Hronika

Dejanu Đinoviću, koji je osumnjičen za ubistvo Zorana Nikolova (44), Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata, saznaje nezvanično Pobjeda.
Njega su službenici policije jutros prona&scaron;li i li&scaron;ili slobode zbog sumnje da je juče, u jednom ugostiteljskom objektu u Zeti, ubio Nikolova nakon kraće svađe..
- U nastavku aktivnosti sluzbenika Uprave policije na lociranju osumnjičenog za krivično djelo ubistvo, jutros je na teritoriji op&scaron;tine Zeta od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica li&scaron;en slobode D.Đ. osumnjičeni za krivično djelo ubistvo na &scaron;tetu Z.N. - saop&scaron;teno je ranije danas iz policije.
Podjsetimo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obavije&scaron;teni su juče oko 15.20 časova od strane Hitne medicinske pomoći Golubovci da je u ugostiteljskom objektu u Zeti ranjeno jedno lice.
Policijski službenici su iza&scaron;li na lice mjesta i zatekli lice Z.N. bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći nakon čega je, nedugo zatim, i podlegao pvredama.

Đinoviću određeno zadržavanje do 72 sata

SUMNJIČE GA ZA UBISTVO ZORANA NIKOLOVA JUČE U ZETI

Crnogorska granična policija uhaspila je turskog državljanina Y.K. (32) zbog poku&scaron;aja davanja mita službeniku na graničnom prelazu Sukobin - Murićani, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
" Y.K. je u ponedjeljak, oko 21 sat, u svojstvu turističkog vodiča u autobusu koji je prethodno zaustavljen zbog preticanja kolone vozila, pristupio paso&scaron;koj na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin - Murićani, prilikom izlaska iz Crne Gore.
Nakon &scaron;to je autobus izdvojen sa strane zbog počinjenog prekr&scaron;aja, Y.K. je, kako se sumnja, pri&scaron;ao policijskom službeniku i pokazao svoju putnu ispravu u kojoj se se nalazile dvije novčanice od po 50 eura, i iste mu ponudio kako bi ga pustio da nastavi dalje kretanje&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz policije su rekli da je sa predmetnim događajem upoznat državni tužulac u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Ulcinju, po čijem je nalogu Y.K. uhap&scaron;en zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita, nakon čega je predat na dalje postupanje Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj.
Kako su naveli, Y.K. će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti sproveden tužila&scaron;tvu na dalju nadležnost.
&bdquo;Vozač autobusa S.S.(38), državljanin Bosne i Hercegovine, prekr&scaron;ajno je kažnjen zbog počinjenog prekr&scaron;aja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Uhapšen turistički vodič iz Turske: Osumnjičen da je policajcu na granici nudio 100 eura

SAOPŠTENO IZ POLICIJE

Početak suđenja biv&scaron;em glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekada&scaron;njem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom specijalnom tužiocu Sa&scaron;i Čađenoviću počinje 9. maja - potvrđeno je Portalu ETV iz Vi&scaron;eg suda.
Proces će voditi sudija Veljko Radovanović.
Krivično vijeće Vi&scaron;eg suda je 18. marta u drugom navratu potvrdilo optužnicu protiv Katnića i Lazovića.
Na zahtjev Specijalnog državnog tužila&scaron;tva postupak protiv njih spojen je sa postupkom protiv Čađenovića.
Na roči&scaron;tu tokom provjere optužnice Katnić i Lazović kategorično su negirali sve navode optužnice ističući da svoje službene položaje nijesu zloupotreijebili i da nijesu radili u korist kavačkog kriminalnog klana.
Advokat Zoran Piperović je nakon odluke o potvrđivanju optužnice kazao je za Televizuju E da je ovaj proces motivisan, tvrdeći da postoje brojne nelogičnosti koje je Vi&scaron;i sud zanamerio u procesu protiv Lazovića i Katnića.
&nbsp;

