Globus

Jedno industrijsko postrojenje je o&scaron;tećeno tokom noći u Saratovskoj oblasti Rusije tokom ukrajinskog napada bespilotnom letjelicom, saop&scaron;tio je guverner Roman Busargin. Žestoke borbe vode se u Hersonskoj i Donjeckoj oblasti, kao i u ruskom regionu Kursk. Volodomir Zelenski najavljuje nove akcije ukrajinske vojske u ovom području. Učestali su i sukobi na nebu, u prethodnom danu oboreno je vi&scaron;e od 90 dronova obe vojske.&nbsp;
Napad ukrajinskih dronova na Saratov i Engels, o&scaron;tećeno industrijsko preduzeće
Jedno industrijsko postrojenje je o&scaron;tećeno tokom noći u Saratovskoj oblasti Rusije tokom ukrajinskog napada bespilotnom letjelicom, saop&scaron;tio je guverner Roman Busargin.
On je rekao da su se ruski gradovi Saratov i Engels tokom noći na&scaron;li na udaru ukrajinskih bespilotnih letjelica, ali da prema preliminarnim informacijama u napadu niko nije povrijeđen, prenosi RIA Novosti.
Ruski guverner je na Telegramu izvijestio da su ostaci oborenih dronova pali na industrijski objekat u Engelsu, i da su tamo poslate vatrogasne ekipe i hitne službe.
Busargin je, takođe, naveo da je u industrijskom preduzeću u Engelsu utvrđena &scaron;teta kao rezultat pada oborenih dronova.
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom ukrajinskog fronta i u ruskom regionu Kursk
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom ukrajinskog fronta, kao i u ruskom regionu Kursk &ndash; najže&scaron;će borbe tokom prethodnog dana vodile su se u Hersonskoj oblasti, gdje su poginule dvije osobe, a jo&scaron; četvoro ljudi je te&scaron;ko ranjeno.
Okr&scaron;aji se vode i u Donjeckoj oblasti, posebno oko strate&scaron;ki važnog grada Kurahov. Obje strane tvrde da drže kontrolu nad mjestom, a naselja su već prilično razru&scaron;ena.
Traje i bitka na nebu iznad Ukrajine i Kurskog regiona. U posljednja 24 sata, Kijev je prijavio obaranje vi&scaron;e od 30 dronova, dok je Moskva saop&scaron;tila da je uni&scaron;tila vi&scaron;e od 60 neprijateljskih bespilotnih letjelica.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski najavio je nove ofanzive na Kursk, smatrajući da će tako Rusija biti primorana da značajan dio snaga premjesti u ovo područje.
Predsjednik NATO komiteta kritikuje oklijevanje Zapada u finansiranju svojih nacionalnih i zajedničkih odbrana, navodeći da je rat u Ukrajini dobar primjer &scaron;ta oružana borba može da učini jednoj državi, te da je ulaganje u vojsku najbolja mjera odvraćanja.

Ukrajinski napad na Saratov i Engels, oštećeno industrijsko preduzeće; Zelenski najavljuje nove ofanzive na Kursk

RAT U UKRAJINI

Kanadski premijer Džastin Trudo podnio je ostavku na mjesto predsjednika Vlade i &scaron;efa Liberalne stranke, usljed sve većih pritiska iz njegove partije, čime se okončava njegovo devetogodi&scaron;nje vođenje stranke, javlja Bi-Bi-Si.
Trudo je rekao da će ostati na funkciji premijera dok Liberalna stranka ne izabere novog lidera, dodajući da će parlament biti suspendovan do 24. marta.
&bdquo;Ova zemlja zaslužuje pravi izbor na narednim izborima i postalo mi je jasno da ako moram da se borim sa unutra&scaron;njim sukobima, ne mogu biti najbolja opcija na tim izborima&ldquo;, rekao je on na konferenciji za novinare.
Trudoova lična nepopularnost među Kanađanima postajala je sve veći teret za njegovu stranku pred savezne izbore koji će biti održani kasnije ove godine, navodi Bi-Bi-Si.

