Globus

Predsjednik BiH entiteta Republika Srpska, koji se sumnjiči za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik sastao se u Moskvi s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Dodik je poslije sastanka na mreži X naveo da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se zavr&scaron;i rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Kristijana &Scaron;mita.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbednosti UN, ističući da je Rusija &bdquo;uvijek bila objektivna&ldquo;.
&bdquo;Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se zavr&scaron;i i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika&ldquo;, naveo je Dodik.
Jo&scaron; je rekao da &bdquo;Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se de&scaron;ava kod nas&ldquo;, dodav&scaron;i da se ruski predsjednik &bdquo;zanima za ne&scaron;to &scaron;to običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, &scaron;ta radimo i kako radimo&ldquo;, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsednika Јurij U&scaron;akov, ministar za naučno tehnolo&scaron;ki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i &scaron;ef Predstavni&scaron;tva RS u Rusiji Du&scaron;ko Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobede nad fa&scaron;izmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo &bdquo;napad na ustavni poredak BiH&ldquo;.
Ovaj zahtev je upućen nakon &scaron;to su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.

Dodik se sastao s Putinom u Moskvi

"RUSIJA ĆE SE ZALAGATI DA SE ZAVRŠI I PRESTANE RAD LAŽNOG VISOKOG PREDSTAVNIKA"

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo vi&scaron;e od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, javlja BBC.
Vi&scaron;e od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je pro&scaron;log petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajland je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ru&scaron;evinama biti preživjelih nakon &scaron;to je pro&scaron;ao kritični period &ndash; prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao &bdquo;već stra&scaron;nu krizu&ldquo; u Mjanmaru, koji je usred četvorogodi&scaron;njeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvje&scaron;taji sugeri&scaron;u da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdu&scaron;ne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BBC.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

SPASIOCI DALJE NASTAVLJAJU POTRAGU

Francuski sud proglasio je Marin Le Pen krivom u slučaju pronevjere, ali nije odmah saop&scaron;tio kakva bi mogla biti njena kazna niti kako bi to moglo uticati na političku budućnost liderke krajnje desnice.
Le Pen i jo&scaron; 24 zvaničnika iz njene stranke Nacionalno okupljanje optuženi su da su koristili novac namijenjen parlamentarnim pomoćnicima Evropske unije za plaćanje osoblja koje je radilo za stranku između 2004. i 2016. godine, &scaron;to je protivno pravilima ovog 27-članog bloka, pi&scaron;e France24.
Le Pen i njeni saoptuženi negiraju bilo kakvu krivicu.
Međutim, tužioci su zatražili uslovnu kaznu zatvora od pet godina, novčanu kaznu od 300.000 eura (324.000 dolara) i petogodi&scaron;nju zabranu obavljanja javne funkcije.
Najveća zabrinutost za Le Pen jeste mogućnost da je sud proglasi nepodobnom za kandidaturu &bdquo;s trenutnim dejstvom&ldquo; &mdash; čak i ako uloži žalbu. To bi je moglo spriječiti da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine. Ona je takav scenario opisala kao &bdquo;političku smrt&ldquo;.

Le Pen proglašena krivom: Četiri godine zatvora i pet godina bez javne funkcije

SLUČAJ PRONEVJERE

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei obećao je danas "čvrst odgovor" u slučaju napada na njegovu zemlju, poslije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa u slučaju neuspjeha pregovora o iranskom nuklearnom programu.
&bdquo;Prijete da će prouzrokovati &scaron;tetu, ako je tako, sigurno će biti čvrstog odgovora iz Irana&ldquo;, rekao je ajatolah tokom govora povodom kraja muslimanskog posta Ramazana.
Ali Hamnei nije direktno pomenuo Trampa, koji je u nedelju zaprijetio bombardovanjem Irana ako ne uspiju pregovori o nuklearnom programu.
&bdquo;Ako oni (Iranci) ne potpi&scaron;u sporazum, biće bombardovanja&ldquo;, rekao je Tramp u intervjuu za američku televizijsku mrežu En Bi Si (NBC).
SAD i Iran nemaju diplomatske odnose od 1979. godine. Dvije zemlje imaju samo indirektnu razmjenu preko &scaron;vajcarske ambasade u Teheranu, koja zastupa američke interese u Iranu.
Američki predsjednik je 7. marta rekao da je uputio pismo iranskim vlastima predlažući pregovore u cilju sprečavanja Teherana da razvije nuklearno oružje, preteći vojnom intervencijom.
Iranske vlasti su potom odgovorile navodeći da su protiv direktnih pregovora pod &bdquo;maksimalnim pritiskom i prijetnjama&ldquo;, ali su otvorene za indirektne kontakte.
Iran je 2015. u Beču zaključio sporazum sa Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i SAD o nuklearnom programu. Zauzvrat, tekst je predviđao smanjenje međunarodnih sankcija Teheranu.
Međutim, 2018. godine, Tramp, tada predsjednik SAD u prvom mandatu (2017-2021), jednostrano je povukao svoju zemlju iz sporazuma i ponovo uveo te&scaron;ke sankcije Iranu. Teheran je kao odgovor povećao rezerve obogaćenog uranijuma do 60 odsto, dok je 90 odsto potrebno za izradu atomskog oružja.

