"Da me je neko prije pet ili deset godina pitao da li ću da se vratim u Crnu Goru, rekla bih da to ne zvuči moguće. Sada je to, možda, sve više mogućnost za mene, a vjerujem da nisam jedina. Crna Gora ima mnogo potencijala", kazala je u razgovoru za portal Dnevno.me Sanja Šćepanović, viši naučnik istraživač u Istraživačkoj Laboratoriji Nokia Bell Labs za Vještačku Inteligeniciju (VI) u Kembridžu, Velika Britanija.

Šćepanović je počasna dobitnica Nokiine nagrade Ada Lovelace za 2023, koju ta kompanija dodjeljuje jednom godišnje u čast priznate naučnice kompjuterskih nauka. Ada Lovelace bila je pionir modernog računarstva, pa se u njenu čast svake godine daje nagrada jednoj ženi koja je napravila značajan doprinos u tehnologiji, odnosno na polju nauke.

Kompanija Nokia posluje u više od 100 zemalja i ima oko 80.000 zaposlenih, pa nagrada dodatno dobija na značaju.

Šćepanović se već pet godina bavi istraživanjem u oblasti vještačke inteligencije i objavila je više od 20 naučnih radova. Angažovana je u istraživanjima o Odgovornoj VI, sa fokusom na satelitske tehnologije, i javno zdravlje.

Naša sagovornica ove godine završila je i Beyond Fellowship u AI4EO Laboratoriji na TUM/DLR u Minhenu. Ima doktorat sa Aalto Univerziteta (Finska). Takođe ima doktorski stepen iz oblasti biznisa i inovacija sa EIT Digital Akademije. Tokom svog doktorskog studija, posjetila je CERN i TU Delft. Alumnista je Međunarodnog Svemirskog Univerziteta (učesnik SSP12 i nastavni saradnik SSP16). Njeno industrijsko iskustvo uključuje startup u Silikonskoj Dolini, i ICEYE – satelitski startup u Finskoj.

I dalje mnogo nepoznanica

Više od pola vijeka radi se na vještačkoj inteligenciji, ali je u posljednih desetak godina doživjela nevjerovatan napredak, što je naročito, a čemu svjedočimo, izraženo u posljednjem periodu.

„Vještačka inteligencija je širok pojam i razvija se posljednjih nekoliko decenija. Međutim, sve više čujemo za nju posljednjih godina, jer se vrlo brzo dogodio veliki napredak, gdje stvari za koje smo mislili da će biti nemoguće, postaju moguće. Već imamo primjenu vještačke inteligencije na aerodromima, granicama između zemalja, gdje se automatski identifikuje naše lice. Koristi se i kod velikih firmi prilikom zapošljavanja, gdje vještačka inteligencija pravi automatski pregled rezimea. Takođe, već se koristi i u industriji, automatizaciji proizvodnog procesa... Čak i Nokia pojačava efikasnost 5G mreže i pravi pojačanu zaštitu od sajber napada pomoću VI, a to su samo neki od primjera“, kaže Šćepanović.

Ističe da je posebno interesantno što se vještačka inteligencija počinje primjenjivati sve više i u zdravstvu.

„Jako korisno će biti što će vještačka inteligencija pomagati u pregledanju rezultata nalaza ili, recimo, rendgenskih snimaka, gdje doktor treba da procijeni stanje. Tu vještačka inteligencija može da doprinese poboljšanju efikasnosti i tačnosti dijagnoza, i kvalitetu liječenja“, kaže ona.

Objašnjava da je i dalje mnogo nepoznanica, te da velike kompanije objavljuju inovacije kao patente za neke novine za koje smatraju da će biti značajne za biznis u budućnosti.

