Munje i zvuk grmljavine nikada ne prođu nezapaženi, a intrigiraju ljude vjekovima. Stari Grci su vjerovali da je grom oružje Zevsa, grčkog boga munje. Prema skandinavskoj mitologiji, Tor se smatrao bogom groma. U hinduističkoj mitologiji Indra se smatrala boginjom neba i groma. Grom se smatra svetim i čarobnim, oduvijek. Danas, s napretkom nauke, shvatili smo tačno šta uzrokuje grmljavinu i njene prepoznatljive zvukove.

Šta uzrokuje grmljavinu?

Jednostavnim riječima, grmljavina je zvuk koji proizvodi munja, piše Klik.hr.

Sve počinje oblakom napravljenim od kapljica vode i kristala leda. Tokom grmljavine, ti se kristali leda kreću i sudaraju. U tom procesu oni međusobno prenose svoje elektrone, što rezultira stvaranjem pozitivno i negativno nabijenih čestica. Oluja i vjetar uzrokuju da se lakši pozitivni joni pomaknu prema gore, a teži negativni joni slegnu. Tako se naboj u oblaku odvaja. Kako se ti naboji gomilaju, oblaci čekaju priliku da se nekako isprazne i neutralizuju.

Nakon toga, kada se oblaci uzdižu iznad pozitivno nabijenog tla, negativni naboji oblaka i pozitivni naboji tla pokušavaju da uspostave vezu. Kada se to dogodi, dolazi do iznenadnog pomaka elektrona kroz sićušni zvazdušni kanal i – svjedočimo bljesku munje!

Munja se može dogoditi unutar oblaka, između dva oblaka ili između oblaka i zemlje. Udar munje proizvodi ogromnu količinu energije u obliku topline i svjetlosti, a ova vrućina uzrokuje šokantan zvuk grmljavine.

Anatomija groma

Ogromna toplina koju oslobađa munja pregrijava vazduh oko sebe. Kao rezultat toga, molekuli vazduha snažno vibriraju i naglo se šire, šaljući udarni talas kroz zrak. Ovo naglo kretanje vazduha naše uho percipira kao pucketanje grmljavine.

Ali to nije sve. Ako ste ikada čuli grmljavinu, znate da je ne možemo definisati kao poseban zvuk s početkom i krajem. Rezonirajući zvuk grmljavine mješavina je različitih frekvencija, što ga čini nepredvidivom, ali prepoznatljivom melodijom prirode.

Započinje glasnim pucketanjem zvuka koji se naziva udar groma, nakon čega slijedi prigušeno pucketanje koje se naziva grmljavina, piše Klik.hr.

Zašto grmi?

Kada čujete riječ grmljavina, prvo što vam može pasti na pamet je umirujući i tutnjavi zvuk na nebu.

Kako se grmljavina širi kroz atmosferu, može se apsorbovati, reflektovati, preklapati, oslabiti ili prigušiti zavisno o udaljenosti i okolini. Svi ovi čimbenici pretvaraju grmljavinu u tihu tutnjavu.

Može li se zvuk groma koristiti za mjerenje udaljenosti munje?

Svi znamo da svjetlost putuje brže od zvuka. To je razlog zašto čujete zvuk grmljavine kratko vrijeme nakon što vidite munju. Svjetlost putuje brzinom od oko 299,792,458 metara u sekundi, što znači da vidite munju (gotovo) u istom trenutku kada se pojavi. Međutim, zvuku je potrebno 3 sekunde da pređe jedan kilometar, zbog čega grmljavinu čujete mnogo kasnije. Pogledajmo kako nam to pomaže da izračunamo udaljenost munje.

U trenutku kada vidite bljesak munje, počnite da brojite sekunde dok ne čujete grmljavinu. Budući da je zvuku potrebno tri sekunde da pređe jedan kilometar, dijeljenje ukupnog vremena s 3 daje nam udaljenost koju je zvuk prešao.

3 sekunde = 1 km, 6 sekundi = 2 km, 9 sekundi = 3 km i tako dalje.

Na primjer, ako čujete grmljavinu 6 sekundi nakon što vidite munju, ukupna udaljenost koju zvuk pređe je 6/3 = 2, što znači da se munja dogodila 2 km od vas. To takođe znači da je vrijeme da se sklonite i ostanete na sigurnom.