Globus

Nekoliko dana nakon &scaron;to je na vladi zavr&scaron;ena procedura za zemlji&scaron;te, a uoči jo&scaron; jednih vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, počeli je izgradnja prve fabrike municije na Kosovu, prenosi KoSSev.
To su juče saop&scaron;tili tehnički premijer Aljbin Kurti i v.d. kosovskog ministra odbrane, Ejup Maćedonci, koji su obi&scaron;li gradili&scaron;te u Đakovici.
Kurti je precizirao, kako je navedeno, da će se tu najprije početi sa proizvodnjom municije kalibra 5,56 mm i 7,62 mm, a ponovio je i sada da će se program potom dopuniti dronovima.
Za fabriku u izgradnji naveo je da je u pitanju povr&scaron;ina od 19 hektara.
Najavio je i jo&scaron; ulaganja u odbranu, vi&scaron;e od milijardu eura, u svom eventualnom narednom mandatu.
&ldquo;Kao nastavak rada koji uključuje umnožavanje budžeta za odbranu, u naredne četiri godine predviđeno je vi&scaron;e od milijardu eura za jačanje, moderno opremanje i unapređenje obuke za KBS&ldquo;, poručio je Kurti.
Maćedonci je potom potvrdio da se, iako je izgradnja fabrike tek počela, u Turskoj proizvodnja proizvodnih ma&scaron;ina, laboratorija i druge tehničke opreme već bliži kraju.
Takođe, kako pi&scaron;e KoSSev, potvrdio je da će sada osoblje sa Kosova ići u Tursku na usavr&scaron;avanje.
KoSSev podsjeća da je kosovska vlada pro&scaron;le nedjelje je zavr&scaron;ila postupak eksproprijacije nepokretne imovine u Đakovici za potrebe upravo izgradnje industrijske zone odbrambene namjene, odnosno izgradnje fabrike municije na Kosovu.
Kosovska vlada je u decembru 2024. potpisala ugovor sa turskom državnom kompanijom &ldquo;Ma&scaron;inska i hemijska industrija&ldquo; (Makine ve Kimya End&uuml;strisi &ndash; MKE), a riječ je o kompaniji koja će na Kosovu otvoriti fabriku za proizvodnju municije.
Sporazum je potpisan samo mjesec od odluke koju je tada potpisao Aljbin Kurti &ndash; o preduzimanju prvih koraka ka uspostavljanju fabrike za proizvodnju municije i laboratoriju za dizajniranje bespilotnih letjelica na Kosovu.
U novembru pro&scaron;le godine Kurti je potvrdio da je plan da se ova fabrika otvori u Đakovici, te da bude pu&scaron;tena već krajem 2026.&nbsp;

