Hronika

U podgoričkom Vi&scaron;em sudu počelo je suđenje biv&scaron;em visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom specijalnom tužiocu Sa&scaron;i Čađenoviću.
Nakon glavnog pretresa, advokat Lazovića, koji je nakon čitanja optužnice iznio odbranu dao je izjavu za medije.
"Negirao je kompletnu optužnicu, kazao je da ne priznaje izvr&scaron;enje niti jednog krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. To je očekivano, jer zbilja, on je i sam rekao, ne postoji niti jedan dokaz, ni telefonski snimak, niti jedna poruka, nalog usmeni ili pismeni, nijedna fotografija, ne postoji ni&scaron;ta &scaron;to bi ga uvezalo sa ovim &scaron;to mu se stavlja na teret. I ne samo da je to, ja govorim jo&scaron; odavno, ovo &scaron;to mu se stavlja na teret nijesu krivična djela i za ova djela ne trebaju dokazi, nego sami fakat, to je čisto pravno pitanje, da ono &scaron;to mu stavlja na teret, nije krivično djelo, jer nijedno djelo za koje je optužen nema posljedicu", kazao je Piperović.
Sudija Veljko Radovanović dao je do septembra jo&scaron; osam glavnih pretresa. Piprović se nada, i kako kaže, bilo bi za očekivati da se početkom oktobra daju zavr&scaron;ne riječi.&nbsp;
"To je značajno i zbog pritvora, a tražićemo njegovo ukidanje, &nbsp;i zbog daljeg nemrcvarenja Zorana Lazovića i Milivoja Katnića", poručio je.
Pojasnio je i pitanje spornog statusa optuženog suspendovanog državnog tužioca Sa&scaron;e Čađenovića.
"Protiv Sa&scaron;e Čađanovića nijesu podnijete dvije optužnice, već jedna. U ovoj, gdje su Katnić i Lazović, nije podne&scaron;ena, a spojena je. Sa&scaron;a Čađanović nije pro&scaron;ao ni kontrolu optužnice, ni istragu. Sa&scaron;a Čađanović je danas mogao da kaže ovakvo: Izvinite, ja ne znam o čemu se radi, ne pratim &scaron;tampu, ni portale. Ja sam dobio spojene optužnice, ali objasnite mi o čemu se radi u ovoj drugoj sa Katnićem i Lazovićem. On to nije htio, problemotizovao je to i Katnić, problemotizovao sam to i ja. I prosto se do&scaron;lo do situacije da čovjek iznosi odbranu za ne&scaron;to &scaron;to nije morao da zna da se de&scaron;ava protiv njega u realnom životu", kaže Piperović.
Za&scaron;to je to urađeno, postavlja pitanje i odgovara:
"Trebao je treći član, treći član je bio Čađanović, tako &scaron;to je izvučen iz organizacije pređa&scaron;nje, &nbsp;izolovan je, čekao je sam, lebdio je, dok se ne podigne ova optužnica i onda da se priključi, kako da se priključi - spajanjem dvije optužnice. Ovo je prosto u životu nemoguće. Sudja je ovo registrovao. Ono je imao i druga procesna rje&scaron;enja. Ali mislim da je najvažnije ono &scaron;ta će da se desi, a to je da će zbog svega ovoga otpasti kriminalna organizacija koje i nema uostalom", navodi Piperović.
Kriminalna organizacija je formirana, kako kaže tužila&scaron;tvo, za vr&scaron;enje kriminalnih djela zloupotrebom službenog položanja, ističe branjenik Lazovića.
"Sada pazite, u samom dispozitivu, Zoranu Lazoviću prestaje svojstvo službenog lica, ide s posla 01.03.2021, &nbsp;Katnić ide 23.02.2022. On je godinu dana bez "&scaron;efa OKG", jer mu je &scaron;efu isteklo svojstvo službenog lica. U istoj optužnici, u istom dispozitivu, tempora krimines za Čađenović Sa&scaron;u je onoga dana kad Milivoje ide u penziju, to je 22.03.2022 godine. Dakle, Sa&scaron;a počinje da radi kao treći član bez Katnića i bez Lazovića. Pa ko onda sačinjava tu OKG, kad onda Sa&scaron;a ostaje sam, bez ikoga, a Milivoje i Sa&scaron;a rade to bez Zorana Lazovića godinu i po dana, bez &scaron;efa, opet nema trećega. Dakle, to i te datume nisam ja napisao, nisam ih ja sročio, nisam ih ja precizirao, to je napisao specijalni tužilac. Tada sam na roči&scaron;tu za potvrđivanje optužnice kazao da je ovim datumima on sve uradio da se optužnica ne potvrdi, ali su ovi iz suda znali da moraju da je potvrde. I naravno da su je potvrdili, a da nijesu rekli za&scaron;to su je potvrdili. Stvari su sve jasnije, i biće svakim danom sve jasnije i vidjećete sami &scaron;to će na kraju da se desi", zaključio je Piperović.&nbsp; 
&nbsp;

