Globus

Vladajuće i glavna opoziciona stranka u Njemačkoj postigle su dogovor o održavanju prijevremenih parlamentarnih izbora 23. februara naredne godine, objavili su lokalni mediji.
Njemačka agencije DPA objavila je da su Socijaldemokratska partija (SPD) kancelara Olafa &Scaron;olca, njen koalicioni partner Zeleni i opoziciona Hri&scaron;ćansko-demokratska unija (CDU/CSU) postigli dogovor o datumu prijevremenih izbora, tokom pregovora u Berlinu.
Sporazum je postignut manje od sedam dana nakon kolapsa &Scaron;olcove lijevo-liberalne koalicione vlade zbog sporova sa liberalnim Slobodnim demokratama (FDP) oko ekonomske politike.
&Scaron;olc je pro&scaron;le sedmice kazao da bi mogao da pozove na glasanje o povjerenju Vladi u januaru, otvarajući put za prijevremene izbore u martu.
CDU je, kako prenosi Anadolija, insistirala da prijevremeni izbori budu održani najkasnije u februaru.
Nakon tog kompromisa, konačnu odluku o datumu izbora donijeće njemački predsjednik Frank-Valter &Scaron;tajnmajer, koji ima ključnu ulogu u procesu raspu&scaron;tanja parlamenta i raspisivanja izbora.

Prijevremeni izbori u Njemačkoj u februaru

POSTIGNUT DOGOVOR

Najmanje 35 osoba je nastradalo, a 43 je povrijeđeno kada je vozilo naletjelo na njih u kineskom gradu Džuhaj, nakon čega je vozač pobjegao sa lica mjesta, saop&scaron;tile su vlasti.
Kineska policija je nedugo zatim uhapsila 62-godi&scaron;njeg mu&scaron;karca zbog sumnje da je vozilom naletio na ljude, a zatim pobjegao.
Na video-snimcima koje je verifikovao Rojters, vidi se najmanje 20 osoba koje povrijeđene leže na zemlji, a osumnjičeni je nakon incidenta pobjegao u obližnji sportski centar.
<blockquote class="twitter-tweet">
At least 35 dead after a ramming car terror attack nearby a stadium in China&rsquo;s southern city of Zhuhai<a href="https://t.co/QZVvkYfALI">pic.twitter.com/QZVvkYfALI</a> <a href="https://t.co/Dsfk3LKEL8">pic.twitter.com/Dsfk3LKEL8</a>
&mdash; Posted.News (@posted_news) <a href="https://twitter.com/posted_news/status/1856300291873735028?ref_src=twsrc%5Etfw">November 12, 2024</a></blockquote>
&nbsp;