Počela izgradnja prve fabrike municije na Kosovu

POTVRDILI TAMOŠNJI ZVANIČNICI

&nbsp;Priča o Juliji i Romeu iz Sarajeva, Admiri Ismić i Bo&scaron;ku Brkiću, jedna je od najtužnijih priča iz proteklog rata u Sarajevu.
Ubijeni 18. maja 1993, dok su poku&scaron;ali pobjeći iz ratnog Sarajeva, i ostavljeni, osam dana, da mrtvi, u zagrljaju, leže na ljetnjoj ulici Sarajeva&hellip; njihova priča potresla je cijeli svijet.
O Admiri i Bo&scaron;ku 1994. snimljen je i dokumentarni film, međunarodni, s Kanađanima na čelu. U filmu su ispričani detalji o ovoj velikoj ljubavi, od njihovog prvog poljupca do dana smrti. U filmu govore njihovi roditelji, sestre, prijatelji, kom&scaron;ije&hellip; a doznaje se i koju je ulogu u njihovom životu imao Ismet Bajramović Ćelo.
Portal Radiosarajevo.ba donosi potresnu priču iz ovog filma, o dječaku i djevojčici koja počinje na početku 1984, kada su se u Sarajevu, na zabavi povodom novogodi&scaron;nje noći, Bo&scaron;ko i Admira prvi put poljubili.
Tanja Bogdanović, Admirina najbolja prijateljica iz &scaron;kolskih dana, koja ih je oboje znala jako dobro, priča kako su oboje bilo vrlo različiti: &ldquo;Admira je bila drugačija od svih nas. Voljela je motore i znala je popraviti auto&hellip; bila je pomalo divlja: obično se djevojke nečega boje, ali Admiru ni&scaron;ta nije moglo upla&scaron;iti. Bo&scaron;ko je bio drugačiji. Bio je ti&scaron;i, mirniji. I bio je nasmijan. Uvijek. Volio se &scaron;aliti na račun drugih, ali je to uvijek činio na fin način, kao prava &lsquo;dobrica'&rdquo;.
Bo&scaron;kovi su roditelji u Sarajevo doselili &rsquo;70-ih godina pro&scaron;log vijeka. Otac, Dragan, bio je inženjer koji je radio za UN. Majka Rada bila je hemičarka. Imali su dva sina, Bo&scaron;ka i Baneta. Majka Rada se prisjeća: &ldquo;Odgojila sam sinove bez razmi&scaron;ljanja o religiji i naciji. Nikad im nisam govorila da su oni Srbi, a da su ovi drugi Hrvati i muslimani. Nisam Admiru gledala kao muslimanku, kao različitu. Gledala sam je kao djevojku moga sina koju je on volio i koju sam ja voljela.&rdquo;
Admirini roditelji razmi&scaron;ljali su isto. Zijo Ismić i njegova supruga Nera, odobravali su vezu svoje najstarije kćeri. &ldquo;Od prvog dana sam znao. I nisam imao ni&scaron;ta protiv. Učinilo mi se da je dobra, jer je momak bio stra&scaron;no simpatičan. S vremenom sam ga i zavolio i nisam ga razdvajao od Admire&rdquo;, govorio je njen otac Zijo.
Slično dodaje i njena majka, u čijoj je porodici bilo mije&scaron;anih brakova. Admirina mlađa sestra Amela ispričala je kako, za nju, Bo&scaron;ko nije bio Srbin već brat kojeg nikad nije imala. No, nane i bake zaljubljenog para u početku nisu odobravale vezu. Obje su pamtile prethodni, Drugi svjetski rat. Admirina nana je pamtila borbu protiv četnika, a Bo&scaron;kova baka se sjećala kako su usta&scaron;e odvele njenog muža i ubile ga.
No, svejedno, Bo&scaron;ko i Admira voljeli su se neizmjerno. Godine 1986. bili su tipični jugoslavenski tinejdžeri. Njegova majka kaže da su ih zanimala auta, filmovi i muzika. Te godine, nažalost, od srčanog udara umro je njegov otac i Bo&scaron;ko &ldquo;odrasta&rdquo;. Pritom ga &scaron;alju na služenje vojnog roka, u Srbiju. Ipak, ni to ih nije razdvojilo. Pisali su jedno drugom svaki dan.
Nakon 11 mjeseci ponovno su bili zajedno. Admira je studirala ekonomiju, a Bo&scaron;ko je otvorio prodavnicu kuhinjske opreme koju je kupovao na svojim putovanjima u Italiju. Međutim, stare mržnje polako su vaskrsnule. Na Kosovskom polju, 1989, Slobodan Milo&scaron;ević okupio je hiljade Srba koji su zazivali osnivanje Velike Srbije. Dvije godine kasnije, Hrvatska je proglasila nezavisnost.
U Sarajevu su ljudi bili uvjereni da rata neće biti. Početkom aprila 1992, nažalost, rat počinje u Sarajevu. Srpski snajperisti uzimaju prve žrtve. Admirin otac kaže kako su svi, i Bo&scaron;ko i Admira, bili sigurni da će sve brzo zavr&scaron;iti.
Sve&scaron;tenik Vojislav Čakić, koji je poznavao Admirinog oca, oti&scaron;ao je &ldquo;na drugu stranu&rdquo;. Objasnio je to riječima: &ldquo;&hellip;da nismo sad zaratili, za deset godina nas vi&scaron;e ne bi bilo ovdje.&rdquo; Eventualno će voditi molitvu na sahrani Bo&scaron;ka i Admire, ali se za Admiru, kako je sam poslije rekao, nije htio moliti jer je bila muslimanka.
Među brojnim Srbima koji su ostali u gradu bio je i Bo&scaron;ko koji nije htio ići u vojsku. Nijednu. Mi&scaron;o Ćuk, njegov kom&scaron;ija, Srbin &ndash; koji će odigrati važnu ulogu u sudbini Admire i Bo&scaron;ka &ndash; na početku rata ostao je u gradu i priključio se Armiji BiH. Bo&scaron;ku je htio dati pi&scaron;tolj, da ga za&scaron;titi od &ldquo;problema&rdquo;, ali Bo&scaron;ko ga nije htio uzeti.
U julu 1992, granata će uni&scaron;titi Bo&scaron;kov stan u kojem je porodica živjela 25 godina. U stan koji će otići, u ulazu pored, ponovno će pasti granata. Bo&scaron;kova majka stoga je odlučila otići i u očaju se obratila jedinoj osobi koja joj je mogla pomoći. Najboljem prijatelju svog starijeg sina Baneta &ndash; Ismetu Bajramoviću Ćeli.
&ldquo;Rada mi je bila kao druga mati&hellip; I da se razumijemo, nije ovo rat heroja kao &scaron;to je bio Drugi svjetski rat, ovo ovdje je nacionalni rat. Ako ću biti heroj samo muslimanima, neću da budem takav heroj&rdquo;, govorio je tada Ćelo, kojem je Bo&scaron;ko &ldquo;bio k&rsquo;o mlađi burazer&rdquo;. Za Ćelu, koji se u filmu opisuje kao jedan od vodećih kriminalaca u gradu, kaže se da je &scaron;titio &ldquo;Srbe na Ko&scaron;evu&rdquo; i da je vodio razmjene. Bo&scaron;kova majka kaže da joj je Ćelo u tri dana sredio da napusti grad i obećao joj je da će on, ma &scaron;ta se desilo, &scaron;tititi Bo&scaron;ka.
