Globus

Opozicione stranke u južnokorejskom parlamentu saop&scaron;tile su danas da su podnijele zahtjev za opoziv predsjednika Jun Suk Jeola nakon njegovog neuspjelog poku&scaron;aja da uvede vanredno stanje.
Poslanici će naknadno odlučiti o datumu glasanja o tom prijedlogu, a koje bi moglo da se održi već u petak, rekli su predstavnici &scaron;est opozicionih partija na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol izjavio je sinoć da će biti ukinuto vanredno stanje koje je proglasio tokom dana.
On je rekao da će vojne snage raspoređene u Seulu biti povučene.
Prethodno je parlament, kojim dominira opozicija, odbacio njegovu odluku o uvođenju vanrednog stanja.
Predsjednik je proglasio vanredno stanje, optužujući opoziciju da kontroli&scaron;e parlament, simpati&scaron;e Sjevernu Koreju i parali&scaron;e vladu antidržavnim aktivnostima.

Opozicija podnijela zahtjev za opoziv predsjednika Južne Koreje

NAKON NJEGOVOG NEUSPJELOG POKUŠAJA DA UVEDE VANREDNO STANJE

Advokati Donalda Trampa podnijeli su formalni zahtjev za odbacivanje krivičnog slučaja u vezi s isplatama porno zvijezdi za ćutanje, optužujući tužioce za političku pristrasnost. U svom argumentu, pozvali su se na nedavnu odluku predsjednika Džoa Bajdena da pomiluje svog sina Hantera, optuženog za poreske i oružane prekr&scaron;aje.
"Predsjednik Bajden je izjavio da je njegov sin selektivno i nepravedno gonjen, te da je do&scaron;lo do 'grube političke zloupotrebe pravnog procesa'," navodi se u podnesku Trampovih advokata.
Zahtjev dolazi nakon &scaron;to je sudija Huan Merčan 22. novembra neograničeno odgodio izricanje presude u ovom slučaju, omogućiv&scaron;i objema stranama da iznesu nove argumente u svjetlu Trampove pobjede na nedavnim predsjedničkim izborima.
Trampov tim tvrdi da nastavak postupka naru&scaron;ava funkcionisanje federalne vlade i kr&scaron;i doktrinu imuniteta predsjednika, koja ga, kao predsjednika na dužnosti ili izabranog predsjednika, &scaron;titi od krivičnog gonjenja.
Slučaj se odnosi na isplate od 130.000 dolara glumici filmova za odrasle, Stormi Danijels, koje je navodno sproveo Trampov biv&scaron;i advokat Majkl Koen kako bi spriječio otkrivanje navodne afere iz 2006. Tužioci tvrde da je Tramp falsifikovao poslovne evidencije kako bi ove uplate prikazao kao pravne tro&scaron;kove.
Advokati su, takođe, pozvali sud da u potpunosti obustavi postupak, nagla&scaron;avajući kako bi odlaganje presude za četiri godine bilo neprihvatljivo.
Menhetan tužila&scaron;tvo prethodno je predložilo privremenu obustavu procesa do kraja Trampovog predsjedničkog mandata, ali Trampov tim insistira na trenutnom odbacivanju slučaja.
Odluka o sudbini ovog postupka očekuje se u narednim sedmicama.

