Globus

Zamjenik ministra odbrane Ruske Federacije,&nbsp;Timur Ivanov,&nbsp;priveden je zbog sumnje da je počinio krivično djelo primanje mita, saop&scaron;tio je Istražni komitet RF.&nbsp; &nbsp; &ldquo;Zbog sumnje da je počinio krivično djelo iz djela 6 člana 290 Krivičnog zakonika Ruske Federacije (primanje mita), priveden je zamjenik ministra odbrane Ruske Federacije, Timur Vladimirovič Ivanov&rdquo;,&nbsp; navodi se na Telegram kanalu tog resora, prenosi B92.

Uhapšen zamjenik Sergeja Šojgua

OSUMNJIČEN ZA KRIVIČNO DJELO PRIMANJE MITA

Tijela pet osoba, uključujući dvoje djece, pronađena su u kući u Oklahoma sitiju, saop&scaron;tila je danas američka policija.
Poručnik policije Oklahome Geri Najt rekao je da su umrli bili porodica i da su umrli nasilnom smrću, prenosi NBC njuz.
Najt je dodao da policija jo&scaron; ne može da otkrije &scaron;ta su istražitelji tačno utvrdili.
Policija je poslata u kuću na oko 30 kilometara zapadno od centra Oklahoma sitija, na osnovu sumnje da se u kući nalaze tijela, rekao je Najt.
Prema njegovim riječima, na svim tijelima su bile povrede koje izgledaju kao da je riječ o ubistvu.

Tijela pet osoba pronađena u kući u Oklahomi, među njima dvoje djece

SAOPŠTENO IZ AMERIČKE POLICIJE

Na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se raspravlja o &scaron;estomjesečnom izve&scaron;taju rada UNMIK-a na Kosovu do&scaron;lo je do verbalnog okr&scaron;aja između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjedavajuće sjednicom Vanesom Frejzer sa Malte.
Dajući riječ Vučiću, poslije kojeg je govorila kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjedavajuća sjednicom je istakla da oboje imaju tri minuta po dogovoru koji je prethodno postignut.
Predsjednik Srbije je umjesto svog izlaganja rekao da to nije dogovoreno i dodao &bdquo;ali nema veze&ldquo;. Frejzer mu je odgovorila da jeste dogovoreno, a Vučić joj je upao u riječ negodujući: &bdquo;Ne, nije dogovoreno&ldquo;.
Frejzer je tada podigla ton i počela da lupa &scaron;akom o sto, navodeći da je dogovoreno i da joj je njena zamjenica rekla da je to dogovoreno sa srpskim predsjednikom. Istakla je da ne dozvoljava da se njena zamjenica bude predstavljena kao lažov.
&bdquo;Ja samo&hellip;&ldquo;, poku&scaron;ao je ne&scaron;to da objasni Vučić, ali ga je predsedavajuća prekinula i nije mu dozvolila dalje da govori mimo izlaganja zbog kog je do&scaron;ao.
&bdquo;Hvala gospodine predsjedniče, imate tri minuta&ldquo;, zaključila je Frejzer.
<blockquote class="twitter-tweet">
The UNSC President strongly rebukes Vucic. She said Osmani &amp; Vucic had agreed to 3 minutes each. V: "That was not agreed." P: "It was agreed." V: "No, it was not agreed." P: "My deputy just told me that she agreed with you. I will not accept that she is made out to be a liar." <a href="https://t.co/P8TjMbf8Tg">pic.twitter.com/P8TjMbf8Tg</a>
&mdash; Admirim (@admirim) <a href="https://twitter.com/admirim/status/1782461544590152057?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2024</a></blockquote>
Sjednicu je, osim ove scene obilježilo i prisustvo vi&scaron;e žena koje su sjedjele iza kosovske predsjednice Vjose Osmani, a za koje je ona rekla da su žrtve silovanja i zločina na Kosovu, koje su počinili Srbi.
Vučić je protestovao kod Frejzer zbog prisustva ovih žena, ističući da se to prvi put desilo u SB UN.
&bdquo;Ovakvo ne&scaron;to se prvi put desilo u SB UN. Doveli ste ljude koji ne pripadaju ovdje, ni diplomatskom koru, ni savjetničkom timu gospođe Osmani. To je vrsta političkog teatra i name&scaron;taljka za delegaciju Srbije&ldquo;, kazao je Vučić i pokazao fotografiju Srpkinje koja je, kako tvrdi, silovana na Kosovu i ubijena.