Piperović: Lazović očekivano negirao kompletnu optužnicu u kojoj nema nijednog dokaza za ono za šta ga tužilaštvo tereti

IZJAVA NAKON GLAVNOG PRETRESA

Nije tačno da sam ja tražio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kazao je pred podgoričkim Vi&scaron;im sudom biv&scaron;i službenik Uprave policije Zoran Lazović.
Lazović je to rekao na dana&scaron;njem roči&scaron;tu tokom izno&scaron;enja odbrane u postupku u kojem se sudi njemu, biv&scaron;em GST Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Sa&scaron;i Čađenoviću.
On je dao detaljan iskaz povodom optužbe vezane za zloupotrebu službenog položaja.
"Nije tačno da sam ja od Enisa Bakovića tražio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za pripadnike OKG iz Srbije Veljka Velivuka i Marka Miljkovića. Nisam davao ni usmeni, ni pismeni nalog povodom toga. Imajući u vidu i položaj koji sam tada pokrivao, to i nije bilo u mojoj nadležnosti", istakao je Lazović pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović.
Lazović je na početku izno&scaron;enja odbrane istakao da je ovo politički proces i lična mržnja tužioca.
"Meni je pravo na odbranu samo formalno obezbjeđeno. Ja sam unaprijed osuđen, a nisam to zaslužio ni kao čovjek, ni kao profesionalac.Svjedoci ste kroz &scaron;ta prolazimo ja i moja porodica. Tužilac je postupao selektivno", istakao je on i povodom navoda o pretresima kazao:
"Skenirali su mi svaki zid, tavanicu, bačvu, tor, &scaron;talu....vjerujem da su mi tajno i grobnice otvarali.
Tužilac (Milo&scaron; &Scaron;o&scaron;kić) mi je oskrnavio porodično imanje i grobicu. Uzeo mi je slobodu fizički, ali ne može da oduzme slobodu koju imam duhom", dodao je Lazović&nbsp;
On je poručio da mu je jasno zbog koga i čega je centralna meta.
On je dodao da je njemu Vlada Zdravka Krivokapića dodijelila obezbjeđenje jer je dobio ranije status &scaron;tićene ličnosti.
"To rje&scaron;enje je produžila i Vlada Dritana Abazovića. Pa ne bi mene valjda Abazovič čuvao a da sam &scaron;ef OKG, a svi znate njegov stav prema meni",&nbsp; dodao je on.
I Katnić i Čađenović negiraju krivicu
Danas na početku suđenja tužilac &Scaron;o&scaron;kić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Sa&scaron;e Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Biv&scaron;i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca &Scaron;o&scaron;kića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene, ali i one koje idu u njihovu korist, prenosi portal ETV.
"&Scaron;o&scaron;kić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je", kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Sa&scaron;e Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac &Scaron;o&scaron;kić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića &scaron;to je nedopustivo.
Podsjećamo, Specijalno državno tužila&scaron;tvo sumnjiči Lazovića i Katnića za uče&scaron;će i stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Tužila&scaron;tvo tereti Lazovića da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, osim Katnića, postali i specijalni tužilac Sa&scaron;a Čađenović.
Podsjećamo, Čađenović je pred SDT-om negirao veze sa kavačkim klanom. On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovla&scaron;ćenjima.

Lazović na suđenju: Ovo je politički proces i lična mržnja tužioca, meni je već presuđeno

"NIJESAM  TRAŽIO UKIDANJE ZABRANE BELIVUKU I MILJKOVIĆU"

