničke stanice u Novom Sadu.

RTS u Beogradu i dalje blokiran, radnici ušli u zgradu uz pomoć policije