Vučić ponašanjem iznervirao predsjedavajuću sjednicom SB UN pa je morala da podigne ton

NA SJEDNICI SE RASPRAVLJA O ŠESTOMJESEČNOM IZVEŠTAJU RADA UNMIK-A NA KOSOVU

Burno je na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se raspravlja o novom &scaron;estomjesečnom izvje&scaron;taju generalnog sekretara Antonija Gutjere&scaron;a o radu Misije na Kosovu. Glavnu riječ vode predsjednica Kosova Vjosa Osmani i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Osmani je govorila o zločinima koje su tokom rata na Kosovu počinili Srbi.
&ldquo;Djeca od samo &scaron;est mjeseci su živa spaljivana u nastojanju da ih zbri&scaron;u sa lica zemlje samo zato &scaron;to su Albanci, samo zato &scaron;to su pripadali različitoj nacionalnosti od režima kojem je ovaj čovjek (Vučić op. a.) služio&rdquo;, rekla je Osmani.
 &ldquo;Elhame Mučoli je imala samo 14 godina kada su srpske policijske snage upale u njenu kuću. Na 53 civila &ndash; uglavnom djece, u početku je pucano jer su svi bili okupljeni u jednoj prostoriji. Nikada neće moći zaboraviti zaglu&scaron;ujući vrisak neke od djece koja su jo&scaron; bila živa dok su ih spaljivali u pepeo. I kao da to nije bilo dovoljno, policija ih je palila iznova i iznova i iznova&rdquo;, dodala je.
Ona je kao dio delegacije na sjednicu dovela žene za koje tvrdi da su silovane na Kosovu tokom rata.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je na njene navode kazav&scaron;i da je njen govor &ldquo;politički teatar&rdquo; i &ldquo;namje&scaron;taljka za srpsku delegaciju&rdquo;.
Vučić je pokazao fotografiju Srpkinje Marice Mirić iz Bijelog Polja kod Peći, za koju tvrdi da je silovana &ldquo;vi&scaron;e puta&rdquo; i potom zaklana tokom rata na Kosovu. Rekao je da zato &ldquo;nije mogao da je dovede&rdquo;.
Upitao je da li neko vjeruje da Srpkinje nijesu bile silovane tokom sukoba na Kosovu.
&ldquo;Doveli ste ljude kojima nije ovdje mjesto&rdquo;, naglasio je Vučić.
&ldquo;Molim vas, sljedeći put obavijestite nas kao jednog od osnivača Ujedinjenih nacija, da će neki građani, neki državljani koji će biti prisutni na ovoj sjednici, dovesti vi&scaron;e ljudi, kako bi krivicu svaljivali na drugu stranu, zato &scaron;to smo ovdje da razgovaramo o izvje&scaron;taju i o mogućim posljedicama političkih aktivnosti i svega drugog&rdquo;, naglasio je Vučić.
On je upitao za&scaron;to srpska delegacija nije obavje&scaron;tena ko će biti član pri&scaron;tinske delegacije.
Njegovim optužbama pridružio se i ambasador Rusije u UN-u Vasilij Nebenzja koji je rekao da Osmani nema pravo na delegaciju jer je pozvana u Savjet bezbjednosti kao govornik.
Predsjednica Kosova, takođe, je govorila i o uspjesima Pri&scaron;tine u posljednjih 25 godina nazivajući Kosovo &ldquo;&scaron;ampionom demokratije&rdquo;.
&ldquo;Na&scaron;a mlada republika pokazuje demokratiju na djelu. Sva postignuća su djelo ljudi koji su puni nade i želje da napreduju. Mi smo se podigli iz pepela rata. Vladavina prava je ono na čemu počivaju sve na&scaron;e institucije &scaron;to je prepoznato od najznačajnijih organizacija za ljudska prava&rdquo;, rekla je Osmani.

