Globus

Broj žrtava u požaru u tržnom centru u Karačiju porastao je na 23, a desetine se i dalje vode kao nestale, saop&scaron;tila je policija Pakistana. Vatrogasci su ugasili požar kasno u nedjelju, skoro 24 sata nakon &scaron;to je izbio.
Požar je izbio u subotu u vi&scaron;espratnom tržnom centru sa 1.200 prodavnica, koji zauzima povr&scaron;inu veću od fudbalskog terena.
Plamen je buktio vi&scaron;e od 24 sata prije nego &scaron;to je uglavnom stavljen pod kontrolu, iako su zvaničnici naveli da i dalje ima malih vatrenih žari&scaron;ta među ru&scaron;evinama.
Stotine ljudi okupilo se oko zgrade dok su spasilačke ekipe tražile preživjele.
"Ostavljeni smo na cjedilu, svedeni na nulu, 20 godina napornog rada, sve je nestalo", rekla je vlasnica jedne prodavnice Jasmin Bano.
Vlasti se pla&scaron;e da će broj žrtava porasti, a trenutno se traga za jo&scaron; 46 ljudi, saop&scaron;tila je policija.
U saop&scaron;tenju se dodaje da je do sada identifikovano samo &scaron;est tijela, a za ostala će biti potrebno DNK testiranje jer su "tijela bila neprepoznatljiva".
Ljudi su izražavali bes i nezadovoljstvo kada je gradonačelnik Karačija Murtaza Vahab posjetio mjesto nesreće sinoć, nakon 23 sata od izbijanja požara, a okupljeni su skandirali protiv vlade i protestovali zbog spore reakcije vatrogasne službe, izvje&scaron;tavali su lokalni mediji.

Veliki požar u tržnom centru u Karačiju: Poginule 23 osobe, desetine se vode kao nestale

VATROGASCI SU UGASILI POŽAR SKORO 24 SATA NAKON ŠTO JE IZBIO

Sjedinjene Američke Države pozvale su ruskog predsjednika Vladimira Putina da se pridruži "Odboru za mir" za Gazu, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
-Velika mi je čast da objavim da je osnovan "Odbor za mir". Njegovi članovi uskoro će biti objavljeni, ali sa sigurno&scaron;ću mogu reći da je reč o najboljem i najprestižnijem odboru koji je ikada formiran- napisao je Tramp na&nbsp; svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Bloomberg pi&scaron;e da je Odbor u povelji opisan kao "međunarodna organizacija kojoj je cilj promovisanje stabilnosti, obnova pouzdanog i zakonitog upravljanja i osiguranje trajnog mira na područjima pogođenim ili ugroženim sukobom".
Američki predsjednik je najavio da će se Odbor sastojati od "najvažnijih čelnika najvažnijih nacija".
Bloomberg navodi da bi Tramp bio njegov inauguracijski predsednik i odlučivao o tome ko je član, a svaka država bi učestvovala u radu odbora najvi&scaron;e tri godine od stupanja povelje na snagu, osim ako uplati milijardu dolara.
Odluke bi se donosile glasom većine država, uz potvrdu predsednika tela, prenosi američki medij.
Međutim, Bela kuća je saop&scaron;tila da je Bloombergovo izve&scaron;tavanje netačno i naglasila da ne postoji cena za pridruživanje odboru, prenosi Reuters.
"To jednostavno pruža stalno članstvo partnerskim državama koje pokažu duboku predanost miru, bezbednosti i blagostanju", napisala je Bela kuća na platformi X.

