Kultura

Ministarstvo kulture i medija će podržati razvoj medijskog pluralizma i odgovoriti na prijetnje profesionalnom i etičkom izvje&scaron;tavanju, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, otvarajući međunarodnu konferenciju "Medijski horizonti: Budući izazovi", koju je organizovala Agencija za elektronske medije.
Kazala je, kako navode iz resornog ministarstva, da Crna Gora trenutno ima 222 medija u kojima radi dvije hiljade medijskih radnika i radnica.
"Na 600.000 stanovnika i na "trži&scaron;ni medijski kolač" od 10-ak miliona eura, možemo reći da je situacija zaista izazovna za poslovanje i za rad, a sa druge strane brojčano djeluje da je pluralizam u punoj snazi," navela je ministarka.&nbsp;
Ona dodaje da su opredijeljeni da podrže raznolikost glasova, mi&scaron;ljenja i pitanja o kojima se javno raspravlja, ali i pluralnost medija i kohabitaciju državnih, privatnih medija i medijske zajednice.
Crnogorskoj medijskoj sceni je, kako smatra, potrebna jača samoregulacija kojom bi se unaprijedio kvalitet izvje&scaron;tavanja, jer i pored truda, doprinos postojećih samoregulatornih tijela promociji i po&scaron;tovanju Kodeksa novinara, nije dovoljan.
"Takođe, nacrtima novih zakona je predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulatora u oblasti elektronskih medija, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučajevima kr&scaron;enja standarda i propisa", istakla je Vujović.&nbsp;
Ministarstvo kulture i medija će, navodi, brinuti o sektoru, pomoću unapređenja medijskih zakona, o zaposlenim u medijima, definiciji novinara, uslovima u kojima rade, smanjiti političke pritiske na autore, dati glas kod izbora urednika, za&scaron;titi od odavanja izvora, raditi na specijalizovanim znanjima novinara i edukacijama, kao i prevenirati i procesuirati &nbsp;napade kojima je ova struka nažalost izložena.
Novina koja je predviđena Medijskom strategijom i medijskim zakonima je, kako je dodala, obaveza medija da budu članovi kolektivnog ili formiraju sopstveno samoregulatorno tijelo kako bi se u potpunosti osiguralo po&scaron;tovanje standarda medijske zajednice, kao i osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja.
Ministarka je navela i da pitanje pravnog regulisanja portala, njihove obaveze da se registruju, &nbsp;vlasni&scaron;tvo nad poratalima, i dalje ostaju tema za razmisljanje.
"Pitanje je tanke granice između regulacije i transparentnosti, ali i uvažavanja lokalnog konteksta", objasnila je.&nbsp;
"Medijski zakoni uvijek su kontroverzni i nikad neće svi biti zadovoljni. Ono &scaron;to je moj cilj su precizne formulacije, balansirani pristup, konsultacije ekosistema, partijska usagla&scaron;avanja &scaron;irokog spektra da se nađe najbolji način za unapređenje. Zato &scaron;to medijski zakoni nisu samo medijski već utiču na atmosferu u zemlji, utiču na njen EU put i inspiri&scaron;u građane u budućnosti ", poručila je Vujović.
Dodaje da, uzimajući u obzir sve napore koje su uloženi tokom prethodnih godina i da nam tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počne realizacija aktivnosti iz Medijske strategije, i primjena seta medijskih zakona nakon usvajanja, prve rezultate očekujemo već naredne godine.
"Zalažemo se za slobodu izražavanja, a posebno apelujemo, uvijek, na odgovornost za izgovorenu riječ, javnih poslenika, koji dominiraju u političkom dru&scaron;tvu, kao &scaron;to je u Crnoj Gori, gdje su političari najveći influenseri. Apelujemo i na principe i profesionalnost u radu medija, da ne podržavaju i ne prenose ovakve sadržaje. Želimo kreirati slobodnu i civilizovanu javnu sferu i medije kao ključ za ovaj cilj, za dobar dru&scaron;tveni balans. Ono čemu se divim kod Zapadnih medija je važna kombinacija kvaliteta informacija i odgovorno izvje&scaron;tavanje. Sve u svemu, ova Vlada ima viziju koju jo&scaron; usagla&scaron;avamo, i dobićemo fidbek, i pobolj&scaron;anja, svakako prije usvajanja paketa medijskih zakona", zaključila je Vujović.