Iranski vrhovni vođa obećao čvrst odgovor u slučaju napada na njegovu zemlju

NAKON PRIJETNJE AMERIČKOG PREDSJEDNIKA U SLUČAJU NEUSPJEHA PREGOVORA O IRANSKOM NUKLEARNOM PROGRAMU

Tri osobe su poginule, a četiri su povrijeđene u te&scaron;koj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila&nbsp;tokom noći kod Milanovca, saznaje RTS.
Kako im je potvrđeno u MUP-u, u lančanom sudaru učestvovala su tri vozila.
Saobraćajna nesreća dogodila se jutros oko pola dva na putu od Donjeg Milanovca ka Hidroelektrani Đerdap 1.

Srbija: U lančanom sudaru poginule tri osobe

ČETIRI OSOBE POVRIJEĐENE

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) upozorio je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da ne odbaci sporazum o mineralnim resursima jer može da bude "u velikoj nevolji".
&bdquo;Vidim da on (Zelenski) poku&scaron;ava da se povuče iz sporazuma o mineralnim resursima. A ako to uradi, biće u nevolji. Imaće velike, velike probleme&ldquo;, rekao je Tramp
Predsjednik SAD vr&scaron;i pritisak na Zelenskog da potpi&scaron;e sporazum kojim se dozvoljava američkim kompanijama da kopaju ukrajinske rude dok se pregovora o sporazumu o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.
&bdquo;Dogovorili smo o tome, a sada on (Zelenski) kaže da hoće ponovo da pregovara o tome. On hoće da Ukrajina postane članica NATO-a. Dakle, on neće nikada biti član Alijanse i on to shvata. Pa sad traži ponovne pregovore&ldquo;, rekao je Tramp.
Predsjednik Ukrajine je u petak veče rekao da je od SAD dobio novu verziju sporazuma o strate&scaron;koj eksploataciji ukrajinskih mineralnih resura, koja je, prema pisanju medija, veoma nepovoljna za Ukrajinu.
Poslije vi&scaron;e od tri godine rata u Ukrajini, Tramp želi da okonča sukob. U tom cilju je prekinuo diplomatsku izolaciju koju je Zapad nametnuo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Njegova administracija se zalaže za brzo okončanje rata i vodi indirektne razgovore sa ruskim i ukrajinskim zvaničnicima. Ti razgovori za sada nijesu doveli do bilo kakvog konkretnog prodora.
&nbsp;

Tramp upozorio Zelenskog da ne odbacuje sporazum o mineralnim resursima

"AKO TO URADI, BIĆE U NEVOLJI, IMAĆE VELIKE, VELIKE PROBLEME“

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se "veoma iznervirao" i da je "bijesan" na svog ruskog kolegu Vladimira Putina, zbog pitanja oko Ukrajine, a zaprijetio mu je da će uvesti nove carine na rusku naftu.
&bdquo;Ako Rusija i ja ne budemo u mogućnosti da postignemo dogovor o okončanju krvoprolića u Ukrajini, a vjerujem da je to ruska gre&scaron;ka, uve&scaron;ću sekundarne carine na svu naftu koja izlazi iz Rusije&ldquo;, rekao je Tramp u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC.
Tramp je dodao da narednih dana planira razgovor sa Putinom.