Tramp se pozvao na Bajdenov potez, traži da se i protiv njega odbace optužbe

POZVALI SU SE NA ODLUKU AKTUELNOG PREDSJEDNIKA DA POMILUJE  SINA

Ka&scaron; Patel je godinama dobro poznat u okruženju Donalda Trampa kao lojalni pristalica koji dijeli skepticizam novoizabranog predsjednika prema Federalnom istražnom birou (FBI) i obavje&scaron;tajnoj zajednici. Ali Patel se sada na&scaron;ao u centru pažnje javnosti i Kongresa, jer ga je Tramp predložio da vodi FBI.
Dok se priprema za mukotrpnu i vjerovatno dugotrajnu borbu za potvrđivanje u Senatu, Patel može da očekuje pitanja o lojalnosti Trampu, već i zbog svog uvjerenja - otkrivenog tokom pro&scaron;le godine u intervjuima i njegovoj sopstvenoj knjizi - da bi FBI trebalo da bude radikalno reformisan.
Evo pogleda na ono &scaron;to je predložio za glavnu državnu federalnu agenciju za sprovođenje zakona, uz otvoreno pitanje koliko će on to sam zapravo slijediti:
Razmi&scaron;lja o zatvaranju centrale u Va&scaron;ingtonu
Prvi zaposleni u FBI uselili su se u sada&scaron;nje sjedi&scaron;te u Pensilvanija aveniji prije 50 godina. U zgradu su od tada smje&scaron;tani nadzornici i ljudi koji donose odluke koje se tiču kancelarija Biroa &scaron;irom zemlje i inostranstva.
Ali ako Patel bude sproveo &scaron;ta je najavio, zgrada koja nosi ime Džeja Edgara Huvera bi mogla da bude zatvorena, a zaposleni raspoređeni po drugim kancelarijama.
"Zatvorio bih zgradu FBI Huver prvog dana i ponovo je otvorio sljedećeg dana kao muzej 'duboke države'", rekao je Patel u septembarskom intervjuu za podkast "&Scaron;on Keli &scaron;ou". "Onda bih uzeo 7.000 zaposlenih koji rade u toj zgradi i poslao ih &scaron;irom Amerike da jure kriminalce. Budite 'panduri'. Vi ste policajci - idite i budite policajci".
Sprovođene takvog plana bi nesumnjivo podrazumijevalo pravne, logističke i birokratske prepreke.
U knjizi izdatoj pro&scaron;le godine, "Vladini gangsteri: Duboka država, istina i bitka za na&scaron;u demokratiju", on je predložio skromniju reformu preseljenja centrale iz Va&scaron;ingtona "kako bi se spriječilo zarobljavanje institucije" (prema definiciji - tendencija zaposlenih u velikim institucijama da se fokusiraju na sopstvene agende, umjesto ciljeve organizacije) "i obuzdalo angažovanje rukovodstva FBI u političkim igrama".
Kako to biva, dugoročna namjena zgrade se mijenja bez obzira na tranziciju rukovodstva. Administracija za op&scaron;te službe pro&scaron;le godine je odabrala Grinbelt, Merilend, kao lokaciju za novo sjedi&scaron;te, ali sada&scaron;nji direktor FBI Kristofer Rej izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog sukoba interesa u procesu odabira lokacije.
O "pronalaženju zavjerenika" u vladi i medijima
U pro&scaron;logodi&scaron;njem intervjuu sa konzervativnim strategom Stivom Benonom, Patel je ponovio neistine o predsjedniku Džou Bajdenu i ukradenim izborima 2020.
"Ići ćemo na ljude u medijima koji su lagali američkim građanima, koji su pomogli Džo Bajdenu da namije&scaron;ta predsjedničke izbore", rekao je Patel. Isto važi i za navodne "zavjerenike" unutar federalne vlade, rekao je.
Nije sasvim jasno &scaron;ta on time predviđa, ali u mjeri u kojoj Patel želi da olak&scaron;a vladi da se obračuna sa zvaničnicima koji otkrivaju osjetljive informacije i novinarima koji ih primaju, to zvuči kao da bi podržao preokret od sada&scaron;nje politike Sekretarijata za pravosuđe koja generalno zabranjuje tužiocima da oduzimaju snimke od novinara u istragama o curenja informacija.
Tu politiku sproveo je 2021. sekretar za pravosuđe Merik Garland nakon negodovanja zbog otkrića da je Sekretarijat tokom Trampove administracije pribavljao zapise telefonskih razgovora novinara u okviru istraga o tome ko je odavao vladine tajne.
Sam Patel je rekao da tek treba da se utvrdi da li će takav obračun biti sproveden građanski ili krivičnom. Njegova knjiga uključuje nekoliko stranica pobrojanih biv&scaron;ih zvaničnika FBI-a, Sekretarijata za pravosuđe i drugih federalnih agencija za koje je identifikovao da su dio "Izvr&scaron;ne vlasti duboke države".
Prema sopstvenim smjernicama FBI, kriminalne istrage ne mogu biti ukorijenjene u proizvoljnim ili neosnovanim spekulacijama, već umjesto toga moraju imati svrhu ovla&scaron;ćenog otkrivanja ili prekidanja kriminalne aktivnosti.
I dok FBI vodi istrage, odgovornost za podno&scaron;enje federalnih optužbi ili podno&scaron;enje tužbe u ime federane vlade pada na Sekretarijat za pravosuđe.
Tramp namjerava da za sekretarku za pavosuđe predloži biv&scaron;u državnu tužiteljku Floride Pam Bondi.
On želi "veliku, veliku" reformu nadzora
Patel je bio žestoki kritičar FBI-jevog kori&scaron;ćenja svojih organa za nadzor u skladu sa Zakonom o nadzoru stranih obavje&scaron;tajnih službi, a u svom intervjuu za "&Scaron;on Keli" je pozvao na "veliku, veliku reformu."
Ta pozicija ga povezuje i sa ljevičarskim građanskim libertarijancima koji su dugo bili skeptični prema moći vlade i sa Trampovim pristalicama ogorčenim zbog dobro dokumentovanih nepravilnostima u nadzoru tokom istrage FBI-ja o potencijalnim vezama između Rusije i Trampove kampanje 2016.
Ali to ga odvaja daleko od rukovodstva FBI-ja, koje je naglasilo potrebu da Biro zadrži svoju sposobnost da nadzire osumnjičene &scaron;pijune i teroriste, čak i uz sprovođenje korektivnih koraka za ispravljanje ranijih zloupotreba.
Ako bude potvrđeno, Patel bi preuzeo FBI usred kontinuirane debate o posebno spornoj odredbi FISA poznatoj kao Odjeljak 702, koja dozvoljava Sjedinjenim Državama da bez naloga prikupljaju komunikacije neamerikanaca koji se nalaze izvan zemlje zbog sakupljanja stranih obavje&scaron;tajnih podataka.
Bajden je u aprilu potpisao dvogodi&scaron;nje produženje ovla&scaron;ćenja nakon žestokog spora u Kongresu oko toga da li FBI treba da bude ograničen na to da program koristi samo za traženje podataka o Amerikanacima.
Iako se FBI može pohvaliti visokom stopom po&scaron;tovanja pravila, analitičari su okrivljeni za niz zloupotreba i gre&scaron;aka, uključujući nepropisno traženje informacija u bazi obavje&scaron;tajnih podataka o Amerikancima ili drugima u SAD, uključujući člana Kongresa i učesnike protesta za rasnu pravdu 2020. i nereda 6. januara 2021. u američkom Kapitolu.
Patel je jasno stavio do znanja da prezire ideju o glasanju za ponovno odobrenje.
"Po&scaron;to je budžet FISA bio u ovom ciklusu, tražili smo od Kongresa da to popravi. A znate li &scaron;ta je većina u Domu, gdje su radili republikanci? Savili su kičmu. Oni su za to (ponovo dali ovla&scaron;ćenje)", rekao je Patel.
U svojoj knjizi, Patel je rekao da federalni branilac treba da bude prisutan kako bi se zalagao za prava optuženih u svim sudskim postupcima FISA, &scaron;to je odstupanje od statusa kvo.
Poziva na smanjenje veličine obavje&scaron;tajne zajednice
Patel se zalagao za smanjenje obavje&scaron;tajne zajednice federalne vlade, uključujući CIA i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (NSA)
Kada je riječ o FBI-u, on je pro&scaron;le godine rekao da bi podržao da se "intel &scaron;opovi" ovog biroa odvoje od ostalih aktivnosti u borbi protiv kriminala.
Nije jasno kako bi to tačno namjeravao da uradi s obzirom da FBI-jeve operacije prikupljanja obavje&scaron;tajnih podataka čine ključni dio mandata i budžeta Biroa. Rej, koji je na tom poslu sedam godina, takođe je nedavno upozorio na povećanu opasnost od međunarodnog i domaćeg terorizma.
Poslije napada 11. septembra 2001. godine, tada&scaron;nji direktor FBI-ja Robert Miler suočio se sa pozivima nekih u Kongresu koji su smatrali da bi FBI trebalo da se podijeli i da se formira nova domaćom obavje&scaron;tajnom agencijom koja bi bila stvorena nakon nje.
Ideja je zamrla, a Miler je uložio nove resurse u transformaciju onoga &scaron;to je decenijama bila prvenstveno domaća agencija za sprovođenje zakona u instituciju za prikupljanje obavje&scaron;tajnih podataka podjednako fokusiranu na borbu protiv terorizma, &scaron;pijuna i stranih prijetnji.
Frenk Montoja mlađi, penzionisani visoki zvaničnik FBI koji je bio direktor kancelarije Nacionalne izvr&scaron;ne kontraobavje&scaron;tajne službe, rekao je da se nije saglasan sa idejom o razbijanju FBI-jevih "obavje&scaron;tajnih &scaron;opova" i smatra da je to način da se omalovaži Biro.
&nbsp;

Kako će izgledati FBI i šta Trampov kandidat Patel želi da uradi?

GODINAMA DOBRO POZNAT U OKRUŽENJU TRAMPA KAO LOJALNI PRISTALICA

Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je u Damasku ubila visokog zvaničnika libanske militantne grupe Hezbolah Salmana Džumu, koji je bio odgovoran za veze sa sirijskom vojskom. Sirijski pobunjenici napali su grad Hama, prijeteći da odsjeku vladine trupe od ključne rute koja povezuje prijestonicu Damask sa Alepom.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da je njegova država posvećena sporazumu o prekidu vatre sa Hezbolahom, ali je upozorio da to ne znači da je rat zavr&scaron;en.
Zvaničnici u Bejrutu pozvali su Va&scaron;ington i Pariz da izvr&scaron;e pritisak na Izrael da po&scaron;tuje sporazum o primirju, nakon &scaron;to su izraelski napadi i raketni udari Hezbolaha ponovo naru&scaron;ili prekid vatre na jugu Libana.
Palestinska vlast i Hamas potpisali su dokument kojim su se saglasili da formiraju zajednički komitet koji će upravljati poslijeratnim Pojasom Gaze.
Dogovor je uslijedio dan nakon &scaron;to je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati saop&scaron;tio da su rivalske palestinske grupe, Fatah i Hamas, u Kairu započele razgovore kako bi Gazu stavile pod potpunu kontrolu palestinske vlasti.
Najmanje 23 Palestinca ubijena su juče u izraelskim vojnim udarima &scaron;irom Pojasa Gaze, saop&scaron;tile su palestinske zdravstvene vlasti.
Izraelska vojska saop&scaron;tila je da ubila sedam pripadnika Hamasa koji su učestvovali u napadu na Izrael, 7. oktobra pro&scaron;le godine.

Ubijen zvaničnik Hezbolaha zadužen za veze sa sirijskom vojskom

SIRIJSKI POBUNJENICI NAPALI HAMU

Južnokorejski parlament izglasao je ukidanje vanrednog stanja koje je ranije danas proglasio predsjednik Jun Suk Jeol.
Jun je proglasio vanredno stanje da bi navodno eliminisao antidržavne snage, dok se bori protiv opozicije koja kontroli&scaron;e Parlament i koju on optužuje za simpatije prema komunističkoj Sjevernoj Koreji.
Ovaj potez odmah su osudili opozicija i lider Junove konzervativne stranke.
Ubrzo poslije Junove objave, vojska Južne Koreje je objavila da će biti suspendovani parlament i &bdquo;politički skupovi koji bi mogli izazvati dru&scaron;tvenu konfuziju&ldquo;, pi&scaron;e južnokorejska novinska agencija Jonhap.
Vojska je, takođe, saop&scaron;tila da bi ljekari koji &scaron;trajkuju trebalo da se vrate na posao u roku od 48 sati.
Hiljade ljekara već mjesecima &scaron;trajkuje zbog plana Vlade da poveća broj studenata na medicinskim fakultetima.
Vojska je saop&scaron;tila da svako ko prekr&scaron;i uredbu može biti uhap&scaron;en bez posebnog naloga.
Po južnokorejskom zakonu, vanredno stanje može biti ukinuto većinom glasova u Parlamentu, gdje većinu ima opoziciona Demokratska partija.
Predsjednik Skup&scaron;tine Vu Von &Scaron;ik u saop&scaron;tenju na Jutjubu je pozvao sve poslanike da se odmah okupe ispred Skup&scaron;tine, a pripadnike vojske i policije da ostanu mirni i drže svoje pozicije.
Lider Junove konzervativne &bdquo;Partije moći naroda&ldquo;, Han Dong-hun, nazvao je odluku o uvođenju vanrednog stanja pogre&scaron;nom i obećao da će je &bdquo;zaustaviti zajedno sa narodom&ldquo;.
Lider opozicije Li Džae Mjung, koji je izgubio od Juna na predsjedničkim izborima 2022. godine, nazvao je Junovu najavu nezakonitom i neustavnom.
<div class="entry-content">
Posljednje vanredno stanje u zemlji bilo je uvedeno oktobra 1979.&nbsp;
</div>