Tramp pozvao Putinа da se pridruži „Odboru za mir“

POTVRDIO PORTPAROL KREMLJA

Ruske snage nastavljaju intenzivne napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da oko 58.000 ljudi radi non-stop u ekipama za popravke na elektroenergetskim mrežama i proizvodnim postrojenjima.
Poljska planira da nabavi 100 generatora kako bi pomogla Kijevu. Za tri dana u humanitarnoj akciji "Toplota Poljske za Kijev" prikupljeno je vi&scaron;e od milion zlota.
S druge strane, zbog ukrajinskih napada dronovima, bez struje je ostalo vi&scaron;e od 200.000 potro&scaron;ača u regionu Zaporožja.&nbsp;
Glavnokomandujući ukrajinskom vojskom Oleksandr Sirski kaže da ne vidi znake da se Rusija sprema za mirovne pregovore. Dodaje da Moskva intenzivira napade i planira povećanje proizvodnje dronova "&scaron;ahed", kako bi Ukrajinu gađala s 1.000 dnevno.
Sirski najavljuje kontraofanzivne napade, jer se, kako kaže "pobjeda ne može postići samo odbranom."
<h4 class="short-story-title">Ruska vojska je tokom noći uni&scaron;tila 92 ukrajinska drona</h4>
Rusko ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su tokom protekle noći uni&scaron;tena ukupno 92 ukrajinska drona iznad &scaron;est regiona.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, iznad Belgorodske oblasti uni&scaron;ten je 31 dron, iznad Saratovske oblasti 29, iznad Voronje&scaron;ke oblasti 25 bespilotnih letjelica, po tri iznad Brjanske i Tambovske oblasti i jedna iznad Kurske oblasti.
Da bi se osigurala bezbjednost letova Rosavijacija je sinoć uvela ograničenja na aerodromima u Saratovu i Penzi, ali ona su jutros ukinuta.
&nbsp;

Ruska vojska tokom noći uništila 92 ukrajinska drona; Sirski: Spremamo kontraofanzivu

RAT U UKRAJINI

<p class="mb-4
 lg:mb-5
 text-textPrimary
 font-exo2
 text-xl
 leading-8
 font-semibold" data-testid="article-lead-text">Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words">
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na sjeverozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words">
"Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti", rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su "Izrael i naoružane grupe u inostranstvu" podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-2">
<div class="rich-text-block break-words">
Američka grupa za ljudska prava HRANA saop&scaron;tila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra pro&scaron;le godine zbog te&scaron;kog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali vi&scaron;e od dvije sedmice, dostigao 3.308, a da je jo&scaron; 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-3">
<div class="rich-text-block break-words">
Grupa je saop&scaron;tila i da je potvrdila vi&scaron;e od 24.000 hap&scaron;enja.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-4">
<div class="rich-text-block break-words">
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sjedi&scaron;tem u Norve&scaron;koj, saop&scaron;tila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.
</div>
</div>

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

MEĐU KOJIMA JE OKO 500 PRIPADNIKA BEZBJEDNOSNIH SNAGA

U Francuskoj je prvi put podnet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skup&scaron;tine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtjeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi "Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući "nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma - pokazuje da SAD "efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strate&scaron;kom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nijesu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promovi&scaron;e mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: levičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skup&scaron;tini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron vi&scaron;e puta je izražavao sumnju u pravac Alijanse, upozoravajući na pretnje iz Va&scaron;ingtona, posebno u vezi sa Grenlandom. Makron je 2019. čak NATO opisao kao "moždano mrtav".

Podnijet parlamentarni predlog za izlazak Francuske iz NATO

INICIJATIVA POTPREDSJEDNICE NARODNE SKUPŠTINE I ČLANICE LJEVIČARSKE STRANKE

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je na jednom skupu u Bijeloj kući da bi "mogao" da uvede vi&scaron;e carine na uvoznu robu onih zemalja koje se protive njegovoj ambiciji da Grenland, arktička teritorija koja pripada Danskoj, bude pripojen Americi, prenosi CNN.
"Mogao bih ja da uvodim carine (stranim) zemljama, ako se one ne slažu (sa SAD) oko Grenlanda, jer nama je potreban Grenland, potreban nam je Grenland zbog nacionalne bezbjednosti. Dakle, mogao bih to da uradim", rekao je Tramp na skupu u vezi sa zdravstvenom za&scaron;titom koji se održava u Bijeloj kući.
Predsjednik je ovakav komentar dao dok se prisjećao kako je uvodio carine drugim zemljama ne bi li ih natjerao da sarađuju sa njegovim planom da cene lekova u SAD budu smanjene.
Trampov pritisak oko američke kontrole Grenlanda razbijesnio je evropske zemlje, koje strahuju da bi taj potez mogao rasturiti transatlanske odnose. Neke su već počele da &scaron;alju trupe na ovo ogromno arktičko ostrvo koje pripada Danskoj, članici Evropske unije ali i članici NATO saveza, u kojem su i SAD.
Predstavnici Danske i Grenlanda su ove sedmice bili u Bijeloj kući, i razgovori su zavr&scaron;eni bez rezultata.
Premijer Danske je rekao da poslije tog sastanka i dalje postoje "fundamentalna razmimoilaženja" sa Va&scaron;ingtonom, ali da je dogovoreno da se razgovara i dalje.
 U međuvremenu, vi&scaron;e evropskih zemalja pridružilo se Danskoj u pripremi vojnih manevara na Grenlandu i severnom Atlantiku pod imenom "Arktička izdržljivost".
Grenland se nalazi istočno od Kanade, a sa američke strane Atlantskog okeana. Radi se o najvećem ostrvu na svijetu. Na njemu SAD imaju vojne baze, po ugovoru iz 1951. godine sa Danskom i Grenlandom.
Danska je najstarija evropska saveznica SAD.
Američko javno mnjenje u ogromnoj većini ne podržava Trampovu ideju o aneksiji Grenlanda.