Vujović: MKM će podržati razvoj medijskog plurazma i samoregulaciju kao ključ razvoja sektora

"ZALAŽEMO SE ZA SLOBODU IZRAŽAVANJA, A POSEBNO APELUJEMONA ODGOVORNOST ZA IZGOVORENU RIJEČ"

Programom &ldquo;Ljubomir Đurković u sjećanju: dramaturgija, emocija i epoha&rdquo;, Crnogorsko narodno pozori&scaron;te obilježiće sjutra godinu dana od smrti jednog od najznačajnih crnogorskih dramskih pisaca, na Sceni Studio u 20 sati, najavljeno je iz CNP-a.
O životu i stvarala&scaron;tvu Ljubomira Đurkovića, kako navode, razgovaraće njegovi dugogodi&scaron;nji prijatelji i kolege: glumci Varja Đukić i Zoran Vujović, Niko Gor&scaron;ič, glumac i reditelj, kao i pisci Božo Koprivica, Ognjen Spahić i Ilija Đurović.
"Uz izvođenje scene iz kultne predstave &bdquo;Otpad&ldquo;, pred publikom će biti odlomci iz Đurkovićeve poezije, kao i fotografije autora Milije Pavićevića", dodaju iz CNP-a.
Ulaz je slobodan.
"Ljubomir Đurković je rođen 13. novembra 1952. godine na Cetinju, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu i Gimnaziju. Diplomirao je na Odsjeku za komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Napisao je drame: &bdquo;Pisac porodične istorije&ldquo;, &bdquo;Peti čin&ldquo;, &bdquo;Petronije ili metuzalemi uživaju vječito proljeće&ldquo;, &bdquo;Tobelija&ldquo;, &bdquo;Otpad&ldquo;, &bdquo;Presvlačenje&ldquo;, &bdquo;Kasandra, kli&scaron;ei&ldquo; i &bdquo;Tiresijina laž&ldquo;. &nbsp;Objavio je knjige pjesama: &ldquo;Polifemov plač&ldquo;, &bdquo;Poslovi i dani&ldquo;, &bdquo;Ipak, ne&scaron;to se pomjera&ldquo; i &bdquo;Vseeno, nekaj se spreminja&ldquo;. Pjesme su mu prevođene na makedonski, rumunski, poljski, italijanski i slovenački jezik.&nbsp; Drame Ljubomira Đurkovića izvođene su i/ili &scaron;tampane u časopisima, antologijama ili posebnim knjigama na turskom, bugarskom, makedonskom, albanskom, slovenačkom, francuskom i engleskom jeziku.
Bio je direktor Kraljevskog pozori&scaron;ta &bdquo;Zetski dom&ldquo; Cetinje, urednik u Redakciji za kulturu Televizije Crne Gore, dramaturg i urednik izdanja Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, u kojem su postavljene njegove drame: &bdquo;Pisac porodične istorije&ldquo; (1989), u režiji Gorana Bulajića, &bdquo;Kuća lutaka &ndash; Tobelija&ldquo; (2000) i &bdquo;Otpad&ldquo; (2002), obje u režiji Nika Gor&scaron;iča (Nick Upper). Dobitnik je Trinaestojulske nagrade.
Preminuo je 29. novembra 2022. godine", navodi se u biografiji Đurkovića.
O aktivnostima Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta publika se može informisati putem veb-sajta <a style="color: #e03e2d;" href="https://cnp.me/">www.cnp.me</a> i dru&scaron;tvenih mreža Facebook i Instagram.

