Globus

U beogradskoj op&scaron;tini Surčin pronađeno je tijelo mu&scaron;karca.
Kako je rečeno za N1, sumnja se da je u toj kući prethodno do&scaron;lo do eksplozije.
Nesrećan slučaj desio se u naselju Bečmen, u kući.
Za sada nema vi&scaron;e detalja jer su policija i tužila&scaron;tvo na terenu i u toku je uviđaj.

Srbija: Muškarac pronađen mrtav u kući, sumnja se na eksploziju

U SURČINU

Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Kijev primio od SAD nacrt bezbjednosnih garancija i da će dodati svoje predloge. &Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin saop&scaron;tio je da ruska vojska brzo napreduje u Zaporo&scaron;koj oblasti i da se bezbjednosna zona u pograničnim regionima Ukrajine uspostavlja po planu.
Ukrajina je primila i obrađivaće nacrt bezbjednosnih garancija od SAD, dodajući svoje predloge, potvrdio je Zelenski i napomenuo da bi pitanje mogućih kompromisa o teritorijalnim pitanjima trebalo da rije&scaron;i mirno narod Ukrajine &ndash; u formatu izbora ili referenduma.&nbsp;
Po pitanju rje&scaron;enja za Donbas iz Kijeva stižu kontradiktorne informacije. Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak rekao je za francuski Mond da je Kijev prihvatio ključni element u pregovorima sa SAD i Rusijom, odnosno da je pristao na uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu.
Međutim, prema riječima Zelenskog, &ldquo;postoji problem&rdquo; u tome kako američka strana vidi rje&scaron;enje.
&ldquo;Oni vide kako se ukrajinske trupe povlače iz Donjecke oblasti, a kompromis izgleda da ruske trupe neće ući na ovu teritoriju. Ne znaju ko će upravljati ovom teritorijom, koju već nazivaju slobodnom ekonomskom zonom ili demilitarizovanom zonom&rdquo;, ukazuje Zelenski.
Poručuje da nije sigurno da će Kijev prihvatiti takav kompromis, jer ističe da Ukrajini moraju dati &ldquo;pravedan kompromis&rdquo;.
Lavrov: Rusija nema namjeru da napadne Evropu, spremna da zakonski učvrsti garanciju
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nema namjeru da napadne Evropu i da je spremna da to zvanično dokumentuje.
Napomenuo da je sama Moskva ranije predložila dijalog o panevropskim bezbjednosnim pitanjima i da je spremna da to učini sada ako su njeni strani partneri spremni da "sednu i ozbiljno razgovaraju" o tim pitanjima.
"&Scaron;to se tiče zabrinutosti Evrope u vezi sa Ruskom Federacijom, na&scaron;ih planova, na&scaron;ih misli, ne mogu da razumijem motive koji vode evropske lidere. Mi ne gajimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je to jasno stavio do znanja, nikakve agresivne planove protiv članica NATO- a ili EU. Spremni smo da formalizujemo relevantne garancije u pisanoj formi, u pravnom dokumentu", istakao je Lavrov, prenosi Gazeta.ru.
Lavrov je naglasio da takve garancije moraju da budu obostrano dogovorene.
Istovremeno,je naveo da Moskva stoji iza svojih reči, dok je "druga strana angažovana u otvoreno militarističkom besu".
Lavrov je upozorio da "ako Evropa odluči da se bori, Rusija je spremna čak i sada".
Koalicija voljnih razgovarala o zamrznutim ruskim sredstvima
Lideri zemalja iz grupe "Koalicija voljnih" razgovarali su na virtuelnom sastanku o napretku u mobilisanju zamrznutih ruskih državnih sredstava, saop&scaron;tila je kancelarija britanskog premijera Kira Starmera.
Lideri su se saglasili da je američki predlog za mir "prelomni trenutak" za Ukrajinu.
Sastanak je održan dan nakon &scaron;to su Velika Britanija, Francuska i Njemačka razgovarale sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o najnovijoj američkoj inicijativi za mirovni sporazum kojim bi se okončao rat u Ukrajini.
Bijela kuća je saop&scaron;tila da američki predsjednik Donald Tramp aktivno radi na rje&scaron;avanju sukoba između Rusije i Ukrajine, ali da je frustriran neefikasno&scaron;ću odvojenih pregovora s Rusijom i Ukrajinom.
Na frontu, ruske snage saop&scaron;tavaju da su preuzele potpunu kontrolu nad gradom Severskom u Donjeckoj oblasti, čime su, kako ističu, stvoreni uslovi za ofanzivu ka Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji.

