Hronika

Blizu mosta Milenijum, na raskrsnici ulica 13. jula i Jovana Toma&scaron;evića u Podgorici, kod Ekonomskog fakulteta, oko 18 sati sudarila su se dva automobila i tom prilikom jedna osoba je povrijeđena, prenosi Antena M.
Pričinjena je veća &scaron;teta na jednom automobilu.
<div class="image-wrapper">&nbsp;</div>

Udes kod Ekonomskog fakulteta, jedna osoba povrijeđena

PRIČINJENA VEĆA MATERIJALNA ŠTETA NA JEDNOM AUTOMOBILU

Po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici uhap&scaron;ena je inspektorka Službe komunalne policije i inspekcije Op&scaron;tine Zeta M.V. (35), saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&ldquo;Sumnja se da je M.V. izvr&scaron;ila krivično djelo zloupotreba službenog položaja na način &scaron;to je, kao zaposlena u Službi komunalne policije i inspekcije Op&scaron;tine Zeta, kao inspektorka za drumski saobraćaj i lokalne puteve, neovla&scaron;ćeno proslijedila podatke iz anonimne prijave trećem licu, iako se prijava odnosila na supruga toga lica.
Po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu M.V. je uhap&scaron;ena i ona će u zakonom predviđenom roku istom biti privedena na dalju nadležnost", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.

Uhapšena inspektorka Službe komunalne policije i inspekcije Opštine Zeta

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

I u ponovljenom postupki biznismen Du&scaron;ko Knežević i biv&scaron;i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Migo Stijepović i njihovi saradnici oslobođeni su optužbi u postupku "Koverta".
Presudu je izrekao sudija Nenad Vujanović. U ovom postupku sudilo se i Branislavu Todoroviću, Živku &Scaron;ljivančaninu, Tamari Krdžić, Goranu Grujoviću i Tomici Kneževiću. I njima je izrečena oslobađajuća presuda.
Apelacioni sud Crne Gore saop&scaron;tio je 6.3.2026. da je uvažio žalbu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva u Podgorici, pa je povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
"Polazeći od razloga izjavljene žalbe i po službenoj dužnosti, Apelacioni sud, kao drugostepeni, ocijenio je da je osnovana žalba Specijalnog državnog tužila&scaron;tva kojom se ukazuje da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni"; kazali su tada iz Apelacionog suda.
Po toj ocjeni Apelacionog suda, obaveza je prvostepenog suda da u ponovnom postupku istinito i potpuno utvrdi činjenice koje su od važnosti za dono&scaron;enje zakonite i pravične odluke, kao i da sa jednakom pažnjom ispita i utvrdi činjenice koje terete optuženog i one koje mu idu u korist, kao i da određeno i potpuno iznese koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući pritom naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza, kao i kojim razlozima se rukovodio prilikom izvodjenja pojedinih činjeničnih i pravnih zaključaka.
&nbsp;

I u ponovljenom postupku oslobađajuća presuda za slučaj "Koverta"