Osmani na sjednicu UN-a dovela žene za koje tvrdi da su silovane; Vučić: Doveli ste ljude kojima nije ovdje mjesto

BURNO U NJUJORKU

Američka pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu će pogor&scaron;ati globalnu krizu, kazala je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
"Vojna pomoć ukrajinskom režimu je direktna podr&scaron;ka terorističkim aktivnostima", napisala je Zaharova na dru&scaron;tvenoj mreži Telegram, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njenim riječima, američka pomoć Tajvanu predstavlja mije&scaron;anje u unutra&scaron;nja pitanja Kine, a Izraelu direktan put ka velikom pogor&scaron;anju situacije u regionu.
Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je u subotu plan pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u vrijednosti od 95 milijardi dolara. Odluka bi sljedeće sedmice trebalo da bude usvojena u Senatu, gornjem domu Kongresa.
Iz tog plana, vi&scaron;e od 60 milijardi dolara namijenjeno je Ukrajini.
Plan predviđa i 13 milijardi dolara vojne pomoći Izraelu, istorijskom savezniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u ratu u Pojasu Gaze protiv palestinskog Hamasa, koji SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Planirano je i vi&scaron;e od devet milijardi dolara za humanitarnu pomoć stanovni&scaron;tvu u Gazi i drugim ranjivim populacijama &scaron;irom svijeta.

Moskva: Američka pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu pogoršaće globalnu krizu

PORUČILA PORTPAROLKA MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA RUSIJE

Bugarski carinici su zaplijenili 403 kilograma heroina čija se vrijednost procjenjuje na 8,5 miliona eura u kamionu s turskim registracijama koji je putovao iz Irana za Zapadnu Evropu.
Heroin je bio u 618 paketa sakrivenih u 156 du&scaron;eka koje je kamion zvanično prevozio, prenosi AP.
U saop&scaron;tenju tužila&scaron;tva se navodi da je heroinska po&scaron;iljka zaplijenjena na graničnom prelazu Kapitan Andeevo s Turskom.
Vjeruje se da droga potiče iz Irana i da je bila namijenjena za prodaju u drugim državama, članicama Evropske unije.
Vozač turskog kamiona je uhap&scaron;en i suočava se s 20 godina zatvorske kazne, ukoliko bude bio osuđen za krijumčarenje droge.
Bugarska koja je na putu droge, od Bliskog istoka do Zapadne Evrope, posljednjih godina je preduzela opsežne mjere da spriječi &scaron;verc droge.