Tramp bijesan na Putina: Prijeti novim carinama za rusku naftu

AMERIČKI PREDSJEDNIK NAREDNIH DANA PLANIRA RAZGOVOR SA RUSKIM KOLEGOM

Ukrajinske trupe su povećale broj napada na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane. Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se Rusija &ldquo;ruga&rdquo; svjetskim mirovnim naporima jer jo&scaron; uvijek, kako kaže, &ldquo;ne osjeća pravi pritisak&rdquo;.&nbsp;
Ruski PVO sistemi oborili &scaron;est ukrajinskih dronova
Ruski PVO sistemi tokom noći oborili su &scaron;est ukrajinskih bespilotnih letjelica nad tri ruska regiona.
Tri drona oborena su iznad teritorije Belgorodske oblasti, dva iznad Brjanskog i jedan iznad teritorije Saratovskog regiona&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju ruskog Ministarstva odbrane, prenosi list Izvestija.
Zelenski: Tokom noći lansirano vi&scaron;e od 170 ruskih dronova
Rusija je samo noćas lansirala 172 drona &mdash; preko 100 od njih su bili &ldquo;&scaron;ahedi&rdquo;.
&ldquo;Ovi masovni napadi dronovima sada su postali skoro svakodnevna stvarnost. Povrh toga, postoje kontinuirane prijetnje raketama, uključujući balističke&rdquo;, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kako kaže ti udari nisu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore &mdash; na samu diplomatiju kojom se poku&scaron;ava okončanje rata.
&ldquo;Rusija udara po pozicijama svih koji žele da prekinu ovaj rat. Nemoguće je ignorisati stotine &lsquo;&scaron;aheda&rsquo; svake noći. Očekujemo odgovor. Radimo na odgovoru. Potreban je snažan odgovor &mdash; od SAD, iz Evrope, od svih u svijetu koji su se kladili na diplomatiju. Rusija mora biti prisiljena na mir&rdquo;, rekao je Zelenski.
Predugo je američki predlog o bezuslovnom prekidu vatre bio na stolu &mdash; bez odgovarajućeg odgovora Rusije. To govori mnogo. Prekid vatre je već mogao da dođe &mdash; da je bilo stvarnog pritiska na Rusiju.
Nastavljeni napadi dronovima
Nastavio se rat bespilotnim letjelicama između Ukrajine i Rusije. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je odbila veliku rusku ofanzivu, oboriv&scaron;i 94 drona, a ruska da je oborila tri ukrajinske letjelice iznad Belgoroda.
Ministarstvo odbrane Rusije, u međuvremenu, saop&scaron;tilo je da njihova vojska preuzela kontrolu nad naseljem Veselovka u Sumskoj oblasti. Rusko ministarstvo je, međutim, napomenulo da su ukrajinske trupe povećale broj napada na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti.
Napomenulo je, takođe, da je usljed napada u Belgorodu o&scaron;tećen objekat kompanije &ldquo;Belgorodenergo&rdquo;, zbog čega su hiljade civila ostale bez električne energije.
Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da se Rusija &ldquo;ruga svjetskim mirovnim naporima&rdquo; jer jo&scaron; uvijek, kako je ocijenio, &ldquo;ne osjeća pravi pritisak&rdquo;.
Briselski Politiko je u međuvremenu objavio da Zelenski neće prihvatiti sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o rijetkim mineralima.
Za to vrijeme, finski predsjednik Aleksander Stub izjavio je da bi Evropa trebalo da stvori pregovarački tim kao dio mirnog rje&scaron;avanja ukrajinskog sukoba, kao i da imenuje specijalnog izaslanika za Ukrajinu.

Zelenski: Tokom noći Rusija lansirala više od 170 dronova; Pojačani međusobni udari na energetske objekte

RAT U UKRAJINI

Obimne količine ki&scaron;e donijele su velike probleme u vi&scaron;e mjesta &scaron;irom Bosne i Hercegovine, a upravo takav snimak dolazi iz Novog Sela koje se nalazi na području op&scaron;tine Odžak.
Može se vidjeti kako rijeka Bosna &ldquo;nosi&rdquo; jednu od lokalnih vikendica.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbhmeteo.ba%2Fvideos%2F1724770551410758%2F&amp;show_text=false&amp;width=339&amp;t=0" width="339" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Načelnik ove op&scaron;tine Anes Osmanović se oglasio danas te rekao kako, u ovom trenutku, podzemne vode prave problem na terenu.
Međutim, prema njegovim riječima, ekipe civilne za&scaron;tite i vatrogasaca poku&scaron;avaju ispumpavanjem zadržati nivo vode na nivou koja ne ugrožava domaćinstva.
Osmanović je obi&scaron;ao i terene Svilaja i Pruda te je poručio kako je stanje stabilno i da je klizi&scaron;te na nasipu u Svilaju pod kontrolom nadležne službe.
Lo&scaron;a situacija je i na području Prijedora gdje je poplavljeno vi&scaron;e od 600 objekata, te je do&scaron;lo i do evakuacija porodica.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor je izjavio da je pro&scaron;la noć bila jako te&scaron;ka te da najveće probleme pravi rijeka Gomjenica čiji nivo iznosi 6,20 metara.