Trudo podnio ostavku

KANADSKI PREMIJER

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da dobro govori ruski jezik, ali je priznao da iskreno prezire ruski narod.
On je u podkastu Leksa Fridmena rekao da prezire Ruse i da zbog toga želi da razgovara na ukrajinskom jeziku uz pomoć prevodioca, a ne na ruskom, kako je to predložio Fridmen, koji takođe tečno govori ruski, jer je odrastao u Moskvi.
&ldquo;Savr&scaron;eno govorim ruski, naravno, i razumijem sve &scaron;to govorite, ali Vam ne mogu odgovarati na ruskom tokom čitavog intervjua&rdquo;, istakao je Zelenski, prenosi Srna.
Ukrajinski lider naveo je da &ldquo;ne može da se pretvara da se ni&scaron;ta ne de&scaron;ava&rdquo; i da podrži izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su Rusi i Ukrajinci jedan narod i da govore istim jezikom.
Zelenski je naglasio da prezire &ldquo;ljude koji su gluvi&rdquo; i koji su započeli ono &scaron;to je nazvao &ldquo;okupacijom&rdquo; kako bi za&scaron;titili ruski jezik.

Zelenski: Prezirem ruski narod

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

Ne jenjavaju sukobi na Bliskom istoku. Izraelska vojska saop&scaron;tava da je oborila balističku raketu koja je iz Jemena ispaljena na Izrael. Stejt department potvrdio je da neformalno obavijestio Kongres o planiranoj prodaji oružja Izraelu, u vrijjednosti od osam milijardi dolara.&nbsp;
Stejt department potvrdio da je predložio Kongresu sporazum o prodaji oružja Izraelu
Američki Stejt department potvrdio je da neformalno o obavijestio Kongres o predlogu za prodaju oružja Izraelu, u vrijednosti od osam milijardi dolara.
Američki portal Aksios prethodno je izvijestio da predlog uključuje prodaju municije za borbene avione i juri&scaron;ne helikoptere, te artiljerijskih granata, kao i raketa vazduh-vazduh za odbranu od napada dronovima.
IDF: Oborena balistička raketa ispaljena iz Jemena
Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je uspje&scaron;no presrela balističku raketu koja je iz Jemana lansirana na Izrael.
IDF navodi da je projektil oboren, prije nego &scaron;to je stigao do izraelske teritorije.
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom Bliskog istoka
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom Bliskog istoka &ndash; u posljednja 24 sata poginulo je najmanje 20 civila, mahom djece, u vi&scaron;e od 30 izraelskih napada &scaron;irom Pojasa Gaze.
Ministarstvo zdravlja u Gazi tvrdi da nijedna bolnica na sjeveru palestinske enklave vi&scaron;e nije u funkciji, kao i da su pacijenti sada prepu&scaron;teni sami sebi.
Sa druge strane, IDF obja&scaron;njava da je većina napada bila usmjerena na Hamasovo skladi&scaron;te za proizvodnju oružja u centralnoj Gazi, koje je, kako navode, sada uni&scaron;teno.
Dok traju borbe, Bijela kuća predlaže Kongresu da se Izraelu obezbijedi vojna pomoć u naoružanju u iznosu od osam milijardi dolara.
Ne&scaron;to sjevernije, nove vlasti u Siriji, u cilju smirivanja tenzija u zemlji, garantuju sva prava hri&scaron;ćanima, smatrajući ih &ldquo;su&scaron;tinskim dijelom sirijskog dru&scaron;tva&rdquo;.