&nbsp;

Zelenski: Dobili smo nacrt bezbjednosnih garancija od SAD

RAT U UKRAJINI

Južnokorejski preduzetnik i osnivač &bdquo;Terraform Labs&rdquo;, Do Kvon (34), osuđen je pred američkim saveznim sudom u Njujorku na 15 godina zatvora zbog prevare i zavjere.
Američki okružni sudija Pol Engelmejer donio je presudu na Menhetnu, dok su tužioci tražili najmanje 12 godina zatvora, navodeći da je pad &bdquo;Terraֲ&rdquo; kriptovalute izazvao milijarde dolara gubitaka i domino efekat kriza na trži&scaron;tu digitalnih tokena.
Kvonovi advokati tražili su maksimalno pet godina, kako bi mogao da se vrati u Južnu Koreju i suoči s lokalnim krivičnim prijavama.
Kvon je optužen za devet krivičnih djela, uključujući prevaru sa hartijama od vrijednosti, elektronsku prevaru, prevaru sa robama i zavjereničko pranje novca.
Kvon je kreirao kriptovalute &bdquo;Terra USD&rdquo; i &bdquo;Luna&rdquo;, koje su 2022. godine izgubile oko 40 milijardi dolara vrijednosti, i ranije se izjasnio krivim, priznajući da je obmanjivao investitore u vezi sa stabilno&scaron;ću jedne od svojih valuta tokom neizvjesnih perioda trži&scaron;ta.
Optužba je tvrdila da je Kvon 2021. obmanjivao investitore u vezi sa &bdquo;TerraUSD&rdquo;, takozvanim stabilnim kovensom, koji je trebalo da održava vrijednost od jednog dolara.
Kada je vrijednost kovensa pala ispod tog nivoa, Kvon je tvrdio da je algoritam &bdquo;Terra Protokol&rdquo; vratio cijenu, dok je zapravo angažovao firmu za visokofrekventno trgovanje da tajno kupi milione dolara tokena i vje&scaron;tački održi njegovu vrijednost. Kao dio nagodbe sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berze, Kvon je 2024. pristao da plati 80 miliona dolara i bude zabranjen u kripto transakcijama, u okviru ukupne nagodbe od 4,55 milijardi dolara, prenosi Tanjug.
On se,takođe, suočava sa optužbama u Južnoj Koreji, a tužioci neće osporavati njegovu potencijalnu molbu za prebacivanje u inostranstvo nakon &scaron;to odsluži polovinu kazne u SAD.

Do Kvon osuđen na 15 godina zatvora

OPTUŽEN ZA DEVET KRIVIČNIH DJELA

Pitanje mogućih kompromisa oko teritorijalnih pitanja trebalo bi da rije&scaron;i mirno narod Ukrajine - u formatu izbora ili referenduma, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski.
"Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje. U formatu izbora ili u formatu referenduma, ali mora postojati stav naroda Ukrajine", istakao je Zelenski.
Naglasio je da mnogo toga zavisi od ukrajinske vojske.
"&Scaron;ta ukrajinska vojska može da odvrati, kako može da stoji, gdje može da uni&scaron;ti okupatora. To utiče na cijelu diplomatsku strukturu", naglasio je predsjednik.
Rekao je da je "kompromisna vizija" Sjedinjenih Država u vezi s kontrolom nad Donbasom koji trenutno kontroli&scaron;e Ukrajina da se njene trupe povuku sa teritorije Donjecke oblasti, a da ruske trupe tamo ne ulaze.
Naglasio je da Rusija želi da preuzme kontrolu nad cijelim Donbasom - a da Ukrajina to ne prihvata.
"Amerikanci traže neki format. Razgovarali su o pitanju slobodne ekonomske zone. Amerikanci je tako zovu, a Rusi je zovu demilitarizovana zona", rekao je Zelenski.

