Globus

Evropski parlament odobrio je danas zajam Ukrajini u iznosu od 35 milijardi eura, koji će biti otplaćen budućim prihodima od zamrznute ruske imovine. Sredstva će biti isplaćivana do kraja 2025.&nbsp;
Za novu makrofinansijku pomoć Ukrajini glasalo je 518 poslanika, protiv je bilo 56, a 61 je bio uzdržan, navodi se u saop&scaron;tenju Evropskog parlamenta.
Zajam je dio paketa koji je u junu dogovorila Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) da bi se Ukrajini obezbijedila finansijska pomoć od ukupno 45 milijardi eura.
U saop&scaron;tenju EP se navodi da bi dio pomoći koji će dati EU mogao biti manji u zavisnosti od iznosa zajmova koje će dati drugi partneri iz G7.
Ukrajinskim novouspostavljenim mehanizmom za kreditnu saradnju, Ukrajini će biti omogućeno da koristi buduće prihode od zamrznute imovine Ruske centralne banke koja se nalazi u EU da bi otplatila te zajmove.
Nova sredstva makrofinansijske pomoći biće isplaćivana do kraja 2025, a Kijev sredstva može koristiti &bdquo;prema vlastitom nahođenju&ldquo;.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskije ranije rekao da će prioriteti u kori&scaron;ćenju pomoći biti obnova energetske mreže, izgradnja vi&scaron;e skloni&scaron;ta, pobolj&scaron;anje &scaron;kola i kupovina naoružanja.
G7 je ubrzo poslije ruske invazije zamrznula oko 300 milijardi dolara ruske imovine i obavezala se da će ta sredstva koristiti za pomoć Ukrajini. Vi&scaron;e od dvije trećine te imovine, oko 210 milijardi eura, nalazi se u EU.
&bdquo;Zajam je uslovljen kontinuiranom predano&scaron;ću Ukrajine očuvanju efikasnih demokratskih mehanizama, po&scaron;tovanju ljudskih prava i drugim uslovima politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju EP.
Prijedlog Evropske komisijeo zajmu Ukrajini, koji su vlade članica EU odobrile početkom mjeseca, treba da odobri kvalifikovana većina država članica u Savjetu EU prije nego &scaron;to stupi na snagu.

Evropski parlament odobrio zajam Ukrajini od 35 milijardi eura

SREDSTVA ĆE BITI ISPLAĆIVANA DO KRAJA 2025. 

Pet osoba je ubijeno je u kući u blizini Sijetla, a za ubistva je osumnjičen 15-godi&scaron;nji dječak, saop&scaron;tile su danas vlasti američke države Va&scaron;ington.
U pucnjavi u okrugu King su život izgubile dvije odrasle osobe i troje djece, a jedna djevojčica je ranjena, saop&scaron;tila je policija, prenosi Rojters.
Portparol &scaron;erifovog odeljenja Majk Melis rekao je novinarima na mjestu događaja da je osumnjičeni priveden bez incidenata.
Motiv zločina jo&scaron; nije poznat, kao ni to da li su sve osobe umije&scaron;ane u ovaj tragični događaj u porodičnom srodstvu.
Policija je primila vi&scaron;e poziva o vezi sa pucnjavom u kući u Fol Sitiju, oko 17 kilometara istočno od Sijetla.
Prije nego &scaron;to su ljekari stigli na mjesto zločina, povređenima je prvu pomoć ukazao njihov kom&scaron;ija.
Osumnjičeni 15-godi&scaron;nji odveden je u pritvor za maloljetnike i trebalo bi da se pojavi pred sudom tokom dana ili u srijedu, navodi agencija.