Automobil uletio u masu: Najmanje 35 osoba nastradalo, 43 povrijeđeno

TRAGEIJA U KINI

Izrael nije ispunio zahtjev Sjedinjenih Država da Pojasu Gaze dozvoli veći pristup humanitarnoj pomoći, saop&scaron;tile su međunarodne humanitarne organizacije, navodeći da su uslovi trenutno lo&scaron;iji nego ikada od početka izraelskih napada prije 13 mjeseci.
Administracija američkog predsjednika Džo Bajdena je pro&scaron;log mjeseca dala Izraelu rok od 30 dana da Gazi obezbijedi vi&scaron;e hrane i druge hitne pomoći zaprijetiv&scaron;i Tel Avivu da bi u suprotnom mogla biti smanjena američka vojna pomoć.
Rok je istekao danas.
Izrael je najavio niz koraka, ali američki zvaničnici su nedavno nagovijestili da Izrael jo&scaron; ne čini dovoljno, iako i dalje nijesu zvanično najavljene mjere, podsjeća AP.
Novi izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Saar je u ponedjeljak rekao novinarima da je uvjeren da će "pitanje biti rije&scaron;eno".
Bajdenova administracija će, možda imati manje uticaja nakon reizbora Donalda Trampa, koji je bio tvrdi pristalica Izraela u svom prvom mandatu.
Izvje&scaron;taj koji je objavljen 12. novembra, a koji je sačinilo osam međunarodnih humanitarnih organizacija, navodi 19 mjera u skladu sa zahtjevima SAD.
Navodi se da Izrael nije ispo&scaron;tovao 15, a da je samo djelimično ispo&scaron;tovao četiri.
"Izrael ne samo da nije ispunio kriterijume Sjedinjenih Država koji bi ukazivali na podr&scaron;ku humanitarnom odgovoru, već je istovremeno preduzeo akcije koje su dramatično pogor&scaron;ale situaciju na terenu, posebno na sjeveru Gaze gdje je situacija danas jo&scaron; stra&scaron;nija nego prije mjesec dana", navodi se.
U pismu od 13. oktobra koje su potpisali &scaron;ef američke diplomatije Entoni Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin pozivaju Izrael da, između ostalog: dozvoli da najmanje 350 kamiona robe uđe u Gazu svakog dana, otvori prijeti granični prelaz, dozvoli ljudima koji u &scaron;atorima žive na obali da se presele u unutra&scaron;njost prije zime i da se obezbedi pristup grupama za pomoć te&scaron;ko pogođenoj sjevernoj Gazi.
Takođe, poziva se Izrael da zaustavi zakone koji bi ometali rad Agencije Ujedinjenih nacija za palestinske izbeglice (UNRWA).
Izvje&scaron;taj su potpisali Anera, Care, MedGlobal, Mercy Corps,"Norwegian Refugee Council, Oxfam, Refugees International i Save the Children.

Humanitarne grupe: Izrael nije ispunio zahtjev SAD da poveća pomoć Gazi

ROK ISTEKAO DANAS

Vi&scaron;e od 90 raketa ispaljeno je iz Libana na oblast Haife. Izrael tvrdi da je njihova PVO bila uspje&scaron;na. Huti tvrde da su pogodili izraelsku vojnu bazu. Novi napadi IDF-a u Pojasu Gaze. Na udaru je ponovo bio izbjeglički kamp Nuseirat.&nbsp;Na udaru je ponovo bio izbjeglički kamp Nuseirat.
Napetost ne jenjava ni na Zapadnoj obali. Izraelska vojska sprovela je racije i hap&scaron;enja u nekoliko oblasti. Istovremeno je izraelski ministar finansija Bezalel Smotrič poručio da je izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD prilika da Izrael uspostavi suverenitet nad Zapadnom obalom.
Jo&scaron; četiri izraelska vojnika stradala na sjeveru Gaze Broj stradalih vojnika od početka ofanzive u palestinskoj enklavi porastao je na 375, ističe IDF.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar izjavio je juče da je do&scaron;lo do napretka u pregovorima o prekidu vatre u Libanu, ali da će glavni izazov biti sprovođenje onoga &scaron;to je dogovoreno.
Hezbolah, sa druge strane, navodi da jo&scaron; nije primljen nijedan zvanični prijedlog o prekidu vatre. Poručuje da ima dovoljno oružja da vodi dugi rat sa Izraelom.
Za to vrijeme, Izrael nastavlja da napada infrastukturu Hezbolaha u južnom Libanu, a izdate su nove naredbe za evakuaciju civila. Prijavljuju da je Hezbolah ispalio 90 raketa na sjever Izraela i da su tri osobe povrijeđene kada je pogođena stambena zona u Haifi.
Istovremeno, Izraelske odbrambene snage nastavljaju napade u Pojasu Gaze. Na udaru IDF-a ponovo je bio izbjeglički kamp Nuseirat u centralnom dijelu Gaze. Stradala su četiri Palestinca.
Reagovala je njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok, te pozvala Izrael da otvori sve granične prelaze u Pojasu Gaze, kako bi se omogućila isporuka humanitarne pomoći.
Napetost ne jenjava ni na Zapadnoj obali. Izraelska vojska sprovela je racije i hap&scaron;enja u nekoliko oblasti, a izraelski ministar finansija Bezalel Smotrič poručio je da je izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD prilika da Izrael uspostavi suverenitet nad Zapadnom obalom.
Prijestolonaslednik Saudijske Arabije Muhamed bin Salman pozvao je međunarodnu zajednicu da obaveže Izrael da se uzdrži od vojnih napada na Iran.
&nbsp;