Stejt department potvrdio predlog o prodaji oružja Izraelu

SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Poljska je s prvim danom nove godine iz mađarskih ruku preuzela rotirajuće predsjedni&scaron;tvo Vijećem Evropske unije, prenosi Hina.
Pod sloganom &ldquo;Sigurnost, Europo!&rdquo;, Poljska će u sljedećih &scaron;est mjeseci predsjedavati Vijećem EU-a tokom kojih će podržavati aktivnosti na jačanju evropske sigurnosti u sedam njenih dimenzija: vanjskoj, unutra&scaron;njoj, informacijskoj, ekonomskoj, energetskoj, prehrambenoj i zdravstvenoj.
&ldquo;Za Evropu je ovo vrijeme isku&scaron;enja i odluke. Evropska unija mora za&scaron;tititi sebe i svoje građane te brinuti o svom neposrednom susjedstvu i Evropljanima mora dati osjećaj sigurnosti i prilike za razvoj&rdquo;, navodi se u programu poljskog predsjedavanja.
Odnosi sa SAD-om
Poljsko predsjedni&scaron;tvo poklapa se s prvih 100 dana nove Evropske komisije i prvih pet mjeseci manadata novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Poljska ističe da će njen zadataj biti očuvati jedinstvo EU-a u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i smatra da je u dobroj poziciji za tu ulogu s obzirom na dobre bilateralne odnose s Va&scaron;ingtonom i činjenicu &scaron;to je bez obzira koja je stranka na vlasti uvijek imala jasnu transatlantsku orijentaciju. Ona je među članicama NATO-a jedna od onih koje najvi&scaron;e izdvajaju za odbranu.
Vijeće Evropske unije je jedna od dvije zakonodavne institucija Evropske unije u kojem sjede ministri država članica. Riječ je o tijelu koje se sastoji od deset formacija, poput Vijeća za poljoprivredu, za vanjske poslove, pravosuđe i unutara&scaron;nje poslove&hellip;
U drugoj polovini godine, Poljsku će na mjestu predsjedajuće Vijeća EU-a zamijeniti Danska.

Poljska preuzela predsjedavanje EU

U NAREDIH ŠEST MJESECI

Rat u Ukrajini u&scaron;ao je u 1.043 dan. Borbe duž linije fronta nastavljene su i prvog dana 2025. godine, a dronovi su letjeli i nad ruskom i nad ukrajinskom teritorijom. Ukrajinsko Ministarstvo energetike saop&scaron;tilo je da je jutros obustavilo transport ruskog gasa kroz zemlju.
"U sedam sati, u interesu nacionalne bezbjednosti, obustavljen je transport ruskog prirodnog gasa preko teritorije Ukrajine", saop&scaron;tilo je ukrajinsko Ministarstvo na Telegram kanalu.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Ukrajina o tome obavijestila međunarodne partnere u skladu sa utvrđenom procedurom, prenosi Ukrinform.
"Zaustavili smo tranzit ruskog gasa, ovo je istorijski događaj. Rusija gubi trži&scaron;ta, pretrpiće finansijske gubitke. Evropa je već donijela odluku da napusti ruski gas. A evropska inicijativa REPower EU predviđa upravo ono &scaron;to je Ukrajina uradila danas", naglasio je ministar energetike Herman Galu&scaron;čenko.
Od danas, 1. januara, gasnotransportni sistem Ukrajine radi u režimu zabrane tranzita ruskog gasa, a infrastruktura gasnog transportnog sistema je unaprijed pripremljena za funkcionisanje u režimu nultog tranzita i pouzdanog snabdijevanja gasom ukrajinskih potro&scaron;ača, napominje Ministarstvo energetike.
Kako prenosi Ukrinform, Evropska komisija je potvrdila da je Evropa spremna da zaustavi tranzit ruskog gasa preko teritorije Ukrajine od 1. januara 2025. godine. Krajem 2024. godine istekao je ugovor o tranzitu ruskog gasa kroz Ukrajinu, koji su potpisali Naftogas Ukrajine i Gasprom. Ukrajinske vlasti su ranije saop&scaron;tile da neće produžiti sporazum sa Rusijom.
Gasprom: Obustavljen tranzit gasa preko Ukrajine
Ruski energetski gigant "Gasprom" saop&scaron;tio je da je izvoz gasa preko Ukrajine u Evropu zaustavljen od osam sati po moskovskom vremenu po&scaron;to je ugovor o tranzitu istekao.
Time je zatvorena najstarija ruska gasna rute ka Evropi, Rusija i dalje izvozi gas preko gasovoda "Turski tok" na dnu Crnog mora.