Veče posvećeno Ljubomiru Đurkoviću sjutra u Crnogorskom narodnom pozorištu

U 18 SATI

U Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu počele su probe za predstavu &ldquo;Ja sam ona koja nisam&rdquo; po tekstu Mata Mati&scaron;ića, u režiji Vita Taufera, saop&scaron;teno je iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
Predstava će, dodaju, premijerno biti izvedena 29. januara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
"Tri generacije žena su inspiracija za tri jednočinke. U prvoj nailazimo na mladu ženu na početku života opterećenu porodičnim nasljeđem, u drugoj dijelu u zrelom dobu i u trećoj u 65. godini u trenutku rekapitulacije svog života. Svaka od tih žena ima svoj problem, svoju priču, svoj način borbe sa životom u okruženju koje je dominantno mu&scaron;ko", navode iz CNP-a.
Dodaju da je prva jednočinka &bdquo;Crnogorska Lolita&ldquo;, druga &bdquo;Porno film&ldquo;, a treća &bdquo;Žena djevojčica&ldquo;.
"Pojedini likovi se pojavljuju i u drugim jednočinkama te na taj način povezuju naizgled različite djelove priče. Ni mu&scaron;karci u pričama ne prolaze lako ili odustaju od svoje savjesti ili biraju da budu monstrumi. Oni su dio licemjerne zajednice kojoj pripadaju, u kojoj žive/životare po nametnutoj matrici... onoj na čija su nepisana pravila usmjereni, navikli da se ljudska priroda izobličuje kad se nađe u raskoraku savjesti i gubitka. Humorom kroki situacija i duhovitim dijalozima prepoznatljivim svakome, otvaraju s lakoćom i donose velike teme koje proizilaze iz same radnje. Tako imamo žanrovsko pretapanje od komedije, crnog humora i groteske - sve do tragikomedije i melodrame", obja&scaron;njavaju iz CNP-a.
Autorski tim predstave čine: dramaturg Stefan Bo&scaron;ković, scenograf Lazar Bodroža i kostimografkinja Lina Leković, a za izbor muzike zadužen je Mate Mati&scaron;ić.&nbsp; U predstavi igraju: Anđela Marunović, Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Gorana Draga&scaron;ević, Žaklina O&scaron;tir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Ana Vučković, Milivoje Mi&scaron;o Obradović, Lazar Dragojević, Davor Dragojević, Varja Đukić, Izudin Bajrović i Aleksandar Gavranić.

Počele probe za predstavu “Ja sam ona koja nisam”

PREMIJERA 29. JANUARA

Kultura je jedna od osnovnih ponuda Crne Gore svijetu, zbog čega će Ministarstvo kulture i medija utvrditi listu prioritetnih infrastrukturnih ulaganja u toj oblasti, a UNOPS će podržati realizaciju važnih projekata i pomoći u obezbjeđivanju sredstava.&nbsp;
To je poruka nakon sastanka ministarke kulture i medija Tamara Vujović i direktorice vi&scaron;e državne Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) Mikele Telatin, koje su razgovarale su o potpisanom memorandumu i važnim projektima u kojima UNOPS i ministarstvo mogu da sarađuju.&nbsp;
Vujović je ukazala da je Crnoj Gori neophodna nadogradnja kapaciteta u kontekstu nadzora i u praćenja sprovođenja velikih infrastrukturnih projekata.&nbsp;
"To se ne odnosi samo na oblast kulture, već na bilo koje veće infrastrukturne projekte koji se sprovode u skladu sa složenim pravnim procedurama Evropske unije.&nbsp;Smatram da je Crnoj Gori neophodna ekspertska podr&scaron;ka za implementaciju ovakvih projekata i po&scaron;tovanja propisanih procedura. Takođe i Memorandum o saradnji između Skup&scaron;tine Crne Gore i UNOPS-a izuzetno je važan dokument i kao poslanica sam glasala za njegovo usvajanje", kazala je Vujović.&nbsp;
Ministarstvo će, kako je najavila, za naredni period utvrditi listu prioriteta infrastrukturnih projekata u čiju je realizaciju potrebno ulagati, a navjeći je izgradnja novog Muzeja savremene umjetnosti.&nbsp;
"Pred nama je period velikih infrastrukturnih ulaganja u kulturu, čemu se veoma radujemo, jer mi znamo da su kultura i turizam na&scaron;e osnovne ponuda prema svijetu. Cijenićemo podr&scaron;ku u realizaciji svih faza ovog kapitalnog projekta izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, Kuće arhitekture, Prirodnjačkog muzeja i Parka prirode", poručila je Vujović.&nbsp;
Ističe da će Ministarstvo kulture i medija nastaviti sa apliciranjem za dostupne međunarodne fondove u cilju obezbjeđivanja neophodnih finansijskih sredstava za investicije u objekte kulture.
"Pažnju ćemo fokusirati na valorizaciju nepokretnih kulturnih dobara u cilju stavljanja u održivu funkciju, a planirana su i ulaganja u unaprijeđenje infrastrukturnih kapaciteta ustanova kulture", kazala je Vujović.&nbsp;
Smatra da je nastavak procesa evropskih integracija Crne Gore od ključne važnosti za razvoj i najbolju prezentaciju na&scaron;e kulture i umjetnosti u svijetu.
"Zemlje u regonu su male i treba da se predstavljaju zajedničkim projektima prema Evropi, posebno u oblasti kulture", poručila je Vujović.&nbsp;
Telatin je rekla je da će podržati Vladu u ispunjavanju prioritetnih projekata i aktivnosti, kao i da će pomoći u obezbjeđivanju sredstava.&nbsp;
"Obezbijedili smo ekspertizu za složene projekte u zemljama Zapadnog Balkana, u vrijednosti od 130 miliona eura u posljednjih nekoliko godina. Pružamo tehničku pomoć, ekspertizu u vođenju projekata i podr&scaron;ku za jačanje kapaciteta i znanja u zemljama ugovornicama'', poručila je Telatin. &nbsp;
Pozdravila je ujedinjenje i saradnju zemalja Zapadnog Balkana kroz zajedničke projekte i umrežavanje.&nbsp;
"Pozdravljamo infrastrutkurni projekat Muzeja savremene umjetnosti u čemu će UNOPS pružiti tehničku podr&scaron;ku MKM-u", zaključila je Telatin.&nbsp;