Izraelski ministar traži suverenitet nad Zapadnom obalom; Hezbolah: Imamo oružja za dugi rat

SUKOBI NA BLISKOM ISTOKU NE PRESTAJU

Ruski predsjednik Vladimir Putin i novoizabrani američki Donald Tramp, razgovarali su telefonski o rje&scaron;avanju sukoba u Ukrajini, prenosi &ldquo;Va&scaron;ington post&rdquo; pozivajući se na obavje&scaron;tene izvore. Francuska je potvrdila da će Kijevu predati jo&scaron; deset raketa dugog dometa &ldquo;skalp&rdquo;.&nbsp;
Lavrov: Zapad želi da okrene svijet protiv Rusije
Zapadne zemlje poku&scaron;ajima zastra&scaron;ivanja, ucjena i diktature poku&scaron;avaju da okrenu svjetsku većinu protiv Rusije, izjavio je &scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
On je na zatvaranju prve ministarske konferencije Foruma za partnerstvo Rusije i Afrike rekao da se metode koje koristi Zapad u odnosima sa svjetskom većinom ne razlikuju mnogo od kolonijalnih, prenosi Tass.
&ldquo;Ove metode se sada vrlo često primjećuju u djelovanju Zapada, koji grčevito želi, suprotno moćnoj objektivnoj tendenciji formiranja multipolarnog svjetskog poretka, da bar uspori ovaj trend, ako već ne može da ga zaustavi&rdquo;, podvukao je Lavrov.
Prva ministarska konferencija Foruma partnerstva Rusija-Afrika održana je od 9. do 10. novembra na saveznoj teritoriji Sirijusa kod Sočija.
Događaju je prisustvovalo oko 1.500 delegata, uključujući vi&scaron;e od 40 ministara sa afričkog kontinenta, prenosi Tanjug
Borel: Rusija će snositi odgovornost bez obzira na mirovni sporazum
Rusija će morati da odgovara za ratne zločine počinjene u Ukrajini i da plati za počinjena razaranja bez obzira na budući mirovni sporazum, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
&ldquo;Mir da bi bio trajan, ne samo prekid vatre, mora da bude pravedan i trajan&ldquo;, rekao je Borelj koji je prvi visoki evropski zvaničnik u poseti Ukrajini od pobjede republikanca Donalda Trampa (Trump) na predsjedničkim izborima u SAD.
Pobjeda Trampa zabrinjava Ukrajinu i Evropu, koji strahuju da će novi predsjednik SAD okončati podr&scaron;ku Va&scaron;ingtona Kijevu u borbi protiv ruske invazije.
&ldquo;To je upozorenje za one koji kažu da se ovaj rat mora zavr&scaron;iti. Stoga bi trebalo da rat bude okončan &scaron;to je prije moguće, bez obzira kako&ldquo;, dodao je Borelj tokom putovanja u Černigijevsku oblast na sjeveru Ukrajine.
Prema njegovim riječima, važno je da se rat zavr&scaron;i na način gdje postoji odgovornost, da to nije samo ekonomska obnova, već da svako odgovara za svoje postupke.
Borel je rekao da bi oko 300 milijardi dolara ruske državne imovine koju je zamrznuo Zapad, moglo da se iskoristi za obnovu Ukrajine posle rata.
Ukrajina: Pet osoba poginulo u napadu ruskih snaga na Nikolajev
U ruskom granatiranju ukrajinskog grada Nikolajeva tokom noći poginulo je pet osoba, a jedna je povrijeđena, saop&scaron;tio je načelnik Oblasne vojne uprave (OVA) Vitalij Kim, prenosi Ukrinform.
&ldquo;Petoro mrtvih. Operacije potrage i spasavanja su zavr&scaron;ene&rdquo;, naveo je Kim na Telegramu.
Prema njegovim riječima, eksplozije su sinoć odjeknule u Nikolajevu tokom upozorenja o vazdu&scaron;nom napadu.
Gradonačelnik Nikolajeva Oleksandar Sjekovič naveo je da su u masovnom napadu dronovima pogođene stambene zgrade.
&ldquo;Rusi su ponovo napali na&scaron; grad dronovima &lsquo;&scaron;ahed&rsquo;. O&scaron;tećene su stambene zgrade&rdquo;, naveo je on na Telegramu.
&nbsp;

