Globus

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da radije ne bi prisustvovao mogućem sastanku Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, ističući da su njihovi odnosi &bdquo;kao ulje i sirće&ldquo;. Iako podržava poku&scaron;aje dijaloga, Tramp smatra da bi lideri najprije trebalo sami da poku&scaron;aju da se dogovore. Sa druge strane, generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti organizovane na dva nivoa: prvi podrazumijeva mirovni sporazum ili prekid vatre, a drugi podr&scaron;ku SAD i Evrope.&nbsp;
Ukrajinska PVO oborila 36 ruskih dronova tokom noći
Ukrajinska protivvazdu&scaron;na odbrana (PVO) oborila je 36 ruskih dronova tokom noći, saop&scaron;tile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.
U saop&scaron;tenju se navodi da su ruske snage lansirale na Ukrajinu ukupno 49 dronova tokom noći.
Ističe se da su ruski dronovi pogodili sedam lokacija u Donjeckoj, Dnjepropetrovskoj i Sumskoj oblasti.
U napadu ruskog drona tokom noći o&scaron;tećene su stambene zgrade u Konotopu u Sumskoj oblasti.
Na zahtjev Rusije 26. avgusta hitan sastanak SB UN zbog napada na &ldquo;Sjeverni tok&rdquo;
Prema riječima Dmitrija Poljanskog, prvog zamjenika stalnog predstavnika Rusije pri UN, zahtjev Rusije dolazi u svjetlu novih informacija o pritvaranju osumnjičenog za organizovanje terorističkih napada na gasovod u septembru 2022. godine, prenijele su RIA Novosti.
Poljanski je na svom Telegram kanalu naveo da će Rusija na sastanku skrenuti pažnju na ka&scaron;njenje u njemačkoj istrazi i njen nedostatak transparentnosti prema Savjetu bezbjednosti.
Sastanak je zakazan za 16.00 časova po njujor&scaron;kom vremenu, odnosno 23.00 po moskovskom, 26. avgusta.
Eksplozije na gasovodima &ldquo;Sjeverni tok&rdquo; i &ldquo;Sjeverni tok 2&rdquo; dogodile su se 26. septembra 2022. godine, a Njemačka, Danska i &Scaron;vedska nisu isključile mogućnost sabotaže.
Njemačka kancelarija državnog tužioca pokrenula je postupak zbog međunarodnog terorizma, ali Moskva, uprkos vi&scaron;estrukim zahtjevima, nikada nije dobila informacije o incidentu, navodi RIA.
Italijanski karabinjeri u četvrtak su, na zahtjev njemačkog tužila&scaron;tva, uhapsili 49-godi&scaron;njeg Ukrajinca Sergeja Kuznjecova, osumnjičenog za organizovanje sabotaže na gasovodima Sjeverni tok.
Kuznjecov, koji je bio kapetan jahte &ldquo;Andromeda&rdquo;, kori&scaron;ćene za prevoz eksploziva, uhap&scaron;en je u provinciji Rimini nakon &scaron;to je doputovao u Italiju na odmor sa porodicom.
Ruska PVO uni&scaron;tila sedam ukrajinskih dronova
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila je tokom noći sedam ukrajinskih dronova iznad Rostovske i Volgogradske oblasti i Krasnodarskog kraja, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Precizira se da su četiri ukrajinska drona uni&scaron;tena iznad teritorije Rostovske oblasti, dva iznad Volgogradske i jedan iznad teritorije Krasnodarskog kraja, prenijele su RIA Novosti.
Tri osobe, uključujući dijete, povrijeđene su noćas u napadu ukrajinskih dronova na rusku Volgogradsku oblast, saop&scaron;tio je ranije načelnik oblasti Andrej Bočarov.
Jo&scaron; se ne zna kada će se sastati Zelenski i Putin
Sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog jo&scaron; nije na dnevnom redu jer, kako kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, dnevni red nije pripremljen, &scaron;to je preduslov za održavanje susreta.
Sa druge strane, Zelenski tvrdi da Kremlj namjerno opstrui&scaron;e pregovore i poručuje da Moskva čini sve kako bi spriječila njihov susret.
Dok se pripremaju uslovi za sastanak, NATO i njegovi saveznici rade na sistemu bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je da će ovaj sistem biti organizovan u dva nivoa: prvi podrazumijeva zaključenje mirovnog sporazuma ili prekid vatre, a drugi podr&scaron;ku koju će pružiti Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje. Rute je istakao da je ovaj dvostepeni pristup ključan za obezbjeđivanje trajnog mira i stabilnosti u regionu.
U međuvremenu, nakon sastanka između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, koji je održan 15. avgusta na Aljasci u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu, &scaron;ef Bijele kuće izjavio je da radije ne bi prisustvovao potencijalnom sastanku Putina i Zelenskog, nagla&scaron;avajući da su njihovi odnosi &bdquo;kao ulje i sirće&ldquo;.
Tramp je dodao da će pratiti razvoj situacije i izrazio nadu da će dvojica lidera uspjeti da postignu dogovor bez njegovog direktnog uče&scaron;ća. Iako podržava poku&scaron;aje dijaloga, smatra da bi Putin i Zelenski najprije trebalo sami da poku&scaron;aju da se dogovore.
Na terenu se borbe nastavljaju. Jedna osoba je ranjena u ukrajinskom granatiranju Gorlovke, dok je ruska protivvazduhoplovna odbrana (PVO) oborila 54 ukrajinska drona iznad osam ruskih regiona.