Suđenje Katniću, Lazoviću i Čađenoviću 9. maja

POTVRĐENO IZ VIŠEG SUDA

Sudija Veljko Radovanović izrekao je, u ponovljenom postupku presudu za ubistvo Ljiljane Simić kojom je Zoran Marić osuđen na 40 godina robije za te&scaron;ko ubistvo, dok je Radomir Delić oslobođen optužbi za uče&scaron;će u te&scaron;kom ubistvu.
Optužnicom se navodi da su Marić i Delić 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46&nbsp; u selu Mokrine kod Herceg Novog, iz koristoljublja ubili Ljiljanu Simić.
Sud je, između ostalog,u obrazloženju presude naveo da je Marić na podmukao način i iz koristoljublja izvr&scaron;io ubistvo.
Sudija je naveo da je i iz odbrane Delića utvrđeno da je Marić ubio Simić.
Podsjećamo, Simić je nestala 6. septembra 2020. kada je iz Kotora, gdje je živjela posljednjih &scaron;est mjeseci, krenula u Kanadu gdje je provodila ostatak godine.
Njen nestanak prijavila je prijateljica koja je Simić trebalo da vozi na aerodrom u Dubrovnik. Neposredno prije dogovorenog polaska prijateljica je pozvala, ali joj je telefon bio isključen. Prijateljica Simić, nakon vi&scaron;e poku&scaron;aja da je dobije, obavijestila je policiju. Organizovana je potraga u koju se uključila i porodica ubijene žene. Utvrđeno je da se Simić nije ukrcala na let za Kanadu za koji je ranije kupila kartu.
Optužnicom se navodi da su Marić i Delić 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46&nbsp; u selu Mokrine kod Herceg Novog, iz koristoljublja ubili Ljiljanu Simić. VDT navodi da su oni zajedno do&scaron;li do stambene zgrade u naselju Dobrota u Kotoru, u kojoj je stanovala o&scaron;tećena.
"Okrivljeni Marić je pod izgovorom da će da je povede u Herceg Novi i da joj pokaže prirodu i zalazak sunca, namamio o&scaron;tećenu da sa njim i okrivljenim Delićem, uđe i sjedne na mjesto suvozača vozila &lsquo;nissan rogue", navode u optužnici.
Optuženi Marić je osuđivan nekoliko puta u Osnovnom sudu u Herceg Novom, Okružnom sudu u Beogradu i Vranju, te Vi&scaron;em sudu u Podgorici, za iznudu u poku&scaron;aju, krađu, te&scaron;ku krađu&hellip;

Za ubistvo u Herceg Novom Marić osuđen na 40 godina robije, Delić oslobođen

UBISTVO IZ KORISTOLJUBLJA

Službenici podgoričke policije uhapsili su D.Đ, osumnjičenog za ubistvo Z.N. u Zeti, saop&scaron;tili su iz Uprave policije.
Prema pisanju medija, uhap&scaron;en je Dejan Đinović.
&nbsp;D.Đ. biće sproveden nadležnom tužiocu u zakonskom roku na dalju nadležnost.
Z.N. je preminuo u Kliničkom centru Crne Gore od povreda zadobijenih u pucnjavi, koja se u ponedjeljak dogodila u ugostiteljskom objektu u Zeti.

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u Zeti

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a četiri lak&scaron;e. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, Nik&scaron;iću četiri, Kotoru dvije i po jedna u Budvi i na Žabljaku. Izdata su 422 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekr&scaron;ajnih prijava. Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda

PET OSOBA POVRIJEĐENO

Crnogorska policija i dalje traga za dvadesetpetogodi&scaron;njim Dejanom Đinovićem, osumnjičenim da je juče u Zeti hicem iz pi&scaron;tolja usmrtio Zorana Nikolova (44), koji se ranije prezivao Ajković. Nikolov je podlegao povredama u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG). Policijski službenici juče su, nakon ubistva, uspostavili blokadu grada kao i državne granice u cilju sprečavanja bjekstva izvr&scaron;ioca krivičnog djela.
U zvaničnom saop&scaron;tenju Uprave policije istakli su da su obavije&scaron;teni oko 15 sati 20 minuta od Hitne medicinske pomoći Golubovci da je u ugostiteljskom objektu u Zeti ranjena jedna osoba.
"Policijski službenici su iza&scaron;li na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći", naglasili su u saop&scaron;tenju.
On je nedugo potom podlegao povredama.
Nakon izvr&scaron;enog krivičnog djela službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u koordinaciji sa Vi&scaron;im državnim tužila&scaron;tvom preduzimaju uviđajne mjere i radnje i utvrđuju sve okolnosti pod kojima je doslo do izvrsenja krivičnog djela ubistvo.
Poručili su da preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužila&scaron;tvom o čemu će, kako su juče istakli, javnost blagovremeno obavijestiti.
Tužiteljka: Vi&scaron;e detalja biće poznato nakon uviđaja
Dežurna tužiteljka Slađana &Scaron;panjević Volkov saop&scaron;tila je juče za TVCG da se sve informacije prikupljaju, te da će vi&scaron;e pojedinsti znati po zavr&scaron;enom uviđaju, te uzimanju izjava očevidaca.
"Kao dežurna tužiteljka Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva u Podgorici, danas oko 15.15 časova obavje&scaron;tena sam da je u objektu u Sportskoj kladionici &Scaron;ansa u Zeti do&scaron;lo do upotrebe vatrenog oružja, pri čemu je jedno lice zadobilo povrede. U toku su sve uviđajne radnje. Na licu mjesta je Forenzički centar, vje&scaron;tak balističar, sve jedinice policije, tako da se svi dokazi prikupljaju i nakon obavljenih vje&scaron;tačenja imaćemo vi&scaron;e informacija o samom događaju", istakla je ona.
"Pojedinosti ćemo znati nakon uzimanja izjava od lica koja su bila očevici ovog događaja", dodala je &Scaron;panjević Volkov.

Policija još traga za osumnjičenim za ubistvo u Zeti

BLOKIRANI GRAD I DRŽAVNA GRANICA

U ugostiteljskom objektu &bdquo;&Scaron;ansa&ldquo; postoji video nadzor i u toku je izuzimanje tragova - saop&scaron;tila je tužiteljka&nbsp;Slađana &Scaron;panjević-Volokov&nbsp;nakon &scaron;to je od ranjavanja u pucnjavi preminuo&nbsp;Zoran Nikolov&nbsp;(44).
Tužiteljka je potvrdila informaciju policije da je osumnjičeni za ubistvo identifikovan kao&nbsp;Dejan Đinović i da se za njim traga.
- Oko 15 sati sam obavije&scaron;tena da je u sportskom objektu i kladionici &bdquo;&Scaron;ansa&ldquo; do&scaron;lo do upotrebe vatrenog oružja kojom je jedno lice zadobilo povrede. Tokom obavljanja uviđajnih radnji obavije&scaron;tena sam da je povrijeđena osoba podlegla povredama - kazala je &Scaron;panjević-Volkov novinarima.
Ranije danas sap&scaron;teno je da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obavije&scaron;teni&nbsp; oko 15.20 časova od strane Hitne medicinske pomoći Golubovci da je u ugostiteljskom objektu u Zeti, ranjeno jedno lice.
Policijski službenici su iza&scaron;li na lice mjesta i zatekli&nbsp; Z.N. bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći.
Kako se sumnja, do&scaron;lo je do upotrebe vatrenog oružja u jednom ugostiteljskom objektu gdje je Z.N.(44) kojem je prethodno ime glasilo na Z.A, od zadobijenih povreda preminuo u Kliničkom centru Crne Gore", navodi se u saop&scaron;tenju policije.
Kako dodaju, nakon izvr&scaron;enog krivičnog djela službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u koordinaciji sa Vi&scaron;im državnim tužila&scaron;tvom preduzimaju uviđajne mjere i radnje i utvrđuju sve okolnosti pod kojima je doslo do izvrsenja krivičnog djela ubistvo.
"Policijski službenici Uprave policije su uspostavili blokadu grada kao i državne granice u cilju sprečavanja bjekstva izvr&scaron;ioca krivičnog djela.
Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvr&scaron;ioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i li&scaron;enja slobode.
Nakon detaljnih sprovedenih izviđajnih mjera i radnji fazno ćemo informisati javnost o okolnostima i načinu izvrčenja ovog krivičnog djela", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