Bo&scaron;ko i Admira se na jesen 1992. useljavaju u devastirani stan njegovih roditelja. Bo&scaron;ku je smetalo to &scaron;to nisu vjenčani, ali Admira nije htjela zbog silne zanimacije medija za mije&scaron;ane brakove.
Jurka Radojević, kom&scaron;inica Srpkinja, oslanjala se na njih dvoje. &ldquo;Bo&scaron;ko mi je donosio vodu, pomagali smo jedni drufima. Ja imala drvenu peć, pa smo hljeb pekli zajedno i zajedno bi ga jeli, sve do zadnje mrvice&rdquo;, prisjeća se ova žena.
Bo&scaron;ko i gore spomenuti Mi&scaron;o Ćuk postat će u tom periodu nerazdvojni drugovi koji su često, na pijaci, trgovali kafom, ali i naftom&hellip; &ldquo;&hellip;mora&scaron;, nema&scaron; od čega živjeti. Prljav je to bio posao, ali Ćelo nam je odobrio da to radimo&rdquo;, prisjeća se Ćuk.
U tom periodu, Ćelo će organizovati veliko vjenčanje kojem će prisustvovati i Bo&scaron;ko i Admira. Dok je svadba trajala, pak, Mi&scaron;o Ćuk će pobjeći iz Sarajeva &ndash; kako je bio u vojsci, &ldquo;na drugu stranu&rdquo; prenijet će i neke važne vojne informacije. O bijegu nije ni&scaron;ta rekao Bo&scaron;ku, koji je sada ostao u gradu kao najbolji prijatelj &ldquo;neprijatelja&rdquo;. I upravo nakon toga, za Bo&scaron;ka počinje stra&scaron;an period u gradu.
&ldquo;Neki su ga počeli napadati, čak i fizički, jedan je bacio kamen. Ja sam ga &scaron;titio &ndash; da to nisam uradio, možda bi ga ubili&rdquo;, govorio je Ćelo i dodao je da je Bo&scaron;ko morao otići. &ldquo;Bio je ugrožen, jer ja nisam mogao stalno biti s njim &ndash; zamisli kako je kad te prijatelj &lsquo;proda&rsquo;, a to mu je Mi&scaron;o uradio.&rdquo;
Početkom maja 1993, Bo&scaron;ko je dobio poziv na ispitivanje u policijsku stanicu i prepao se najgoreg. Imao je 72 sata da se javi, prije nego &scaron;to ga uhapse. Odlučio je da će pobjeći, zajedno s Admirom: skrili su se u stanu njene nane, dok im Ćelo ne sredi da napuste grad.
Stra&scaron;nog datuma, 18. maja 1993, Admira je stigla u kuću roditelja. Njena majka kaže da se najteže rastala s mačkom Žućom. S ocem se nije pozdravila &ndash; ovaj nije odobravao pomisao na bijeg. Potom su se spakovali u stanu njene nane, imali su malo stvari i ne&scaron;to njenog nakita. Ne&scaron;to novca u&scaron;ili su u odjeću. Njena nana se sjeća da su joj mahnuli, u&scaron;li u auto i oti&scaron;li. Čekala je poruku da su stigli, da je sve u redu, ali nikad je nije dobila.
Pismo koje je Admira ostavila majci: &ldquo;Draga majko, Mi odlazimo večeras i sve &scaron;to se desi je Božija volja. Zvat ću te čim pređemo tamo. Brinem se za tebe, i za Žuću. Pričali smo kad se rat zavr&scaron;i, vratit ćemo se i sve će biti kao prije. Kao da rata nije bilo. Ne brini za mene, brini o sebi, tako će meni biti lak&scaron;e. Volim te mnogo, Tvoja Admira&rdquo;
Ćelo će &ldquo;razmjenu&rdquo; dogovoriti s dva Srbina na Grbavici. Jedan, Milkan Gaborović, čekao je da mu Ćelo &ldquo;po&scaron;alje&rdquo; i tetku i rođake, a drugi, Sa&scaron;a Bogdanović, prisjeća se kako je sve bilo dogovoreno, da niko neće pucati.
Ćelo tvrdi kako je Bo&scaron;ku rekao da mora sačekati da padne mrak: &ldquo;Morali su proć&rsquo; međuzonu (Vrbanja most, op.a.) gdje je bilo četiri, pet vojski. Caco, MUP, specijalne jedinice MUP-a, HVO, četnici&hellip; ko će to sve uvezati&hellip;&rdquo;
Dino Ćapin, komandant hrvatske jedinice koja se borila uz Armiju BiH kaže kako ih je gledao s obližnjeg krova. Sa&scaron;a Bogdanović dodaje kako je zviždao Bo&scaron;ku, a ovaj je zviždao meni: &ldquo;Trčkarali su i skakutali&hellip; kao da su se igrali. Kad su do&scaron;li do raskrsnice, samo smo čuli pucanj, snajper, metak je udario ispred njihovih nogu.&rdquo;
Ćapin dodaje da je Bo&scaron;ko umro na licu mjesta, a Admira je bila ranjena. &ldquo;Jaukala je i puzala prema njemu. Zagrlila ga je, i onda je nastupila ti&scaron;ina.&rdquo;
&ldquo;Te&scaron;ko mi je pričati o tome. Volio sam ih oboje. Krivo mi je &scaron;to me nije poslu&scaron;ao&hellip;&rdquo;, govori Ćelo.
&ldquo;I dalje ne vjerujem da su mrtvi. Kako tako mladi ljudi nestanu tako nasilno, zbog jednog neljudskog poteza. Monstruoznog čina. Ljubav ipak ne može pokoriti sve. Ne može pobijediti one koji ne vjeruju u ljubav. A ovi, koji pucaju na nas, ne vjeruju u ljubav&rdquo;, kazivao je poslije njen otac.
Dvije strane osam su dana raspravljale ko će preuzeti tijela i međusobno su se optuživali za smrt Bo&scaron;ka i Admire. Nije bilo motiva. Nije bilo logike. Nije bilo razloga.
&ldquo;Bolesni ljudi nose oružje, na svim stranama i nikad ne zna&scaron; koja će budala ispaliti metak prva&rdquo;, komentarisao je Sa&scaron;a.
Roditeljima nije htio pomoći ni UNPROFOR. Nakon osam dana, srpska policija je &ndash; kako su komandanti izjavili za TV &ndash; spasila tijela iz &ldquo;humanih razloga&rdquo;. No, Sa&scaron;a u filmu priznaje kako su tijela izvlačili muslimanski zatvorenici.
U srpskoj vojnoj mrtvačnici bili su zavedeni kao brojevi &ndash; 250 i 251.
Srpski vojnici odbili su želju roditelja da se djeca sahrane u Sarajevu. Sahranili su ih na vojnom groblju u Lukavici. Bo&scaron;kova majka je Admirin kovčeg pokrila džemperom koji je isplela za nju.
Odmah nakon rata, 1996, sahranjeni su ponovno. Zajedno. U Sarajevu.
Na&scaron;i Romeo i Julija. Odajmo im dužnu počast.