Tramp razgovarao sa Putinom; Lavrov: Zapad želi da okrene svijet protiv Rusije

RAT U UKRAJINI

U popodnevnim satima na području &Scaron;i&scaron;ke u Ljubljani pronađeno je tijelo bebe. U toku je intenzivna krivična istraga, pi&scaron;e N1 Slovenija.
Kako je za N1 Slovenija potvrđeno u Policijskoj upravi Ljubljana, pronađeni su ostaci bebe koja je, prema nezvaničnim informacijama, već duže vrijeme bila mrtva.
Posmrtni ostaci su navodno pronađeni među otpadom na deponiji, kako se navodi, a policija je zatvorila to područje zbog istrage.
&bdquo;Policajci su izvr&scaron;ili uviđaj i nastavljaju sa intenzivnim uviđajem i utvrđivanjem svih okolnosti smrti. O saznanjima su obavije&scaron;teni dežurni istražni sudija i državni tužilac&ldquo;, napisalo je ljubljansko Tužila&scaron;tvo.

Pronađeno tijelo bebe na deponiji u Sloveniji

U TOKU JE ISTRAGA

Prava drama odigrala se iznad Rima kada se zapalio motor na avionu Hainan Airlines.
Incident se dogodio 10. novembra ujutru, a video-snimak je objavljen na dru&scaron;tvenim mrežama. Na snimku se vidi kako iz jednog od dva motora aviona izlaze dim i plamen.
Snimak su napravili građani koji su svjedočili ovoj dramatičnoj situaciji.
<blockquote class="twitter-tweet">
After 11 circular holding patterns and 50 minutes in the air, a 2018 built Hainan Airlines Boeing 787-9 Dreamliner (B-1119) retuned back to Leonardo da Vinci Rome Fiumicino Airport (FCO) few hours ago owing to issues with the Right engine. The event took place when the General&hellip; <a href="https://t.co/XTjFQz72QL">pic.twitter.com/XTjFQz72QL</a>
&mdash; FL360aero (@fl360aero) <a href="https://twitter.com/fl360aero/status/1855556422076866747?ref_src=twsrc%5Etfw">November 10, 2024</a></blockquote>
"Čuli smo prasak, pogledali u nebo i vidjeli avion koji prolazi. Vidjeli smo kako plamen i dim kuljaju iz motora i pla&scaron;ili smo se da će se sru&scaron;iti", rekli su svjedoci.
Svjedoci kažu da im se čini da je avion izbacio gorivo u more i poku&scaron;ao da prinudno sleti.
Prema preliminarnim informacijama, avion se vratio na aerodrom Leonadro da Vinči u Rimu zbog problema sa desnim motorom.
On je 11 puta kružio i zadržao se 50 minuta u vazduhu prije nego &scaron;to je odlučio da sleti.
Problem je, navodno, nastao kada je motor počeo da trpi određene zastoje u radu na visini od 2000 stopa &scaron;to je dovelo do odluke da pilot avion vrati nazad.
&nbsp;

