Globus

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dugo je bila jasna favoritkinja za drugi mandat na vrhu izvr&scaron;ne vlasti Evropske unije, ali to sada vi&scaron;e nije toliko sigurno, pi&scaron;e Politico.
Stoga se pokrenula rasprava ko bi mogao biti potencijalna zamjena, prenosi Index.hr.
Politico je napravio popis na kojem se nalazi &scaron;est imena: Mario Draghi, Roberta Metsola, Christine Lagarde, Klaus Iohannis, Andrej Plenković i Thierry Breton. Na ljestvici od jedan do pet procijenili su i njihove izglede.
Iohannis i Plenković jedini su dobili ocjenu tri, &scaron;to znači da prema Politicu oni imaju najvi&scaron;e &scaron;anse. Iz Politica su naglasili kako se na listi ne nalaze vodeći kandidati drugih evropskih političkih stranaka koji će se na izborima suprotstaviti von der Leyen.
Plenković ranije odbacio glasine
Politico smatra kako bi naimenovanje Plenkovića za novog &scaron;efa Evropske komisije zadovoljilo sve če&scaron;će pozive Istočne Europe da preuzme neku od vodećih dužnosti u Uniji. Dodaje kako bi izbor Hrvata, takođe, predstavljao pozitivan signal kandidatima za članstvo, jer je Hrvatska posljednja članica koja je pristupila.
Iz Politica napominju kako je Plenkovićeva iznenadna objava da će predvoditi HDZ-ovu kandidatsku listu na evroparlamentarnim izborima izazvala sumnju da želi napustiti domaću politiku.
Ističu kako je Plenković odbacio glasine da bi mogao zamijeniti von der Leyen, ali navode kako bi se to moglo smatrati dobrim pokazateljem da je zainteresovan za posao.

Ko bi mogao biti zamjena za Fon der Lajen?

POLITICO NAPRAVIO LISTU NA KOJOJ SE NALAZI ŠEST IMENA

Predsjednik SAD Džozef Bajden potpisao je danas Zakon o nacionalnoj bezbjednosti koji uključuje vojnu pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u visini od 95 milijardi dolara, javljaju agencije, a kako prenosi AFP, &scaron;ef američke države je rekao da će prve isporuke namijenjene Kijevu krenuti "u narednih nekoliko sati".
Prethodno je Senat, gornji dom američkog Kongresa usvojio ovaj zakon, a to se desilo po&scaron;to je Predstavnički dom Kongresa učinio to isto i prevazi&scaron;ao otpor republikanske krajnje desnice koja je mjesecima kočila svaki poku&scaron;aj da se pomoć Ukrajini iznese na dnevni red.
Izglasani propisi &bdquo;učiniće Ameriku bezbjednijom i svijet bezbjednijim&ldquo;, izjavio je Bajden iz Bijele kuće, nekoliko sati po&scaron;to je Senat usvojio pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, prenosi AFP.
Agencija AP ukazuje da zakon uključuje i odredbe koje zahtijevaju od Bajt Densa, kineskog vlasnika TikToka, da u roku od devet mjeseci proda svoj udio u toj dru&scaron;tvenoj mreži. U suprotnom, TikTok bi u Americi mogao da bude zabranjen.
Ta agencija konstatuje da je predsjednikovim potpisom stavljena tačka na dugu, bolnu bitku sa republikancima u Kongresu, u vezi sa potrebom da se hitno pomogne Ukrajini u odbrani od napada Rusije, koja je okupirala značajan dio njene teritorije u februaru i martu 2022.
&bdquo;Nastupili smo zajedno i obavili stvar&ldquo;, rekao je Bajden u Bijeloj kući najavljujući potpisivanje, i dodao: &bdquo;Sad moramo da radimo brzo. I radimo&ldquo;.
Kako, pak, ocenjuje AP značajna &scaron;teta je već nanijeta naporima Bajdenove administracije da se pomogne Ukrajini, koji datiraju jo&scaron; od avgusta pro&scaron;le godine, kada je Bajden prvi put zatražio da se po ovom pitanju postupa hitno.
Čak i sa velikom količinom novog oružja i municije, nije vjerovatno da će se Ukrajina odmah oporaviti od vi&scaron;emjesečnih udaraca na frontu koji uključuju gubitke na istočnom frontu i razaranje energetske infrastrukture.
Bajden je, potpisav&scaron;i prvu tran&scaron;u vojne pomoći, rekao da isporuka kreće &bdquo;u narednih nekoliko sati&ldquo;. Očekuje se da u njoj budu protivraketna i protivavionska municija, artiljerijska municija, oklopna vozila i drugo oružje i oprema.
Ukrajini je ukupno namijenjeno 61 milijarda dolara na ime pomoći.