Tramp: Radije ne bih bio na sastanku Putina i Zelenskog – oni su kao "ulje i sirće";  Ukrajinska PVO oborila 36 ruskih dronova

JOŠ SE NE ZNA KADA ĆE SE SASTATI PUTIN I ZELENSKI

Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske usvojila je sinoć izmjene Zakona o referendumu, koje podrazumijevaju da će referendume moći sprovoditi ne samo Republička izborna komisija, nego i ad hoc komisija koju naimenuje NSRS.
Kako prenosi Avaz.ba, usvojena i odluka da se ide na referendum. Referendumsko pitanje glasi:
- Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana &Scaron;mita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.
Za obje tačke dnevnog reda su glasali poslanici vladajuće većine, dok opozicija nije podržala.
Referendum će biti održan 25. oktobra ove godine, a sprovodiće ga ad hoc komisija. Narodna skup&scaron;tina RS prethodno je usvojila &nbsp;zaključke na posebnoj sjednici vezano za tačku koja se naziva informacija o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku.
Opozicija je bila protiv usvajanja ovakvih zaključaka.
Prvi zaključak glasi da se usvaja informacija u vezi s odlukom CIK-a BiH o prestanku mandata. &nbsp;U okviru druge tačke odluke visokog predstavnika nazivaju kolonijalnom upravom, te je nazivaju glavnim uzrokom ustavno-političke krize, naru&scaron;avanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti i poručuju da odbacuju svaki vid toga.
U narednoj tački navode da ne prihvataju Kristijana &Scaron;mita, niti njegove odluke te govore da se on "samovoljno predstavlja kao visoki predstavnik", &scaron;to je dio već ustaljene njihove mantre.
Četvrta tačka glasi da odbacuju odluke Suda BiH, kojeg nazivaju neustavnim, iako se pro&scaron;log mjeseca tamo Milorad Dodik pojavio, a odbacuju i odluku CIK-a o prestanku mandata.
- Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske konstatuje da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana &Scaron;mita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skup&scaron;tina BiH, čime je izvr&scaron;en državni udar i potpuno uru&scaron;en ustavni poredak BiH definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom čiji je potpisnik i Republika Srpska - pi&scaron;e u petoj tački.
U &scaron;estoj tački oni traže od Dodika da nastavlja obavljati funkciju predsjednika RS u punom kapacitetu, iako je on već biv&scaron;i predsjednik.
- Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske odbacuje mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Narodna skup&scaron;tina zahtijeva od svih političkih faktora u Republici Srpskoj, političkih partija i pojedinaca da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore za predsjednika Republike. Narodna skup&scaron;tina konstatuje da bi prijava i izlazak na takve izbore predstavljali kr&scaron;enje stavova Narodne skup&scaron;tine, naru&scaron;avanje ustavne ravnoteže i poni&scaron;tavanje Republike Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu - pi&scaron;e u sedmoj tački.
Oni traže od jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) da ne provode nikakve aktivnosti vezano za prijevremene izbore za predsjednika RS.
Odbacuju i odluke Ustavnog suda BiH koje imaju za cilj inkorporisanje visokog predstavni u ustavni sistem BiH kao nosioca vlasti, &scaron;to je u suprotnosti s njihovim ranijim zaključcima kada su potpuno odbacivali Ustavni sud BiH.&nbsp;
- Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske ne prihvata kontinuirane poku&scaron;aje razgradnje i ukidanja Republike Srpske kao institucionalnog okvira i državnopravnog subjekta srpskog naroda u kojem svi građani ostvaruju svoja kolektivna i individualna prava temeljena na Ustavu BiH. Narodna skup&scaron;tina podsjeća da je Republika Srpska ugovorna strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i svim njegovim aneksima. S obzirom na svojstvo ugovorne strane, koje je potvrđeno i prilikom usagla&scaron;avanja Ženevskih i Njujor&scaron;kih principa, Republika Srpska ima pravo i obavezu da za&scaron;titi Dejtonski mirovni sporazum - pi&scaron;e u 10. tački.
Dalje navode da je namjera "pravosudnih pritisaka" s ciljem "oduzimanja imovine RS", iako su odluke Ustavnog suda BiH po pitanju imovine sasvim jasne te da ona ne pripada entitetima.
Tačkom 12. zadužuje se Kolegijum NSRS da pripremi tekst "Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske". Posljednja tačka glasi da zaključci stupaju na snagu s danom dono&scaron;enja.