Bugarska zaplijenila heroin vrijedan 8,5 miliona eura

NA GRANICI SA TURSKOM

Ustavni sud odlučio je da se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svojim izjavama i pona&scaron;anjem, odnosno učestvovanjem u kampanji za parlamentarne izbore bez podno&scaron;enja ostavke na predsjedničku dužnost, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće vlade kao ni premijer.
" Upozorili smo18. marta Milanovića da njegovo kandidovanje, te isticanje njega kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem i načelom podjele vlasti. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku, ako se kandiduje ili nastupa u javnosti kao budući kandidat.
Pozivali smo njega i SDP da odmah prestanu s aktivnostima, u skladu s Ustavom. Rečeno je i da će cijeli proces izbora biti pod strogim nadzorom...Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao prema upustvima, a Milanović se stavio u položaj sudionika izbora", kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav &Scaron;eparović.
&Scaron;eparović je rekao i da Milanović ne može biti mandatar Vlade ni premijer.
"Iako nije podnio ostavku, Milanović je nastupao kao kandidat. Takvim izjavama ne samo da nije po&scaron;tovao upozorenja suda, nego je doveo u pitanje vladavinu prava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da se predsjednik svojim izjavama i pona&scaron;anjem, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade, rekao je &Scaron;eparović.
Na pitanje novinarke može li Milanović dati ostavku, pa biti mandatar, &Scaron;eparović je odgovorio da je on pravovremeno upozoren.
"On ostavku nije podnio i sada je gotovo. Ne može vi&scaron;e biti mandatar, Ustavni sud bi takvu odluku mogao poni&scaron;titi", navodi &Scaron;eparović.
Na pitanje &scaron;to ako Milanović nastavi da ignori&scaron;e upozorenja, kazao je kako će u slučaju potrebe Ustavni sud donijeti posebnu odluku.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer

ČAK I AKO SADA PODNESE OSTAVKU

Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju tijelo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Zaječaru rekao je za "Blic" da te navode ne može da potvrdi.
"Tužila&scaron;tvo nije dobilo zapisnik o obdukciji D.D. i ne možemo da potvrdimo navode koje su objavili pojedini mediji", izjavio je za &ldquo;Blic&rdquo; Miodrag Canović, glavni javni tužilac Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Zaječaru.
Podsjećamo, osumnjičeni Dalibor Dragijević (40) iz Bora, kome je bilo određeno zadržavanje do 48 sati zbog sumnje da je pomogao Dejanu Dragijeviću (50), osumnjičenom za te&scaron;ko ubistvo dvogodi&scaron;nje Danke Ilić nakon zločina, preminuo je sedmog aprila u Policijskoj upravi u Boru.
Dalibor Dragijević je uhap&scaron;en &scaron;estog aprila, zajedno sa ocem Radoslavom, pod sumnjom da je pomogao bratu Dejanu da premjesti tijelo ubijene Danke Ilić.
&nbsp;

Glavni javni tužilac oglasio se o navodima da je jedan od osumnjičenih za ubistvo Danke Ilić preminuo nasilnom smrću

"TUŽILAŠTVO NIJE DOBILO ZAPISNIK O OBDUKCIJI"

Izrael je izveo napad na Iran, objavili su američki mediji pozivajući se na zvaničnike vlade SAD, dok su iranski državni mediji javili da su se čule eksplozije rano u petak blizu grada Isfahana u centralnom dijelu zemlje, javlja Radio Slobodna Evropa.
Izraelski zvaničnici najavljivali su da će uzvratiti na napad Irana koji je na Izrael 14. aprila lansirao vi&scaron;e od 300 dronova i projektila od kojih su skoro svi oboreni.
Video objavljen na televiziji CNN i dru&scaron;tvenim mrežama prikazuje nekoliko velikih eksplozija za koje se navodi da su blizu Isfahana.
Iranska državna novinska agencija IRNA navela je da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane pucali iz velike vazdu&scaron;ne baze u Isfahanu u kojoj se nalazi iranska zastarjela flota aviona F-14 Tomcat proizvedenih u SAD, kupljenih prije Islamske revolucije 1979.
Isfahan, takođe, ima objekte koji su dio iranskog nuklearnog programa, uključujući podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma Natanz.
IRNA nije iznijela druge detalje.
Nijedan zvaničnik Teherana nije direktno priznao da je Iran napadnut, dok se izraelska vojska nije ogla&scaron;avala.
Skoro sve dronove i projektile koje je Iran lansirao na Izrael 14. aprila oborile su iranske snage uz pomoć snaga SAD, Francuske, Velike Britanije i Jordana.
Napad Teherana se u Izraelu očekivao poslije vazdu&scaron;nog napada na kompleks iranske ambasade u Damasku, u Siriji, 1. aprila u kojem je ubijeno sedam pripadnika Revolucionarne garde, uključujući dva generala.
Od tada su diplomate i političari &scaron;irom svijeta, pla&scaron;eći se jo&scaron; jedne eskalacije borbi na Bliskom istoku pozivali na uzdržanost dok se čekao odgovor Izraela.
Premijer Benjamin Netanjahu rekao je ove sedmice da će Izrael odlučiti kako i da li će odgovoriti na napad Irana.