Vujović: Pred nama je period unaprijeđenja infrastrukture u kulturi

MINISTARKA KULTURE SA DIREKTORICOM DRŽAVNE KANCELARIJE UNOPS

Operski gala koncert referentnih italijanskih umjetnika biće izveden večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta s početkom u 20 sati, u okviru programa obilježavanja jubileja 70 godina postojanja nacionalnog teatra.
"Koncert se realizuje uz podr&scaron;ku Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, a sve ulaznice su rasprodate", navode iz CNP-a.
Najpoznatije djelove iz Pučinijevih i Verdijevih opera &ldquo;La Boheme&rdquo;, &ldquo;Madame Butterfly&rdquo;; &ldquo;II Trovatore&rdquo;, &ldquo;Rigoletto&rdquo; i &ldquo;La Traviata&rdquo;, izve&scaron;će Angela Nisi, sopran, Cristina Melis, mecosopran, Fabio Serani, tenor, Daniele Terenzi, bariton i maestro Francesco Barbagelata, pijanista.

Operski gala koncert večeras u CNP-u

NA VELIKOJ SCENI U 20 SATI

Producent Sehad Čekić izabran je za novog predsjednika Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore, nakon &scaron;to je dosada&scaron;njem predsjedniku tog udruženja Ivanu Marinoviću istekao mandat, odlučeno je na godi&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine udruženja, održanoj u subotu u Podgorici.
Kako navode iz Udruženja filmskih producenata i reditelja, Sehad Čekić je, između ostalog, i član Evropske filmske akademije, nacionalni predstavnik Crne Gore u fondu Eurimaž i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Na sjednici je, dodaju, konstituisan i novi Upravni odbor Udruženja, koji će u narednom periodu činiti: reditelj Gojko Berkuljan, predsjednik UO, producent Ivan Đurović, reditelj Ivan Marinović, producentkinja Biljana Vu&scaron;ović i reditelj Ivan Čojba&scaron;ić.
"Udruženje se zahvalilo na angažmanu dosada&scaron;njem predsjedniku Ivanu Marinoviću na postignutim rezultatima, podizanju vizibiliteta, uspostavljanju praksi i pokretanju projekata u izuzetno komplikovanim, izazovnim okolnostima u prethodnom periodu", zaključuju iz Udruženja.