Skupština RS odlučila: Dodik ostaje predsjednik, referendum 25. oktobra

U PRIPREMI REZOLUCIJA O OSAMOSTALJENJU RS

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je danas osudio izvje&scaron;taj UN kojim je progla&scaron;ena glad u Gazi kao "očiglednu laž" i okrivio Hamas za nesta&scaron;ice.
- Izrael nema politiku izgladnjivanja. Izrael ima politiku sprečavanja gladi - navodi se u saop&scaron;tenju iz Netanjahuovog Kabineta, u kojem se navodi da su "jedini koji su namjerno izgladnjivani u Gazi izraelski taoci" koje drži Hamas.
UN su danas proglasile glad u Gazi, rekav&scaron;i da je "mogla biti izbjegnuta" bez "sistematske opstrukcije od strane Izraela".
Ali izvje&scaron;taj UN "ignori&scaron;e humanitarne napore Izraela i sistematsku krađu pomoći od&nbsp; Hamasa", tvrdi Netanjahu, prema kome su "upravo te krađe izazvale privremene nesta&scaron;ice, koje je Izrael prevazi&scaron;ao zahvaljujući" njegovim akcijama.

Netanjahu: Izvještaj UN o gladi u Gazi je očigledna laž

"IZRAEL IMA POLITIKU SPREČAVANJA GLADI"

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će predsjednik Vladimir Putin biti spreman da se sastane sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim kada bude spreman dnevni red samita, ali i da zasad sastanak dvojice lidera nije planiran.
<figure>
<div class="img-wrapper"><picture><source srcset="//ocdn.eu/pulscms-transforms/1/n2Pk9kpTURBXy9lNTMxZmZhNTcxOGNjNGE5ZWNjY2ZhYTQ0ODlkZTdlZi5qcGeRkwLNAxYA3gABoTAF" type="image/webp" /></picture></div>
</figure>
"Nema planiranog sastanka... Putin je spreman da se sastane sa Zelenskim kada bude spreman dnevni red tog samita. A taj dnevni red apsolutno nije spreman", rekao je Lavrov u intervjuu za američku televiziju NBC, objavljenom danas, pi&scaron;e N1.
Diplomata je, pored toga, govoreći o rezultatima samita Rusija-SAD na Aljasci i povodom rje&scaron;avanja ukrajinskog sukoba, ukazao da je Rusija pristala da pokaže fleksibilnost po nizu pitanja koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
"Predsjednik Tramp je predložio nekoliko tačaka poslije Enkoridža, u vezi kojih dijelimo isto mi&scaron;ljenje, a povodom nekih od njih smo se saglasili da pokažemo izvjesnu fleksibilnost", rekao je Lavrov.
Sastanak predsjednika Rusije i SAD održan je na Aljasci 15. avgusta. Poslije toga je Tramp održao sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i visokim predstavnicima evropskih zemalja u Bijeloj kući.