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima treba da odluče Ukrajinci na referendumu ili izborima

SAOPŠTIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

SAD su zaplijenile tanker blizu Venecuele, potvrdo je&nbsp;američki presjednik Donald Tramp.
<blockquote class="twitter-tweet">
Today, the Federal Bureau of Investigation, Homeland Security Investigations, and the United States Coast Guard, with support from the Department of War, executed a seizure warrant for a crude oil tanker used to transport sanctioned oil from Venezuela and Iran. For multiple&hellip; <a href="https://t.co/dNr0oAGl5x">pic.twitter.com/dNr0oAGl5x</a>
&mdash; Attorney General Pamela Bondi (@AGPamBondi) <a href="https://twitter.com/AGPamBondi/status/1998875795151024337?ref_src=twsrc%5Etfw">December 10, 2025</a></blockquote>
"Kao &scaron;to vjerovatno znate, zaplijenili smo tanker na obali Venecuele, veliki&hellip; zapravo najveći ikada zaplenjen&hellip; ", rekao je Donald Tramp.
Kazao je da je taker zapljenjen iz "vrlo dobrog razloga".
Novinska agencija Rojters navodi trojicu anonimnih zvaničnika SAD koji tvrde da je tanker sa naftom zaplijenjen u blizini obale Venecuele u operaciji kojom je upravljao američka Obalska straža.
Američki predsjednik nije iznio dodatne detalje o tome za&scaron;to je plovilo zaplijenjeno ili gdje je bilo usmjereno.

Tramp: Zaplijenjen najveći ikada tanker za naftu kod obala Venecuele

POTVRDIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći oborile su 287 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Generalna skup&scaron;tina Ujedinjenih nacija usvojila je ukrajinsku rezoluciju o Černobilju zbog ruskog napada u februaru koji je, navodi se, ugrozio decenije međunarodnog napretka u obezbeđivanju bezbednosti objekta.

Rusija: Uni&scaron;teno blizu 300 dronova tokom noći
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći oborile su 287 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane.
Ruske snage su najvi&scaron;e, ukupno 118 bespilotnih letjelica, oborile u Brjanskoj oblasti, a po 40 u Kalu&scaron;koj i Moskovskoj oblasti, uključujući 32 drona koji su letjeli ka ruskoj prijestonici.
Navedeno je jo&scaron; da je jo&scaron; 27 dronova oboreno u Tulskoj oblasti, 19 u Novgorodskoj oblasti, 11 u Jaroslavskoj oblasti, i deset u Lipeckoj oblasti.
&Scaron;est dronova je uni&scaron;teno iznad Smolenske oblasti, po pet iznad Kurske i Orlovske oblasti, četiri iznad Voronje&scaron;ke oblasti i dva iznad Rjazanjske oblasti, dodalo je rusko Ministarstvo.