Dan kad su pokušali ubiti ljubav u Sarajevu: Sjećanje na Admiru i Boška

JEDNA JE OD NAJTUŽNIJIH PRIČA IZ PROTEKLOG RATA

Pakistan dostavio Sjedinjenim Američkim Državama SAD revidirani iranski predlog za okončanje rata. Aksios javlja da će se Donald Tramp u utorak sastati sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrili vojnu akciju protiv Irana.&nbsp;
Teheran formirao državnu agenciju za upravljanje Ormuskim moreuzom
Iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost formirao je danas novu državnu agenciju za upravljanje Ormuskim moreuzom.
Novoformirana Uprava Persijskog zaliva pružaće &ldquo;obavje&scaron;tenja u realnom vremenu o operacijama u Ormuskom moreuzu i najnovijim de&scaron;avanjima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Vrhovnog savjeta, a prenosi Al Džazira.
Iranske vlasti takođe su najavile uvođenje novih procedura za prolazak brodova kroz Ormuski moreuz, prema kojima vlasnici plovila moraju da podnesu zahtjev za dozvolu preko ministarstava spoljnih poslova svojih zemalja.
Kako se navodi, dozvola za prolazak kroz Ormuski moreuz biće izdata ukoliko brod ne pripada &ldquo;neprijateljskoj državi&rdquo;.
Peze&scaron;kijan: Zvaničnici ne treba da stvaraju lažnu sliku o stanju u Iranu nakon rata
Iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan upozorio je danas zvaničnike te zemlje da ne stvaraju &ldquo;lažnu sliku&rdquo; o stanju Irana tokom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
&ldquo;Ako smo u ratnom stanju, moramo da usvojimo ratni stav&rdquo;, rekao je Peze&scaron;kijan, prenosi iranska državna novinska agencija Mehr.
Peze&scaron;kijan je naveo da su meta napada bile elektrane, petrohemijska industrija i čelična postrojenja i da Iran &ldquo;ne bi trebalo lažno da tvrdi da nema problema i da se neprijatelj uni&scaron;tava&rdquo;.
&ldquo;Zvaničnici bi trebalo iskreno da govore dru&scaron;tvu, i da izbjegavaju da predstavljaju lažnu sliku na&scaron;eg apsolutnog prosperiteta, uprkos uni&scaron;tenja sa druge strane&rdquo;, kazao je Peze&scaron;kijan.
Pakistan dostavio SAD revidirani iranski predlog za okončanje rata
Pakistan je dostavio Sjedinjenim Američkim Državama revidirani predlog Irana za okončanje sukoba na Bliskom istoku, potvrdio je neimenovani pakistanski zvaničnik.
&ldquo;Nemamo mnogo vremena&rdquo;, rekao je izvor na pitanje da li će biti potrebno vremena da se premosti zastoj.
Neimenovani izvor je dodao da obje zemlje &ldquo;neprekidno mijenjaju svoje ciljeve i uslove&rdquo;.
Bagei: Razgovori Irana sa SAD se nastavljaju uz posredovanje Pakistana
Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je danas da se razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama nastavljaju uz posredovanje Pakistana.
U intervjuu za iransku državnu novinsku agenciju Tasnim Bagei je rekao da je Ormuski moreuz veoma važan plovni put za cijeli svijet i dodao da je Iran oduvijek ulagao velike napore da za&scaron;titi bezbjedan saobraćaj na ovoj plovnoj ruti.
&ldquo;Mi nastavljamo da se trudimo da obijezbedimo da se saobraćaj kroz Ormuski moreuz odvija uz potpunu bezbjednost. Napad SAD i cionističkog režima koji se dogodilo 28. marta nas je naveo da preduzmemo mjere za&scaron;tite na&scaron;e nacionalne bezbjednosti i to je dozvoljeno&rdquo;, rekao je Bagei i dodao da se Ormuski moreuz nalazi u teritorijalnim vodama Irana i Omana i obje zemlje smatraju da su obavezne da obezbijede bezbjedan pomorski saobraćaj na toj ruti.
Kao odgovor na objavljivanje izvje&scaron;taja o namjeri UAE da napadnu Iran i posjeti izraelskih zvaničnika UAE, Bagei je rekao da Iran neće dozvoliti da ga razni izvje&scaron;taji navedu da zaboravi činjenicu ko je glavna prijetnja.
&ldquo;Nijesmo neprijatelji nijedne zemlje u regionu i susjedi smo svima. Pozivamo sve da budu oprezni zbog zavjera sa strane u cilju stvaranja podjela&rdquo;, rekao je Bagei.
On je ukazao da je prirodno da svaka priobalna zemlja naplaćuje naknade za usluge koje pruža, ali glavno pitanje je da se osigura bezbjedan prolaz uz očuvanje nacionalne bezbjednosti.
&ldquo;Događaji koji su se desili od marta imaju pravni osnov. Za Iran i Oman, kao dvije priobalne zemlje, uspostavljanje mehanizma za bezbjedan prolaz zasnovan na međunarodnom pravu svakako će podrazumijevati tro&scaron;kove&rdquo;, rekao je Bagei.
Tramp: Vrijeme za Iran ističe
Za Iran, vrijeme ističe i bolje im je da požure ili od njih neće ni&scaron;ta ostati. Vrijeme je najvažnije&ldquo;, poručio je juče američki predsjednik Donald Tramp.
Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, direktor CIA Džon Retklif i specijalni izaslanik Stiv Vitkof prisustvovali su sastanku u predsjednikovom golf klubu u Virdžiniji, rekao je izvor Si-En-Ena. Okupljanje se dogodilo samo nekoliko sati po&scaron;to se Tramp vratio u Va&scaron;ington sa značajne posjete Kini, koja ima bliske veze sa Iranom, prenosi Si-En-En.
Trampa izdaje strpljenje zbog načina na koji Teheran vodi diplomatske pregovore kao i zbog frustrirajućeg blokiranja Ormuskog moreuza i uticaja na globalne cijene nafte. Bijela kuća, prenosi Si-En-En, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Tramp i njegov tim su odgodill odluku o tome kako da nastave sa Teheranom tokom njegove posete Pekingu, a nekoliko zvaničnika administracije je za Si-En-En reklo je da žele da vide kako će se razgovori između Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga teći prije nego &scaron;to se dogovore &scaron;ta dalje.
Nove borbene operacije kao primoravanje na kompromis?
Posljednjih dana, Tramp je ozbiljnije razmatrao nastavak velikih borbenih operacija u Iranu kao način da ih primora na kompromis i okonča rat, kako je ranije izvijestio Si-En-En, uprkos njegovoj želji da sukob rije&scaron;i diplomatskim putem.
Izvor Si-En-Ena je rekao da se očekuje da će se Tramp ponovo sastati sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost početkom ove sedmice, vjerovatno u utorak, kako bi definisali naredne korake.
Pentagon je pripremio niz planova za vojne ciljeve ukoliko Tramp na kraju odluči da nastavi sa dodatnim udarima, rekli su izvori upoznati sa razgovorima, uključujući ciljane udare na energetska i infrastrukturna mjesta u Iranu.
Aksios je prvi izvijestio o sastanku u subotu.
Tramp je u nedjelju, takođe, razgovarao sa izraelskim premijerom Bendžaminom Netanjahuom, rekao je za Si-En-En portparol premijera i jedan američki zvaničnik.
Sa iranske strane, nema novih naznaka da su visoki zvaničnici spremni da popuste. Iranski mediji su u nedjelju izvijestili da se pakistanski ministar unutra&scaron;njih poslova, Mohsin Nakvi, sastao sa visokim iranskim zvaničnicima, uključujući predsjednika Masuda Peze&scaron;kijana. Pakistan je djelovao kao glavni posrednik tokom mirovnih pregovora između SAD i Irana.
Nakvi je nakon sastanka sa iranskim predsjednikom parlamenta &nbsp;izrazio u nadu u zaključenje pregovora između Irana i SAD.
Tokom tih sastanaka, zvaničnici iz Teherana su rekli da prisustvo Sjedinjenih Država na Bliskom istoku izaziva nestabilnost u regionu. Prema novinskoj agenciji Tasnim, povezanoj sa Iranom, Peze&scaron;kijan je rekao da su SAD i Izrael &bdquo;oduvijek poku&scaron;avali da sukobe islamske nacije jedne protiv drugih kroz razdorne projekte i podsticanje nepovjerenja&ldquo;, čak i dok &bdquo;Iran teži iskrenim, stabilnim odnosima zasnovanim na dobrosusjedstvu sa islamskim zemljama regiona&ldquo;.

Pakistan dostavio SAD revidirani iranski predlog za okončanje rata; Teheran formirao agenciju za upravljanje Ormuzom