Pet osoba ubijeno u kući, među njima i troje djece, osumnjičen dječak

PUCNJAVA KOD SIJETLA

Turski vjerski vođa Fetulah Gulen, za kojeg Ankara tvrdi da je organizirao neuspjeli državni udar 2016. preminuo je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), objavili su danas turski mediji i internet stranica povezana sa Gulenom.
Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, navela je na svom nalogu na mreži X da je Gulen umro u nedjelju u bolnici, gdje je bio na liječenju, prenosi Rojters.
Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali se posljednjih godina suočavao sa optužbama za poku&scaron;aj državnog udara protiv turskog predjsednika Redžepa Tajipa Erdogana, koje je odbacio.
Gulen je jedno vrijeme bio Erdoganov saveznik, ali su se kasnije razi&scaron;li, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Erdogan ga je smatrao odgovornim za poku&scaron;aj državnog udara 2016, u kojem su odmetnuti vojnici podigli ratne avione i helikoptere i pokrenuli tenkove.
U poku&scaron;aju preuzimanja vlasti ubijeno je blizu 250 ljudi.
Gulen je od 1999. godine živio u samonametnutom egzilu u SAD, a Turska mu je 2017. oduzela državljanstvo.

Preminuo Fetulah Gulen

TURSKI VJERSKI VOĐA ZA KOJEG ANKARA TVRDI DA JE ORGANIZIRAO NEUSPJELI DRŽAVNI UDAR 2016.

Na jučera&scaron;njem referendumu u Moldaviji o pridruživanju Evropskoj uniji, prema poslJednjim rezultatima, polovina glasača koji su iza&scaron;li na birali&scaron;ta izjasnila se za opciju "za".
Na osnovu 97,66 odsto prebrojanih glasova, na sajtu Centralne izborne komisije Moldavije je objavljeno da je 50 odsto Moldavaca glasalo &bdquo;za&ldquo; uprkos pritiscima iz Rusije, prenosi Rojters.
Međutim, konačan ishod izja&scaron;njavanja jo&scaron; nije izvJestan, jer su dJelimični rezultati &ndash; koji su objavljeni prije nekoliko sati &ndash; pokazali da je 57 odsto Moldavaca bilo neodlučno u vezi sa pristupanjem EU.
Analitičari ukazuju da su glasovi iz dijaspore, koja je uglavnom proevropski orijentisana, prebrojani na kraju &scaron;to je, kako navode, dalo zavr&scaron;ni podstrek proevropskim težnjama.
Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati glasanja idu u korist aktuelne proevropski nastrojene predsjednice Maje Sandu, koja se juče nadmetala na istovremeno održanim predsjedničkim izborima kako bi zadržala svoju poziciju.
Rano jutros je saop&scaron;teno da je ona, na osnovu 97,7 odsto prebrojanih glasova, dobila podr&scaron;ku 41,91 odsto birača. Referendum i predsjednički izbori se smatraju testom spremnosti ove duboko podijeljene nacije da zadrži bliske veze sa Rusijom ili da započne potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji.

Referendum u Moldaviji: Polovina glasača „za“ EU

PRELIMINARNI REZULTATI

Američki predsjednik Džo Bajden kaže da postoji mogućnost rada na prekidu vatre u Libanu, ali će to biti teže postići u Gazi.
On je to izjavio tokom jednodnevne posjete Berlinu, gdje je o Ukrajini razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom &Scaron;olcom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Na pitanje novinara da li ima razumijevanja o tome kako i kada će Izrael odgovoriti na raketne napade Irana, Biden je odgovorio potvrdno, ali nije dalje elaborirao, prenio je BBC.
Iran je 1. oktobra lansirao skoro 200 balističkih projektila prema Izraelu. Većina projektila je presretnuta, navodi izraelska vojska.
Privremeni premijer Libana Najib Mikati odbacio je svaki potez Irana da održi pregovore o implementaciji rezolucije UN-a o južnom Libanu, nazivajući to "očiglednim mije&scaron;anjem" u unutra&scaron;nje stvari njegove zemlje.
Izrael je pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu ranije ovog mjeseca s ciljem da oslabi Hezbolah s kojim razmjenjuje prekograničnu vatru, od početka rata u Pojasu Gaze protiv militantne grupe Hamas, koja je uz Hezbolah iranski saveznik u regionu.
Dok su Hamas i SAD i Evropska unija (EU) proglasile terorističkom organizacijom, Hezbolah je za SAD teroristička organizacija, a EU je stavila na crnu listu oružano krilo te grupe ali ne i političku stranku koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Odgovarajući na komentare predsjednika iranskog parlamenta Mohamada Kalibafa od 17. oktobra da je Teheran spreman pregovarati o rezoluciji UN-a koja poziva da granično područje južnog Libana bude oslobođeno međunarodnog oružja ili trupa, Mikati je 18. oktobra rekao da je libanska vlada "iznenađen ovim stavom".
Ovo "predstavlja očigledno mije&scaron;anje u libanonske poslove i poku&scaron;aj uspostavljanja odbačenog starateljstva nad Libanom", rekao je on u intervjuu za francuski list Le Figaro.