Tramp: Mogao bih da uvedem veće carine zemljama koje ne podržavaju SAD u vezi sa Grenlandom

PORUČIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Jedna osoba podlegla je povredama, a tri su povrijeđene u lančanom sudaru koji se jutros dogodio na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki", ispred tunela "Munjino Brdo" u mjestu Krstac, prenosi RTS.
Iz Op&scaron;te bolnice u Čačku kažu da su dvije ženske i jedna mu&scaron;ka osoba stabilnih parametara i kod njih je u toku dijagnostika.
U lančanom sudaru na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki" učestvovalo je deset vozila.

Sudar deset vozila u Srbiji na auto-putu, jedna osoba podlegla povredama

TROJE POVRIJEĐENIH

Emanuel Makron se na svom godi&scaron;njem obraćanju francuskim vojnicima pojavio s crvenim okom. Tom prilikom se na&scaron;alio, iskoristiv&scaron;i priliku da pozove na jačanje vojne moći Francuske.
Francuski predsjednik je problem s okom uporedio s pjesmom &bdquo;Aj of d Tajger", poručiv&scaron;i da je to znak odlučnosti, te upozorio da Francuska može ostati slobodna u &bdquo;brutalnom svijetu" samo ako je se drugi pla&scaron;e i ako je snažna, prenosi Index.
Referenca na naslovnu pjesmu iz filma &bdquo;Roki III" rok grupe Sarvajvor iz osamdesetih godina pro&scaron;log vijeka do&scaron;la je u trenutku kada je Makron francusku vojsku proglasio &bdquo;najefikasnijom" u Evropi, dodav&scaron;i da mora postati jača i brža. Prije samog govora, koji je započeo obja&scaron;njenjem svog izgleda, Makron je tokom inspekcije postrojbi nosio sunčane naočare.
 - Molim vas, oprostite na neuglednom izgledu mog oka. To je, naravno, ne&scaron;to potpuno bezazleno - rekao je Makron. &bdquo;Jednostavno to shvatite kao nenamjernu referencu na Aj of d Tajger&hellip; za one koji razumiju referencu, to je znak odlučnosti."
Veći vojni budžet i misija na Grenlandu
Svoje novogodi&scaron;nje obraćanje vojnicima u vojnoj bazi u Istru, na jugu Francuske, iskoristio je da najavi veća izdvajanja za odbranu. Naveo je da želi da pomjeri planove za odbrambeni budžet od 64 milijarde eura sa 2030. na 2027. godinu, pri čemu bi 3,5 milijardi eura za ubrzanje francuskog naoružavanja bilo dostupno već ove godine.
U kontekstu rata u Ukrajini i tenzija oko arktičkog regiona, upozorio je da &bdquo;među nekima u svijetu djeluje novi kolonijalizam".
&bdquo;Istorija ne pra&scaron;ta ni lo&scaron;u pripremu ni slabost", rekao je francuski predsjednik u četvrtak, nakon objave da će francuski vojnici biti poslati na Grenland kako bi ojačali bezbjednost na Arktiku u zajedničkoj misiji s evropskim snagama.
- Evropljani imaju posebnu odgovornost, jer ova teritorija pripada Evropskoj uniji - rekao je Makron. &bdquo;Početni tim vojnog osoblja već je na terenu i biće pojačan u narednim danima kopnenim, vazdu&scaron;nim i pomorskim sredstvima."
&nbsp;