Parlament Južne Koreje izglasao ukidanje vanrednog stanja

NAKON ODLUKE PREDSJEDNIKA TE DRŽAVE

Kod Varaždina su pronađena dva tijela beba koja su bila zakopana u dvori&scaron;tu porodične kuće. Roditelji su privedeni.
Sve je potvrdio i načelnik te op&scaron;tine, pi&scaron;e portal eVaraždinž.hr.
Sumnju mje&scaron;tana da se ne&scaron;to čudno događa u proteklom vremenu pobudilo je treće dijete, za koje su primjetili da je neuhranjeno.
Riječ je navodno o doseljenicima u op&scaron;tinu, a tijelo bebe pronađeno je u dvori&scaron;tu njihove porodične kuće.
&ldquo;Takođe se može čuti kako su pripadnici određene sekte&rdquo;, navodi lokalni portal.

Hrvatska: Pronađena zakopana tijela dvije bebe u dvorištu kuće

RODITELJI PRIVEDENI

Predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je danas ratno stanje s ciljem, kako je naveo, iskorijenjivanja "prosjevernokorejskih snaga" i očuvanja ustavnog poretka, prenosi agencija Jonhap.
Sjeverna Koreja je tokom prethodnog mjeseca preduzela niz provokativnih akcija, uključujući prekidanje dalekovoda koje je Južna Koreja postavila za snabdjevanje električnom energijom zatvorenog zajedničkog industrijskog parka, pi&scaron;e BBC.
Uni&scaron;teni su i djelovi puteva koji povezuju dvije zemlje sjeverno od vojne demarkacione linije.
Južnokorejska novinska agencija Yonhap izvje&scaron;tava da je lider opozicione Demokratske partije Li Dže-mjong izjavio da je progla&scaron;enje ratnog stanja i vojne uprave neustavno.
Han Dong-hun, lider vladajuće stranke Narodna snaga, kojoj pripada i predsjednik Jun Suk Jeol, obećao je da će blokirati progla&scaron;enje, nazivajući ga &bdquo;pogre&scaron;nim&ldquo;.
Ratno stanje je privremeni sistem vlasti u kojem vojne vlasti preuzimaju kontrolu tokom vanrednih situacija kada civilne vlasti nijesu u stanju da funkcioni&scaron;u. Često podrazumjeva suspenziju građanskih prava i primjenu vojnog zakona. Iako je zami&scaron;ljena kao privremena, može trajati neograničeno.

Predsjednik Južne Koreje proglasio ratno stanje

"S CILJEM ISKORIJENJIVANJA PROSJEVERNOKOREJSKIH SNAGA"

Komisija za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojila je zahtjev za javno saslu&scaron;anje predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Kri&scaron;to i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, zbog otkazivanja Samita lidera Zapadnog Balkana koji je trebao biti održan početkom decembra u Neumu, pi&scaron;e RSE.
Zahtjev za saslu&scaron;anje podnijeli su poslanici i članovi parlamentarne komisije Safet Ke&scaron;o, Midhat Čau&scaron;ević i Mladen Bosić, objavljeno je na web-stranici Parlamenta BiH.
Samit lidera Zapadnog Balkana trebao je 4. i 5. decembra u Neumu da okupi oko 165 zvanica, uključujući ključne lidere iz regiona i Evropske unije (EU). Otkazan je jer je Vijeće ministara BiH njegovu organizaciju dodijelilo firmi bez radnog iskustva.
Nakon žalbe na dodjelu ugovora, vrijednog oko 256.000 maraka (128.000 eura), Vijeće ministara BiH je poni&scaron;tilo tender, te otkazalo ovaj važni politički događaj, &scaron;est dana prije njegovog planiranog održavanja.
U okviru Samita, BiH je prvi put trebalo zvanično posjetiti i Marta Kos, koja je 1. decembra preuzela funkciju komesarke EU za pro&scaron;irenje, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Delegacije EU u BiH.
Samiti lidera Zapadnog Balkana i EU su dio &ldquo;Berlinskog procesa&rdquo;, međuvladine inicijative za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU, pokrenute 2014. godine na inicijativu biv&scaron;e njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, sa fokusom na stvaranje zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta, sa oko 18 miliona ljudi.