Bajden: Prekid vatre u Libanu moguć, ali je teže okončati rat u Gazi

SAOPŠTIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Džo Bajden najavio je paket bezbjednosne pomoći Ukrajini vrijedan 425 miliona dolara, objavila je Bijela kuća.
Paket uključuje dodatne sposobnosti protivvazdu&scaron;ne odbrane, municiju vazduh-zemlja, oklopna vozila i kritičnu municiju za zadovoljenje hitnih potreba Ukrajine, kaže se u saop&scaron;tenju Bijele kuće, prenosi Slobodna Evropa.
Navodi se da je Bajden razgovarao telefonom sa Zelenskim o dodatnoj američkoj pomoći Ukrajini koja se bori protiv ruske invazije u punom obimu.
"U narednim mjesecima, SAD će Ukrajini obezbijediti niz dodatnih sposobnosti, uključujući stotine protivvazdu&scaron;nih presretača, desetine taktičkih sistema protivvazdu&scaron;ne odbrane, dodatne artiljerijske sisteme, značajne količine municije, stotine oklopnih transportera i hiljade dodatnih oklopnih vozila", navodi se u saop&scaron;tenju.
Tokom telefonskog razgovora, Zelenski je obavijestio Bajdena o planu da ostvari pobjedu nad Rusijom, a dvojica lidera su "zadužili svoje timove da se uključe u dalje konsultacije o narednim koracima".

Bajden najavljuje 425 miliona dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini

OBJAVILA BIJELA KUĆA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je "plan pobjede" ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi u kome navodi pet tačaka, sa tri tajna aneksa. Kaže da ukoliko ovaj plan bude realizovan, rat može da biti gotov najkasnije sljedeće godine.
Predlog se sastoji od pet tačaka: Poziv za pridruživanje NATO-u, Odbrambeni aspekt, Odvraćanje ruske agresije, Ekonomski rast i Saradnja i poslijeratna bezbjednosna arhitektura.
Zahev Ukrajine za ulazak u NATO stavljen je na vrh liste.
Prva tačka &ndash; ulazak u NATO
Kijev je podnio zahtjev za pridruživanje u NATO u septembru 2022, ali jo&scaron; nije dobio jasan odgovor.
Zelenski je rekao da razumije da je članstvo u NATO-u stvar budućnosti, a ne sada&scaron;njosti, ali je dodao da bi zahtjev za prijem pokazao predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu gre&scaron;ku &bdquo;njegovih geopolitičkih proračuna&ldquo;.
Druga tačka &ndash; prebacivanje rata na rusku teritoriju
Druga tačka nagla&scaron;ava potrebu da se rat &bdquo;dovede na rusku teritoriju&ldquo;, kao na primjer tokom ukrajinskog napada na ruski region Kursk koji traje od avgusta.
To će spriječiti stvaranje mogućih &bdquo;tampon zona&ldquo; na ukrajinskoj teritoriji.
&bdquo;Realno je da branimo svoje pozicije na rati&scaron;tu u Ukrajini i istovremeno je na&scaron;a dužnost da vratimo rat na teritoriju Rusije&ldquo;, rekao je Zelenski.
U toj tački se,takođe, poziva na ukidanje ograničenja za napade dugog dometa na teritoriju Rusije, dodatno snabdjevanje dalekometnim oružjem i podr&scaron;ku Zapada u obaranju ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine.
Dodatna podr&scaron;ka u ukrajinskim kopnenim snagama, protiv-vazduhoplovne odbrane, investicije u odbranu i obavje&scaron;tajna saradnja pomoći će jačanju Ukrajine i odvratiti rusko stanovni&scaron;tvo od &bdquo;ideologije rata&ldquo;, rekao je Zelenski.
Treća tačka &ndash; nuklearno odvraćanje
Treća tačka se odnosi na &bdquo;nenuklearno odvraćanje&ldquo; čiji će jedan dio ostati povjerljiv.
On dalje navodi da Ukrajina predlaže da se na njenom tlu postavi sveobuhvatni nenuklearni paket strate&scaron;kog odvraćanja koji će biti dovoljan da za&scaron;titi Ukrajinu od bilo kakve vojne prijetnje iz Rusije i koji će maksimalno suziti opseg ruskih akcija.
&bdquo;(Rusija može ili) da se pridruži po&scaron;tenom diplomatskom procesu za pravedno okončanje rata, ili da izgubi sposobnost da nastavi agresivni rat kao rezultat toga &scaron;to Ukrajina primjenjuje paket odvraćanja protiv određenih izdvojenih ruskih vojnih ciljeva&ldquo;, ističe ukrajinski predsjednik.
Četvrta tačka &ndash; prirodni resursi
Četvrta tačka se bavi ukrajinskim kori&scaron;ćenjem prirodnih resursa, kao &scaron;to su uranijum, titanijum i litijum koji predstavljaju potencijal ekonomskog rasta za Kijev i Evropsku uniju.
On je izjavio i da Ukrajina nudi Sjedinjenim Američkim Državama i drugim određenim partnerima, posebno Evropskoj uniji, čiji će Ukrajina biti dio, da zaključe poseban sporazum o zajedničkoj za&scaron;titi kritičnih resursa dostupnih u Ukrajini, i &bdquo;zajedničko ulaganje i kori&scaron;ćenje odgovarajućeg ekonomskog potencijala&ldquo;.
&bdquo;Predviđamo, ukoliko se partneri dogovore, zamjenu pojedinih vojnih kontingenata Oružanih snaga SAD koji su trenutno stacionirani u Evropi ukrajinskim jedinicama. Poslije rata&ldquo;, naglasio je Zelenski.
Peta tačka &ndash; ukrajinska poslijeratna bezbjednosna arhitektura
Zelenski je rekao i da se Kijev može pohvaliti velikom i iskusnom vojnom silom koja može da ojača NATO i bezbjednost Evrope.
&bdquo;Ako Putin ostvari svoje sulude geopolitičke, vojne, ideolo&scaron;ke i ekonomske ciljeve, to će stvoriti neodoljiv utisak za druge potencijalne agresore, posebno u regionu Zaliva, Indo-pacifičkog regiona i Afrike, da agresivni ratovi mogu biti profitabilni za i njih&ldquo;, rekao je Zelenski poslanicima.
Zelenski je dodao da Putinova &bdquo;koalicija kriminalaca&ldquo; sada uključuje Sjevernu Koreju koja je obezbijedila ne samo oružje već i osoblje za ruske fabrike i vojsku.
&nbsp;

Zelenski u parlamentu Ukrajine predstavio pet tačaka ‘plana pobjede’

