Globus

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) registrovao je u 14 sati i 43 minuta zemljotres srednje jačine, sa epicentrom 15 kilometara istočno od Sjenice u Srbiji. Osjetio se i u Crnoj Gori.
&ldquo;Prema preliminarnim podacima, jačina zemljotresa u hipocentru iznosila je 3,7 jedinica Rihterove skale, &scaron;to odgovara epicentralnom intenzitetu od &scaron;estog stepena Merkalijeve skale (MCS). Žari&scaron;te je procijenjeno na dubini od &scaron;est kilometara&rdquo;, istakli su iz Zavoda.
Ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne &scaron;tete u epicentralnom području, navode iz ZHMS.

Zemljotres kod Sjenice, osjetio se i u Crnoj Gori

JAČINE 3,7 JEDINICA RIHTEROVE SKALE

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je da će bilo koja zapadna snaga u Ukrajini biti "legitimna meta" za rusku vojsku.
On je to rekao dan nakon sastanka evropskih saveznika Kijeva posvećenog bezbjednosnim garancijama.
"Ako bilo koje snage kroče tamo, posebno sada kada su borbe u toku, pretpostavićemo da su one legitimne mete" za rusku vojsku, rekao je Putin na ekonomskom forumu u Vladivostoku.
"I ako se donesu odluke koje vode ka miru, trajnom miru, jednostavno ne vidim svrhu njihovom prisustvu" na ukrajinskoj teritoriji, dodao je Putin.
On je rekao da "niko ne treba da sumnja da će Rusija u potpunosti po&scaron;tovati" buduće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Na samitu Koalicije voljnih, koju su predvodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, 26 zemalja, uglavnom evropskih, juče se "formalno obavezalo" da će "rasporediti trupe u Ukrajini kao snage podr&scaron;ke ili da će biti prisutne na kopnu, na moru ili u vazduhu", rekao je Makron.