Biv&scaron;a načelnica Filijale za upravno-unutra&scaron;nje poslove na Cetinju Olivera Krivokapić je pred Osnovnim sudom u tom gradu ustvrdila da nije odgovrna &scaron;to Vuku Boriloviću nije oduzeto oružje iz kojeg je 12. avgusta 2022. godine počinio masakar u Medovini, uprkos činjenici da je pravosnažno bio osuđen za nasilno pona&scaron;anje i liječio se u psihijatrijskoj bolnici.
- Nije tačno da sam počinila krivično djelo koje mi je stavljeno na teret, ne prihvatam krivicu i krivično pravnu odgovornost za počinjeno djelo - kazala je ona.
U zapisniku sa suđenja koje je održano 22. aprila se navodi da Krivokapić za propuste u radu koji su na kraju rezultirali ubistvom deset i ranjavanjem &scaron;est nedužnih ljudi optužila pripadnike Uprave policije ne želeći da se izjasni da li su to učinili namjerno ili nenamjerno.
Ali je bila sigurna u ,,neznanje policije &scaron;to se tiče Zakona o oružju&ldquo;.
-To sigurno stoji, jer sam se u to dosta puta uvjerila - kazala je Krivokapić.
Prema navodima optužnog prijedloga koje je Osnovno tužila&scaron;tvo podiglo 6. marta, nakon godine i deset mjeseci izviđanja i istrage, utvrđeno je da je Krivokapić odgovorna &scaron;to nije pokrenula upravni postupak protiv Borilovića da mu se oduzme pu&scaron;ka, iako su postojali svi zakonski razlozi da to učini.
- Ovaj optužni prijedlog je tako proizvoljan, tako je napravljena konstrukcija, sve sa namjerom, ali potpuno bezuspje&scaron;no, da bih se ja optužila &ndash; kazala je ona i pojasnila da se upravni postupak protiv bilo koga ne pokreće na osnovu obavje&scaron;tenja Uprave policije da je protiv nekoga podnijeta krivična prijava.
Vuk Borilović je godinu dana prije, do tada nezapamćenog masakra koji je počinio u Medovini, prvo nanio povrede Cetinjaninu Marku Lagatoru, a onda mu palicom polomio auto.
On je na saslu&scaron;anju izjavio da se ne sjeća &scaron;to je i gdje uradio.
Za nasilničko pona&scaron;anje Borilović je pravosnažno osuđen presudom Osnovnog suda u Cetinju 25. oktobra 2021. godine, ali od njega nije oduzeto oružje.
Krivokapić je pojasnila da je dopis o incidentu Borilovića koji je potpisao tada&scaron;nji &scaron;ef cetinjske policije njenoj filijali dostavljen 16. jula 2021. godine a ne sedam dana ranije kako se navodi u optužnom aktu.
- U tom periodu sam bila na godi&scaron;njem odmoru i to naravno ne mijenja stvar. U mom odsustvu - dopise UP prima arhivarka, koja ih prosljeđuje koleginici koja me mijenja u tom trenutku, ali sve &scaron;to je važno i bitno dok sam na godi&scaron;njem odmoru me sačeka &ndash; ispričala je ona.
Međutim, kako je kazala Krivokapić, sa ovim dopisom se upoznala tek kada su je pozvali novinari 2023. godine i kazali da je pokrenut krivični postupak protiv Borilovića.
Na pitanje zastupnika optužbe ,,da li to znači da 391 dan niko u Filijali za upravno unutra&scaron;nje poslove nije čitao taj dopis&ldquo; Krivokapić je kazala da ne zna.
Istakla je da svojom izjavom ne želi da bilo koga optuži da je prikrio ili falsifikovao ovu prijavu.
Govoreći o prijavi protiv Borilovića sa kojom se naknadno upoznala, saop&scaron;tila je nelogičan podatak, da je ta prijava u arhivi Filijale zavedena 2020. godine iako se incident dogodio godinu kasnije.
- Pročitala sam, ali to nije krivična prijava, to su samo ime, prezime i podaci. Nije navedeno &scaron;to je uradio, ko su o&scaron;tećeni. Posjedujem u telefonu primjerak krivične prijave na kojoj stoji datum 9. 7. 2020. godine i Filijali je uz dopis dostavljena samo prva stranica krivične prijave bez njenog sadržaja, &scaron;to se može provjeriti - kazala je ona.
Krivokapić je navela da Filijala na čijem je čelu bila, nikada nije obavije&scaron;tena da je pokrenut krivični postupak protiv Borilovića, niti su joj dostavljene: pravosnažna presuda, službena zabilje&scaron;ka policije, na način propisan zakonom.