GS UN usvojila ukrajinsku rezoluciju o Černobilju
Generalna skup&scaron;tina Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju &ldquo;Jačanje međunarodne saradnje i koordinacija napora za proučavanje, ublažavanje i minimiziranje posljedica katastrofe u Černobilju&rdquo;, koju su inicirale Ukrajina i grupa država.
Za dokument je glasalo 97 zemalja, osam je bilo &ldquo;protiv&rdquo;, a 39 &ldquo;uzdržano&rdquo;.
Protiv su glasale Rusija, Bjelorusija, Kina, Sjeverna Koreja, Nikaragva, Niger i Sjedinjene Američke Države.
Rezolucija prepoznaje dugoročne posljedice nesreće, potrebe pogođenih zajednica i značaj uloge UN, posebno Programa za razvoj, u kratkoročnom i dugoročnom oporavku.
U dokumentu se izražava &ldquo;duboka zabrinutost&rdquo; zbog o&scaron;tećenja novog bezbjednosne kupole iznad uni&scaron;tenog energetskog bloka Černobilja 14. februara 2025. godine, usljed napada ruskog drona, &scaron;to je, kako se navodi, ugrozilo decenije međunarodnog napretka u obezbjeđivanju bezbjednosti objekta.
Rezolucija poziva međunarodnu zajednicu da podrži obnovu i jačanje saradnje u vezi sa Černobiljem.
Dokument predviđa i izmjene u pisanju imena Černobilj na engleskom jeziku prema ukrajinskoj transliteraciji (Čornobilj), &scaron;to uključuje korekciju naziva Međunarodnog dana sjećanja na katastrofu u Černobilju, koji se obilježava 26. aprila.
Oborena 32 drona iznad Moskve
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tile su tokom noći 32 drona koji su letjeli ka Moskvi, objavio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin na dru&scaron;tvenim mrežama.
Dodao je da &ldquo;službe za vanredne situacije rade na mjestu pada&rdquo;.
Svi moskovski aerodromi, &Scaron;eremetjevo, Domodedovo, Vnukovo i Žukovski, uveli su ograničenja na dolaske i odlaske aviona, koja su bila na snazi približno sedam sati, saop&scaron;tile su ruske vlasti.
Desetine aviona su preusmjerene na alternativne aerodrome. Avio-kompanije &ldquo;Aeroflot&rdquo;, &ldquo;Pobeda&rdquo; i &ldquo;Rosija&rdquo; objavile su otkazivanje ili ka&scaron;njenja letova.
&Scaron;ef Pogranične uprave Federalne službe bezbjednosti za Sankt Peterburg i Lenjingradsku oblast Vladimir Korecki saop&scaron;tio je da su vojne snage NATO-a počele da koriste &ldquo;letjeće radare&rdquo; &ndash; avione za rano upozoravanje i kontrolu u vazduhu za izviđačke misije u blizini arktičke granice Rusije.
Ukrajinski dronovi nanijeli su značajnu &scaron;tetu &ldquo;Da&scaron;anu&rdquo;, tankeru ruske &ldquo;flote u senci&rdquo; u Crnom moru, prenio je Ukrinform.
Lideri Velike Britanije, Francuske i Njemačke razgovarali su telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o tekućim mirovnim pregovorima za Ukrajinu koje predvode SAD.
Jelisejska palata je saop&scaron;tila da će lideri takozvane grupe &ldquo;Koalicije voljnih&rdquo;, zemalja koje podržavaju Ukrajinu, održati danas novi sastanak putem video poziva, kojem će prisustvovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija radi na postizanju mira u Ukrajini, a ne primirja.
Peskov je na izjave Zelenskog o spremnosti Kijeva za &ldquo;energetsko primirje&rdquo; rekao da Moskva želi održiv, garantovan i dugoročni mir, postignut potpisivanjem relevantnih dokumenata.
Na frontu sukobi ne prestaju. U ruskom napadu na Odesku oblast o&scaron;tećen je infrastrukturni objekat, objavio je &scaron;ef regionalne državne administracije Oleg Kiper.
Vazduhoplovstvo Ukrajine saop&scaron;tilo je da su njihove snage neutralisale 50 od 80 ruskih dronova.