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu na vi&scaron;e frontova. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je upozorio Iran da će se suočiti sa &ldquo;veoma lo&scaron;im periodom&rdquo; ukoliko ne postigne sporazum sa Va&scaron;ingtonom. Teheran poručuje da je &ldquo;spreman za sve opcije&rdquo;, dok istovremeno najavljuje uvođenje naplate naknada u Ormuskom moreuzu.&nbsp;
Pakistan se nada drugoj rundi pregovora između Irana i SAD
Pakistanski premijer &Scaron;ehbaz &Scaron;arif izjavio je da se Pakistan nada drugoj rundi pregovora između Irana i SAD.
"Srećom, Iran vjeruje Pakistanu, kao i vlada SAD, a takođe i zemlje Zaliva. Zahvalan sam &scaron;to su prihvatili na&scaron; poziv. Nadam se da će uskoro biti održana druga runda direktnih pregovora u Islamabadu", rekao je &Scaron;arif za nedeljnik Sandej tajms, prenosi Tasnim.
Prema njegovoj ocjeni, mir nikada nije lako postići.
"Potrebno je strpljenje, mudrost i sposobnost da se prevaziđu najteži izazovi. Nastavićemo da dajemo sve od sebe kako bismo osigurali da ovaj mirovni proces dovede do trajnog mira. Ostalo je u Božjim rukama", zaključio je &Scaron;arif.
<div class="titleShare">
<h4 class="short-story-title">Oficir IDF-a ubijen u napadu Hezbolahovog drona-kamikaze</h4>
</div>
<div class="short-story-body-thumb">
<div>
<div class="short-story-body">
Izraelska vojska saop&scaron;tila je u subotu uveče da je jedan oficir IDF-a poginuo u napadu Hezbolahovog drona-kamikaze na jugu Libana, dok su ograničeni sukobi sa tom proiranskom grupom nastavljeni uprkos nedavno produženom primirju.
Poginuli oficir je kapetan Maoz Izrael Rekanati (24), komandir voda u 12. bataljonu brigade Golani, iz naselja Itamar.
</div>
</div>
</div>
Hamas potvrdio: Ubijen komandant brigada El Kasam
Palestinski pokret Hamas potvrdio je da je u izraelskom vazdu&scaron;nom napadu u Gazi ubijen Iza el Din el Hadad, komandant brigada El Kasam, zajedno sa članovima porodice. Izraelske odbrambene snage navele su da je riječ o &ldquo;preciznom udaru&rdquo; na jednog od ključnih vojnih lidera Hamasa i učesnika događaja od 7. oktobra.
U međuvremenu, Iran je najavio uvođenje novog mehanizma kontrole plovidbe kroz Ormuski moreuz, koji bi podrazumijevao naplatu usluga i ograničenja za &ldquo;neprijateljske države&rdquo;, &scaron;to dodatno podiže tenzije u jednoj od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta.
Na diplomatskom planu, ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik UAE Mohamed bin Zajed razgovarali su o situaciji na Bliskom istoku i u Iranu, uz poziv na politička rje&scaron;enja i deeskalaciju.
Pogor&scaron;ava se situacija u Libanu
U Libanu se situacija dodatno pogor&scaron;ava &mdash; prema podacima Ministarstva zdravlja, od početka aktuelnih izraelskih napada poginulo je skoro 3.000 ljudi, dok je vi&scaron;e od 9.000 ranjeno. Izraelski vazdu&scaron;ni i artiljerijski udari nastavljeni su na jugu Libana uprkos dogovorenom primirju.
Iran je dodatno privukao pažnju simboličnom akcijom slanja rančeva poginule djece u sjedi&scaron;te UN, kao poruke o stradanju civila, dok se u međunarodnim izvje&scaron;tajima pominju i sajber incidenti u SAD za koje se sumnja da bi mogli biti povezani sa Teheranom.
Prema pisanju američkih medija, Pentagon istovremeno razmatra scenarije za moguće nove vojne operacije protiv Irana, &scaron;to ukazuje na dalje rastuće tenzije između dvije zemlje. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je upozorio Iran da će se suočiti sa &ldquo;veoma lo&scaron;im periodom&rdquo; ukoliko ne postigne sporazum sa Va&scaron;ingtonom.

Iran uvodi naknade u Ormuskom moreuzu; Tramp upozorava Teheran: Čeka vas veoma loš period ukoliko ne postignete sporazum sa SAD

Deset osoba, među kojima je i sada biv&scaron;i načelnik beogradske policije Veselin Vesko Milić, uhap&scaron;eno je zbog slučaja nestanka Aleksandra Ne&scaron;ovića Baje, kome se trag izgubio 12. maja.
Portal Nova.rs otkriva detalje naredbe o sprovođenju istrage, a kako se sumnja, Ne&scaron;ović je kobnog dana u restoran "27" do&scaron;ao navodno na poziv tada&scaron;njeg načelnika PU Beograd, koji je zahtjevao da dođe bez obezbjeđenja.
Sem Milića uhap&scaron;eni su Sa&scaron;a Vuković zvani Boske, Mario S, Petko P, Savo S, Boban M, Nenad L, Danka V, Vuk &Scaron;. i Dejan S.
Njih sumnjiče za te&scaron;ka krivična djela koja se odnose na slučaj nestanka Aleksandra Ne&scaron;ovića Baje, koji slovi za pripadnika grupe Dejana Stojanovića Keke.
Kako Nova.rs otkriva, prema navodima iz istrage, poku&scaron;aj ubistva Aleksandra Ne&scaron;ovića dogodio se 12. maja 2026. godine između 23 časa i ponoći, u restoranu "27" u Istarskoj ulici na Senjaku.
Prema navodima Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Beogradu, sumnja se da su Sa&scaron;a Vuković i Mario S, zajedno sa Veselinom Milićem, unapred isplanirali da namame Ne&scaron;ovića na sastanak pod izgovorom da žele da razrje&scaron;e ranije sukobe.
Prema sumnjama tužila&scaron;tva, biv&scaron;i načelnik PU Beograd Veselin Milić je navodno kobnog dana telefonom pozvao Ne&scaron;ovića i predložio mu da dođe u restoran, uz sugestiju da ne vodi obezbjeđenje sa sobom. Ne&scaron;ović je isprva, po dolasku ispred lokala i kada je primjetio vozila koja koriste osumnjičeni, odlučio da ode i o tome obavijestio prijatelja Vladimira R.
Međutim, nakon novog poziva Sa&scaron;e Vukovića, sa kojim je odranije bio u sukobu, vratio se u restoran desetak minuta kasnije i seo za sto sa Vukovićem, Marijom S. i Milićem, navodi se u naredbi o sprovođenju istrage.
Prema navodima, kako sumnja tužila&scaron;tvo, posle kraće rasprave, Vuković je izvadio pi&scaron;tolj marke "NH", kalibra 9 milimetara, i ispalio vi&scaron;e hitaca ka Ne&scaron;oviću, dovodeći u opasnost i ostale goste restorana.
Pomenuti pi&scaron;tolj, prema naredbi, navodno je donijela osumnjičena Danka V, koja ga je neovla&scaron;ćeno nosila, a potom predala Mariju S, koji ga je dalje prosledio Sa&scaron;i Vukoviću po dolasku u restoran.
Tužila&scaron;tvo dalje navodi da su nakon pucnjave Veselin Milić, Petko P, Savo S. i Boban M, kao službena lica, kao i konobar Vuk &Scaron;. i vlasnik restorana Nenad L, iako su znali &scaron;ta se dogodilo, propustili da prijave krivično djelo.
Sumnja se i da su pomagali osumnjičenima prikrivanjem oružja i uklanjanjem tragova krvi iz restorana, &scaron;to bi, kako se navodi, trebalo da bude potvrđeno vje&scaron;tačenjem Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku.
Prema istrazi, u bjekstvu osumnjičenima sa lica mjesta pomogao je i Dejan S, koji ih je automobilom &ldquo;Fiat Punto&rdquo; odvezao najprije ka &Scaron;apcu, zatim do jezera Dobrodol, a potom i do Stare Pazove.
Tokom pretresa njegovog vozila policija je prona&scaron;la mobilni telefon "Samsung Galaxy S25 FE", putne isprave na ime Sa&scaron;e Vukovića i Maria S, lična dokumenta, kao i 10.000 evra u gotovini i saobraćajnu dozvolu za &ldquo;Audi Q8&rdquo;.
Podsjetimo, Aleksandar Ne&scaron;ović zvani Baja jo&scaron; nije pronađen. Trag mu se izgubio 12. maja nakon sastanka u restoranu na Senjaku. Njegov nestanak prijavila je supruga, nakon čega je uslijedila akcija u kojoj je uhap&scaron;eno deset osoba.