Istakla je da su policija i tužila&scaron;tvo bili upućeni u nasilničko pona&scaron;anje Vuka Borilovića u ljeto 2020. godine.
- Znači i policija i tužila&scaron;tvo su znali za pona&scaron;anje Borilovića, a tužilac misli da treba da budem vidovita i samim tim &scaron;to je podnijeta krivična prijava da pretpostavim da se neko agresivno pona&scaron;ao ili da je imao sukob sa okolinom - kazala je ona.
Ona je ocijenila da su u ovom slučaju zatajili policija i tužila&scaron;tvo, jer kako je kazala, između ostalog, nije utvrđeno ,,da li je Borilović bio pijan, pod uticajem droge ili je možda bio smanjene uračunljivosti&ldquo;.
- Da ja sad uzmem motku i da dođem jedan sat iza ponoći ispred kuće recimo tužioca ili bilo koga da mu razbijem auto, da psujem, da vičem, da udaram, &scaron;to bi uradilo tužila&scaron;tvo i policija?&ndash; pitala je ona.
U suprotnom, kako je kazala, da je policija radila bez pritiska, mogla je samoinicijativno i bez naloga tužila&scaron;tva, a ukoliko je u pitanju hitnost da izvr&scaron;i pretres stana i tako bi se utvrdilo da li je Borilović posjedovao oružje, s obzirom na to da je bio osumnjičen za nasilničko pona&scaron;anje.
- Ako nema oružja makar bi po&scaron;li kući, izvr&scaron;ili pretres da ustanove da li ima u kući bar jo&scaron; koju motku. Svjedok sam s obzirom na posao koji sam radila da i policija i tužila&scaron;tvo ovo rade, čak i u situacijama kada se odbace krivične prijave &ndash; pojasnila je Krivokapić.
Na pitanje predstavnice porodica o&scaron;tećenih Vesne Pejović, ko je mogao da izvr&scaron;i takav politički uticaj, Krivokapić je kazala da ne zna.
Krivokapić je u svojoj odbrani takođe izjavila da &bdquo;ne zna za&scaron;to UP filijalama &scaron;alje dopise o prijavama, kada to ne može rezultirati oduzimanjem oružja potencijalnim ili osumnjičenim počiniocima krivičnih djela.
Punomoćnica porodica žrtava Vesna Pejović prigovorila je u cjelosti iskazu Krivokapić.
- Olivera Krivokapić je 12 godina radila na vrlo odgovornoj funkciji, ali je na suđenje do&scaron;la potpuno nepripremljena. Krivokapić se vi&scaron;e puta pozivala na član 50 Zakona o oružju, u kojem se između ostalog navodi da odluku o oduzimanju oružja ne donosi Filijala za upravne i unutra&scaron;nje poslove, ali ne obja&scaron;njava kako kao rukovoditeljka Filijale ne zna kada je neki dokument arhiviran, i &scaron;to u njemu pi&scaron;e. Nije znala ni da objasni kako je arhiviran nepotpun dokument - kazala je Pejović
Podsjećamo, osmogodi&scaron;nji Marko Martinović, koji je tek proslavio rođendan, njegov tri godine stariji brat Ma&scaron;an i majka Nata&scaron;a (35) su prve žrtave Cetinjanina Vuka Borilovića.
U bezumnom pohodu u cetinjskom naselju Medovina ubio je i Milana Mitrovića (37), kojeg je kum Milo&scaron; Martinović pozvao telefonom i očajnički zamolio da pođe u Medovinu, jer je on bio van Cetinja, i pomogne supruzi Nata&scaron;i i djeci. Borilovićev krvavi pir nije uspio da zaustavi ni njegov rođeni ujak Goran Đuri&scaron;ić (54), koji je dojurio u Medovinu čim je čuo &scaron;to se događa. Sestrić ga je ubio čim se pojavio. Borilović je upao i u kuću prvih kom&scaron;ija Drecuna i ubio Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), a u drugoj kom&scaron;ijskoj kući usmrtio je sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović. Iako te&scaron;ko ranjeni, njegov krvavi pir preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun, kao i policajac Ljubi&scaron;a Maksimović. Vrlo brzo nakon tragedije saznalo se da pet pripadnika Posebne jedinice koji su čuvali Cetinjski manastir nijesu opalili ni jedan metak iako se na nekoliko desetina metara od njih odigravao masakar.
Sljedeće suđenje zakazano je za 4. jun.