PRESUDU JE IZREKAO SUDIJA NENAD VUJANOVIĆ

Vrhovni sud potvrdio je pravo nastavnice M. T. na uvećanu zaradu za časove preko norme tokom pandemije i odbio kao neosnovanu reviziju tužene Osnovne &scaron;kole &ldquo;Božidar Vuković Podgoričanin&rdquo;, saop&scaron;teno je iz tog suda.
Navodi se da je time potvrđena pravosnažnost odluka nižestepenih sudova.
Iz Vrhovnog suda su naveli da tom odlukom ostaje na snazi presuda kojom je usvojen tužbeni zahtjev nastavnice M. T. i kojom je &scaron;kola obavezana da joj isplati naknadu materijalne &scaron;tete po osnovu manje isplaćene zarade, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i tro&scaron;kove postupka.
Predmet spora, kako se dodaje, odnosio se na pravo zaposlenih u prosvjeti na uvećanje zarade po osnovu časova preko norme tokom organizacije nastave u uslovima pandemije COVID-19, uključujući kombinaciju neposredne i online nastave, kao i dodatne konsultacije sa učenicima.
&ldquo;S tim u vezi, Vrhovni sud je ukazao da je organizacija nastave tokom pandemije bila zasnovana na preporukama Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Smjernicama Zavoda za &scaron;kolstvo, koje su bile osnov za njen način realizacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Vrhovni sud je utvrdio da u postupku pred nižestepenim sudovima, Vi&scaron;im i Osnovnim sudom u Podgorici, nije bilo bitnih povreda parničnog postupka, niti pogre&scaron;ne primjene materijalnog prava.
Navodi se da je sud prihvatio utvrđenje da je tužilja u periodu od 1. oktobra 2020. do 15. juna 2021. godine ostvarila časove preko redovne norme, usljed posebne organizacije nastave tokom pandemije, kada su odjeljenja bila podijeljena u grupe, a časovi skraćeni na 30 minuta.
&ldquo;Sud je naglasio da pravo na uvećanje zarade po osnovu časova preko norme proizilazi iz važećeg Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, te da se takvi časovi vrednuju kao redovni časovi, nezavisno od pitanja prekovremenog rada&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Kako se dodaje, ocijenjeno je i da su obračun i visina potraživanja pravilno utvrđeni na osnovu nalaza i mi&scaron;ljenja vje&scaron;taka finansijske struke, zasnovanog na relevantnoj dokumentaciji &scaron;kole.
&ldquo;Vrhovni sud je zaključio da navodi revizije nijesu doveli u sumnju zakonitost pobijane presude, te je, primjenom Zakona o parničnom postupku, revizija tužene odbijena kao neosnovana&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Vrhovni sud potvrdio pravo nastavnice na uvećanu zaradu za časove preko norme tokom pandemije

ODBIO KAO NEOSNOVANU REVIZIJU TUŽENE OSNOVNE ŠKOLE “BOŽIDAR VUKOVIĆ PODGORIČANIN”

Podgorička policija podnijela je krivične prijave protiv policijskih službenika M.Đ (31) i B.B (44), zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
"Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su M.Đ. i B.B, u odvojenim slučajevima, operativno interesantnim osobama iz Podgorice u izvjesnom periodu prenosili službene podatke, čime su potencijalno mogli ugroziti uspje&scaron;no sprovođenje policijskih mjera i radnji u određenim predmetima, a &scaron;to se sve negativno odražava i na ugled Uprave policije koji su svojim ovakvim nezakonitim činjenjem uru&scaron;avali&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako dalje navode, M.Đ. osumnjičen je da je koristeći svoj službeni položaj uticao da se njemu bliske osobe ne sankcioni&scaron;u i na taj način im omogućio sticanje protivpravne imovinske koristi.
&bdquo;Osim podnijetih krivičnih prijava, Uprava policije će, zbog navedenog, protiv M.Đ. i B.B. pokrenuti interne postupke shodno zakonu&ldquo;, saop&scaron;teno je iz policije.

Policajci osumnjičeni za prenošenje službenih informacija operativno interesantnim osobama