Zaustavljen protok gasa preko Ukrajine, nastavljene borbe i u novogodišnjoj noći

RAT 1.043 DAN

Stanovnici pacifičkih država Samoe i Kiribata, kao i Novog Zelanda, u&scaron;li su danas prvi u 2025.&nbsp;
Prijestonica Novog Zelanda, Okland, dočekao je 2025. godinu vatrometom iznad svoje najvi&scaron;e zgrade &ndash; Skaj kule.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://twitter.com/hashtag/WATCH?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#WATCH</a> | With dazzling fireworks display, New Zealand's Auckland welcomes <a href="https://twitter.com/hashtag/NewYear2025?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NewYear2025</a> (Source: TVNZ via Reuters) <a href="https://t.co/UKhswRnJkE">pic.twitter.com/UKhswRnJkE</a>
&mdash; ANI (@ANI) <a href="https://twitter.com/ANI/status/1874049980971028858?ref_src=twsrc%5Etfw">December 31, 2024</a></blockquote>
Vrh tornja svijetlio je u različitim bojama, dok je vatromet eksplodirao na nebu.&nbsp;
&Scaron;irom svijeta dočekuje se Nova godina, pa su joj se prvi obradovali stanovnici pacifičkih država Samoe i Kiribata, a posljednji će Novu godinu dočekati stanovnici Američke Samoe, Havaja i ostrva Hauland.
<div class="entry-content">
Nova godina u Evropu stiže dva sata prije nego u Crnu Goru, pa će se ulazak u 2025. godinu u 22 sata proslaviti u Moskvi, Istanbulu, dok će sat&nbsp; kasnije u odnosu na Podgorici to učiniti i u Helsinkiju, Kijevu, Bukure&scaron;tu i Atini.
</div>

Pacifičke države prve dočekale 2025.

POSLJEDNJI ĆE PROSLAVITI STANOVNICI HAVAJA

&nbsp;Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da su u toku vazdu&scaron;ni napadi &scaron;irom zemlje i da je vazdu&scaron;na uzbuna na snazi. Iz ruskog zatočeni&scaron;tva se u Ukrajinu ove godine vratilo 1.358 zatvorenika. U posljednjoj razmjeni u Moskvu se vratilo 150 ljudi, a u Ukrajinu 189. Rusija neće učestvovati na novom mirovnom samitu o Ukrajini ako dobije poziv i da neće odgovarati na pozive predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je &scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.&nbsp;
Vazduhoplovstvo ukrajinske vojske: Prijetnja upotrebe balističkog oružja na cijeloj teritoriji Ukrajine
Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine saop&scaron;tilo je na Telegramu da na cijeloj teritoriji Ukrajine postoji prijetnja upotrebe balističkog oružja.
Ukrinform prenosi da je vazdu&scaron;na uzbuna na snazi &scaron;irom zemlje.
Upućen je poziv svim građanima da ostanu u skloni&scaron;tima.
Vojna uprava Sumske oblasti saop&scaron;tila je da su pogođeni objekti u op&scaron;tini &Scaron;ostki.
Vazdu&scaron;na uzbuna u Kijevu, odjeknula serija eksplozija
Serija eksplozija odjeknula je Kijevom, javlja Rojters pozivajući se na očevice.
Na snazi je vazdu&scaron;na uzbuna, a prema navodima kijevskih vlasti, deluje protivvazdu&scaron;na odbrana.
Bajden najavio novu pomoć Ukrajini
Američki predsjednik Džo Bajden najavio je da će Sjedinjene Američke Države isporučiti Kijevu dodatnu bezbjednosnu pomoć u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara.
Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da pomoć stiže u kritičnom trenutku i da će pomoći Ukrajini da ojača odbranu duž linija fronta.
Međutim, američki preduzetnik i milijarder Ilon Mask u tome vidi najveću pljačku. Zelenskog naziva &ldquo;&scaron;ampionom svih vremena&rdquo; u pljački Sjedinjenih Država.
Borbe na svim frontovima ne prestaju, ali su Moskva i Kijev ipak razmijenili zarobljenike.
U Rusiju se iz zatočeni&scaron;tva vratilo 150 osoba, a u Ukrajinu 189. Prema podacima Koordinacionog &scaron;taba za postupanje sa ratnim zarobljenicima, od početka pune invazije u Ukrajinu se vratilo ukupno 3.956 ljudi. Samo ove godine vratilo ih se 1.358 &scaron;to je za Kijev najveća razmjena.
&ldquo;Mi ne vjerujemo izjavama, već činjenicama, posebno kada je riječ o režimu u Kijevu&rdquo;, poručio je Lavrov.
&Scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov najavljuje da Rusija neće učestvovati na novom mirovnom samitu o Ukrajini ako dobije poziv i da neće odgovarati na pozive Zelenskog.