Bivša načelnica filijale MUP-a na Cetinju tvrdi da je policija trebalo Boriloviću da oduzme pušku

NA SUDU USTVRDILA DA NIJE ONA KRIVA ŠTO NIJE ODUZETO ORUŽJE KOJIM JE POOČINJEN MASAKR U MEDOVINI 2022.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su, u saradnji sa nadležnim tužiocem u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici podnijeli&nbsp; su krivičnu prijavu protiv S.S., člana organizovane kriminalne grupe, osumnjičenog za krivično djelo iznuda u poku&scaron;aju i zelena&scaron;tvo, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
"Naime, preduzimajući intenzivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti službenici Regionalnog centra bezbjednosti &ldquo;Jug&rdquo;, Odjeljenja bezbjednosti Kotor do&scaron;li su do sumnje da je lice S.S. (34) iz Berana u periodu od 17. jula do 8. septembra 2023. godine u vi&scaron;e navrata od dva o&scaron;tećena lica poku&scaron;ao iznuditi novac u iznosu od 158.000 eura, a po osnovu duga koji je navodno kod istog zadužio njihov biv&scaron;i zaposleni, koji je sada počiv&scaron;i, a sve uz primjenu zastra&scaron;ivanja i prijetnji", navode iz Uprave policije.
Na taj način je, kako sumnjaju, izvr&scaron;io krivično djelo iznuda u poku&scaron;aju.
"Osim toga, postupajući u okviru istog predmeta Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Kotoru je u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti Kotor, podnijelo optužni predlog protiv S.S. zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivično djelo zelena&scaron;tvo na &scaron;tetu gore pomenutog počiv&scaron;eg i njegove supruge. Sumnja se da je ovdje S.S. o&scaron;tećenom dao novac u iznosu od 34.000 eura uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi radi sticanja protivpravne imovinske dobiti, gdje je ukupan dug, uz nesrazmjenu kamatu, (tzv. penale) dostigao 300.000 eura", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.

UP: Optužni predlog protiv člana OKG, osumnjičen za pokušaj iznude  skoro 160.000 eura i zelenaštvo od 300.000 eura

PODNIJETA I KRIVIČNA PRIJAVA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11 nezgoda, Baru četiri, Kotoru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu, Plavu i Nik&scaron;iću.
Izdata su 494 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 39 prekr&scaron;ajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

ŠEST OSOBA POVRIJEĐENO

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić su, postupajući po prijavi građana da je u jednoj ulici u Nik&scaron;iću do&scaron;lo do naru&scaron;avanja javnog reda i mira fizičkim sukobom između vi&scaron;e osoba preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti i podnijeli krivične prijave protiv dvije osumnjičene osobe, navodi se u saop&scaron;tenju Uprave policije.
<div class="clear-fix">"Dolaskom na lice mjesta policija je zatekla vi&scaron;e lica, od kojih su zatim u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić prikupljena obavje&scaron;tenja, dok su dva učesnika događaja upućena na ukazivanje ljekarske pomoći u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić.</div>
<div class="clear-fix">
Izvje&scaron;tjem ljekara specijaliste, jednom o&scaron;tećenom licu su konstatovane te&scaron;ke tjelesne povrede u vidu preloma zigomatične kosti, dok su drugom licu konstatovane lake tjelesne povrede, navodi se u saop&scaron;tenju", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Iz policije navode da je do&scaron;lo do verbalnog sukoba između učesnika saobraćajne nezgode, da bi potom do&scaron;lo i do fizičkog obračuna, kada je R.B. (23) zadao jednom o&scaron;tećenom vi&scaron;e udaraca pesnicama u predjelu glave nanoseći mu te&scaron;ke tjelesne povrede, dok je njegov otac N.B. (53) stisnutim pesnicama nanio lake tjelesne povrede drugom o&scaron;tećenom .
"U koordinaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Nik&scaron;iću, koji je kvalifikovao djelo, policijski službenici su protiv R.B. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo te&scaron;ka tjelesna povreda, dok je N.B. procesuiran krivičnom prijavom zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko pona&scaron;anje", navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;Službenici nik&scaron;ičkog Odjeljenja bezbjednosti su, kako se dodaje, u odvojenoj aktivnosti, preduzimajući službene mjere i radnje na potpunom rasvjetljavanju događaja u kojem je, 3. maja jedna mu&scaron;ka osoba zadobila te&scaron;ke tjelesne povrede u vidu frakture nosne kosti na vi&scaron;e mjesta, kada je kao osumnjičeni identifikovan i procesuiran A.G.&nbsp;(22) iz Nik&scaron;ića, identifikovali i drugu osumnjičenu &ndash; maloljetnu osobu starosti 16 godina.
&ldquo;Od pomenutog maloljetnika je u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić, u prisustvu roditelja, prikupljeno obavje&scaron;tenje na okolnosti događaja te je protiv njega, po nalogu nadležnog državnog tužila&scaron;tva, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko pona&scaron;anje u sticaju sa krivičnim djelom te&scaron;ka tjelesna povreda&rdquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju
</div>
<div class="box-center box900">&nbsp;</div>

Nikšić: Otac i sin  osumnjičeni da su nakon saobraćajne nezgode nanijeli teške tjelesne povrede sugrađaninu

VERBALNI SUKOB PRERASTAO U FIZIČKI

Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo u Podgorici ni nakon druge urgencije upućene 6. maja za ukidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću jo&scaron; nije dobilo odgovor ni Skup&scaron;tine Crne Gore, na čijem je čelu lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, ni Administrativnog odbora kojem predsjedava Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad &ndash; saznaje Pobjeda.&nbsp;
Riječ je o zahtjevu koji je upućen jo&scaron; sredinom septembra pro&scaron;le godine, ali od tada, prema saznanjima na&scaron;eg lista, taj dokument nije napu&scaron;tao kabinet predsjednika parlamenta. To je, ujedno, razlog &scaron;to Administrativni odbor ne pokreće raspravu o ovom slučaju, jer pitanje ukidanja imuniteta može staviti na dnevni red tek nakon &scaron;to mu bude proslijeđen zahtjev VDT-a.
S ozbirom na to da su već zakazana pojedina zasjedanja parlamentarnih radnih tijela u narednoj sedmici, ali ne i Administrativnog odbora, zatražili smo od Nedović odgovor da li je u proceduru stigla barem urgencija VDT-a u slučaju Kovačevića. Nažalost, on juče nije stigao.
PREDMET
Iz VDT-a je Pobjedi juče potvrđeno da skoro osam mjeseci poku&scaron;avaju da &bdquo;pokrenu s mrtve tačke&ldquo; pro&scaron;logodi&scaron;nju prijavu protiv Kovačevića podignutu zbog govora mržnje.
&ndash; U predmetu VDT-a formiranom protiv M. K, predsjednika op&scaron;tine Nik&scaron;ić, zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, nakon &scaron;to se isti pozvao na imunitet, ovo tužila&scaron;tvo se 17. septembra 2024. godine obratilo Skup&scaron;tini Crne Gore, Administrativnom odboru i zatražilo odobrenje za krivično gonjenje te je na zahtjev Administrativnog odbora 7. oktobra 2024. godine dostavilo zatražene kopije spisa. Kako po navedenom dopisu tužila&scaron;tva nije postupljeno, to je tužila&scaron;tvo uputilo vi&scaron;e urgencija i to 17. decembra 2024. i 6. maja 2025. godine, kojim je zatraženo da se postupi po navedenom, &scaron;to do danas nije učinjeno &ndash; rečeno je Pobjedi iz ove institucije, uz napomenu da se &bdquo;svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda&ldquo;.
Naime, predsjednik op&scaron;tine Nik&scaron;ić je 13. juna 2024. govorio na ceremoniji kojom se obilježavalo 166 godina od bitke na Grahovcu, događaja u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, a uz prisustvo ruskog ambasadora u Crnoj Gori Vladislava Maslenikova. Kovačević se tom prilikom posebno obratio &bdquo;biv&scaron;im vlastodr&scaron;cima i njihovim pulenima&ldquo;.
&ndash; Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće vi&scaron;e da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima &ndash; kazao je čelni čovjek grada pod Trebjesom.
Kako je riječ o bici iz 1858. godine, odigranoj tokom Hercegovačkog ustanka u kojoj je mnogobrojniju tursku vojsku porazila crnogorska pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, Kovačević je tim povodom crnogorske trupe nazvao &bdquo;hri&scaron;ćanskim ratnicima srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca&ldquo;.
REAKCIJE
Reakcije na izjave čelnog čovjeka druge po veličini op&scaron;tine u Crnoj Gori počele su da stižu tek kada je snimak cijele proslave dospio u javnost, nekoliko dana kasnije. Njima je tužila&scaron;tvo pozvano da &scaron;to prije reaguje po službenoj dužnosti i utvrdi &bdquo;da li ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje&ldquo;.
Na kraju se oglasio i sam Kovačević, istakav&scaron;i kako je na Grahovcu &bdquo;govorio o pomirenju&ldquo; i da &bdquo;nije pominjao nijedan narod&ldquo;.
&ndash; Turke sam pomenuo u kontekstu pro&scaron;losti i borbe koju su na&scaron;i preci vodili da odbrane svoja ognji&scaron;ta i da se oslobode od tada&scaron;njeg jarma, a nikako u kontekstu dana&scaron;njih Turaka i odnosa sa Turskom &ndash; napisao je na dru&scaron;tvenoj mreži Fejsbuk.
Reakciju nadležnih institucija tražili su skoro mjesec ne samo predstavnici političkih partija već i nevladinih organizacija te javni djelatnici. Konačno, VDT je 16. jula formiralo predmet protiv predsjednika nik&scaron;ićke op&scaron;tine zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
&ndash; Tužila&scaron;tvo je dalo nalog Upravi policije da od Kovačevića prikupi potrebna obavje&scaron;tenja, a po potrebi preduzeće se i druge mjere i radnje te nakon dostavljanja svih prikupljenih dokaza i podataka, izvr&scaron;iće se svestrana analiza istih, u cilju ocjene da li se u konkretnom govoru stiču elementi bića krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužila&scaron;tva, nakon čega će biti donijeta odluka u predmetu &ndash; saop&scaron;teno je tada iz VDT-a.
POSTUPAK
I pored ponosa zbog riječi koje je izgovorio na Grahovcu, Kovačević se tokom saslu&scaron;anja pozvao na imunitet koji ima kao poslanik crnogorske skup&scaron;tine. Ali je nakon toga pred novinarima ponovio da &bdquo;nije nikoga vrijeđao, niti je kome prijetio&ldquo;.
Kako je potvrđeno, VDT se 17. septembra pro&scaron;le godine ponovo zvanično obratilo Administrativnom odboru Skup&scaron;tine sa zahtjevom da poslaniku Kovačeviću bude skinut imunitet, jer je protiv njega formiralo predmet.
Pobjeda je od 27. septembra do danas pet puta zatražila zvaničan odgovor od Skup&scaron;tine Crne Gore da li su i kada dobili pomenuti zahtjev VDT-a. Kao ni u slučaju VDT-a, ni u na&scaron;u redakciju do danas nije stigao nijedan odgovor.
Ustav Crne Gore precizira da svaki poslanik ima imunitet na osnovu kojeg &bdquo;ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mi&scaron;ljenje ili glasanje u vr&scaron;enju svoje poslaničke funkcije&ldquo;.
&ndash; Osim ako je zatečen u vr&scaron;enju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora &ndash; navodi se u članu 86.
Prema skup&scaron;tinskoj proceduri, ukidanje imuniteta poslaniku crnogorskog parlamenta počinje u kabinetu njegovog predsjednika, u ovom slučaju Mandića koji je ujedno predsjednik partije čiji je Kovačević funkcioner. Nakon &scaron;to ga predsjednik Skup&scaron;tine odobri, zahtjev se dalje upućuje Administrativnom odboru koji saziva sjednicu na kojoj podnosilac zahtjeva &ndash; u ovom slučaju VDT &ndash; obrazlaže zahtjev za skidanje imuniteta.
&ndash; Po pravilu, Odbor je dužan da svoj izvje&scaron;taj sa prijedlogom podnese na prvoj narednoj sjednici Skup&scaron;tine, koja onda o tome odlučuje. Kada Skup&scaron;tina da odobrenje, protiv poslanika može da se pokrene krivični postupak, odnosno može da mu se odredi pritvor, ali samo za krivično djelo za koje je dato odobrenje &ndash; rečeno je ranije Pobjedi iz skup&scaron;tinske pres-službe.
Ne&scaron;to vi&scaron;e od mjeseca sada nas dijeli od dana kada je Kovačević sebi dao slobodu da ljude u građanskoj Crnoj Gori targetira i dijeli na najprizemniji način, kroz vjeru koju ispovijedaju. To &scaron;to do danas njegov govor mržnje nije dobio sudski epilog nije posljedica lo&scaron;eg sistema ili procedura, već isključivo drskosti visokih partijskih i državnih funkcionera da svoje sljedbenike &scaron;tite svim sredstvima i najrazličitijim uticajima na institucije ove države.