Zbog otkazivanja samita lidera Zapadnog Balkana i EU biće saslušani Krišto i Konaković

SAMIT JE TREBALO DA BUDE ODRŽAN 4. I 5. DECEMBRA U NEUMU

Sestra i dva brata poginuli su u saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila u Brčkom, potvrđeno je za ATV.
Kako saznaje ATV, svi su bili u istom vozilu, dok je te&scaron;ko povrijeđen vozač drugog vozila i on je hitno prevezen u UKC Tuzla i nalazi se u životnoj opasnosti.
Prema riječima portparola Policije Brčko distrikta tragedija se dogodila jutros .
"Policiji Brčko Distrikta je oko 6:30 sati prijavljeno da se na Malezijskom putu dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala tri vozila", rekla je Hukičević.
Dodala je da su na lice mjesta odmah iza&scaron;li policijski službenici kako bi obavili uviđaj. O svemu je obavije&scaron;ten dežurni tužilac Tužila&scaron;tva Brčko Distrikta.
Vi&scaron;e informacija će biti poznato nakon okončanja uviđajnih radnji.
&nbsp;

Saobraćajna nesreća u Brčkom: Poginuli sestra i dva brata

JOŠ JEDNA OSOBA TEŠKO POVRIJEĐENA

Izabrani američki predsjednik Donald Tramp objavio je da će u subotu prisustvovati otvaranju obnovljene katedrale Notr-Dam u Parizu, &scaron;to će biti njegovo prvo putovanje u inostranstvo nakon pobjede na novembarskim izborima, javlja Rojters.
Pariska katedrala Notr-Dam, remek-djelo gotičke arhitekture iz 12. vijeka, te&scaron;ko o&scaron;tećena u požaru prije pet godina, renovirana je i od vikenda će ponovo biti dostupna turistima.
&bdquo;Predsjednik Emanuel Makron napravio je predivan posao kako bi katedrala Notr Dam bila restaurirana u svoj svojoj slavi, pa čak i vi&scaron;e od toga. Biće to poseban dan za sve!&ldquo;, objavio je Tramp na dru&scaron;tvenoj platformi Truth Social.

Trampovo prvo putovanje u inostranstvo nakon pobjede: Ide na otvaranje Notr Dama

NOVOIZABRANI AMERIČKI PREDSJEDNIK

Najmanje dvije osobe poginule su danas, a 33 ih je povrijeđeno kada se prevrnuo autobus u blizini skijali&scaron;ta Porte Pimorans na jugu Francuske, saop&scaron;tile su lokalne vlasti.
<blockquote class="twitter-tweet">
A bus crashed near a ski resort in France killing two people and injuring at least 33 <a href="https://t.co/xV7U8qaxyX">https://t.co/xV7U8qaxyX</a>
&mdash; CTV News (@CTVNews) <a href="https://twitter.com/CTVNews/status/1863412780948193349?ref_src=twsrc%5Etfw">December 2, 2024</a></blockquote>
U autobusu se nalazilo 46 putnika i vozač, saop&scaron;tila je regionalna administracija. &nbsp; &nbsp;
Lokalne vlasti su saop&scaron;tile da je preliminarna istraga pokazala da je autobus naletio na liticu, ali tačan razlog nesreće jo&scaron; nije utvrđen. &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;
Vi&scaron;e od 120 osoba učestvovalo je u spasilačkim naporima, uključujući spasioce iz susjedne Katalonije u &Scaron;paniji i Andori.
Na licu mjesta su bili raspoređeni i helikopteri.
Hitne službe Katalonije su na platformi X (Tviter) saop&scaron;tile da je autobus krenuo iz predgrađa Barselone. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tragedija kod skijališta u Francuskoj: Autobus se zabio u liticu, dvije osobe poginule