BiH: Dramatično u Odžaku, rijeka “nosi” jednu od vikendica

OBIMNE PADAVINE DONIJELE SU VELIKE PROBLEME U VIŠE MJESTA ŠIROM BOSNE I HERCEGOVINE

Broj poginulih u razornom zemljotresu koji je u petak pogodio Mjanmar porastao je na 1.644, prenosi agencija France Presse, pozivajući se na podatke vojne hunte na vlasti u toj zemlji. Prema prvim procjenama mjanmarske opozicione Vlade nacionalnog jedinstva (NUG), u zemljotresu magnitude 7,7 stepeni po Rihteru o&scaron;tećeno je najmanje 2,9 hiljada zgrada, 30 saobraćajnica i sedam mostova, prenosi Hina. &ldquo;Zbog značajne &scaron;tete privremeno su zatvoreni aerodromi u Nejpjidou i Mandaleju&rdquo;, saop&scaron;tila je NUG, grupacija sastavljena od članova demokratski izabrane vlade koju je 2021. zbacila vojska i time započela građanski rat.
Američki geolo&scaron;ki institut predviđa da bi broj žrtava u Mjanmaru mogao da pređe 10.000, dok bi ekonomska &scaron;teta mogla da prema&scaron;i godi&scaron;nji BDP zemlje.
Zemljotres je o&scaron;tetio puteve, mostove i zgrade u Mjanmaru, saop&scaron;tila je vojna hunta, čiji je najvi&scaron;i general u petak pozvao na međunarodnu pomoć.
&bdquo;Operacije potrage i spasavanja su trenutno u toku u pogođenim oblastima&ldquo;, navela je hunta u saop&scaron;tenju za državne medije u subotu.
Кineski spasilački tim stigao je u Jangon, ekonomsko sredi&scaron;te Mjanmara, stotinama kilometara od te&scaron;ko pogođenih gradova Mandalaja i Najpijoa, namjenski izgrađene prijestonice u kojoj su o&scaron;tećeni delovi bolnice sa 1.000 kreveta.
Rusija, Indija, Malezija i Singapur &scaron;alju avione koji prevoze humanitarnu pomoć i spasilačke timove u Mjanmar, zemlju razorenu građanskim ratom nakon vojnog udara 2021. koji je sru&scaron;io izabranu civilnu vladu.
&bdquo;Pratićemo situaciju i uskoro će uslijediti nova pomoć&ldquo;, rekao je indijski ministar spoljnih poslova Subramanjam Džai&scaron;ankar.
Južna Кoreja je najavila da će preko međunarodnih organizacija Mjanmaru pružiti početnu humanitarnu pomoć od dva miliona dolara.

Broj poginulih u zemljotresu u Mjanmaru porastao na 1.644

RASTE BROJ ŽRTAVA

Samit u Parizu na kom su glavna tema bile bezbjednosne granacije u slučaju prekida vatre između Kijeva i Moskve je zavr&scaron;en.
Samitu tzv. koalicije voljnih su prisustvovali visoki predstavnici 31 zemlje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, takođe, su bili dio samita.
Zelenski je zahvalio Starmeru i Francuskoj na podr&scaron;ci, ponavljajući da nikakve sankcije ne treba ukidati dok Rusija ne zaustavi rat.
On takođe kaže da su na stolu novi paketi za podr&scaron;ku Ukrajini i da je postojao &bdquo;zajednički glas&ldquo; o tome kako da potisne Rusiju.
Ukrajinski lider je naglasio da su "svi razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir".
Starmer&nbsp;poručuje da "toliko zemalja stoji uz Ukrajinu u ovom ključnom trenutku, kao &scaron;to su to činile vi&scaron;e od tri godine&ldquo;.
On dodaje da će oni nastaviti da stoje uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
Cilj sastanka bio je da se finalizuje vi&scaron;eslojni okvir vojnih garancija i pomoći Ukrajini, razvijen pod vođstvom Francuske i Britanije.
&nbsp;

Završen sastanak tzv. koalicije voljnih u Parizu; Zelenski: Svi su razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir