Vrhovni sud ukinuo je presudu Upravnog suda kojom je kao nedozvoljena odbačena tužba Dragana Hajdukovića u vezi ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.

Iz Vrhovnog suda su naglasili da odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade podliježe sudskom preispitivanju i mora biti donijeta u skladu sa zakonom i pravilima javnog konkursa.

Oni su podsjetili da je postupak pokrenut po tužbi koju je Hajduković podnio protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade da to priznanje za ovu godinu dodijeli Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. 

„Hajduković je odluku o dodjeli nagrade osporio početkom jula, navodeći da je Žiri sve tri nagrade dodijelio u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je suprotno članu 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada“, kaže se u saopštenju Vrhovnog suda, prenosi agencija Mina.

Upravni sud je, kako se navodi u saopštenju, krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, uz obrazloženje da osporena odluka o dodjeli nagrade ne predstavlja upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca po kom osnovu bi mogao steći pravo na podnošenje tužbe. 

Ističe se da je Hajduković podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila postupka u upravnom sporu, koje su, prema njegovim riječima, mogle imati uticaj na rješavanje stvari.

„Vrhovni sud je, odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke, utvrdio da se zaključak Upravnog suda ne može prihvatiti kao pravilan“, kaže se u saopštenju.

Iz Vrhovnog suda su naveli da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade donijeta nakon javnog poziva Vlade i da se radi o konkursu kao posebnom vidu javnog obećanja nagrade, u kojem učesnici imaju pravo da zahtijevaju poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i važećim zakonskim propisima.

Oni su, pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, kazali da razlike u sudskim odlukama same po sebi nijesu problem i da predstavljaju prirodan dio svakog sudskog sistema. 

“Povreda prava na pravično suđenje postoji tek ako su te razlike ozbiljne i dugotrajne i ako ne postoje ili se ne primjenjuju mehanizmi za njihovo prevazilaženje. U ovom slučaju, pozivanje Upravnog suda na jednu raniju odluku Vrhovnog suda ne znači da postoji ustaljena sudska praksa“, kaže se u saopštenju. 

Navodi se da takva odluka ne može biti uzdignuta na nivo obavezujućeg standarda za buduće odlučivanje, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i koriguje sopstvene pravne stavove.

„Na osnovu svega navedenog, Vrhovni sud Crne Gore je ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje“, zaključuje se u saopštenju.