Vazdušna uzbuna širom Ukrajine; Moskva ove godine oslobodila 1.358 Ukrajinaca

Svjetska populacija se tokom 2024. povećala vi&scaron;e od 71 milion ljudi i na prelasku stare u novu godinu iznosiće 8,09 milijardi, navodi se u juče objavljenoj procjeni američkog Biroa za popis stanovni&scaron;tva.
Povećanje od 0,9 odsto u 2024. godini predstavlja blago smanjenje u odnosu na stopu iz 2023. godine, kada je svjetska populacija porasla za 75 miliona ljudi, prenose agencije.
U januaru 2025. u svijetu se očekuje da se u svakoj sekundi rode četiri, a umru i dva ljudska bića.
Broj žitelja SAD porastao je u 2024. godini za 2,6 miliona ljudi, i na Novu godinu iznosiće 341 milion ljudi, saop&scaron;tio je Biro za popis stanovni&scaron;tva.
Očekuje se da će u nastupajućem januaru SAD imati po jedno rođenje na svakih devet sekundi i po jednu smrt na svakih 9,4 sekundi.
Migracija će američkoj populaciji dodati jednu osobu na svake 23,2 sekunde.
Kombinacija rađanja, smrti i neto međunarodne migracije povećaće populaciju SAD za jednu osobu na svake 21,2 sekunde, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Tokom prvih pet godina ove decenije, populacija SAD je porasla za skoro 9,7 miliona ljudi, &scaron;to predstavlja stopu rasta od 2,9 odsto.
Tokom cijele prethodne decenije, populacija SAD porasla je za 7,4 odsto, &scaron;to je najniža stopa rasta od tridesetih godina dvadesetog vijeka.