Zapalio se motor na avionu, kružio 11 puta

DRAMA NA NEBU IZNAD RIMA

Ruske trupe napreduju na istoku Ukrajine, borbe su kod strate&scaron;kog grada Kurahove. Ruski dronovi gađali su Odesu, a PVO je uni&scaron;tio 15 ukrajinskih dronova iznad Brjanske oblasti. Dok evropski lideri razmatraju dalju podr&scaron;ku Kijevu, u slučaju da novoizabrani američki predsjednik Tramp obustavi američku pomoć, administracija predsjednika Bajdena najavljuje slanje 500 raketa ukrajinskom PVO.
Ukrajinska protivvazdu&scaron;na odbrana: Tokom noći lansirano 145 ruskih dronova
Ukrajinski PVO je oborio 62 od rekordnih 145 ruskih i dronova lansiranih tokom noći, saop&scaron;tila je ukrajinska vojska.
Vazduhoplovstvo Ukrajine je saop&scaron;tilo da je izgubilo trag 67 dronova i da je jo&scaron; 10 napustilo Ukrajinu u pravcu Rusije, Moldavije i Bjelorusije.
Povrijeđena jedna osoba u udaru drona u oblasti Moskve, zatvoren aerodrom &Scaron;ermetjevo
Jedna osoba je povrijeđena u udaru ukrajinske bespilotne letjelice u ruskom regionu Moskve, rekao je regionalni guverner Andrej Vorobjov putem Telegrama.
Moskovski aerodrom &Scaron;ermetjevo privremeno je obustavio letove zbog napada dronom, saop&scaron;tila je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva Rosaviacija.
Ukrajina je napala Moskvu i region prijestonice Rusije sa najmanje 32 bespilotne letjelice, saop&scaron;tili su ruski zvaničnici, &scaron;to je bio najveći ukrajinski napad dronom na rusku prijestonicu do sada.
U vazdu&scaron;nom napadu na Odesu povrijeđene dvije osobe
Najmanje dvije osobe su povrijeđene, a zgrade su o&scaron;tećene u noćnom napadu ruskih dronova na ukrajinski južni region Odese, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
&ldquo;Neprijatelj je ponovo izvr&scaron;io masovni napad na na&scaron; region&rdquo;, saop&scaron;tila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Odeskoj oblasti na svom nalogu na dru&scaron;tvenim mrežama.
Guverner regiona na obali Crnog mora Oleg Kiper kaže da je napad izazvao nekoliko požara.
Napad dronovima prisilio Moskvu da zatvori dva aerodroma
Ukrajina je jutros lansirala najmanje 17 bespilotnih letjelica ka Moskvi, primorav&scaron;i moskovske vlasti da privremeno zatvore dva aerodroma u prestonici, saop&scaron;tili su ruski zvaničnici.
Gradonačelnik Sergej Sobjanin rekao je da je 12 dronova uni&scaron;teno u Ramenskom i Kolomenskom okrugu oblasti Moskve, kao i u gradu Domodedovo, jugozapadno od ruske prijestonice.
&ldquo;Prema preliminarnim informacijama, nema &scaron;tete ili žrtava na mjestu pada ru&scaron;evina&rdquo;, rekao je Sobjanin putem Telegrama.