Rusija: Uništeno skoro 300 dronova tokom noći; GS UN usvojila ukrajinsku rezoluciju o Černobilju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme do&scaron;lo", iako ukrajinski ustav ne dopu&scaron;ta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodi&scaron;nji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
"Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s na&scaron;im evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora", rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome jo&scaron; nije razgovarao s Trampom.
"Lično imam volju i spremnost za to", poručio je Zelenski.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz obja&scaron;njenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdu&scaron;nih napada &scaron;irom države, hiljada vojnika na boji&scaron;nici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

"SAD I DRUGI EVROPSKI PARTNERI"

Dvije četvorospratnice sru&scaron;ile su se u marokanskom gradu Fesu, usmrtiv&scaron;i 19 osoba, saop&scaron;tile su lokalne vlasti.
Marokanska državna novinska agencija izvijestila je da je u dvije&nbsp;stambene zgrade smje&scaron;teno osam porodica.
&Scaron;esnaest ljudi je povrijeđeno u uru&scaron;avanju i poslato je na liječenje u obližnju bolnicu.
Vlasti su saop&scaron;tile da je naselje evakuisano i da su potraga i spasavanje u toku.
Nije poznato &scaron;ta je uzrokovalo uru&scaron;avanje niti koliko se osoba trenutno vodi kao nestalo.
Fes je drugi po veličini grad u Maroku i jedan od domać́ina ovogodi&scaron;njeg Kupa afričkih nacija te Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030.

Tragedija u Maroku: Dvije zgrade se srušile, 19 osoba poginulo

NIJE POZNATO ŠTA JE UZROKOVALO URUŠAVANJE

Jedna osoba je ubijena, a druga je te&scaron;ko ranjena u pucnjavi na Državnom univerzitetu u Kentakiju, saop&scaron;tile su lokalne vlasti u&nbsp; Frankfortu.
Obje osobe su studenti Državnog univerziteta Kentakija, ali osumnjičeni napadač nije, prenio je CBS.
Pucnjava se dogodila ispred studentskog doma Jang Hol, na južnoj strani univerzitetskog kampusa, saop&scaron;tile su lokalne vlasti i potvrdile da je osumnjičeni uhap&scaron;en i kasnije identifikovan kao Džejkob Li Bard iz Evansvila, u Indijani.
Guverner Kentakija Endi Be&scaron;ir i pomoćnik &scaron;efa policije Frankforta Skot Trejsi opisali su pucnjavu kao izolovan incident.
&nbsp;
&nbsp;