PODNIJETE KRIVIČNE PRIJAVE

Sudski savjet jednoglasnom odlukom razrije&scaron;io je predsjednicu Apelacionog suda Mirjanu Popović.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać saop&scaron;tio je tu odluku naglasiv&scaron;i da je donijeta zbog neprimjerenog pona&scaron;anja prema kolegama u Apelacionom sudu.
Prema mi&scaron;ljenju članova Sudskog savjeta, ukoliko bi Popović ostala na funkciji to bi dodatno usložilo situaciju u Apelacionom sudu.
Zahtjev za razrje&scaron;enje Popović uslijedio je po&scaron;to su sudije i većina zaposlenih u Apelacionom sudu iznijeli ozbiljne zamjerke i optužbe na njen račun.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić zahtjev za smjenu predsjednice Apelacionog suda obrazložila je na 40 stranica na kojima je navela osnovne optužbe koje su na račun Popović iznijeli zaposleni u sudu na čijem je čelu.
Popović je, s druge strane, navela da je imajući u vidu da se sa naknadnim izja&scaron;jenjima podnosilaca pritužbe upoznala tek kad joj je dostavljen predlog za razrje&scaron;enje pripremila svoju odbranu koja je odbimna, detaljna, i sadrži izja&scaron;njenje na svaki pojedini navod.
Pavličić je kazala da je 20. marta Sudskom savjetu podnijela predlog za razrje&scaron;enje.
"Predlog polazi od međunarodnih standarda koji su primijenjeni a ono &scaron;to je predsjednika Vrhovnog suda rukovodilo kao jedinog ovla&scaron;ćenog predlagača je prije svega razmatranje onih navoda koje su sudije i zaposleni Apelacionog suda iznijeli. Predsjednica (Apelacionog suda) je morala znati kako treba da se rukovodi i &scaron;ta su profesionalni standardi rukovođenja i za&scaron;tite zaposlenih i profesionalni odnos prema sudijama. Prvi je put u istoriji crnogorskog sudstva da cjelokupan jedan kolektiv, osim tri zaposlena, podnesu ovakvu jednu pritužbu", naglasila je Pavličić.
Ona je pročitala neke od pritužbi sudija i zaposlenih, gdje se navodi da predsjednica suda burno reaguje i sarkastično komentari&scaron;e neke odluke u sudu, kao i da je upozoravana na agresivno pona&scaron;anje.
Sekretarka suda je u svojoj pisanoj izjavi potvrdila sve ono sto su sudije i zaposleni naveli, rekla je Pavličić.
Saop&scaron;tila je da način funkcionisanja, odnosno disfunkcionisanja u Apelacionom sudu, ionako težak posao sudija jo&scaron; vi&scaron;e otežava.
Ona kaže da je sprovela test proporcionalnosti.
"Zakon predviđa samo razrje&scaron;enje jer je ovo postupak razrje&scaron;enja a ne disciplinske odgovornosti", kazala je Pavličić.
Popović je rekla da se apsolutno ne osjeća krivom.
"Integritet i lično dostajanstvo su ne&scaron;to &scaron;to za mene nema cijenu. Predlog za moje razrje&scaron;enje je proizvoljan, neosnovan, podignut uz ozbiljno kr&scaron;enje mojih prava. Mislim da su svi članovi savjeta svjesni načina obraćanja koleginice prema meni. Da su svjesni gestikulacije, tona i stvari koje su mi rečene alidirajući na to da ja ne znam svoj posao, uz rije&scaron;i 'nijesam vam ja koleginica nego predsjednica Vrhovnog suda pa cete mi se tako ubiduce i obraćati'. Animozitet i netrpeljivost koleginice Pavličić se ogleda i u samom predlogu za moje razrje&scaron;enje", rekla je Popović.
Ona je ocijenila da je povod za ovakvo pona&scaron;anje sudija i podno&scaron;enja ove pritužbe taj &scaron;to je tražila da se radi urgentno na slučaju Medenica.
"U sud je prispio predmet formiran u postupku odlučivanja o žalbama protiv rje&scaron;enja Vi&scaron;eg suda u Podgorici. Radi se o predmetu okrivljene Medenice. Ja sam pozvala sutkinje koje su članice Vijeća i rekle im da treba da se taj predmet zavr&scaron;i. Predmet je u subotu za dva sata zavr&scaron;en i otpremljen. Osjetila sam da je koleginicama zasmetalo &scaron;to sam ih u subotu zvala i da ih je to revoltiralo. Ovdje ću pojasniti, sudije su pripravne upravo radi poslova koji ne trpe odlaganje. Insistiranjem da se predmet u subotu 28.02 zavr&scaron;i, možda sam nekome ne&scaron;to i pokvarila", navela je Popović.