Lavrov: Agenda uopšte nije spremna za samit Putina i Zelenskog

SAOPŠTIO RUSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA

Narodna skup&scaron;tina bosanskohercegovačkog entiteta RS glasala je o ostavci premijera RS Radovana Vi&scaron;kovića. Sa 60 glasova za, usvojena je ostavka premijera Radovana Vi&scaron;kovića, prenosi portal Vijesti.ba.
Podsjetimo, na početku sjednice obratio se premijer RS u ostavci Radovan Vi&scaron;ković koji je rekao da je ponosan &scaron;to je bio premijer sa najdužim stažom.
&ldquo;Ponosan sam jer ne ostavljam niti jednu obavezu svom nasljedniku. Kao politički odgovoran čovjek i poku&scaron;avajući da izazovemo ili idemo u pravcu nekog konsenzusa u RS, nisam imao drugi izbor nego da podnesem ostavku&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
On je pojasnio da predsjednik Vlade nema pravo na izmjene sastava Vlade vi&scaron;e od jedne trećine.
&ldquo;Ova Vlada imala je peh da su dva ministra podnijela ostavku iz moralnih razloga. Ja sam na to ponosan, to je prvi put da neko od izabranih zvaničnika podnosi ostavku iz moralnih razloga, a osim političkog pritiska nisu imali nikakvog razloga da podnose ostavku. Ja danas radim isto&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
Rekao je da je SNSD ponudio vladu nacionanog jedinstva opozicionim partijama u RS.
&ldquo;O tome sve znamo, ali cijeneći da RS posle odluke CIK-a i Suda BiH vezano za predsjednika je u najizazovnijoj poziciji poslije ratnih de&scaron;avanja, treba nam jedinstvo da bismo sačuvali RS. Niko od nas ne može sebe i svoj komfor staviti iznad RS. Ja sam previ&scaron;e odgovoran čovjek, takav mi je DNK i možda nije dobar za ovo vrijeme i ja to nisam mogao staviti ispred komfora građana&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
Sjednica je počela sa zaka&scaron;njenjem zbog dojave o eksplozivnoj napravi koja se ispostavila lažnom.

Pala Vlada RS, usvojena ostavka Radovana Viškovića

"NIKO OD NAS NE MOŽE SEBE I SVOJ KOMFOR STAVITI IZNAD RS"

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom &scaron;umskih požara, a prema posljednjim podacima izgorjelo je oko milion hektara &scaron;uma, &scaron;to je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema &scaron;umskih požara (EFFIS) navode da je izgorjelo 1.016.000 hektara, &scaron;to se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih povr&scaron;ina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u &scaron;umskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u &Scaron;paniji izgorjelo vi&scaron;e od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo vi&scaron;e od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u &Scaron;paniji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
&Scaron;umski požari istovremeno ispu&scaron;taju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU, izgorjelo oko milion hektara šuma