Najveći ukrajinski napad dronovima na Moskvu

NAPAD DRONOVIMA PRISILIO MOSKVU DA ZATVORI DVA AERODROMA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom nakon &scaron;to su stigli rezultati izbora, a tom razgovoru se, prema saznanjima Politiko, pridružio i Ilon Mask.
Kako pi&scaron;e Politiko, Maskovo uče&scaron;će signalizira potencijalni spoljnopolitički uticaj koji bi tehnolo&scaron;ki milijarder mogao da ima u novoj Trampovoj administraciji.
&bdquo;Da, Tramp je u nekom trenutku dao telefon Masku. Ali, ni&scaron;ta neobično, imali su normalan razgovor. Zelenski se zapravo zahvalio Masku za Starlink&ldquo;, rekao je za Politiko ukrajinski zvaničnik blizak Zelenskom, misleći na Maskov satelitski internet sistem.
Dok je u nedavnom izvje&scaron;taju Vol Strit Džuranl navedeno da je Mask bio u redovnom kontaktu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da se javno protivio pomoći Ukrajini dok je &scaron;irio prokremljske narative o Ukrajini na X-u, terminali Starlink bili su od vitalnog značaja za komunikaciju ukrajinske vojske i civilnog stanovni&scaron;tva tokom nestanka struje izazvane napadima Moskve na energetsku infrastrukturu.
Aksiso podsjeća da su se Tramp i Zelenski sreli ove jeseni u Njujorku, tokom predizborne kampanje.
&bdquo;Dogovorili smo se da održavamo blizak dijalog i unapređujemo na&scaron;u saradnju. Snažno i nepokolebljivo liderstvo SAD je od vitalnog značaja za svet i za pravedan mir&ldquo;, rekao je Zelenski u saop&scaron;tenju nakon poziva.
Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi rekao je da je to bio &bdquo;odličan&ldquo; poziv i da je ukrajinski tim ostao u bliskom kontaktu sa Trampovim okruženjem.

Politiko: Tramp pričao sa Zelenskim, pridružio se i Ilon Mask

NAKON ŠTO SU STIGLI REZULTATI IZBORA

Najmanje jedna osoba je ubijena, a 38 ljudi, uključujući bebu, povrijeđeno je u ruskim napadima na ukrajinske gradove Odesu i Harkov, saop&scaron;tili su regionalni zvaničnici.
Rusija je nastavila sa pritiskom na ukrajinske gradove, pogodiv&scaron;i južni region Odese i Harkov, drugi po veličini grad u zemlji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U masovnom napadu dronovima tokom noći na Odesu jedna osoba je poginula, a devet je ranjeno, saop&scaron;tila je ukrajinska služba za vanredne situacije i dodala da su o&scaron;tećeni stambeni i poslovni objekti, skladi&scaron;ta i &scaron;kola.
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov kazao je da je Harkov na meti drugi dan zaredom.
&ldquo;Ruski projektil pogodio je vi&scaron;espratnicu u gradskoj četvrti Saltiv, raniv&scaron;i najmanje 25 ljudi, uključujući tromjesečnu bebu&rdquo;, rekao je Terehov.
Kako je dodao, o&scaron;tećeni su i stambeni i istorijski objekti u centru grada.
&ldquo;U Kijevskoj oblasti, ru&scaron;evine ruske rakete su povrijedile četiri osobe, od kojih dvije teže&rdquo;, rekao je regionalni guverner Ruslan Kravčenko.
Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione bespilotnim letjelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdu&scaron;nim projektilima.
Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmjera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uni&scaron;tavajući bolnice, &scaron;kole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smi&scaron;ljeni.

Novi ruski napadi na Odesu i Harkov, poginula jedna osoba, 38 ranjenih među kojima je i beba

RUSIJA NASTAVILA SA NAPADIMA NA UKRAJINSKE GRADOVE

Ruski poslanici usvojili su zakon kojim se zabranjuje promovisanje načina života bez djece, u kontekstu demografske krize pojačane sukobom u Ukrajini, i odbrane "tradicionalnih vrednosti" Kremlja.
Pojedinci optuženi da se bave promocijom načina života bez djece, u medijima, filmovima ili reklamama, rizikuju velike novčane kazne.
Tekst zakona treba jo&scaron; da usvoji Gornji dom ruskog parlamenta i da ga potpi&scaron;e predsjednik Vladimir Putin da bi stupio na snagu.

Ruski poslanici usvojili zakon o zabrani promocije života bez djece