Srbija: Tužilaštvo sumnja da je bivši načelnik beogradske policije namamio Nešovića

DETALJI NAREDBE O SPROVOĐENJU ISTRAGE

Pentagon razmatra mogućnost ponovnog pokretanja operacije "Epski gnijev" protiv Irana, objavio je Njujork tajms. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu otvoreno najavljuje nastavak ratnih dejstava. Na mogućnost novih napada, Teheran odgovara: "Čvrsti smo pred prijetnjama SAD i Izraela, ne popu&scaron;tamo". Dogovor Izraela i Libana u Va&scaron;ingtonu: jo&scaron; 45 dana primirja.
Njujork tajms: Pentagon pripremio planove za moguće nove napade na Iran
Pentagon je pripremio planove za moguće obnavljanje vojnih operacija protiv Irana, uključujući intenzivnije vazdu&scaron;ne udare i potencijalno raspoređivanje američkih specijalnih snaga, objavio je Njujork tajms.
Prema navodima lista, američki predsjednik Donald Tramp jo&scaron; nije donio konačnu odluku o narednim koracima nakon povratka iz Kine, gdje je razgovarao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.
List je naveo da Pentagon razmatra mogućnost ponovnog pokretanja operacije "Epski gnev", koja je prethodno bila obustavljena nakon progla&scaron;enja primirja.
Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je pred Kongresom da SAD imaju spremne planove za eskalaciju sukoba ukoliko to bude potrebno, ali i opcije za povlačenje snaga iz regiona.
Prema pisanju Njujork tajmsa, jedna od razmatranih opcija uključuje dodatno bombardovanje iranskih vojnih i infrastrukturnih ciljeva, dok druga predviđa slanje specijalnih jedinica radi preuzimanja kontrole nad nuklearnim materijalom u postrojenju Isfahan.
List je naveo da je nekoliko stotina američkih specijalaca raspoređeno na Bliskom istoku jo&scaron; u martu kako bi takva opcija bila dostupna administraciji.
Iranski zvaničnici su poručili da su njihove oružane snage spremne za odgovor na eventualne nove napade.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf rekao je da je Teheran "spreman za sve opcije".
"Na&scaron;e oružane snage spremne su da zadaju zasluženi udarac svakoj agresiji. Pogre&scaron;na strategija i pogre&scaron;ne odluke uvek vode do pogre&scaron;nih rezultata. Cio svijet je to već shvatio. Spremni smo na sve opcije, biće iznenađeni", objavio je Kalibaf na dru&scaron;tvenim mrežama.
Prema navodima američkih vojnih zvaničnika koje prenosi list, vi&scaron;e od 50.000 američkih vojnika, dva nosača aviona, razarači i borbeni avioni ostaju raspoređeni u regionu i spremni za eventualne nove operacije protiv Irana.
Arkači: Iran će uvijek biti čuvar bezbjednosti u Ormuskom moreuzu
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručio je da će Iran uvijek biti čuvar bezbjednosti u Ormuskom moreuzu, ističući da je to njegova istorijska dužnost. Dodao je da &ldquo;sve prijateljske zemlje&rdquo; mogu da računaju na bezbjednost tokom trgovine.
Takođe je naglasio da je Iran zainteresovan za nastavak pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, samo &ldquo;ako druga strana bude ozbiljna u razgovoru&rdquo;. Poručuje da Teheran poku&scaron;ava da održi primirje kako bi se pružila &scaron;ansa za diplomatsko rje&scaron;enje, ali da pregovore usporava, kako je ocijenio, nedostatak povjerenja u SAD.
Arakči je iz Nju Delhija, sa sastanka &scaron;efova diplomatija zemalja BRIKS-a, upozorio SAD i Izrael da ne pokreću nove vojne akcije protiv Irana, rekav&scaron;i da bi se svaki takav poku&scaron;aj zavr&scaron;io kao prethodni, te da će &ldquo;ponoviti svoje neuspjehe&rdquo;.
Iran je &ldquo;čvrst pred prijetnjama i ne popu&scaron;ta&ldquo;, naglasio je Arakči.
Američki predsjednik Donald Tramp pak kaže da bi se saglasio sa opcijom da Iran suspenduje svoj nuklearni program u narednih 20 godina, ali samo ako to obećanje &ldquo;bude stvarno&rdquo;.
Obraćajući se novinarima na letu aviona er-fors 1 na povratku iz Kine, Tramp je rekao da je &ldquo;možda potrebno obaviti dodatne radove&rdquo; po pitanju Irana, ali nije precizirao na &scaron;ta je mislio, prenosi Rojters.
&ldquo;Su&scaron;tinski smo zbrisali njihovu vojsku. Možda treba jo&scaron; ne&scaron;to počistiti nakon mjesec dana primirja&rdquo;, rekao je američki predsjednik. Dodao je da su SAD pristale na primirje zbog apela drugih zemalja, prije svih Pakistana.
I izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da će nastaviti &ldquo;borbu protiv svih prijetnji radikalnog islama&ldquo;, ističući da je &ldquo;režim u Iranu slabiji nego ikada prije&rdquo;.
Prema njegovim riječima, da Izrael nije pokrenuo rat protiv Irana u junu pro&scaron;le godine i u februaru ove godine, &ldquo;Iran bi danas posjedovao nuklearnu bombu&ldquo;.
U međuvremenu, Izrael i Liban su se saglasili da produže za 45 dana primirje, koje je 16. aprila proglasio Donald Tramp, saop&scaron;tio je Stejt department.
&ldquo;Prekid neprijateljstava od 16. aprila biće produžen za 45 dana kako bi se omogućio dalji napredak&rdquo;, rekao je portparol Stejt departmenta Tomi Pigot, prenosi Rojters.
Uporedo sa pregovorima u Va&scaron;ingtonu, kr&scaron;enje prethodno postignutog primirja. Izraelska vojska je optužila Hezbolah za &ldquo;jo&scaron; jedno kr&scaron;enje sporazuma&rdquo;, navev&scaron;i da je nekoliko dronova naoružanih eksplozivom palo na sjever te zemlje, u blizini granice sa Libanom, prenijela je Al Džazira.
I Hezbolah je saop&scaron;tio da je izveo &ldquo;napade u znak odmazde&rdquo; protiv izraelskih aviona i dronova, koristeći pritom rakete zemlja&ndash;vazduh.
Kako je navedeno iz tog pokreta, izvedena je serija napada na izraelske snage sjeverno od Tajbeha, kao i u blizini sektora Bajada i u oblasti Bajdar el Fahani.
Hezbolah je takođe naveo da je gađao izraelske buldožere i tenk merkava.