SKORO DVIJE TREĆINE OPOŽARENIH POVRŠINA DOGODILO SE POSLIJE PETOG AVGUSTA

Američki predsjednik Donald Tramp smatra da bi prvi susret Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog bio bolji bez njega. Ukrajinski predsjednik smatra da je pritisak na njegovog ruskog kolegu put ka okončanju rata. Moskva je objavila da su ruske snage izvele snažne udare na fabriku dronova dugog dometa &scaron;to je i potvrđeno iz Kijeva.&nbsp;
Granatirana Gorlovka u Donjecku, povrijeđena jedna osoba
Jedna osoba ranjena je sinoć u ukrajinskom granatiranju Gorlovke u Donjecku, saop&scaron;tio je gradonačelnik grada Ivan Prihodko.
U gradu se nalaze hemijski koncern i preduzeća za iskopavanje uglja.
Gorlovka je jedno od najvećih naselja u Donjecku.
Ruska PVO oborila 54 drona iznad osam regiona Rusije
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana uni&scaron;tila je tokom noći 54 ukrajinska drona iznad osam ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Precizira se da je 19 dronova oboreno iznad Brjanske oblasti, 11 iznad Volgogradske, osam iznad Rostovske, sedam iznad Voronje&scaron;ke oblasti.
Ističe se i da su po tri drona oborena iznad Belgorodske i Orlovske oblasti, dva iznad Kurske oblasti, a jedan iznad Krima.
Predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da organizuje sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, za sada bez direktnog uče&scaron;ća, prema riječima zvaničnika administracije upoznatih sa situacijom, prenosi Gardijan.
Britanski list ocjenjuje da bi se time Tramp povukao iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
U telefonskom intervjuu za WABC, Tramp je rekao da misli da bi bilo bolje da se Putin i Zelenski sastanu bez njega u početku.
Tramp je u objavi na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social optužio biv&scaron;eg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da nije dozvolio Ukrajini da napada mete na teritoriji Rusije kao zemlje agresora.
Ponovio je da do rata &ldquo;nikada ne bi do&scaron;lo&rdquo; da je tada bio predsjednik SAD i ocijenio da su &ldquo;pred nama zanimljiva vremena&rdquo;.
Ukrajinski predsjednik kaže da se mora izvr&scaron;iti pritisak na ruskog predsjednika kako bi okončao rat.
&ldquo;Mi sada svakog dana dodajemo konture buduće bezbjednosne arhitekture Ukrajine. One se odnose na oružje, finansije, interakciju sa na&scaron;im partnerima, snage na kopnu, u vazduhu i na moru&rdquo;, naveo je Zelenski.
Vojni lideri SAD i brojnih evropskih zemalja utvrdili su plan za bezbjednosne garancije za Kijev nakon &scaron;to se okonča rat u Ukrajini.
&ldquo;Ove opcije biće predstavljene savjetnicima za nacionalnu bezbjednost svake zemlje radi odgovarajućeg razmatranja u tekućim diplomatskim naporima&ldquo;, rekao je neimenovani zvaničnik za Rojters.
Sa druge strane, ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov ponovio je da je za Moskvu neprihvatljivo prisustvo stranih trupa na teritoriji Ukrajine.
&ldquo;Kao &scaron;to pokazuju razgovori Zapada sa ukrajinskom stranom, svi ovi planovi su povezani, u su&scaron;tini, sa pružanjem garancija kroz stranu vojnu intervenciju na nekom dijelu ukrajinske teritorije. I ja se iskreno nadam da oni koji smi&scaron;ljaju takve planove, ili jednostavno poku&scaron;avaju da privuku pažnju na sebe, ili se nadam da shvataju da će to biti apsolutno neprihvatljivo za Rusku Federaciju i za sve razumne političke snage u Evropi&rdquo;, istakao je Lavrov.
Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su izvedeni udari na proizvodne, skladi&scaron;ne i lansirne lokacije dronova dugog dometa.
To je potvrđeno i iz Kijeva. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha objavio je na platformi X da su ruske trupe izvele napade na velikog američkog proizvođača elektronike na zapadu zemlje koji su izazvali &ldquo;ozbiljnu &scaron;tetu i žrtve&rdquo;.

Tramp: Prvi susret dva predsjednika bez mene; Zelenski: Do kraja rata preko pritiska na Putina

RAT U UKRAJINI

Predsjednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen, objavio je danas Rojters, pozivajući se na tri izvora bliska Kremlju.
Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom poslije vi&scaron;e od četiri godine i skoro tri sata su proveli u razgovorima &scaron;ta bi kompromis o pitanju Ukrajine mogao da podrazumjeva, rekli su izvori britanske agencije pod uslovom anonimnosti.
U su&scaron;tini, kako navode ruski izvori, Putin je pristao na kompromis u teritorijalnom smislu u odnosu na jun 2024. godine, kada je tražio od Kijeva da se odrekne četiri pokrajine za koje Moskva tvrdi da su dio Rusije - Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine, koji čine Donbas, odnosno Hersona i Zaporožja na jugu.
U novom predlogu, ruski predsjednik je ostao pri zahtjevu da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje kontroli&scaron;e, dodaju tri izvora, dok bi zauzvrat Moskva zadržala sada&scaron;nje linije fronta u Zaporožju i Hersonu.
Rusija kontroli&scaron;e oko 88 odsto Donbasa i 73 odsto Zaprožćja i Hersona, procjenjuju Sjedinjene Države, dodaje Rojters.
Moskva je spremna da preda i neke djelove Harkova, Sume i regiona Dnjipropetrovskog pod kontrolu Ukrajine, ako se postigne dogovor, navode izvori.
Putin ostaje pri svojim ranijim zahtjevima da se Ukrajina odrekne NATO članstva i traži pravno obavezujuće obećanje vojne alijanse da se neće dalje &scaron;iriti na istok.
Traži i uvođenje limita za ukrajinsku vojsku i sporazum da neće biti zapadnih vojnika na teritoriji Ukrajine kao mirovnih snaga, prenose Rojtersku sagovornici bliski Kremlju.