„Kolege su istraživale takve patente, kako bi procijenili koje će profesije u bliskoj budućnosti da budu najviše promijenjene, što može da dovede i do otpuštanja radnika. To nije lako predvidjeti. Interesantno je da se ranije govorilo da će tehnologija najviše da učini nezaposlene one koji su radili mehaničke poslove. Međutim, sada postoje izgledi da će najviše promjena biti kod profesija kao što su moje, koje su visoko kvalifikovane, kao što je softversko inženjerstvo. Ne znači da neće biti potrebni softverski inženjeri, ali ono što vidimo jeste da neke stvari za koje je ranije trebalo mjesec, sada mogu uz pomoć ove tehnologije kao što je ChatGPT, da se obave i do deset puta brže ili praktično za dva-tri dana“, navodi Šćepanović.

Postoje sugestije, kako kaže, a to je i oblast kojom se Šćepanović bavi, da će i kod advokata, kao i onih koji se bave analizom zakonskih tekstova, a gdje je potrebno poznavanje mnogo zakona, doći do velikih promjena.

„ChatGPT može da analizira tekst mnogo brže, kao i da bude odličan pokazatelj gdje se u zakonu nalazi nešto što je relevantno. Naravno, i dalje će nam trebati advokati i slični poslovi, ali će se promijeniti koliko brzo i kako će se raditi neke stvari. Mnogo je mogućnosti i zbog toga se jako mnogo priča da vještačka inteligencija zadire u svaku oblast i ima mnogo primjera“, kaže Šćepanović.

Tu su i negativni primjeri, navodi sagovornica portala Dnevno.me.

„Amerikanci su posebno zabrinuti zbog lažnih vijesti, jer smatraju da će se još lakše proizvoditi. Drugi kažu da će doći do velikih promjena i u prosvjeti, jer se neće moći izbjeći da studenti koriste vještačku inteligenciju na bilo koji način. Sada se postavlja pitanje kako koristiti te tehnologije, a da to donosi benefite, a ne štetu“, kaže Šćepanović.

Ubrzan razvoj vještačke inteligencije, kako napominje, nosi i brojne probleme.

„Radi se dosta istraživanja na tome kako da vještačka inteligencija bude odgovorna. Ja sam u timu Responsible AI (Odgovorna Vještačka Inteligencija), koji radi na raznim segmentima. Posebno su zanimljive satelitske tehnologije, koje se razvijaju ogromnom brzinom. Sateliti sve boljom rezolucijom snimaju, a u isto vrijeme se razvija i vještačka inteligencija, koja se koristi na tim satelitskim slikama. Na taj način može da se dobije mnogo informacija o zemlji, gradovima, selima... To su informacije za koje uopšte ljudi ne znaju. Sateliti se sada mogu koristiti da se zna kada se dešava sjetva, žetva, kakav je kvalitet na poljima i slično. Tu ima mnogo korisnih usluga, ali i problema sa privatnošću. Mi gledamo, između ostalog, kakve su primjene ove vještačke inteligencije i satelitskih tehnologija, kako bi one bile odgovorne, a da ne bi ugrozile ljudska prava. Upravo je pravo na posao često ugroženo vještačkom inteligencijom“, navodi Šćepanović.

Posebno problematična je i tehnologija „prepoznavanja lica“.

„Engleska je poznata kao najsnimanije društvo, kamere su postavljene na raskrsnicama, pred radnjama, i privatnim kućama, jer za sada nema zakona koji bi to regulisao. Ukoliko imate te fotografije i počnete da prepoznajete ljude, onda može i da se prati gdje je ko i šta radi. Tu imamo veliku opasnost od nadziranja. Evropska unija trenutno radi na prvom aktu za vještačku inteligenciju, što će biti prvi zakon za ovu tehnologiju. EU će biti prva koja će početi da reguliše vještačku inteligenciju. Upravo i mi proučavamo tu regulaciju, kao i koje su tehnologije kvalifikovane kao visokorizične, jer ako to i budu onda neće moći da se primjene u EU, bez rigoroznog procesa dokumentovanja i procjene rizika. Ako kompanije ne budu ispunjavale propisane uslove snosiće i velike sankcije. Tehnologija prepoznavanja lica je, takođe, trenutno u fokusu, jer su mnogi tražili da se zabrani zbog njene potencijalne opasnosti“, objašnjava Šćepanović.

O potencijalnoj opasnosti su govorila i dva (od tri) „kuma vještačke inteligencije“ - Džefri Hinton i Jošua Bendžo, a koji su ukazivali da vještačka inteligencija može da bude toliko opasna čak i da istrijebi ljudsku vrstu. Međutim, Šćepanović kaže, da većina „običnih naučnika“ smatra da to nije tačno. Treći od „kumova “ Jan Lekun mišljenja je da treba pustiti vještačku inteligenciju da se razvija potpuno otvoreno i bez ograničenja. Zbog toga i mnogi smatraju da će uvođenje prve regulacije EU i usporiti razvoj vještačke inteligencije.

„Mnogi smatraju da to možda i nije dobro, jer će velike sile, kao što su SAD i Kina iskoristiti tu situaciju i prestignu EU u razvoju. A sa druge strane, brojna su mišljenja da to nema smisla, jer su svjesni opasnosti koje može da nosi nekontrolisani razvoj vještačke inteligencije. Mišljenja sam da kontrola mora postojati na neki način kako pojedine kompanije, ali i vlade, ne bi zloupotrijebile vještačku inteligenciju i svoje prednosti u njenom razvoju“, kaže Šćepanović.

Navodi da pokušava da prati dešavanja u Crnoj Gori, kao i da ne isključuje u potpunosti povratak u svoju zemlju.

„To je tehnologija koja je u većoj mjeri dostupna malim zemljama kao što je Crna Gora. Ovih dana imamo primjer iz Srbije gdje je napravljen YugoGPT, jer je ChatGPT prvenstveno napravljen za englesko govorno područje. YugoGPT je napravljen za balkansko govorno područje, što pokazuje da ima tedencije da se ove stvari razvijaju i kod nas, odnosno za nas. Da me je neko prije pet ili deset godina pitao da li ću da se vratim u Crnu Goru, rekla bih da to ne zvuči moguće. Sada je to možda sve više mogućnost za mene, a vjerujem da nisam jedina. Crna Gora ima dosta potencijala. To je mogućnost za ljude koji su kao ja, koji se bave kompjuterima, a koji možda mogu da rade za neku američku ili englesku kompaniju, a da žive negdje drugo, odnosno u Crnoj Gori što je sve češće. Digitalnim nomadima je sigurno prihvatljivo da žive u Crnoj Gori, a zarađuju novac neke strane kompanije, koji je i više nego dobar za crnogorski standard, a vjerovatno daje veće mogućnosti. Vjerovatno će se to sve više dešavati“, kaže Šćepanović.

„Žene i dalje imaju određene poteškoće u radu, možda je to više izraženo na Zapadu“

Jedan od razloga zbog čega Nokia nagrade uručuje posebno ženama, Šćepanović navodi je i to što je u svim kompanijama je procentualno mnogo manje žena, a naročito na tehnološkom polju gdje ih u zavisnosti od grupe ima 10 do maksimalno 25 odsto.

„I dalje žene imaju određene poteškoće u radu, a to je možda više i izraženo na Zapadu, nego u istočnim zemljama. Mentalitet je takav da se uvijek brže posluša muška riječ, a postoji taj 'stakleni plafon'. Malo je žena na visokim pozicijama. Ovdje pričam o svojoj kompaniji, ali slična situacija je i u drugim. Kada nema žena, onda nemaš ni uzore i ne znaš kako su druge žene uspjele. Tu ne možemo zaboraviti ni djecu, jer ako je ženi stalo do porodice, kao što meni jeste, i ako neće sve da da za karijeru, onda će neminovno tu da izgubi najmanje godinu. Brojne su prepreke, ali kompanije teže ka rodnoj i rasnoj jednakosti“, zaključuje Šćepanović za Dnevno.me.