Ni nakon dvije urgencije, VDT nije dobilo odgovor od Skupštine u vezi sa ukidanjem imuniteta Kovačeviću

SLUČAJ GOVORA MRŽNJE IZ JUNA 2024. GODINE I DALJE „U PROCEDURI“

Službenici policije podnijeli su krivične prijave protiv tri firme iz Bijelog Polja i odgovornih u njima, zbog sumnje da su fiktivno zapo&scaron;ljavali osobe sa invaliditetom (OSI) kako bi ostvarili prava na subvencije kod Zavoda za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ).
Kako je saop&scaron;teno iz Uprave policije, Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju podnesena je krivična prijava protiv knjigovodstvene agencije &ldquo;C.F.&rdquo; i izvr&scaron;nog direktora B.M. (46) zbog sumnje da su izvr&scaron;ili krivična djela prevara u obavljanju privredne djelatnosti, falsifikovanje isprave i lažni bilans.
&bdquo;Sumnja se da je B.M, kontinuirano od 2019. do ove godine, dostavljao ZZZ &ndash; Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za pet zaposlenih osoba, kako bi im na ime subvencija za OSI bili izvr&scaron;eni prenosi novca sa računa Glavnog državnog trezora, iako fiktivno zaposleni nijesu obavljala privrednu djelatnost&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je B.M. sačinjavao lažne godi&scaron;nje finansijske izvje&scaron;taje u cilju prikrivanja finansijske dobiti, čime je za sebe i pravno lice ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 183.970 eura, na &scaron;tetu budžeta Crne Gore.
Iz policije su rekli da je druga krivična prijava podnesena protiv pravnog lica &ldquo;K.S.&rdquo;, izvr&scaron;nog direktora Lj.K. (46) i knjigovođe B.M. (44), zbog sumnje da su izvr&scaron;ili krivična djela prevara u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprava, oba u produženom trajanju.
Kako su kazali, sumnja se da su te osobe, kontinuirano tokom 2022, 2023. i 2024. godine, dostavljali Fondu za profesionalnu rehabilitaciju falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena, kako bi im na ime subvencija za OSI bio prenesen novac sa računa Glavnog državnog trezora.
&bdquo;Prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena, nijesu obavljali privrednu djelatnost, čime su prijavljeni ostvarili protipravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 108.362 EUR, na &scaron;tetu budžeta Crne Gore&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Treća krivična prijava je, dodaje se, podnesena protiv bjelopoljske firme &ldquo;L.C.&ldquo;, izvr&scaron;nog direktora S.R. (40) iz Podgorice i knjigovođe B.M. (44) iz Bijelog Polja, zbog sumnje da su takođe Fondu dostavljali falsifikovane izvode iz banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri fiktivno zaposlene osobe.
U saop&scaron;tenju se navodi da su, na ime subvencija za OSI, osumnjičeni ostvarili protivpravnu imovinsku korist od 60.870 EUR, na &scaron;tetu budžeta Crne Gore.
Iz Uprave policije su kazali da je tokom kontrole utvrđeno da je isključivi cilj osnivanja firmi &ldquo;K.S.&rdquo; i &ldquo;L.C.&rdquo; bio fiktivno zapo&scaron;ljavanje OSI i ostvarivanje prava na subvencije kod Zavoda za zapo&scaron;ljavanje, ali ne po osnovu obavljanja privredne djelatnosti, već po osnovu fiktivnih poslova.
&bdquo;U odnosu na protivpravne radnje osumnjičenih, po osnovu protivpravne isplate subvencija za ukupno 11 OSI, budžetu Crne Gore pričinjena je materijalna &scaron;teta u ukupnom iznosu od 353.203 eura&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. &nbsp;

Krivične prijave zbog sumnje da su fiktivno zapošljavali osobe sa invaliditetom kako bi dobijali subvencije

BUDŽET OŠTEĆEN ZA VIŠE OD 350.000 EURA

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) uhapsili su jutros Nikolu Dedaja iz Bara.
Tu informaciju potvrdio je za Portal Analitiku&nbsp; portparol Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT) Vukas Radonjić.&nbsp;
Radonjić je kazao da je Dedaj uhap&scaron;en i sproveden specijalnoj tužiteljki radi saslu&scaron;anja. Za njim su danima tragali službenici SPO.
Prema pisanju medija, za Dedajem je bila raspisana i nacionalna potraga zbog sumnje da je bio član kriminalne grupe čiji je, prema navodima tužila&scaron;tva, organizator vlasnik firme "Televex" Vladimir Mijajlović.
Njega sumnjiče da je član kriminalne grupe koja je godinama &scaron;vercovala cigarete, prala nelegalno zarađeni novac i o&scaron;tetila budžet države za nekoliko miliona eura.
Istraga u ovom predmetu otvorena je 29. aprila ove godine kada je SPO po nalogu SDT-a uhapsio Rožajce Harisa Kardovića i Refika Kardovića.

SPO uhapsio Nikolu Dedaja iz Bara

PO NALOGU SDT-A

Službenici Uprave policije nakon pretrage u četiri podgoričke &scaron;kole zaključili su da su dojave o bombama koje su jutros stigle na adrese tih obrazovnih ustanova, lažne. To je saop&scaron;teno Portalu RTCG iz policije.&nbsp;
Kako su saop&scaron;tili iz policije, evakuisane su Medicinka &scaron;kola, Ekonomska, Elektro &scaron;kola i privatna Gimnazija u Tolo&scaron;ima.
Iz policije su saop&scaron;tili da su sve dojave stigle sa iste adrese, a da se adresa poklapa i sa dojavama od prethodnih dana.&nbsp;
Istraga je u toku.&nbsp;

Lažne dojave o bombama u četiri podgoričke škole stigle sa iste adrese

POTVRĐENO IZ UPRAVE POLICIJE

Dugogodi&scaron;nji agent i biv&scaron;i službenik Uprave policije Du&scaron;ko Golubović uhap&scaron;en je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT), prenose Vijesti.&nbsp;
Golubović je saslu&scaron;an u Specijalnom policijskom odjeljenju, a biće sproveden u Specijalno državno tužila&scaron;tvo, prenosi RTCG.
Golubović je osumnjičen za stvaranja kriminalne organizacije.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
Nakon hap&scaron;enja, nalazi se u zgradi Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
Očekuje se tokom dana privođenje u zgradu SDT-a.
Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO se nalaze pred svim objektima koje posjeduju Golubovići &scaron;irom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka...
&nbsp;

Uhapšen Duško Golubović, saslušan u SPO