IMA I TRI TAJNA DODATKA

Izrael je jutros napao južna predgrađa Bejruta, nakon &scaron;to je nekoliko dana ova oblast bila po&scaron;teđena od udara, prenosi Rojters.Napad je uslijedio nakon naređenja izraelske vojske za evakuaciju zgrade u toj oblasti.Hezbolah je lansirao 50 raketa na sjever Izraela.
SAD izrazile su zabrinutost zbog intezivnih udara Izraela na gusto naseljene djelove Bejruta. Bijela kuća potvrdila i da nema pregovora o taocima i za to okrivila lidera Hamasa.
IDF: Ubijen Mahmud el Mabuh, komandant Hamasovih jedinica dronova u Gazi
Izraelska vojska tvrdi da je u vazdu&scaron;nom napadu likvidirala Mahmuda el Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letjelica u sjevernoj Gazi.&nbsp;
Prema saop&scaron;tenju, El Mabuh je bio odgovoran za napade dronovima na Izrael i na izraelske trupe u Gazi.
Izraelska vojska je navela i da je u Džabaliji likvidirala operativce Hamasa u borbama licem u lice, kao i u vazdu&scaron;nim napadima.&nbsp;
Izraelske snage su izvr&scaron;ile napade dronom u Rafi na "ćeliju naoružanih terorista" koji su planirali terorističke napade, dodaje se u saop&scaron;tenju izraelske vojske.
Izraelska vojska: U južnom Bejrutu ciljano podzemno skladi&scaron;te oružja Hezbolaha
Izraelska vojska je potvrdila da je jutros izvr&scaron;ila vazdu&scaron;ni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, nakon &scaron;to nekoliko dana nije gađala libansku prijestonicu.
U saop&scaron;tenju izraelske vojske se navodi da su borbeni avioni, navođeni obavje&scaron;tajnim operativcima, napali podzemno skladi&scaron;te oružja Hezbolaha u Dahiji, prenosi Tajms ov Izrael.
Izraelska vojska je saop&scaron;tila i da je preduzela korake da izbjegne civilne žrtve, izdajući uoči napada naredbu za evakuaciju stanovni&scaron;tva za tu oblast.
Da je Izrael jutros napao južna predgrađa Bejruta potvrdili su ranije svjedoci Rojtersa, koji su naveli da su čuli eksploziju i vidjeli oblak dima.
Izraelska vojska pozvala je jutros stanovnike da se odmah evakui&scaron;u iz određene zgrade u južnom predgrađu Bejruta uz upozorenje u saop&scaron;tenju objavljenom na mreži Iks da će uskoro ciljati mete Hezbolaha.
Izraelska vojska gađala južna predgrađa Bejruta
Izrael je jutros napao južna predgrađa Bejruta, nakon &scaron;to je nekoliko dana ova oblast bila po&scaron;teđena od udara, prenosi Rojters.
Svjedoci Rojtersa čuli su eksploziju i vidjeli oblak dima.
Napad je uslijedio nakon naređenja izraelske vojske za evakuaciju zgrade u toj oblasti.
Izraelska vojska pozvala je jutros stanovnike da se odmah evakui&scaron;u iz određene zgrade u južnom predgrađu Bejruta uz upozorenje u saop&scaron;tenju objavljenom na mreži Iks da će uskoro ciljati mete Hezbolaha, navodi britanska agencija.
Hezbolah lansirao 50 raketa na Safed i okolinu
Izraelska vojska je saop&scaron;tila da je tokom noći iz Libana ispaljeno oko 50 raketa na grad Safed i okolinu, a Hezbolah je preuzeo odgovornost za ovaj napad.
U saop&scaron;tenju se navodi da su izraelske trupe presrele veliki broj projektila u toj oblasti, a u ovom trenutku nema izve&scaron;taja o povrijeđenima ili &scaron;teti.
Hezbolah je objavio saop&scaron;tenje u kojem preuzima odgovornost za napad raketama na grad Safed na sjeveru Izraela.