Razriješena predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović

JEDNOGLASNA ODLUKA

Ulcinjska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv P.K. iz Nik&scaron;ića, zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje u vezi sa krivičnim djelom skidanje i povreda službenog pečata i znaka, navedeno je u saop&scaron;tenju Uprave policije.
"P.K. je, kako se sumnja, tokom marta i aprila na Adi Bojani, na lokaciji upisanoj na državno vlasni&scaron;tvo, u zoni Morskog dobra, protivno propisima o izgradnji objekata, planiranju i uređenju prostora, započeo građenje objekta bez pribavljene dozvole, odnosno bez odobrenja nadležnog organa. Činjenično stanje konstatovao je u zapisniku službenik Sekretarijata za komunalni nadzor i inspekcijske poslove op&scaron;tine Ulcinj gdje je na navedenoj lokaciji bio i postavljen službeni pečat o zabrani daljih radova", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Uprkos tome, P.K. je nastavio radove i na taj način pričinoi materijalnu &scaron;tetu Morskom dobru, navedeno je u saop&scaron;tenju policije.
&nbsp;

Krivična prijava protiv osumnjičenog za nedozvoljenu gradnju u zoni Morskog dobra

U ULCINJU

Penzionisana načelnica cetinjska Filijale za građanska stanja i lične isprave Olivere Krivokapić (66) osuđena je na pola godine kućnog zatvora ,dok je službenik ove područne jedinice Marko Pejaković (54) oslobođen od optužbe za zloupotrebu službenog položaja prilikom izdavanja dozvola za nabavku i držanje oružja, pi&scaron;e Pobjeda.&nbsp;
Presudu je izrekla sutkinja Tanja Vidić.
Sud je utvrdio da u slučaju Pejakovića nije dokazano postojanje krivične odgovornosti za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Kako je obrazloženo, njegova uloga u Filijali za upravne poslove, državljanstvo i strance bila je isključivo administrativno-tehničke prirode.
- Pejaković je obavljao poslove prijema zahtjeva, administrativne obrade predmeta i uručenja isprava, bez ovla&scaron;ćenja da odlučuje o osnovanosti zahtjeva ili utiče na krajnji ishod postupka. Krivična odgovornost ne može biti zasnovana na &bdquo;pukom formalnom uče&scaron;ću&ldquo; u proceduri, već mora postojati konkretan uticaj na dono&scaron;enje odluke ili propu&scaron;tanje radnje za koju postoji jasno zakonsko ovla&scaron;ćenje - navodi se u kratkom obrazloženju presude.
U ovom slučaju, po ocjeni suda, takav uticaj nije dokazan, zbog čega je Pejaković oslobođen na osnovu odredbi Zakona o krivičnom postupku.
Za razliku od njega, sud je utvrdio da je Olivera Krivokapić kao rukovoditeljka filijale imala ključnu odgovornost i ovla&scaron;ćenja u postupku odlučivanja.
U presudi se navodi da je ona donosila odluke o izdavanju dozvola i isprava i bila dužna da obezbijedi zakonitost postupka.
- Krivokapić odobravala zahtjeve i u situacijama kada nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi, posebno oni koji se odnose na procjenu bezbjednosnih rizika - stoji u presudi.
Precizirano je da nijesu sprovedene obavezne provjere propisane Zakonom o oružju, uključujući procjenu da li postoje okolnosti koje ukazuju na mogućnost zloupotrebe oružja.
- Te provjere obuhvataju, eventualnu zloupotrebu alkohola ili droga, poremećene porodične odnose, agresivno pona&scaron;anje i sukobe sa okolinom i druge oblike rizičnog pona&scaron;anja - precizirano je u presudi.
Sud je naglasio da se ne radi o formalnim propustima, već o su&scaron;tinskim nepravilnostima koje dovode u pitanje zakonitost čitavog postupka.
UMI&Scaron;LJAJ
Sutkinja Vidić poseban dio obrazloženja presude posvetila je subjektivnom odnosu okrivljeni Krivokapić prema djelu.
- Okrivljena Krivokapić postupala je sa direktnim umi&scaron;ljajem - navodi se u presudi.
Obzirom na dugogodi&scaron;nje iskustvo i funkciju, Krivokapić je prema ocjeni suda, bila potpuno svjesna zakonskih procedura i uslova koji moraju biti ispunjeni.
- Uprkos tome, donosila je odluke bez sprovedenih provjera, svjesno kr&scaron;eći zakon - stoji u presudi.
Prilikom odmjeravanja visine kazne, sud je kao olak&scaron;avajuće okolnosti na strani Krivokapić cijenio njenu stariju životnu dob, činjenicu da je riječ o porodičnoj osobi i raniju neosuđivanost
Otežavajuće okolnosti nijesu utvrđene, zbog čega je sud izrekao ovoj okrivljenoj kaznu od &scaron;est mjeseci zatvora, koja će se izvr&scaron;avati u prostorijama njenog stanovanja.
Pejaković i Krivokapić optuženi su da su od jula 2019. do septembra 2022. godine, svjesno kr&scaron;eći zakonske propise, omogućili određenim licima da pribave oružje iako za to nijesu ispunjavali propisane uslove.
U istrazi tužila&scaron;tva prikupljeni su dokazi prema kojim su postupajući po vi&scaron;e zahtjeva za izdavanje dozvola za nabavku oružja i oružnih listova, protivpravno iskori&scaron;ćavali službeni položaj i nijesu vr&scaron;ili obavezne provjere propisane Zakonom o oružju.
Tužila&scaron;tvo tvrdi da u pojedinim slučajevima nijesu vr&scaron;ene terenske provjere koje su bile neophodne kako bi se utvrdilo postoje li okolnosti koje bi mogle ukazivati na mogućnost zloupotrebe oružja.
Takođe, navodi se da su pojedine dozvole izdate, iako u dokumentaciji nijesu bili jasno navedeni model, marka ili vrsta oružja na koje se odobrenje odnosi.
U jednom od slučajeva, kako se navodi, dozvola je izdata licu koje je u tom trenutku bilo evidentirano u kaznenoj evidenciji zbog krivičnih djela, &scaron;to prema zakonu predstavlja prepreku za izdavanje odobrenja za nabavku oružja.
Optužni prijedlog obuhvata ukupno 12 spornih slučajeva izdavanja dozvola i oružnih listova, od kojih se većina odnosi na zahtjeve podnijete od jedne osobe.
Prema navodima tužila&scaron;tva, u tim postupcima nijesu sprovedene zakonom propisane provjere, čime je tom licu omogućeno da pribavi vi&scaron;e komada vatrenog oružja.