Tri Putinova uslova za mir u Ukrajini

ŠTA JE NAVEDENO U NOVOM PREDLOGU

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da Moskva želi da evropske bezbjednosne garancije Ukrajini budu zaista pouzdane, ali i da se to pitanje ne može rije&scaron;iti bez njenog uče&scaron;ća. Vi&scaron;e evropskih zemalja spremno je da po&scaron;alje mirovni vojni kontingent u Ukrajinu. Najmanje tri osobe poginule su u ruskom raketiranju Kostantinovke, tvrde lokalne vlasti. Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tava da su moskovske snage zauzele jo&scaron; tri naselja u Dnjepropetrovskoj i Donjeckoj oblasti.&nbsp;
Prioritet za Alijansu ostaje pravedan, kredibilan i trajan mir&ldquo; u Ukrajini
Ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov ocijenio je da SAD sve jasnije razumiju potrebu za otklanjanjem korijena ukrajinske krize.
Lavrov je rekao da se Rusija zalaže da evropske bezbjednosne garancije Ukrajini budu zaista pouzdane. S druge strane, istakao je da zvanična Moskva ne može da pristane na to da se pitanja kolektivne bezbjednosti rje&scaron;avaju bez njenog uče&scaron;ća.
Vojni lideri NATO-a na onlajn-konferenciji saglasili su se da prioritet za Alijansu ostaje &ldquo;pravedan, kredibilan i trajan mir&ldquo; u Ukrajini, napisao je na platformi X predsjednik vojnog komiteta tog vojnog saveza admiral Đuzepe Kavo Dragone.
Rojtersu je rečeno da je nakon video-konferencije manja grupa vojnih lidera nastavila razgovore u Va&scaron;ingtonu kako bi razradila opcije za bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Vi&scaron;e evropskih zemalja, među kojima Velika Britanija i Francuska, spremno je da po&scaron;alje stotine vojnika u Ukrajinu u okviru mirovnog sporazuma nakon okončanja sukoba, saop&scaron;tili su izvori upoznati sa planom.
Kako se navodi, u prvoj fazi taj kontingent vojnika pružao bi podr&scaron;ku ukrajinskoj vojsci kroz obuku i logistiku, dok bi SAD doprinijele obavje&scaron;tajnom saradnjom, nadzorom granica i isporukom naoružanja.
Regionalno tužila&scaron;tvo u dijelu Donjecke oblasti koji kontroli&scaron;e Kijev objavilo je da su najmanje tri osobe poginule, a četiri ranjene u napadu ruskih snaga na Kostantinovku.
Navodi se da su napadi na stambenu četvrt i lokalnu pijacu izvedeni iz vi&scaron;ecjevnog raketnog sistema &ldquo;smerč&rdquo;.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su moskovske trupe zauzele Novogeorgijevku u Dnjepropetrovskoj i Suhecke i Pankovku u Donjeckoj oblasti.

Više evropskih zemalja spremno da pošalje mirovne trupe u Ukrajinu; Lavrov: Bez Moskve nema rješenja kolektivne bezbjednosti