Jedna osoba ubijena, druga teško ranjena u pucnjavi na univerzitetu u SAD

PUCNJAVA SE DOGODILA ISPRED STUDENTSKOG DOMA

Raspadajuća grupa nacija, koju vode slabi lideri, opis je koji je američki predsjednik Donald Tramp upotrebio za Evropsku uniju i vođe te organizacije, nastavljajući o&scaron;tru tiradu protiv dojučera&scaron;njih evropskih saveznika, koji je početkom decembra počeo novom strategijom nacionalne bezbjednosti.
&rdquo;Mislim da su slabi, ali takođe mislim da žele da budu politički korektni. Mislim da ne znaju &scaron;ta rade. Evropa ne zna &scaron;ta radi&rdquo;, rekao je Tramp u intrevjuu američkom Politiku.
Trampova tirada o slabostima EU uslijedila je svega dan po&scaron;to su se lideri Britanije, Francuske i Nemačke sastali sa Volodimirom Zelenskim u Londonu, gdje su podržali odbijanje ukrajinskog predsjednika da mir sa Rusijom plati teritorijama.
Tramp je, pak, ocijenio da je pobjeda Rusije u ovom ratu neizbežna, tvrdeći da Zelenski nije ni pročitao mirovni plan koji su mu ispostavile Sjedinjene Države.
&rdquo;Bilo bi lijepo da je pročitao. Znate, mnogo ljudi umire. Tako da bi bilo zaista lijepo da pročita&rdquo;, rekao je Tramp.
Zelenski je, suočen sa ultimatumom koji su mu nedavno ispostavili američki izaslanici, rekao da je spreman za izbore, ali da su glasanju moraju da prethode promjene izbornih zakona i ozbiljne bezbednosne garancije.
Na te&scaron;ke riječi Donalda Trampa, do sada, donekle je odgovorio jedino njemački kancelar Fridrih Merc, koji je djelova nove američke strategije nazvao neprihvatljivim.
&rdquo;Nema potrebe da sada Amerikanci spasavaju demokratiju u Evropi. Ukoliko bude potrebe, to ćemo sami učiniti&rdquo;, rekao je njemački kancelar.
Po&scaron;to je Evropsku uniju nazvao organizacijom koja se raspada, Tramp je bio jo&scaron; že&scaron;ći prema liderima evropskih zemalja, osim u slučaju mađarskog premijera Viktora Orbana.
&rdquo;Sve ih volim i nemam istinskih protivnika. Neki od njih su mi prijatelji&hellip; Znam lo&scaron;e lidere, znam inteligentne i znam glupe lidere. Neki su zaista glupi&rdquo;, rekao je Tramp.
Trampov svjetski poredak je opasnost za Evropu, ocijenio je Frankfurter algemajne cajtung, navodeći da stav američkog predsjednika predstavlja kulminaciju strate&scaron;kog zamora koji je počeo u vrijeme njegovih prethodnika.
Naslovi frankfurtskih novina, su&scaron;tinski, bili su samo odjek komentara na Trampovu strategiju koje je iznio predsednik Evropskog savjeta, Antonio Kosta koji je dokument Bijele kuće nazvao &rdquo;seizmičkom promjenom transatlantskih odnosa&rdquo;.
Kosta je rekao da Evropa i Tramp od ranije nijesu saglasni oko niza pitanja, poput klimatskih promjena, ali da nova američka strategija pre&scaron;la sve granice i predstavlja mije&scaron;anje u unutra&scaron;nja pitanja članica Unije.
&rdquo;Signali da će Va&scaron;ington podržati nacionalističke snage su neprihvatljivi&rdquo;, rekao je Kosta.
Niz evropskih zvaničnika ocijenio je da Trampov mirovni plan za Ukrajinu previ&scaron;e podržava ruske interese, snažno podržavajući Zelenskog u nastojanjima da, na koncu, dobije dodatne ustupke.
Takav stav EU izazvao je reakcije u Va&scaron;ingtonu, koji je u nekoliko navrata nagovijestio da bi mogao odustati od daljeg uče&scaron;ća u mirovnoj diplomatiji i ostaviti Ukrajinu i evropske saveznike da se sami nose sa Rusijom.
Izjave koje se odnose na slabljenje EU, Tramp je objasnio nedovoljnom odlučno&scaron;ću evropskih država da zaustave nekontrolisano useljavanje iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Tramp nastavio napade na EU: "Raspadajuća organizacija slabih lidera"

"EVROPA NE ZNA ŠTA RADI”

Poplave koje su sinoć i jutros pogodile područje Bosne i Hercegovine veliku materijalnu &scaron;tetu nanijele su brojnim mjestima, a u svemu je najgore pro&scaron;lo područje Jablanice.
Brojna mehanizacija te ljudstvo nalaze se na ovom terenu od ranog jutra te poku&scaron;avaju doći do dijelova koji su najvi&scaron;e pogođeni poplavama, a gdje su bujice odnijele i čitave kuće.
Magistralni kao i lokalni putevi i dalje su na ovom dijelu blokirani, a stanovnici Donje Jablanice najvi&scaron;e ističu kako su im u ovom trenutku potrebne svijeće i pitka voda.
Nadležne službe su za sada obavijestile javnost kako je na ovom području poginulo 16 osoba, a strahuje se da ih ispod ru&scaron;evina ima jo&scaron;.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Ql17jTcmxNU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Snimak Donje Jablanice iz vazduha: Nakon stravičnih poplava mjesto izgleda neprepoznatljivo