Krivokapić osuđena na pola godine kućnog zatvora, Pejaković oslobođen optužbe

PENZIONISANA NAČELNICA CETINJSKA FILIJALE I SLUŽBENIK TE PODRUČNE JEDINICE

Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata advokatu Ž.Đ. zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
&ldquo;Osumnjičeni je u periodu od juna 2025.godine do marta 2026.godine biv&scaron;oj vanbračnoj supruzi slao poruke uvredljive i prijeteće sadržine, ujedno ugrožavajući i njen fizički integritet&rdquo;, saop&scaron;teno je iz tog Tužila&scaron;tva.

Advokatu osumnjičenom za nasilje u porodici određeno zadržavanja do 72 sata

SAOPŠTENO IZ ODT PODGORICA

Službenici policije podnijeli su Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv R.H. iz tog grada zbog sumnje da&nbsp; je u državnoj &scaron;umi u mjestu Lozna bespravno posjekao 178 stabala hrasta.
Kako pi&scaron;e u saop&scaron;tenju, sumnja da su stabla posječena ove godine i da je na taj način Upravi za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima pričinjena materijalna &scaron;teta.
&nbsp;

Krivična prijava zbog sječe 178 stabala hrasta

PROTIV BJELOPOLJCA

Mirjana Popović podnijela je ostavku na sudijsku funkciju.
"Moje dostojanstvo nema cijenu", kazala je ona "Vijestima".
Tražila je i da Sudski savjet konstatuje njenu ostavku.
To tijelo donijelo je danas jednoglasnu odluku o njenom razrje&scaron;enju sa funkcije predsjednice Apelacionog suda.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać je rekao da je odluka donijeta zbog neprimjerenog pona&scaron;anja Mirjane Popović prema kolegama u Apelacionom sudu.

Mirjana Popović podnijela ostavku na sudijsku funkciju