Ministarstvo trgovine SAD objavilo je da podiže carine na čelik i aluminijum za vi&scaron;e od 400 proizvoda, uključujući vjetroturbine, kućne aparate, te&scaron;ku mehanizaciju, željezničke vagone, motocikle, brodske motore, namje&scaron;taj i stotine drugih proizvoda.
Ministarstvo je objavilo da se na listu "derivata" proizvoda od čelika i aluminijuma obuhvaćenih sektorskim carinama dodaje 407 kategorija proizvoda, s time da se na sadržaj čelika i aluminijuma u tim proizvodima primjenjuje carina od 50 posto, a na preostali sadržaj državna stopa.
Finansijski analitičari kompanije Evercore ISI u istraživačkoj bilje&scaron;ci naveli su da se mjera odnosi na vi&scaron;e od 400 proizvoda, čiji je uvoz pro&scaron;le godine iznosio vi&scaron;e od 200 milijardi dolara, te se procjenjuje da će povećati ukupnu efektivnu carinsku stopu za oko jedan postotni bod.
Ministarstvo je novim tarifama obuhvatilo i uvozne djelove za ispusne sisteme automobila, električni čelik potreban za proizvodnju električnih vozila, komponente za autobuse i klima-uređaje, kao i kućne aparate poput hladnjaka, zamrzivača i su&scaron;ilica.
Grupa stranih proizvođača automobila pozvala je Ministarstvo da ne dodaje te djelove, upozoravajući da SAD nema domaće kapacitete za zadovoljavanje trenutne potražnje.
Kompanija Tesla je bezuspje&scaron;no tražila od Ministarstva trgovine da odbije zahtjev za dodavanje čeličnih proizvoda koji se koriste u motorima električnih vozila i vjetroturbinama, tvrdeći da u SAD-u nema raspoloživih kapaciteta za proizvodnju čelika potrebnog za pogonske sklopove električnih vozila.
Nove tarife stupaju na snagu odmah i uključuju kompresore, pumpe i metal u uvezenoj kozmetici i drugoj ambalaži za ličnu negu, poput aerosolnih limenki.
&bdquo;Dana&scaron;nja akcija pro&scaron;iruje doseg carina na čelik i aluminijum i zatvara vrata njihovom zaobilaženju, podržavajući kontinuiranu revitalizaciju američke industrije čelika i aluminijuma&ldquo;, rekao je Džefri Kesler, podsekretar za trgovinu, industriju i bezbednost.
Proizvođači čelika podnijeli su peticiju administraciji da pro&scaron;iri carine kako bi uključile dodatne čelične i aluminijumske autodjelove.

Američke carine na aluminijum i čelik proširene na stotine novih proizvoda

OBJAVILO TAMOŠNJE MINISTARSTVO TRGOVINE

Američki predsjednik Donald Tramp&nbsp; obratio se pred novinarima evropskim liderima na početku multilateralnog sastanka u Bijeloj kući.
Rekao je da je postignut "veoma značajan korak" u kontekstu postizanja mira i da se ruski predsjednik Vladimir Putin saglasio sa time da će Rusija prihvatiti bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
"Mislim da će evropske nacije preuzeti veliki dio tereta. Mi ćemo im pomoći i učinićemo to veoma bezbjednim. Hvala vam na svim divnim stvarima koje su se danas dogodile. Do sada smo imali veoma uspje&scaron;an dan i važne rasprave dok radimo na okončanju ubijanja i zaustavljanju rata u Ukrajini", naglasio je Tramp.
Zelenski rekao je da je Ukrajina spremna da pronađe "diplomatski način da okonča rusku agresiju", ponovo nagla&scaron;avajući da Kijev želi trilateralni sastanak sa Moskvom i Va&scaron;ingtonom.
Na pitanje da li je Ukrajina spremna da "precrta mape" u mirovnom sporazumu ili da "nastavi da &scaron;alje ukrajinske trupe u smrt jo&scaron; nekoliko godina", Zelenski nije direktno odgovorio, ali je pohvalio napore Trampove administracije da zaustavi rat.
Zelenski je rekao da Ukrajina mora da živi sa svakodnevnim ruskim napadima, ukazujući na sinoćni napad ruskih dronova u kojem je poginulo najmanje 14 osoba.&nbsp;
"Moramo da zaustavimo ovaj rat i Rusiju. I potrebna nam je podr&scaron;ka (od na&scaron;ih) američkih i evropskih partnera", rekao je Zelenski.
"Podržali smo ideju Sjedinjenih Država &ndash; lično predsjednika Trampa &ndash; da zaustave ovaj rat, da pronađu diplomatski način da se ovaj rat zavr&scaron;i", naveo je Zelenski.
Tramp prekinuo sastanak da bi se čuo sa Putinom
Američki predsjednik prekinuo je razgovore u Va&scaron;ingtonu sa evropskim liderima kako bi pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi njemački list Bild.
U tekstu se navodi da će se sastanci nastaviti nakon razgovora. Tramp je prvobitno najavio da će razgovor sa ruskim liderom obaviti tek po zavr&scaron;etku sastanka sa evropskim predstavnicima.&nbsp;
Sastanku prisustvuju predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, kancelar Nemačke Fridrih Merc, premijerka Italije Đorđa Meloni, predsednik Finske Aleksandar Stub, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.&nbsp;

Tramp: Putin se saglasio sa time da će Rusija prihvatiti bezbjednosne garancije za Ukrajinu; Zelenski: Želimo diplomatsko rješenje i trilateralni sastanak