Njujork tajms: Pentagon pripremio planove za moguće nove napade: Teheran: Ne popuštamo pred prijetnjama

Suzbijanje kriminaliteta i Služba za borbu protiv organizovanog kriminala Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srbije uhapsile su načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića i odredile mu zadržavanje do 48 sati.
Milić je ranije danas saslu&scaron;an u vezi sa slučajem nestanka mu&scaron;karca na Senjaku.
RTS prenosi da je u nastavku akcije rasvjetljavanja okolnosti pod kojima je A.N. nestao 12. maja 2026. godine, po nalogu Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Beogradu, pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije li&scaron;ili su slobode načelnika Policijske uprave za grad Beograd V.M, navodi se u saop&scaron;tenju Tužila&scaron;tva.
Kako se dodaje, V.M.-u je određeno zadržavanje do 48 časova zbog postojanja osnova sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca i pomoć učiniocu nakon izvr&scaron;enog krivičnog djela. U tom roku biće priveden na saslu&scaron;anje kod postupajućeg javnog tužioca.
Kako saznaje RTS, uhap&scaron;eni pripadnici policije umije&scaron;ani u slučaj nestanka mu&scaron;karca članovi su obezbjeđenja Veselina Milića.
Tri policajca, vlasnik i konobar lokala na Senjaku, u kojem je A.N. posljednji put viđen prije nestanka 12. maja, uhap&scaron;eni su juče.
Prethodno su u tom slučaju uhap&scaron;ena dvojica osumnjičenih za ubistvo. Pod sumnjom da je donijela pi&scaron;tolj, uhap&scaron;ena je i supruga jednog od osumnjičenih za ubistvo.
O ovom slučaju je na nalogu&nbsp; X&nbsp; pod nazivom &ldquo;Medeni bez cenzure&rdquo;&nbsp; govorio juče navodno odbjegli Milo&scaron; Medenica.
<blockquote class="twitter-tweet">
Nacelnik beogradske policije VESELIN MILIC ,ucestvovao u ubisvu aleksandra nesovica zvanog baja ,u restoranu27 na senjaku ,u neformalnom vlasnistvu ANDREJA VUCICA! <a href="https://t.co/wTOeJLghbZ">pic.twitter.com/wTOeJLghbZ</a>
&mdash; MEDENI BEZ CENZURE (@Istina134696) <a href="https://twitter.com/Istina134696/status/2055016062781984958?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2026</a></blockquote>
&nbsp;
&nbsp;

Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić

NJEGOVO HAPŠENJE NAJAVIO NOVODNO ODBJEGLI MILOŠ MEDENICA

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saop&scaron;tilo je da Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore bez ikakvog stvarnog povoda i potrebe konstrui&scaron;e povod za javni napad na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, "zadajući nepotreban udarac međudržavnim odnosima", prenosi N1.
Povodom saop&scaron;tenja crngorskog ministarstva da Vučić nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima, Ministarstvo Srbije je ukazalo da Vučić, koristeći svoje neotuđivo pravo da iznese sopstveno mi&scaron;ljenje, nijednu ružnu riječ nije uputio na račun ili u vezi sa Crnom Gorom, već je iznio sasvim legitiman i ni po čemu uvredljiv stav, da ne želi da slavi razdvajanje dvije bliske i bratske države.
"Sa žaljenjem konstatujemo da Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore i dalje pribjegava retorici koja ne doprinosi razvoju dobrosusjedskih odnosa i međusobnom po&scaron;tovanju dvije međusobno priznate, suverene države", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U saop&scaron;tenju tamo&scaron;njeg Ministarstva navedeno je i da je Srbija&nbsp; 2006, poslije referenduma u Crnoj Gori, bez ikakvog odgađanja i u potpunosti priznala nezavisnost Crne Gore i uspostavila diplomatske odnose, čime je, kako tvrde, jasno pokazala da po&scaron;tuje i da ne dovodi u pitanje njen suverenitet, teritorijalni integritet niti evropski put.
"Međutim, to ne znači da Srbija treba da ćuti pred poku&scaron;ajima da se istorijska istina i činjenice izbri&scaron;u ili relativizuju", ocijenilo je Ministarstvo i dodalo da su i Crna Gora i Srbija bile članice državne zajednice, ali da su vjekovima prije toga bile dio iste države, dobrim dijelom i istog naroda i iste sudbine.
Prema navodima Ministarstva, Vučić nije osporavao crnogorsku nezavisnost, već je vi&scaron;e puta ponovio da Srbija Crnu Goru doživljava kao bratsku i prijateljsku državu.
"Ono &scaron;to je istakao jeste da se nezavisnost Crne Gore ne može i ne smije koristiti kao izgovor za negiranje srpskog identiteta, kulture, jezika i vjere velikog broja građana Crne Gore, niti za podsticanje podjela u crnogorskom dru&scaron;tvu", objasnilo je Ministarstvo.
Prema mi&scaron;ljenju Ministarstva, neprihvatljivo je i politički neodgovorno predstavljati svaku konstataciju o zajedničkoj istoriji ili izražavanje brige za položaj Srba u Crnoj Gori kao "revizionizam", "patronat" ili "uvredu".
"Crna Gora svoju nezavisnost slavi - i ima na to puno pravo. Ali to slavlje ne smije da se pretvori u kampanju protiv Srbije i srpskog naroda, niti u poku&scaron;aj da se iz istorije izbri&scaron;e sve &scaron;to nas spaja", saop&scaron;tilo je Ministarstvo, dodav&scaron;i da Srbija ostaje čvrsto posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Crnom Gorom, zasnovanih na ravnopravnosti, uzajamnom po&scaron;tovanju i nemije&scaron;anju u unutra&scaron;nje stvari.
Dodaje se da se takvi odnosi, međutim, ne mogu graditi na selektivnom čitanju istorije, negiranju identiteta jednog naroda u drugoj državi niti na retorici koja podstiče konfrontaciju umjesto saradnje.
"Jubilej obnove crnogorske nezavisnosti je prilika da se obje na&scaron;e države okrenu budućnosti - evropskoj, prosperitetnoj i zajedničkoj, u kojoj će Srbi i Crnogorci živjeti kao braća, a ne kao stranci. Srbija je za to spremna. Očekujemo da i Crna Gora pokaže istu spremnost", navelo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