U pucnjavi u Zeti ubijen Zoran Nikolov, policija traga za osumnjičenim Dejanom Đinovićem

TUŽITELJKA SAOPŠTILA DA U OBJEKTU „ŠANSA“ POSTOJI VIDEO NADZOR

Četrdesetčetvorogodi&scaron;nji Z.N. (44) preminuo je od povreda zadobijenih u dana&scaron;njoj pucnjavi u ugostiteljskom objektu u Zeti, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da tragaju za D.Đ. zbog sumnje da je ubio Z.N.
&ldquo;Službenici Uprave policije blokirali su grad, kao i državnu granicu u cilju sprečavanja bjekstva izvr&scaron;ioca krivičnog djela&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz policije su rekli da je Hitna medicinska pomoć Golubovci obavijestila službenike Odjeljenja bezbjednosti (OB) Podgorica da je oko 15 sati i 20 minuta u ugostiteljskom objektu u Zeti ranjena jedna osoba.
Kako su pojasnili, policijski službenici su iza&scaron;li na lice mjesta i zatekli Z.N. bez svijesti, nakon čega je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći.
&ldquo;Z.N, kojem je prethodno ime glasilo na Z.A., je od zadobijenih povreda preminuo u Kliničkom centru Crne Gore&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz policije su rekli da se sumnja da je u ugostiteljskom objektu do&scaron;lo do upotrebe vatrenog oružja.
Oni su kazali da službenici OB Podgorica, u koordinaciji sa Vi&scaron;im državnim tužila&scaron;tvom, preduzimaju uviđajne mjere i radnje i utvrđuju sve okolnosti pod kojima je do&scaron;lo do izvr&scaron;enja krivičnog djela ubistvo.
&ldquo;Nakon detaljnih sprovedenih izviđajnih mjera i radnji fazno ćemo informisati javnost o okolnostima i načinu izvrčenja krivičnog djela&rdquo;, dodali su iz policije.
Tužiteljka: Vi&scaron;e detalja biće poznato nakon uviđaja
Dežurna tužiteljka Slađana &Scaron;panjević Volkov sap&scaron;tila je za TVCG da se sve informacije prikupljaju, te da će vi&scaron;e pojedinsti znati po zavr&scaron;enom uviđaju, te uzimanju izjava očevidaca.
"Kao dežurna tužiteljka Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva u Podgorici, danas oko 15.15 časova obavje&scaron;tena sam da je u objektu u Sportskoj kladionici &Scaron;ansa u Zeti do&scaron;lo do upotrebe vatrenog oružja, pri čemu je jedno lice zadobilo povrede. U toku su sve uviđajne radnje. Na licu mjesta je Forenzički centar, vje&scaron;tak balističar, sve jedinice policije, tako da se svi dokazi prikupljaju i nakon obavljenih vje&scaron;tačenja imaćemo vi&scaron;e informacija o samom događaju". istakla je ona.
Potvrdila je da je osumnjičeni identifikovan.
"Pojedinosti ćemo znati nakon uzimanja izjava od lica koja su bila očevici ovog događaja", istakla je ona.

Preminuo muškarac ranjen u pucnjavi u Zeti, policija traga za osumnjičenim

POTVRĐENO IZ POLICIJE

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, uputila je pismo predstavnicima sudske i izvr&scaron;ne vlasti. Ona je pismo uputila premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sudskog savjeta Radoju Koraću, ministru pravde Bojanu Božoviću, kao i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori.
Pismo prenosimo integralno:
"U okviru otvorenog dijaloga sudske vlasti, koristim ovu priliku da ukažem na posljednji razvoj događaja na polju zalaganja sudija za postizanje odgovarajućeg socijalnog i materijalnog statusa. Pri tome, prvenstveno želim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i pobolj&scaron;anje ukupnih uslova rada (koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rje&scaron;avanje.
Međutim, put i način ostvarivanja ovih zahtjeva (sa predlogom mjera upozorenja na privremene i stalne obustave rada), koji su putem određenog, informativnog materijala saop&scaron;teni pravosudnoj zajednici, smatram nekonstruktivnim i nedjelotvornim po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativnim po ugled crnogorskog pravosuđa.
Kao &scaron;to je svim stranama dobro poznato, Crna Gora je obavezna da donese zakon, kojim će (konačno) biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strate&scaron;kih dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.
Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i po&scaron;tovanja ljudskih prava građana koji traže za&scaron;titu svojih prava pred sudovima. Dono&scaron;enje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj.
U pismu upućenom predstavnicima izvr&scaron;ne vlasti od 11.02.2025. godine, a na koje jo&scaron; uvijek nemamo formalni pisani odgovor, ukazala sam da Vlada Crne Gore jo&scaron; uvijek nije usvojila Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u &scaron;to kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija &scaron;to prije prelaznim rje&scaron;enjem okončalo. Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa, učinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tada&scaron;njim predstavnicima pravosuđa (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udruženja sudija), Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine. Nakon toga, formirana je Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona, kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vr&scaron;enja sudijske funkcije, a &scaron;to je u skladu sa Mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima. Obavije&scaron;tena sam od strane sudije Vrhovnog suda-članice ove Radne grupe da sjednice nisu održavane u kontinuitetu, ali da će se naredna sjednica održati 02.04.2025. godine.&nbsp;
Kod činjenice da Radna grupa jo&scaron; uvijek nije okončala rad na izradi posebnog propisa - Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, procijenila sam da postoji snažna potreba za kreiranjem prelaznog rje&scaron;enja za rje&scaron;avanje statusa sudija, konstruktivno predlažući da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30% i u tom smislu, jo&scaron; jednom urgiram na dono&scaron;enje odluke od strane izvr&scaron;ne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija.&nbsp;
Pregovori između sudske i izvr&scaron;ne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast, su u toku. Takođe, želim da ukažem da sam, počev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosada&scaron;njem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, ukljućujući pravnu diplomatiju.
Naime, pitanje uvećanja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uključujući penziona prava, bili su u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa &scaron;efom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), press konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politička i građanska prava u Ženevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mi&scaron;ljenje da se pravna rje&scaron;enja ovakve situacije moraju &scaron;to prije pronaći.
Sudije Vrhovnog suda Crne Gore su na danas održanoj Sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija na nivou svih sudova, koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse. U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pružaju jednoglasnu podr&scaron;ku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi.&nbsp;
Međutim, Vrhovni sud Crne Gore ne može izraziti podr&scaron;ku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, &scaron;to predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave. Posebno ukazujemo da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom, ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod činjenice da Radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija. Podsjećamo da je prelazno rje&scaron;enje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada, zbog čega dodatno ne možemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način, mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrje&scaron;enje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje.&nbsp;
Dodatno, predsjednica i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer bi takve radnje bile protivne vladavini prava i svrsi za&scaron;tite ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz sljedećih razloga.&nbsp;
U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja - obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju &scaron;trajk. Naime, sudije su položile zakletvu i u obavezi su da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa. Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno defini&scaron;u nezavisnost sudova i sudija, te bi bilo koja vrsta &scaron;trajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi. Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama, koje imaju za cilj pobolj&scaron;anje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije.&nbsp;
Sudije su nosioci sudske vlasti, a njihov posao je od su&scaron;tinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države, pa bi svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, ka&scaron;njenja u dono&scaron;enju odluka i naru&scaron;avanja pravne sigurnosti. Podsjećamo i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vr&scaron;e obustavu rada - &scaron;trajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti. Umjesto mjera upozorenja koje se tiču obustave rada, sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska, poput saop&scaron;tenja, protesta ili zahtjeva za pobolj&scaron;anje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.&nbsp;
Koristimo ovu priliku da podsjetimo na primjenu načela, koje sve sudije treba da znaju "nomen iuris non mutat substantiam rei", &scaron;to znači da naziv određenih aktivnosti, ili radnji ne mijenja su&scaron;tinu stvari, već je presudno ono &scaron;to je stvarno sadržano, a ne kako je ne&scaron;to formalno označeno. Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj su&scaron;tini znače &ldquo;&scaron;trajk&rdquo;.&nbsp;
Dakle, obustava rada, kao &ldquo;odlaganje radnji u sudskim postupcima&rdquo;, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak &scaron;tete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave, koja nema upori&scaron;te u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima.&nbsp;
Naime, međunarodni pravni okviri ne garantuju izričito pravo sudija na obustavu rada - &scaron;trajk, a mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (MOR), pravo na &scaron;trajk je jedno od osnovnih radničkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava državama da ograniče ili čak zabrane &scaron;trajkove određenim kategorijama zaposlenih čije obustavljanje rada može ugroziti osnovne funkcije države, uključujući sudije.&nbsp;
Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je u vi&scaron;e navrata zauzeo stav da države mogu ograničiti pravo sudija na obustavu rada &ndash; &scaron;trajk, kako bi se očuvala nezavisnost sudstva i za&scaron;titila prava građana na efikasan pravosudni sistem.&nbsp;
Konsultativno vijeće evropskih sudija (CCJE) u svojim mi&scaron;ljenjima (posebno Mi&scaron;ljenje br. 18 iz 2015. godine) nagla&scaron;ava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Međutim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slučaju obustava rada &ldquo;odlaganja radnji u sudskim postupcima&rdquo; to ne predstavlja.
Ujedinjene nacije (UN) &ndash; Bangalorski principi sudske etike ističu da sudije treba da održavaju integritet i nezavisnost sudstva, &scaron;to može biti naru&scaron;eno obustavom rada - &scaron;trajkom.&nbsp;
Dakle, iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada - &scaron;trajk radi za&scaron;tite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporučuju se druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na &scaron;ta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju.&nbsp;
Imajući u vidu da u svojstvu predsjednice Vrhovnog suda zastupam principe transparentnosti u odlučivanju, komunikaciji i rukovođenju radom najvi&scaron;eg suda u državi, pozivam sve aktere, od čijih radnji zavisi kvalitetno i na dobrobit građana Crne Gore rje&scaron;avanje ovih pitanja da, primjenom gore navedenih normi i standarda, ostanemo u institucionalnom okviru i da u već uspostavljenom dijalogu sudske grane vlasti sa izvr&scaron;nom i zakonodavnom vla&scaron;ću, nastavimo aktivno da preduzimamo inicijative za profesionalnu i nezavisnu borbu za &scaron;iri obim prava sudija u Crnoj Gori.&nbsp;
Isključivo zajedno i jedinstveno kao sudska grana vlasti, možemo doći do boljih uslova, koji garantuju vladavinu prava u Crnoj Gori.&nbsp;
U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvi&scaron;eg nivoa - Vrhovnog suda Crne Gore".

Pavličić: Vrhovni sud podržava borbu sudija za veća prava, ali ne i obustavu rada

UPUTILA PISMO PREDSTAVNICIMA SUDSKE I IZVRŠNE VLASTI

U saobraćajnoj nezgodi u mjestu &Scaron;ipačno, kod Nik&scaron;ića, povrijeđen je Ž.&Scaron;. (56) iz &Scaron;avnika nakon &scaron;to je automobilom, krećući se iz pravca &Scaron;avnika prema Nik&scaron;iću, iz nepoznatih razloga sletio u provaliju.
Utvrđeno je da ima povrede i da je u svjesnom stanju. Zajedno sa ekipom hitne pomoći, policijom i mje&scaron;tanima je izvr&scaron;ena evakuacija povrijeđenog i prevezen je u Op&scaron;tu bolnicu Nik&scaron;ić.

Automobilom sletio s puta: Povrijeđen vozač