Producent Sehad Čekić izabran za predsjednika Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore

NA SJEDNICI KONSTITUISAN I NOVI UPRAVNI ODBOR

Predstava &ldquo;Obožavateljka&rdquo;, koju je prema jednočinkama &ldquo;Autogram za Milicu&rdquo; i &ldquo;Obožavateljica&rdquo;, savremenog hrvatskog dramskog pisca Mata Mati&scaron;ića režirala Ana Vukotić u produkciji Kraljevskog pozori&scaron;ta &bdquo;Zetski dom&ldquo;, biće izvedena u večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta s početkom u 20 sati.&nbsp;
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Ana Vujo&scaron;ević, Marija Ma&scaron;a Labudović, Vule Marković, Goran Vujović, Jelica Vukčević i Vukan Pejović.
Pored režije, Vukotić potpisuje adaptaciju, kao i dizajn predstave, a dramaturgiju Željka Udovičić-Ple&scaron;tina i Rajko Radulović. Za kostimografiju je bila zadužena Lina Leković, projekciju i video instalaciju Ivan Maru&scaron;ić-Klif, scenografiju Andrea Rondović, muziku Aleksandar Radunović, dok je asistentkinja režije bila Nina Martinović.
&nbsp;
&nbsp;

Predstava “Obožavateljka” večeras u CNP-u

U 20 SATI

Izbor Darje Bajagić kao predstavnice Crne Gore na 60. Međunarodnom Bijenalu u Veneciji predstavlja značajan doprinos za promociju crnogorske kulture i umjetnosti na globalnom nivou, istakla je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je, u prisustvu direktora Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) i komesara Paviljona Crne Gore, Vladislava &Scaron;ćepanovića, ugostila Darju Bajagić i izrazila zadovoljstvo &scaron;to će upravo njen rad predstavljati na&scaron;u zemlju.
Ministarka je ukazala da je pristup u procesu odabira umjetnika bio transparentan, a žiri međunarodni, sa jasnim pravilima i standardima apliliciranja na konkurs.
"Ponosni smo na način na koji je konkurs sproveden, a povratak iz inostranstva u Crnu Goru etabliranih umjetnika poput Darje, predstavlja signal povjerenja u svijetlu budućnost Crne Gore i u njeno predstavljanje svijetu," naglasila je Vujović. &nbsp;
&Scaron;ćepanović je ukazao na novi pristup u proceduri za Bijenale, nagla&scaron;avajući da ga je odlikovala demokratičnost i nezavisnost žirija.
"Ovaj pristup omogućio je prijavu umjetnika poput Darje, doprinoseći raznolikosti i inkluzivnosti", dodao je direktor.
Bajagić se zahvalila na podr&scaron;ci i izrazila zadovoljstvo &scaron;to ima priliku da predstavlja Crnu Goru.
Mlada umjetnica je tom prilikom rekla da je zadovoljna onim &scaron;to Crna Gora pruža i da je čini ponosnom to &scaron;to može doprinijeti državi tako &scaron;to će je predstavljati na Bijenalu, ali i dodatno etablirati svoju karijeru, jer je Bijenale najveća svjetska smotra umjetnosti.
Ministarka je komentarisala temu Darjinog rada, ističući da je tema "Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjecaj" veoma zanimljiva konceptualno i da je zadovoljna &scaron;to će se tema ostrva Mamule naći pred svjetskom publikom, u inoviranom prostoru za crnogorski paviljon, a to je od ove godine Kompleks Ospedaletto.
"Ovo je prilika za predstavljanje Crne Gore na svjetskom nivou, a Darja je dostojan reprezent na&scaron;e umjetničke scene," zaključila je Vujović.
Bajagić je rođena u Podgorici, odrasla je u Egiptu i SAD-u, a njen prvi susret s crnogorskom javno&scaron;ću bio je na Crnogorskom likovnom salonu 2020. godine. Projekat "Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj", kojim će predstaviti na&scaron;u zemlju kombinuje pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, istražujući kulturu sjećanja i obećava da će izazvati pažnju i otvoriti dijalog o relevantnim temama koje umjetnost može artikulisati.