Putin: Bilo koja zapadna sila u Ukrajini biće legitimna meta za rusku vojsku

SAOPŠTIO RUSKI PREDSJEDNIK

Izveden je napad na rusku rafineriju nafte u Rjazanju, kao i skladi&scaron;te nafte u Lugansku, saop&scaron;tava ukrajinska vojska. Strana vojska, posebno evropska i američka, ne mogu dati bezbjednosne garancije Ukrajini, izjavio je portparol Kremlja Dimitij Peskov. Naglasio je da je to neprihvatljivo rje&scaron;enje za Rusiju.
Vojska Ukrajine: Napadnuta ruska rafinerija nafte u Rjazanju
Snage Ukrajine napale su rusku rafineriju nafte u Rjazanju, rekao je komandant ukrajinskih snaga za upravljanje dronima.
Takođe je napadnuto skladi&scaron;te nafte u Lugansku koju je Rusija okupirala, dodao je u saop&scaron;tenju objavavljenom na Telegramu.
Kremlj: Strane vojske ne mogu dati bezbjednosne garancije za Ukrajinu
Strani vojni kontingent ne može da pruži bezbjednosne garancije za Ukrajinu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA.
"Da li se bezbjednosne garancije Ukrajine mogu osigurati i pružiti stranim, posebno evropskim i američkim, vojnim kontingentima? Definitivno ne, ne mogu", rekao je Peskov.
Istakao je da takvo rje&scaron;enje ne može poslužiti kao bezbjednosna garancija za Ukrajinu, a koja bi bila prihvatljiva za Rusiju.
Peskov: Putin je pozvao Zelenskog u Moskvu na razgovore, a ne da prihvati kapitulaciju
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Moskvu na razgovore, a ne da prihvati kapitulaciju.
"Zelenski je pozvan u Moskvu da razgovara, a ne da kapitulira", rekao je Peskov novinarima na marginama Istočnog ekonomskog foruma, prenosi agencija Ria novosti.
Naglasio je da je Zelenski odbio poziv ruskog predsjednika da dođe u Rusiju.
"Ovo je bio Putinov predlog. I vidjeli smo da ga je Zelenski odbio preko svog ministra spoljnih poslova", rekao je portparol Kremlja.
On je naveo da Rusija smatra prijetnjom najavljeno prisustvo stranih trupa u Ukrajini, uključujući NATO.
"Govore o garancijama bezbjednosti Ukrajine putem uvođenja evropskih snaga. Onda ćemo se vratiti na uzroke sukoba. Glavni uzrok sukoba bio je poku&scaron;aj NATO-a da prodre u Ukrajinu, čime je na&scaron;a zemlja dovedena u opasnost. Dakle, mi ovo prepoznajemo kao prijetnju po sebe &ndash; prisustvo međunarodnih snaga, ili bilo kakvih stranih snaga, ili snaga zemalja NATO-a na ukrajinskom tlu, na na&scaron;oj granici", rekao je Peskov.
U Parizu održan sastanak "Koalicije voljnih" o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu
Predsjednik Francuske Emanuel Makron saop&scaron;tio je nakon zavr&scaron;etka da se 26 zemalja formalno obavezalo da razmjeste svoje snage u Ukrajini &ndash; bilo na kopnu, moru ili u vazduhu &ndash; kao dio međunarodnih bezbjednosnih garancija.
Istovremeno su Poljska, Italija u Rumunija istakle da neće slati svoje vojnike na ukrajinsko tlo.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da su evropski lideri pogre&scaron;no procijenili rusko-ukrajinski sukob i ruskog lidera Vladimira Putina.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp je na istom sastanku poručio evropskim liderima da moraju odmah da prestanu sa kupovinom ruske nafte, nagla&scaron;avajući da svaka isporuka novca Rusiji direktno pomaže u finansiranju vojnih operacija protiv Ukrajine.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je kraj rata moguć po "korejskom modelu", ali da to ne odgovara njegovoj zemlji sa stanovi&scaron;ta bezbjednosnih garancija.
Sa druge strane, potparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da Rusija neće prihvatiti raspoređivanje stranih mirovnjaka u Ukrajini.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute reagovao je na ove stavove i izjavio da Moskva nema pravo da odlučuje o prisustvu stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji.

Ukrajinska vojska: Gađali smo rusku rafineriju u Rjazanju; Kremlj: Strane vojske ne mogu dati bezbjednosne garancije

RAT U UKRAJINI

Legendarni modni dizajner Đorđo Armani preminuo je, saop&scaron;teno je iz njegove kompanije, prenosi Sky news.
Slavni italijanski dizajner, rođen 11. jula 1934. u Pjačenci, ostavio je za sobom nasljeđe koje je oblikovalo ne samo modu, već i samu ideju stila.
Milijarder italijanskog porijekla umro je u 91. godini.

Preminuo Đorđo Armani

U 91.GODINI

Broj žrtava zemljotresa koji je pogodio Avganistan u nedjelju i u utorak dostigao je 2.205, dok je povrijeđenih najmanje 3.640, saop&scaron;tila je talibanska uprava u toj zemlji. Vlasti su navele da je uni&scaron;teno 6.700 kuća, prenosi Rojters.
U pojedinim oblastima uni&scaron;teno je čak 98 odsto kuća, a kako se navodi, spasioci su i danas izvlačili tijela iz ru&scaron;evina. Operacije potrage nastavljene su u pogođenim planinskim područjima.
Ujedinjene nacije upozorile su da bi broj žrtava mogao biti i veći, jer su ljudi i dalje zarobljeni pod ru&scaron;evinama dok vrijeme ističe za preživjele.
&ldquo;Humanitarne potrebe su ogromne i brzo rastu. Do 84.000 ljudi je direktno i indirektno pogođeno, a hiljade su raseljene&rdquo;, saop&scaron;tila je Međunarodna federacija dru&scaron;tava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
Prvi zemljotres, jačine &scaron;est stepeni Rihterove skale, podsjeća Rojters, koji je bio jedan od najsmrtonosnijih u Avganistanu posljednjih godina, izazvao je veliku &scaron;tetu i razaranje u provincijama Kunar i Nangarhar u nedjelju, kada je udario na maloj dubini od 10 kilometara.
Drugi zemljotres, magnitude 5,5 stepeni Rihterove skale, u utorak je izazvao paniku i prekinuo spasilačke napore, jer je kamenje klizilo niz planine i presjeklo puteve do sela u udaljenim područjima.
Avganistan je sklon smrtonosnim zemljotresima, posebno u planinskom vijencu Hinduku&scaron;, gdje se spajaju Indijska i Evroazijska tektonska ploča.

Avganistan u ruševinama: Više od 2.200 mrtvih

POVRIJEĐENIH NAJMANJE 3.640

Premijer &Scaron;panije danas prisustvuje virtuelno samitu &bdquo;koalicije voljnih&ldquo; nakon &scaron;to je tehnički problem na njegovom avionu spriječio njegovo lično uče&scaron;će.
Sančez je već bio u vazduhu kada je kvar na avionu primorao posadu da se vrati u Madrid, saop&scaron;tio je portparol njegovog kabineta, javlja Skaj njuz.
Ovo se događa nakon &scaron;to je avion predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen bio pogođen ometanjem GPS signala, za &scaron;ta se navodno sumnjiči Rusija &ndash; ali nema nikakvih naznaka da je dana&scaron;nji incident povezan s tim.
Nakon tog incidenta se i avion sa predsjednikom Litvanije na&scaron;ao u dramatičnoj situaciji, kada ga je omeo neidentifikovani dron.
Koalicija voljnih sastaje se danas u Parizu. Bezbjednosne garancije za Ukrajinu nalaze se na dnevnom redu dana&scaron;njih razgovora, nakon čega će popodne uslijediti razgovor sa Donaldom Trampom.
Volodimir Zelenski je u Parizu na sastanku, dok se neki lideri, uključujući Sira Kira Starmera, priključuju onlajn.

Avion sa Pedrom Sančezom morao hitno da se vrati nazad

NOVA DRAMA U VAZDUHU

Istraga je u toku nakon &scaron;to je najmanje 17 ljudi poginulo kada je žičara sa uspinjačom iskočila iz &scaron;ina i udarila u zgradu u Lisabonu. Najmanje 21 osoba je povrijeđena, od kojih je pet u te&scaron;kom stanju, a vlasti su sinoć saop&scaron;tile da je jedno dijete zadobilo lak&scaron;e povrede
Policija navodi da sarađuje sa kompanijom koja upravlja žičarom Glorija kako bi se utvrdilo ko je sve bio u vagonu i &scaron;ta je izazvalo nesreću.
Prema navodima lokalnih medija, sajla se otkinula, zbog čega je vozilo izgubilo kontrolu.
U Portugaliji je progla&scaron;en Dan žalosti.
Žičara povezuje centar Lisabona sa gornjim kvartom i veoma je popularna među turistima. Radi skoro 150 godina.
&nbsp;

U Portugaliji Dan žalosti nakon nesreće na žičari: Broj žrtava porastao na 17

PET OSOBA U TEŠKOM STANJU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je kraj rata moguć prema &ldquo;korejskom scenariju&rdquo;, ali da to ne odgovara njegovo zemlji sa stanovi&scaron;ta bezbjednosnih garancija. Sa druge strane, potparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da Rusija neće prihvatiti raspoređivanje stranih mirovnjaka u Ukrajini.&nbsp;
Tramp o pregovorima: Mislim da ćemo sve srediti
Predsjednik SAD Donald Tramp je izjavio da ostaje posvećen postizanju mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, uprkos neizvjesnosti oko mogućeg direktnog razgovara između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
&ldquo;Ne&scaron;to će se desiti, ali oni jo&scaron; nisu spremni, ali ne&scaron;to će se desiti. Mi ćemo to uraditi&rdquo;, rekao je Tramp.
Tramp je rekao da je nezadovoljan ruskim napadima na Ukrajinu, ali da će nastaviti da se zalaže za mirovni sporazum.
&ldquo;Mislim da ćemo sve srediti&rdquo;, istao je Tramp.
Zelenski: Kraj rata vjerovatno prema korejskom scenariju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je kraj rata u toj zemlji moguć prema &ldquo;korejskom scenariju&rdquo;, ali da to ne odgovara Ukrajini sa stanovi&scaron;ta bezbjednosnih garancija.
&rdquo;Južna Koreja je primjer trijumfa vrijednosti. Njen razvoj nije srazmjeran razvoju Sjeverne Koreje, gdje je do&scaron;lo do stvarnog ekonomskog i civilizacijskog pada. Južna Koreja je napravila skok naprijed u civilizacijskom, tehnolo&scaron;kom i ekonomskom smislu jer njeguje humanizam&rdquo;, tvrdi Zelenski.
Prema njegovim riječima, kraj rata po &rdquo;korejskom scenariju&rdquo; je vjerovatan za Ukrajinu, ali je prijetnja od Sjeverne Koreje nesrazmjerna ruskoj, a nivo bezbjednosnih garancija za Južnu Koreju je mnogo veći.
&ldquo;Sve je moguće, ali mora da se kaže da Južna Koreja ima velikog saveznika &ndash; SAD. Imaju mnogo sistema PVO koji garantuju njihovu bezbjednost&rdquo;, rekao je Zelenski.
Napomenuo je da Ukrajina teži da dobije pouzdane garancije bezbjednosti, kao &scaron;to su sistemi &ldquo;patriot&rdquo; koje Južna Koreja ima, istakav&scaron;i da je ruska prijetnja Ukrajini do deset puta veća nego sjevernokorejska Južnoj Koreji.
&ldquo;Identična reprodukcija južnokorejskog modela vjerovatno neće odgovarati Ukrajini sa bezbjednosne tačke gledi&scaron;ta&rdquo;, rekao je Zelenski, dodajući da po&scaron;tuje ekonomski model te zemlje.
Zaharova: Nećemo prihvatiti strane mirovnjake u Ukrajini
Rusija neće prihvatiti raspoređivanje stranih mirovnjaka u Ukrajini, koje je zahtijevao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u okviru bezbjednosnih garancija za njegovu zemlju, izjavila je potparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
&ldquo;Sve ideje kijevskog lidera koje su, u su&scaron;tini, kopija inicijativa evropskih sponzora, čak ne ni sponzora, već evropske ratne stranke i apsolutno su neprihvatljive&rdquo;, rekla je Zaharova.
Komentari&scaron;ući izjavu predsjednice EK Ursule fon der Lajen o planu za slanje mirovnjaka u Ukrajinu nakon primirja, Zaharova je istakla da je važno da Evropa shvati ruski stav po ovom pitanju.
&ldquo;Sudeći po gubicima Ukrajine, EK je nadma&scaron;ila sebe. (Fon der Lajen) je ratoborno dodala da će tijelo koje predvodi proučavati nove izvore finansiranja ukrajinskih snaga i naglasila da je prva linija odbrane u Ukrajini jaka ukrajinska vojska, a druga multinacionalna koaliciona grupa voljnih uz podr&scaron;ku SAD&rdquo;, napomenula je Zaharova.
Vladimir Putin ne isključuje mogućnost sastanka sa Volodimirom Zelenskim i predlaže da se taj sastanak održi u Moskvi. Poziv je neprihvatljiv, odgovara ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha. Ukazuje da Putin nastavlja da svjesno iznosi neprihvatljive predloge.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp je poručio da nema novu poruku za Putina, jer &ldquo;on već zna njegov stav&rdquo;.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da su bezbjednosne garancije za Ukrajinu spremne i da će ih danas odobriti &ldquo;koalicija voljnih&rdquo; koja podržava Kijev, a da će se potom razgovarati sa Trampom.
U ruskom artiljerijskom granatiranju grada Kostantinovke u Donjeckoj oblasti poginulo je osam civila, a &scaron;est je povrijeđeno, navodi Kijev.
Sa druge strane, jedan civil poginuo je u napadu ukrajinske bespilotne letjelice u Kurskoj oblasti u Rusiji, objavila je Moskva.
Rusija izvje&scaron;tava da njihova vojska kontroli&scaron;e oko polovine teritorije Kupjanska, uključujući centar grada gde se nalaze najvažnije administrativne zgrade i stadion &ldquo;Spartak&rdquo;.

Zelenski: Kraj rata moguć po korejskom modelu; Zaharova: Rusija neće prihvatiti raspoređivanje stranih mirovnjaka u Ukrajini

Tvrdnje da je Rusija ometala privatni avion predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen odjeknule su Evropom ove nedjelje, ali početna priča izgleda da se polako rasplić́e.
Sve je počelo u nedjelju, kada je avion koji je iznajmila Komisija navodno izgubio pristup GPS signalima prilikom slijetanja na bugarski aerodrom u Plovdivu. Fajnen&scaron;el tajms, čiji je reporter bio u avionu, izvijestio je da je avion kružio sat prije nego &scaron;to je pilot sletio koristeći papirne karte, a Brisel i Sofija su brzo okrivili Rusiju i nazvali incident &bdquo;očiglednim ometanjem&ldquo;, pi&scaron;e Politiko.
Navodni napad na let Ursule fon der Lajen mogao je da izazove ozbiljnu diplomatsku krizu, ali samo nekoliko dana kasnije, i bugarska vlada i izvr&scaron;na vlast EU umanjili su značaj incidenta.
U ponedjeljak je servis za prać́enje letova Flightradar24 objavio da njihovi podaci pokazuju da GPS signal nikada nije izgubljen i da je ka&scaron;njenje sletanja bilo samo devet minuta. Javni zapisi su, takođe, otkrili da je isti avion doživio ometanje GPS signala dan ranije iznad Baltika, ali ne i u Bugarskoj.
Do utorka, bugarski premijer Rosen Željažkov je, takođe, umanjio tvrdnje o ruskom mije&scaron;anju, opisujući situaciju kao rutinski kvar povezan sa posljedicama rata u Ukrajini.
&bdquo;Nema potrebe da se istražuje situacija, jer ovi poremeć́aji nijesu ni hibridni niti sajber prijetnje&ldquo;, rekao je on, dodajući da je avion takođe imao elektronski rezervni sistem koji mu je omogućio da bezbjedno sleti bez potrebe za papirnim mapama.
&Scaron;ta se zaista dogodilo na letu?
U izjavi za Politiko, bugarska vlada je saop&scaron;tila da su &bdquo;službe vazdu&scaron;nog saobraćaja odmah predložile alternativni prilaz za slijetanje koristeći zemaljska navigaciona pomagala (sistem za instrumentalno slijetanje)... nezavisno od GPS sistema&ldquo;.
Jan-Arved Rihter, stručnjak u firmi za analizu bezbjednosti JACDEC, objasnio je da je avion iz nepoznatih razloga napustio svoj početni prilaz pisti, napravio polukružni okret i zatim bezbjedno sletio.
Tehnolo&scaron;ki startap SkAI Data Services potvrdio je da je u regionu bilo &bdquo;regionalnih smetnji na velikim visinama&ldquo;, ali da &bdquo;podaci o letu ne ukazuju na gubitak GPS-a na avionu fon der Lajen&ldquo;. Umjesto prijavljenog sata, let je kasnio skromnih devet minuta.
Portparolka Evropske komisije Paula Pinjo potvrdila je u utorak da je &bdquo;do&scaron;lo do GPS ometanja&ldquo;, ali je naglasila da je avion bezbjedno sletio. Dodala je da je, nezavisno od ovog leta, do&scaron;lo do &bdquo;značajnog i veoma primjetnog&ldquo; povećanja GPS ometanja od početka rata u Ukrajini. Evropske agencije za vazdu&scaron;ni saobraćaj, Evrokontrol i EASA, trenutno istražuju incident.
Koliko je opasno GPS ometanje?
Stručnjaci za vazdu&scaron;nu navigaciju ističu da, iako je GPS ometanje zabrinjavajuće, ono ne znači nužno gubitak kontrole nad avionom.
&bdquo;Ako GPS otkaže ili kada piloti identifikuju da se signal lažno mijenja ili ometa, postoje drugi sistemi i u avionu i na zemlji na koje piloti mogu da se oslone da bezbjedno nastave let&ldquo;, izjavila je EASA.
Portparolka agencije, Dženet Nortkot, rekla je da nijeisu upoznati sa &bdquo;bilo kakvim incidentima koji su direktno rezultat ometanja GPS-a&ldquo;. Rihter je potvrdio da nijedan avion nikada nije oboren isključivo zbog ometanja GPS-a, ali je upozorio na opasnosti od lažnih ILS signala, sistema za pomoć pri slijetanju, podsećajući na nesreću u Oslu 1972. godine.
Može li se Evropa braniti?
Incident je izazvao reakcije unutar EU. Komesar za svemir Andrijus Kubilijus najavio je da će EU rasporediti dodatne satelite i ojačati kapacitete za otkrivanje ometanja. Jo&scaron; u maju, vlade EU upozorile su na &bdquo;dramatično povećanje ometanja i lažnog prikazivanja signala&ldquo;. Na primer, Poljska je zabilježila 2.732 incidenta ometanja u januaru 2024. godine.
Delegacija od osam zemalja tada je procijenila da to nisu bili slučajni incidenti, već &bdquo;sistematska, namjerna akcija Rusije i Bjelorusije&ldquo;. &Scaron;efica EU za tehnologiju Hena Virkunen rekla je da će &bdquo;stati uz države članice u suočavanju sa ovom veoma ozbiljnom prijetnjom&ldquo;, dok EASA i Međunarodno udruženje za vazdu&scaron;ni saobraćaj rade na planu za ublažavanje rizika.

Misterija iznad Bugarske: Šta se stvarno dogodilo na letu Ursule von der Lajen?

TVRDNJE DA JE RUSIJA OMETALA PRIVATNI AVION PREDSJEDNICE EK ODJEKNULE SU EVROPOM

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je spreman da se sastane sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Moskvi.
"Ako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman za pregovore, neka dođe u Moskvu", saop&scaron;tio je Putin na konferenciji za novinare nakon posjete Kini.
Ruski lider je pojasnio da nikada nije isključio mogućnost sastanka sa Zelenskim, ali je sumnjao u preporučljivost njegovog održavanja. Putin je, takođe, podijelio da ga je američki predsjednik Donald Tramp zamolio da održi sastanak sa &scaron;efom kijevskog režima ako je moguće.
Ukoliko prevlada zdrav razum, onda može doći do dogovora o tome kako da se rat u Ukrajini zavr&scaron;i na zadovoljavajući način, rekao je Putin.
"U suprotnom slučaju, moraćemo sve da rije&scaron;imo vojnim putem", rekao je Putin.
Rekao je da je moguće postići prihvatljivu opciju za okončanje rata, dodajući da su svi poku&scaron;aji Rusije da mirnim putem rije&scaron;i ukrajinsko pitanje bili osujećeni.

Putin: Ako je  Zelenski spreman za pregovore, neka dođe u Moskvu,

PORUČIO RUSKI PREDSJEDNIK

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Pragu da zapadni saveznici moraju da se ubrzano naoružavaju da spriječe hegemonističke ambicije Rusije, koja će i poslije rata u Ukrajini ostati pretnja i da do mira dođu preko sile.
"Jasno je da nam sada&scaron;nji kapaciteti nijesu dovoljni. Suočeni smo sa ozbiljnim prijetnjama.
Rusija i Kina proizvode oružje neviđenom brzinom. Nije to demonstracija na paradama već realna snaga. Rusija danas za naoružavanje izdvaja 40 odsto svog budžeta. Samo ove godine hiljade tenkova i stotine raketa Iskender. Na&scaron; zadatak je da Evropa bude spremna", kazao je Rute na Pra&scaron;kom odbrambenom samitu.
Prvi čovjek NATO rekao je da su zapadni saveznici spremili planove, između ostalog, kako da petostruko povećaju kapacitete u protivraketnoj odbrani, a takođe i proizvodnji artiljerijske municije.

Rute: Zapadni saveznici moraju da se ubrzano naoružavaju da spriječe hegemonističke ambicije Rusije