CNN: Izrael pokrenuo uzvratni napad na Iran

NEMA JOŠ ZVANIČNE POTVRDE

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice&nbsp; i aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da je HDZ treći put uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima, te da danas kreće formiranje parlamentarne većine nakon &scaron;to su objavljeni privremeni izborni rezultati po kojima njegova partija osvaja 60 mandata.
"HDZ je treći put zaredom uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima", rekao je Plenković u izbornom &scaron;tabu HDZ u Zagrebu poslije parlamentarnih izbora održanih u srijedu na kojima je pobedio HDZ, ali s nedovoljno glasova za samostalnu vlast.
Naglasio je da će voditi računa o ključnim interesima zemlje, kao &scaron;to je stabilnost i ocijenio da je važno da &scaron;to prije budu formirane nova parlamentrana većina i vlada.
Plenković je ocijenio da opoziciona Socijaldemokratska partija ne zaslužuje da formira vladu, već da to treba da učini HDZ kao pobjednik izbora.
"Treći put smo tražili povjerenje naroda u zahtjevnim okolnostima. Vodili smo kampanju u okolnostima flagrantnog kr&scaron;enja Ustava, a oni i dalje govore o nekakvoj vladi nacionalnog spasa ", rekao je Milanović, misleći na Socijaldemokratsku partiju.
" Umjesto da čestitaju, oni nastavljaju s govorom mržnje. Kreirali su atmosferu koja nije primjerena. Katastrofalno su proveli vrijeme u opoziciji i ne zaslužuju da vode vladu. Mi smo dobili povjerenje s na&scaron;im partnerima", kazao je Plenković.
Istakao je da je sada neophodno da se hitno konstitui&scaron;e Sabor, kako bi mogla da se formira vlada, jer u geopolitičkim okolnostima u kojima se nalaze Evropa i svijet samo na taj način može da se garantuje sigurnost hrvatskim građanima.
Državna izborna komisija sap&scaron;tila je, na osnovu 94,4 odsto obrađenih biračkih mjesta, da je HDZ osvojio 60 mandata, 57 iz Hrvatske i sva tri iz dijaspore, koalicija oko SDP ima 42 madata, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, Istarski demokratski sabor tri, NP Sjever dva i Fokus po jedan mandat.
Preostalih osam mandata pripada manjima, od čega srpskim strankama tri.
Za formiranje vlade potrebna je podr&scaron;ka najmanje 76, od ukupno 151 poslanika u Saboru.
Na izbore je iza&scaron;lo vi&scaron;e od 60 odsto birača.

Plenković proglasio pobjedu: HDZ-u najviše mandata, ali nedovoljno da samostalno vlada

IZBORI U HRVATSKOJ

Dugogodi&scaron;nji italijanski premijer Silvio Berluskoni (86) hospitalizovan je u ponedjeljak uveče u Milanu.
Biv&scaron;i premijer Italije i funkcioner stranke Forca Italija, primljen je u bolnicu San Rafaele zbog jakih bolova, objavili su mediji.
Berluskoniju su urađena ispitivanja i pregledi i očekuje se da će brzo biti pu&scaron;ten kući.
Silvio Berluskoni je posljednji put primljen u bolnicu San Rafaele u januaru 2022.
On je bio premijer s najdužim stažem u Italiji između 1994. i 2011, zarazio se koronavirusom u septembru 2020. i uspio da se oporavi poslije problematičnog perioda liječenja, podsjećaju italijanski mediji.

Silvio Berluskoni u bolnici