Izrael nastavio napade na Bejrut; Hezbolah lansirao 50 raketa na Safed

U GAZI UBIJEN JOŠ JEDAN KOMANDANT HAMASA

Čovjek koji je ilegalno posjedovao sačmaru, napunjen pi&scaron;tolj i &scaron;aržer sa većim brojem metaka uhap&scaron;en je u subotu u blizini mjesta gdje se održavao miting biv&scaron;eg predsjednika Donalda Trampa u Kaliforniji, saop&scaron;tila je u nedjelju &scaron;erifska kancelarija okruga Riversajd.
Vem Miler (49) iz Las Vegasa uhap&scaron;en je ne&scaron;to prije 17 sati po lokalnom vremenu, pi&scaron;e CNN.
&bdquo;Miler je priveden bez incidenata i kasnije mu je određen pritvor zbog posjedovanja napunjenog vatrenog oružja i posjedovanja &scaron;aržera sa većim brojem metaka&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
&Scaron;erifova kancelarija je dodala da &bdquo;incident nije uticao na bezbjednost biv&scaron;eg predsjednika Trampa ili učesnika događaja&ldquo;.
Miler je potom pu&scaron;ten uz kauciju od 5.000 dolara.

U blizini Trampovog mitinga uhapšena osoba zbog ilegalnog posedovanja oružja

"INCIDENT NIJE UTICAO NA BEZBJEDNOST BIVŠEG PREDSJEDNIKA"

Izrael je danas o&scaron;tro kritikovao istragu Ujedinjenih nacija (UN) koja je zaključila da je jevrejska država namjerno poku&scaron;ala da uni&scaron;ti zdravstveni sistem u Pojasu Gaze i maltretirala palestinske zatvorenike, nazivajući te tvrdnje "skandaloznim".
Nezavisna međunarodna istražna komisija UN je juče ocijenila da &bdquo;Izrael sprovodi usklađenu politiku uni&scaron;tavanja zdravstvenog sistema u Gazi&ldquo; u okviru rata koji se vodi protiv islamističkog pokreta Hamas na palestinskoj teritoriji.
Izraelska ambasada pri UN u Ženevi o&scaron;tro je odbacila ove navode komisije.
&bdquo;Ovaj izvje&scaron;taj je jo&scaron; jedan očigledan poku&scaron;aj komisije da delegitimizuje samo postojanje države Izrael i ometa njeno pravo da za&scaron;titi svoje stanovni&scaron;tvo&ldquo;, navodi ambasada.
&bdquo;Izvje&scaron;taj besramno prikazuje operacije Izraela u zdravstvenim ustanovama prepunim terorista u Gazi kao strategiju protiv zdravstvenog sistema, dok u potpunosti zanemaruje ogromne dokaze da su medicinske ustanove u Gazi sistematski kori&scaron;ćene od strane Hamasa i palestinskog Islamskog džihada za terorističke aktivnosti&ldquo;, dodaje se u danas objavljenom saop&scaron;tenju.

"Skandalozne tvrdnje da je jevrejska država pokušala da uništi zdravstveni sistem u Pojasu Gaze"

IZRAEL KRITIKOVAO ISTRAGU UN

Predsjednik Slobodarske partije u Albaniji Ilir Meta uhap&scaron;en je po nalogu Specijalnog tužila&scaron;tva za borbu protiv korupcije (SPAK).
Meta je bio predsjednik Albanije od 2017. do 2022.&nbsp;
Pored funkcije predsjednika, bio je i premijer, ministar vanjskih poslova i obavljao je druge visoke funkcije.
Policija i SPAK jo&scaron; nijesu objavili zvanično saop&scaron;tenje za javnost u vezi sa hap&scaron;enjem Ilira Mete.
Meta je najavio konferenciju za novinare za danas i bio je na putu u sjedi&scaron;te svoje stranke kada je uhap&scaron;en.
Biv&scaron;i premijer Sali Berisha bio je na konferenciji za novinare u vrijeme kada je Meta uhap&scaron;en. On je hap&scaron;enje opisao kao &ldquo;politički progon&rdquo;.
&ldquo;Oni nijesu objavili nikakve činjenice o Iliru Meti. Progon Mete je samo politički. Politički nalog (premijera Albanije) Edija Rame je sproveden. Na nas je red&rdquo;, rekao je Beri&scaron;a, nakon &scaron;to su ga novinari pitali o ovom razvoju događaja.

Uhapšen bivši predsjednik Albanije Ilir Meta