Makron se pred vojnicima pojavio s krvavim okom

NA GODIŠNJEM OBRAĆANJU

Vlada u Kijevu donijela je važne odluke, kako bi spasila energetski sektor nakon intenzivnih ruskih udara i najhladnije zime u posljednjih 20 godina. &Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin poručuje da rje&scaron;enje za Ukrajinu mora biti postignuto &scaron;to je prije moguće i da se Moskva se zalaže za dugoročni mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.
Zelenski je u svom sinoćnjem video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom.
Tramp je u srijedu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum. Na pitanje za&scaron;to pregovori koje predvode SAD jo&scaron; nijesu rije&scaron;ili skoro četvorogodi&scaron;nji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to. Tramp je, takođe, izjavio da vjeruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin &ldquo;spreman da postigne dogovor&rdquo;.
Zelenski je ukazao da kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir.
&ldquo;Upravo su ruske rakete, ruski dronovi &lsquo;&scaron;ahed&rsquo; i poku&scaron;aj Rusije da uni&scaron;ti Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uop&scaron;te nije zainteresovana za sporazume&rdquo;, rekao je Zelenski.
Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.
Ruski napad na Harkov
U najovijem ruskom napadu o&scaron;tećen je veliki energetski objekat, ostavio je stotine ljudi bez struje i grijanja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Te&scaron;ka energetska stituacija je &scaron;irom Ukrajine, a posebno u Kijevu koji je van doma&scaron;aja kopnenih trupa, ali u dometu eksplozivnih dronova i raketa.
Snabdijevanje energijom i odgovor na posljedice ruskih napada na energetski sektor, od sada će biti pod ličnom kontrolom predsjednika. Zelenski je naložio Vladi da donese odluku o povećanju uvoza električne energije i ublažavanju policijskog časa na teritorijama gdje je uvedeno vanredno stanje u elektroenergetskom sektoru.
Američki lider Donald Tramp kaže da je Zelenski glavna prepreka postizanju mirovnog sporazuma, a ne Vladimir Putin. To je, poručuje Kremlj, &ldquo;zaista tačno&rdquo;.
Putin ističe da mir ne dolazi sam, već da se gradi, da se Moskva zalaže za mir i da rje&scaron;enje za Ukrajinu mora biti postignuto &scaron;to je prije moguće.
Kremlj je potvrdio i da će Moskvu posjetiti specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, kao i Džared Ku&scaron;ner, a da će datum biti naknadno određen.
Ukrajinu potresa i najnoviji korupcijski skandal o &ldquo;podmićivanju poslanika&rdquo;. Osumnjičena je &scaron;efica parlamentarne frakcije Batkiv&scaron;čina, Julija Timo&scaron;enko.
Specijalizovano tužila&scaron;tvo za borbu protiv korupcije zatražiće danas od suda da joj izrekne kauciju od 50 miliona grivni. Timo&scaron;enkova je objavila da su joj blokirani računi.

Zelenski odbacio Trampovu tvrdnju da je Ukrajina prepreka miru; Rusi uništili veliki energetski objekat u Harkovu

RAT U UKRJAINI

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, &scaron;to je u o&scaron;troj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodi&scaron;nju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
&bdquo;Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor&ldquo;, kazao je Tramp.
Upitan za&scaron;to pregovori uz posredovanje SAD jo&scaron; nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: &bdquo;Zelenski&ldquo;.
Trampovi komentari sugeri&scaron;u da je ponovo nezadovoljan pona&scaron;anjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije pobolj&scaron;ane tokom 2025. godine.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

SMATRA AMERIČKI PREDSJEDNIK

U sudaru dva voza na jugu &Scaron;panije poginulo je 39 osoba, najnoviji je bilans nastradalih.
Brzi voz, koji je sa oko 300 putnika saobraćao na relaciji Malaga-Madrid, u Adamuzu, u pokrajini Kordoba iskočio je iz &scaron;ina i sudario se sa drugim koji je dolazio iz suprotnog pravca i prevozio 184 putnika.
Najmanje 73 osoba je povrijeđeno, od kojih 24 te&scaron;ko, prenosi El Pais.
Nekoliko vagona tog drugog voza potom je palo niz nasip visok oko četiri metra, &scaron;to otežava pristup mestu njesreće, saop&scaron;tio je andaluzijski ministar.
Ministar saobraćaja Oskar Puente opisao je nesreću kao "izuzetno čudnu", ističući da se dogodila na pravom dijelu pruge, da je pruga obnovljena u maju i izrazio je uvjerenje da će istraga razjasniti uzroke.
&nbsp;

U sudaru vozova u Španiji poginulo 39 osoba