Svjetska populacija se tokom 2024. povećala za više od 71 milion ljudi

PROCJENA AMERIČKOG BIROA ZA POPIS STANOVNIŠTVA

Vladimir i Miljana Kecmanović, roditelji dječaka K. K. (14) koji je 3. maja 2023. počinio masakr u &scaron;koli "Vladislav Ribnikar", progla&scaron;eni su krivim i osuđeni danas u Vi&scaron;em sudu u Beogradu.
Ocu dječaka izrečena je jedinstvena kazna od 14 godina i &scaron;est mjeseci zatvora, dok je Miljana osuđena na tri godine zatvora.
Takođe, optuženi instruktor streljane u kojoj je dječak pucao, Nemanja M, osuđen je na godinu i tri mjeseca zatvora.
Podsjećanja radi, Vladimira Kecmanovića&nbsp; terete da nije na odgovarajuć način držao oružje u legalnom posjedu u svom stanu, zbog čega je njihov sin K. K. uspio da dođe do njega, odnese ga u &scaron;kolu i počini nezapamćen zločin ubiv&scaron;i devetoro učenika i radnika obezbijeđenja &scaron;kole. Njemu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo izazivanje op&scaron;te opasnosti, dok Miljanu tereti za nezakonito držanje oružja i eksplozivnih naprava jer je njen biolo&scaron;ki trag pronađen na jednoj od čaura tokom policijskog uviđaja u &scaron;koli.
Iako na samom početku nijesu bili optuženi za krivično djelo zlostavljanje i zanemarivanje maloljetnog djeteta, Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Beogradu je u oktobru pro&scaron;irilo optužnicu.
Prema navodima optužnog akta, okrivljeni su zanemarili psihičko i emocionalno stanje svog djeteta tako da nijesu adekvatno reagovali na osjećanje koje se kod djeteta razvilo &ndash; da je odbačeno i neprihvaćeno u odjeljenju koje je pohađao do sedmog razreda u O&Scaron; &bdquo;Vladislav Ribnikar&ldquo;.
Pro&scaron;irenje optužnice uslijedilo je nakon &scaron;to je dječak prvi put od 3. maja 2023. kada je počinio masovno ubistvo, iza&scaron;ao iz bolnice u kojoj se nalazi, te je u pratnji policije, sanitetom Hitne pomoći prevezen u zgradu Specijalnog suda u Beogradu gdje je svjedočio u krivičnom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja.
Tužila&scaron;tvo je za Vladimira Kecmanovića zatražilo 14 godina i 11 mjeseci zatvora, jedinstvenu kazna za krivična djela izazivanje op&scaron;te bezbjednosti i zanemarivanje i zapu&scaron;tanje djeteta. Tužilac je Kecmanovića tražio 12 godina zatvora za Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti i tri za Zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica, odnosno jedinstvena kazna od 14 godina i 11 mjeseci.
Za Miljanu je tužila&scaron;tvo zatražilo jedinstvenu kaznu od pet godina i pet mjeseci zatvora (dvije i po godine za krivično djelo Nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija i tri ta Zapu&scaron;tanja zlostavljanja maloljetnog lica), kao i novčanu kaznu od 500.000 dinara, dok je za instruktora u streljani Nemanju Marinkovića zatražena kazna od tri godine zbog davanja lažnog iskaza.

Masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar": Osuđeni roditelji dječaka, kao i instruktor streljaštva

VIŠI SUD U BEOGRADU

Najmanje 126 osoba poginulo je u snažnom zemljotresu koji je danas pogodio himalajsko područje Tibeta, na jugozapadu Kine.
Prema ranijim izvje&scaron;tajima, povrijeđeno je najmanje 130 ljudi, a uni&scaron;tene su stotine kuća.
Oko 1.500 spasilaca je angažovano u potrazi za preživjelima pod ru&scaron;evinama, navelo je kinesko Ministarstvo za vanredne situacije.
<blockquote class="twitter-tweet">
དིང་རི་ལ་ས་ཡོམ་བྱུང་ནས་མི་༣༦རྐྱེན་འདས་སུ་སོང་བ།At least 35 people have been reported dead after a powerful earthquake in Tingri County of Shigatse City in Tibet. China&rsquo;s central news confirmed 9 people dead, but on Weibo, several sources confirmed that 36 people have died <a href="https://twitter.com/hashtag/Tibet?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Tibet</a> <a href="https://t.co/YJYOzp6yDd">pic.twitter.com/YJYOzp6yDd</a>
&mdash; Tseringkyi ཚེ་རིང་སྐྱིད། (@Tibetankyi) <a href="https://twitter.com/Tibetankyi/status/1876493309931082132?ref_src=twsrc%5Etfw">January 7, 2025</a></blockquote>
Zemljotres je bio jačine 6,8 stepeni, sa epicentrom oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta.
Pomjeranje tla se osjetilo i u Nepalu, javlja AP.

Snažan zemljotres na Tibetu odnio najmanje 126 života