Bajden potpisao zakon o vojnoj pomoći saveznicima, dio za Ukrajinu kreće za nekoliko sati

POMOĆ UKRAJINI, IZRAELU I TAJVANU VRIJEDNA JE 95 MILIJARDI DOLARA

Opsežni paket pomoći lako je pro&scaron;ao Kongres SAD-a nakon vi&scaron;emjesečnog odgađanja, otvarajući put za milijarde dolara novog finansiranja Ukrajine u trenutku napredovanja ruskih invazionih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva.
Senat je sa 79 prema 18 odobrio četiri zakona koje je Zastupnički dom (Kongres) usvojio u subotu, nakon &scaron;to su republikanski čelnici pro&scaron;le sedmice naglo promijenili pravac i dopustili glasanje o 95 milijardi dolara većinom vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu i američkim partnerima u Indo-Pacifiku.
Četiri zakona spojena su u jedan paket u Senatu, za koji je predsjednik Džo Bajden rekao da će ga potpisati u srijedu.
Najveći osigurava 61 milijardu dolara kritično potrebnih sredstava za Ukrajinu; drugi daje 26 milijardi dolara za Izrael i humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba diljem svijeta, a treći daje 8,12 milijardi dolara za "suprotstavljanje komunističkoj Kini" u Indo-Pacifiku.
Paket pomoći mogao bi biti posljednji odobren za Ukrajinu do izbora u novembru, kada su izbori za Bijelu kuću, Zastupnički dom i jednu trećina Senata.

I Senat odobrio pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu od 95 milijardi dolara

NEDOSTAJE JOŠ POTPIS BAJDENA

Zamjenik ministra odbrane Ruske Federacije,&nbsp;Timur Ivanov,&nbsp;priveden je zbog sumnje da je počinio krivično djelo primanje mita, saop&scaron;tio je Istražni komitet RF.&nbsp; &nbsp; &ldquo;Zbog sumnje da je počinio krivično djelo iz djela 6 člana 290 Krivičnog zakonika Ruske Federacije (primanje mita), priveden je zamjenik ministra odbrane Ruske Federacije, Timur Vladimirovič Ivanov&rdquo;,&nbsp; navodi se na Telegram kanalu tog resora, prenosi B92.

Uhapšen zamjenik Sergeja Šojgua

OSUMNJIČEN ZA KRIVIČNO DJELO PRIMANJE MITA

Tijela pet osoba, uključujući dvoje djece, pronađena su u kući u Oklahoma sitiju, saop&scaron;tila je danas američka policija.
Poručnik policije Oklahome Geri Najt rekao je da su umrli bili porodica i da su umrli nasilnom smrću, prenosi NBC njuz.
Najt je dodao da policija jo&scaron; ne može da otkrije &scaron;ta su istražitelji tačno utvrdili.
Policija je poslata u kuću na oko 30 kilometara zapadno od centra Oklahoma sitija, na osnovu sumnje da se u kući nalaze tijela, rekao je Najt.
Prema njegovim riječima, na svim tijelima su bile povrede koje izgledaju kao da je riječ o ubistvu.

Tijela pet osoba pronađena u kući u Oklahomi, među njima dvoje djece

SAOPŠTENO IZ AMERIČKE POLICIJE

Na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se raspravlja o &scaron;estomjesečnom izve&scaron;taju rada UNMIK-a na Kosovu do&scaron;lo je do verbalnog okr&scaron;aja između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjedavajuće sjednicom Vanesom Frejzer sa Malte.
Dajući riječ Vučiću, poslije kojeg je govorila kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjedavajuća sjednicom je istakla da oboje imaju tri minuta po dogovoru koji je prethodno postignut.
Predsjednik Srbije je umjesto svog izlaganja rekao da to nije dogovoreno i dodao &bdquo;ali nema veze&ldquo;. Frejzer mu je odgovorila da jeste dogovoreno, a Vučić joj je upao u riječ negodujući: &bdquo;Ne, nije dogovoreno&ldquo;.
Frejzer je tada podigla ton i počela da lupa &scaron;akom o sto, navodeći da je dogovoreno i da joj je njena zamjenica rekla da je to dogovoreno sa srpskim predsjednikom. Istakla je da ne dozvoljava da se njena zamjenica bude predstavljena kao lažov.
&bdquo;Ja samo&hellip;&ldquo;, poku&scaron;ao je ne&scaron;to da objasni Vučić, ali ga je predsedavajuća prekinula i nije mu dozvolila dalje da govori mimo izlaganja zbog kog je do&scaron;ao.
&bdquo;Hvala gospodine predsjedniče, imate tri minuta&ldquo;, zaključila je Frejzer.
<blockquote class="twitter-tweet">
The UNSC President strongly rebukes Vucic. She said Osmani &amp; Vucic had agreed to 3 minutes each. V: "That was not agreed." P: "It was agreed." V: "No, it was not agreed." P: "My deputy just told me that she agreed with you. I will not accept that she is made out to be a liar." <a href="https://t.co/P8TjMbf8Tg">pic.twitter.com/P8TjMbf8Tg</a>
&mdash; Admirim (@admirim) <a href="https://twitter.com/admirim/status/1782461544590152057?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2024</a></blockquote>
Sjednicu je, osim ove scene obilježilo i prisustvo vi&scaron;e žena koje su sjedjele iza kosovske predsjednice Vjose Osmani, a za koje je ona rekla da su žrtve silovanja i zločina na Kosovu, koje su počinili Srbi.
Vučić je protestovao kod Frejzer zbog prisustva ovih žena, ističući da se to prvi put desilo u SB UN.
&bdquo;Ovakvo ne&scaron;to se prvi put desilo u SB UN. Doveli ste ljude koji ne pripadaju ovdje, ni diplomatskom koru, ni savjetničkom timu gospođe Osmani. To je vrsta političkog teatra i name&scaron;taljka za delegaciju Srbije&ldquo;, kazao je Vučić i pokazao fotografiju Srpkinje koja je, kako tvrdi, silovana na Kosovu i ubijena.

Vučić ponašanjem iznervirao predsjedavajuću sjednicom SB UN pa je morala da podigne ton

NA SJEDNICI SE RASPRAVLJA O ŠESTOMJESEČNOM IZVEŠTAJU RADA UNMIK-A NA KOSOVU

Burno je na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se raspravlja o novom &scaron;estomjesečnom izvje&scaron;taju generalnog sekretara Antonija Gutjere&scaron;a o radu Misije na Kosovu. Glavnu riječ vode predsjednica Kosova Vjosa Osmani i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Osmani je govorila o zločinima koje su tokom rata na Kosovu počinili Srbi.
&ldquo;Djeca od samo &scaron;est mjeseci su živa spaljivana u nastojanju da ih zbri&scaron;u sa lica zemlje samo zato &scaron;to su Albanci, samo zato &scaron;to su pripadali različitoj nacionalnosti od režima kojem je ovaj čovjek (Vučić op. a.) služio&rdquo;, rekla je Osmani.
 &ldquo;Elhame Mučoli je imala samo 14 godina kada su srpske policijske snage upale u njenu kuću. Na 53 civila &ndash; uglavnom djece, u početku je pucano jer su svi bili okupljeni u jednoj prostoriji. Nikada neće moći zaboraviti zaglu&scaron;ujući vrisak neke od djece koja su jo&scaron; bila živa dok su ih spaljivali u pepeo. I kao da to nije bilo dovoljno, policija ih je palila iznova i iznova i iznova&rdquo;, dodala je.
Ona je kao dio delegacije na sjednicu dovela žene za koje tvrdi da su silovane na Kosovu tokom rata.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je na njene navode kazav&scaron;i da je njen govor &ldquo;politički teatar&rdquo; i &ldquo;namje&scaron;taljka za srpsku delegaciju&rdquo;.
Vučić je pokazao fotografiju Srpkinje Marice Mirić iz Bijelog Polja kod Peći, za koju tvrdi da je silovana &ldquo;vi&scaron;e puta&rdquo; i potom zaklana tokom rata na Kosovu. Rekao je da zato &ldquo;nije mogao da je dovede&rdquo;.
Upitao je da li neko vjeruje da Srpkinje nijesu bile silovane tokom sukoba na Kosovu.
&ldquo;Doveli ste ljude kojima nije ovdje mjesto&rdquo;, naglasio je Vučić.
&ldquo;Molim vas, sljedeći put obavijestite nas kao jednog od osnivača Ujedinjenih nacija, da će neki građani, neki državljani koji će biti prisutni na ovoj sjednici, dovesti vi&scaron;e ljudi, kako bi krivicu svaljivali na drugu stranu, zato &scaron;to smo ovdje da razgovaramo o izvje&scaron;taju i o mogućim posljedicama političkih aktivnosti i svega drugog&rdquo;, naglasio je Vučić.
On je upitao za&scaron;to srpska delegacija nije obavje&scaron;tena ko će biti član pri&scaron;tinske delegacije.
Njegovim optužbama pridružio se i ambasador Rusije u UN-u Vasilij Nebenzja koji je rekao da Osmani nema pravo na delegaciju jer je pozvana u Savjet bezbjednosti kao govornik.
Predsjednica Kosova, takođe, je govorila i o uspjesima Pri&scaron;tine u posljednjih 25 godina nazivajući Kosovo &ldquo;&scaron;ampionom demokratije&rdquo;.
&ldquo;Na&scaron;a mlada republika pokazuje demokratiju na djelu. Sva postignuća su djelo ljudi koji su puni nade i želje da napreduju. Mi smo se podigli iz pepela rata. Vladavina prava je ono na čemu počivaju sve na&scaron;e institucije &scaron;to je prepoznato od najznačajnijih organizacija za ljudska prava&rdquo;, rekla je Osmani.

Osmani na sjednicu UN-a dovela žene za koje tvrdi da su silovane; Vučić: Doveli ste ljude kojima nije ovdje mjesto

BURNO U NJUJORKU

Američka pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu će pogor&scaron;ati globalnu krizu, kazala je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
"Vojna pomoć ukrajinskom režimu je direktna podr&scaron;ka terorističkim aktivnostima", napisala je Zaharova na dru&scaron;tvenoj mreži Telegram, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njenim riječima, američka pomoć Tajvanu predstavlja mije&scaron;anje u unutra&scaron;nja pitanja Kine, a Izraelu direktan put ka velikom pogor&scaron;anju situacije u regionu.
Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je u subotu plan pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u vrijednosti od 95 milijardi dolara. Odluka bi sljedeće sedmice trebalo da bude usvojena u Senatu, gornjem domu Kongresa.
Iz tog plana, vi&scaron;e od 60 milijardi dolara namijenjeno je Ukrajini.
Plan predviđa i 13 milijardi dolara vojne pomoći Izraelu, istorijskom savezniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u ratu u Pojasu Gaze protiv palestinskog Hamasa, koji SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Planirano je i vi&scaron;e od devet milijardi dolara za humanitarnu pomoć stanovni&scaron;tvu u Gazi i drugim ranjivim populacijama &scaron;irom svijeta.

Moskva: Američka pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu pogoršaće globalnu krizu

PORUČILA PORTPAROLKA MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA RUSIJE

Bugarski carinici su zaplijenili 403 kilograma heroina čija se vrijednost procjenjuje na 8,5 miliona eura u kamionu s turskim registracijama koji je putovao iz Irana za Zapadnu Evropu.
Heroin je bio u 618 paketa sakrivenih u 156 du&scaron;eka koje je kamion zvanično prevozio, prenosi AP.
U saop&scaron;tenju tužila&scaron;tva se navodi da je heroinska po&scaron;iljka zaplijenjena na graničnom prelazu Kapitan Andeevo s Turskom.
Vjeruje se da droga potiče iz Irana i da je bila namijenjena za prodaju u drugim državama, članicama Evropske unije.
Vozač turskog kamiona je uhap&scaron;en i suočava se s 20 godina zatvorske kazne, ukoliko bude bio osuđen za krijumčarenje droge.
Bugarska koja je na putu droge, od Bliskog istoka do Zapadne Evrope, posljednjih godina je preduzela opsežne mjere da spriječi &scaron;verc droge.

Bugarska zaplijenila heroin vrijedan 8,5 miliona eura

NA GRANICI SA TURSKOM

Ustavni sud odlučio je da se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svojim izjavama i pona&scaron;anjem, odnosno učestvovanjem u kampanji za parlamentarne izbore bez podno&scaron;enja ostavke na predsjedničku dužnost, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće vlade kao ni premijer.
" Upozorili smo18. marta Milanovića da njegovo kandidovanje, te isticanje njega kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem i načelom podjele vlasti. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku, ako se kandiduje ili nastupa u javnosti kao budući kandidat.
Pozivali smo njega i SDP da odmah prestanu s aktivnostima, u skladu s Ustavom. Rečeno je i da će cijeli proces izbora biti pod strogim nadzorom...Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao prema upustvima, a Milanović se stavio u položaj sudionika izbora", kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav &Scaron;eparović.
&Scaron;eparović je rekao i da Milanović ne može biti mandatar Vlade ni premijer.
"Iako nije podnio ostavku, Milanović je nastupao kao kandidat. Takvim izjavama ne samo da nije po&scaron;tovao upozorenja suda, nego je doveo u pitanje vladavinu prava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da se predsjednik svojim izjavama i pona&scaron;anjem, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade, rekao je &Scaron;eparović.
Na pitanje novinarke može li Milanović dati ostavku, pa biti mandatar, &Scaron;eparović je odgovorio da je on pravovremeno upozoren.
"On ostavku nije podnio i sada je gotovo. Ne može vi&scaron;e biti mandatar, Ustavni sud bi takvu odluku mogao poni&scaron;titi", navodi &Scaron;eparović.
Na pitanje &scaron;to ako Milanović nastavi da ignori&scaron;e upozorenja, kazao je kako će u slučaju potrebe Ustavni sud donijeti posebnu odluku.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer

ČAK I AKO SADA PODNESE OSTAVKU

Najmanje 12 osoba poginulo je u snažnom zemljotresu jačine 6,9 stepeni po Rihterovoj skali koji je pogodio obalu Ekvadora, saop&scaron;tio je predsednik te zemlje Giljermo Laso.
Sistem upozorenja SAD saop&scaron;tio je da nakon zemljotresa ne prijeti opasnost od cunamija.
Zemljotres koji je pogodio obalu Ekvadora, bio je na dubini od 10 kilometara, prenosi Rojters navode EMSC. U medijima, međutim, različiti su podaci o jačini zemljotresa &ndash; od 6,5 do 6,7 stepeni po Rihteru.
Epicentar je bio na oko 60 kilometara sjeverno od Mačale i oko 20 kilometara sjeverozapadno od Naranjala u Ekvadoru.
<blockquote class="twitter-tweet">
⚡️Destruction in Ecuador after 6.9M earthquake. <a href="https://t.co/GQQ20dsjsb">pic.twitter.com/GQQ20dsjsb</a>
&mdash; War Monitor (@WarMonitors) <a href="https://twitter.com/WarMonitors/status/1637171392549462017?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2023</a></blockquote>
U potresu su o&scaron;tećeni stambeni objekti, a brojni uspaničeni građani iza&scaron;li su na ulice, prenosi AP.
Sekretarijat za upravljanje rizicima Ekvadora saop&scaron;tio je da se zid sru&scaron;io na vozilo, pri čemu je jedna osoba poginula u gradu Kuenka. U zajednici Mačala, tri osobe su poginule, a vi&scaron;e objekata se sru&scaron;ilo, uključujući dvospratnu kuću i pristani&scaron;te, dok je vi&scaron;e naselja ostalo bez struje.
U Gvajakilu, oko 270 kilometara jugozapadno od glavnog grada Kita, vlasti su prijavile o&scaron;tećenja na zgradama i kućama, kao i neke uru&scaron;ene zidove.
Vlasti su naredile zatvaranje tri tunela za vozila.

Snažan zemljotres uzdrmao Ekvador, najmanje 12 osoba poginulo