MSP Srbije: Crna Gora zadaje nepotreban udarac međudržavnim odnosima

IZ MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA SRBIJE ODGOVORILI NA IZJAVU CRNOGORSKOG MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da mu je kineski predsjednik Si Đinping ponudio pomoć za otvaranje Ormuskog moreuza i obećao da neće slati vojnu opremu kako bi pomogao Iranu u ratu protiv SAD i Izraela. Iz Teherana poručuju da nijesu postavili nikakve prepreke za plovidbu Ormuzom, navodeći da je 30 plovila pro&scaron;lo kroz taj strate&scaron;ki morski put. U toku je treća runda pregovora Izraela i Libana u Va&scaron;ingtonu.
Netanjahu: Jerusalim će zauvek ostati pod kontrolom Izraela, Iran nikad slabiji
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da će Jerusalim "zauvek&rdquo; ostati pod kontrolom Izraela, istakav&scaron;i da je država Izrael &bdquo;jača nego ikad&rdquo; dok je istovremeno "režim u Iranu slabiji nego ikad&rdquo;.
"Nastavićemo borbu protiv svih pretnji radikalnog islama&ldquo;, rekao je Netanjahu na svečanosti povodom Dana Jerusalima.
Prema njegovim riječima, da Izrael nije pokrenuo rat protiv Irana u junu pro&scaron;le godine i u februaru ove godine "Iran bi danas posjedovao nuklearnu bombu&ldquo;.
"Na&scaron;i neprijatelji žele da nas sve uni&scaron;te bez izuzetka. Ali imaju i drugi cilj: da nas i&scaron;čupaju iz Jerusalima. Njihov slogan 'Na putu smo ka Jerusalimu' izražava njihovu zlonamjernu namjeru da nas uklone iz srca jevrejske nacije. Nećemo dozvoliti da se to dogodi. Samo izraelski Jerusalim pod izraelskom vla&scaron;ću, istinski je slobodan grad nacije za sve religije&ldquo;, poručio je izraelski premijer.
Netanjahu je izrazio tvrdnju da je Izrael postigao uspjeh u borbama protiv Hamase i Hezbolahe, kao i protiv Irana.
Potpredsjednik Irana: Nećemo se odreći Ormuskog moreuza ni po kojoj cijenu
Iranski potpredsjednik Mohamed Reza Aref izjavio je da Ormuski moreuz pripada Iranu i da ga Iran &ldquo;neće odreći ni po koju cijenu&rdquo;.
&ldquo;Nećemo se odreći Ormuskog moreuza ni po kojoj cijenu. Ormuski moreuz prije svega pripada nama. Oduvijek je bio na&scaron;e vlasni&scaron;tvo, iako neko vrijeme nijesmo dobro koristili ono &scaron;to nam je pripadalo&rdquo;, rekao je Aref, prenosi iranska televizija Pres.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da Teheran nije stvorio nikakve prepreke za plovidbu kroz Ormuski moreuz i optužio SAD za izazivanje blokade u regionu.
&ldquo;Ormuski moreuz je otvoren za sve komercijalne brodove, ali oni moraju da sarađuju sa na&scaron;im pomorskim snagama&rdquo;, rekao je Arakči u intervjuu za iransku državnu televiziju Pres TV, prenijela je agencija Tasnim.
Kako navodi Al Džazira, Iran poku&scaron;ava da formalizuju nove procedure za kontrolu pomorskog saobraćaja kroz Ormuz.
Iranski državni mediji, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika Islamskog korpusa revolucionarne garde (IRGC), izvijestili su da je oko 30 plovila pro&scaron;lo kroz moreuz od srijede uveče, u koordinaciji sa mornaricom.
Sa druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio tvrdi da su se Donald Tramp i kineski predsjednik Si Đinping u Pekingu saglasili da Ormuski moreuz ne smije biti militarizovan niti predmet sistema naplate prolaza.
Rubio je naveo da su Tramp i Si &ldquo;prona&scaron;li zajednički jezik oko Irana&rdquo;, ističući da je Kina ponovila protivljenje razvoju nuklearnog oružja u Teheranu.
Tramp je za Fox news rekao da je kineski predsjednik ponudio pomoć za otvaranje tog strate&scaron;kog morskog puta i da je obećao da neće slati vojnu opremu kako bi pomogao Iranu u ratu protiv SAD i Izraela.
U Va&scaron;ingtonu je počela treća runda pregovora Izraela i Libana, dok se razmjena vatre između Hezbolaha i IDF nastavlja uprkos primirju koje je stupilo na snagu pro&scaron;log mjeseca.
U ovoj rundi razgovora, nakon &scaron;to su strane na prethodna dva sastanka predstavljali njihovi ambasadori u Va&scaron;ingtonu, učestvuju specijalni izaslanik libanskog predsjednika Simon Karam i zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Izraela Josi Dražnin, kao i visoki izraelski vojni predstavnici, rekao je zvaničnik Stejt departmenta za Rojters.

Potpredsjednik Irana: Nećemo se odreći Ormuskog moreuza ni po kojoj cijenu; Netanjahu: Režim u Iranu slabiji nego ikad

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je dobio poziv da učestvuje na proslavi 20. godi&scaron;njice obnove nezavisnosti Crne Gore, prenosi Danas.
"Ali, neću ići na glamuroznu proslavu otcjepljenja od moje Srbije.
Bilo bi me sramota, i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice, a oni nek slave &scaron;ta god hoće", rekao je Vučić, odgovarajući na pitanja novinara na gradili&scaron;tu izložbe Ekspo.
Vučić je rekao da je video da se u Crnoj Gori sprema glamurozna proslava, da dolazi Riki Martin.
"Ali &scaron;ta se u stvari slavi &ndash; slavi se otcjepljenje od Srbije. Mnogo toga mogao bih da kažem o nesposobnosti na&scaron;eg rukovodstva iz tog perioda.
Vidim da su mnogo srećni &scaron;to su oti&scaron;li od Srba i Srbije, želim im svu sreću. Čudno je da srpski narod tamo nema pravo da koristi srpski jezik kao službeni, čudno i nije čudno da Evropa na tome ne insistira", rekao je Vučić.

Vučić: Neću ići na glamuroznu proslavu u Crnoj Gori, pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

"BILO BI ME SRAMOTA"

Naoružani napadač na jugu Turske ubio je četvoro ljudi, a ranio osam, javili su lokalni mediji.
Napad se dogodio u okrugu Tarsus, u provinciji Mersin, javili su turski list Hurijet i CNN Turk.
Prema izvje&scaron;tajima, pucnjava je počela u restoranu i osumnjičeni, koji je, kako je javljeno 17-ogodi&scaron;njak, pobjegao je u automobilu, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Policija je uz podr&scaron;ku helikoptera pokrenula potragu za njim.
Turski mediji javljaju da je dvoje ljudi ubijeno u restoranu, a vjeruje se da je riječ o vlasniku i jednom zaposlenom.
Napadač je zatim nastavio da puca i ubio pastira u blizini i vozača kamiona.
Za sada se ne zna koji su mu motivi.

U Turskoj napadač iz vatrenog oružja ubio šestoro ljudi, ranio osmoro