Vujović: Bajagić će doprinijeti promociji crnogorske kulture i umjetnosti na najvećoj svjetskoj smotri umjetnosti

POVODOM UČEŠĆA PREDSTAVNICE CRNE GORE NA BIJENALU U VENECIJI

Novembarske &ldquo;Podgoričke priče&ldquo; predstavljaju glumca Aleksandra Radulovića. Radi se o izuzetno talentovanom i ostvarenom glumcu mlađe generacije, koji svojim nesvakida&scaron;njim glumačkim izrazom i pojavom plijeni kako na pozori&scaron;nim daskama, televizijskim ekranima, tako i na filmskom platnu, saop&scaron;tili su iz KIC-a Budo Tomović.
"No, iz njegove &ldquo;podgoričke priče&ldquo; saznaćemo da nije lako doći do izvanrednih umjetničkih dostignuća, ali ni do egzistencijalnih. Svoje iskustvo o umjetničkim i životnim procesima podijeliće sa novinarom Vanjom Kovačevićem, moderatorom tribine &ldquo;Podgoričke priče&ldquo; koja će biti održana u utorak, 28.novembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&ldquo;, od 20 sati", saop&scaron;tili su iz KIC-a.
Aleksandar Radulović je rođen 1986. godine u Podgorici. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju 2013. u klasi profesora Branislava Mićunovića, a iste godine zavr&scaron;io i pripravnički u Kraljevskom pozori&scaron;tu Zetski dom na Cetinju. Dobitnik je godi&scaron;nje nagrade Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta za visoka umjetnička dostignuća 2015, ali i nagrade &ldquo;Dragoljub Milosavljević - Gula&rdquo; za najboljeg glumca na pozori&scaron;nom festivalu u Petrovcu na Mlavi 2014.
Igrao je u brojnim pozori&scaron;nim predstavama među kojima su &ldquo;Smrt i djevojka&rdquo;, &ldquo;Omladina bez Boga&rdquo;, &ldquo;The effect&rdquo;, &ldquo;Posjeta&rdquo;, &ldquo;Hamlet&rdquo;, &ldquo;Ivanov&rdquo;, &ldquo;Njego&scaron;, vatre&rdquo;, &ldquo;Ulcinjski gusar&rdquo;, &ldquo;Enciklopedija izgubljenog vremena&rdquo;, &ldquo;Ja, Nikola I&rdquo;, &ldquo;Vladimir Kućović&rdquo;, &ldquo;Žabar&rdquo;, &ldquo;Zločin i kazna&rdquo; itd. Imao je takođe i niz zapaženih uloga u filmovima &ldquo;As pik&rdquo;, &ldquo;Granice ki&scaron;e&rdquo;, &ldquo;Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa&rdquo;, &ldquo;Dvije povratne Titograd - Podgorica&rdquo;, &ldquo;Iskra&rdquo;, &ldquo;Obraz&rdquo;, &ldquo;Ključ&rdquo;, &ldquo;Balkan blues&rdquo;, &ldquo;Iskaz&rdquo;, &ldquo;Ključanje&rdquo;, ali i u tv serijama &ldquo;Budva na pjenu od mora&rdquo;, &ldquo;Božićni ustanak&rdquo;, &ldquo;Dug moru I sezona&rdquo; i &ldquo;Dug moru II sezona&rdquo;.

Radulović gost tribine “Podgoričke priče“

U UTORAK U KIC-U

Zavr&scaron;nicu osmog međunarodnog festivala &ldquo;Dani gitare u Podgorici&ldquo; obilježiće koncert poznatog gitariste iz Srbije Aleksandra Hadži Đorđevića koji će biti održan u srijedu, 29. novembra, u sali DODEST, u 20 sati, saop&scaron;teno je iz KIC-a Budo Tomović.
Kako su kazali, program koncerta za solo gitaru činiće djela Isaka Albeniza (Majorca op.202; Crvena kula op.92), Luiđija Lenjanija (Tri kaprisa op.20), Johana Merca (Romansa), Lea Brouvera (Kubanski pejzaži sa zvonima) i Federika M. Torobe (Sonatina).
"Aleksandar Hadži Đorđević je rođen u Beogradu. Sa 16 godina nastupio je u Zagrebu na Reviji mladih talenata Jugoslavije izvodeći koncert Aranjuez od J. Rogriga sa Zagrebačkim simfoničarima i dirigentom Uro&scaron;em Lajovicem. Studije gitare diplomirao je sa najvi&scaron;om ocjenom na Akademiji za muziku u Pragu 1987. godine u klasi profesora &Scaron;tepana Raka i Martina Mislivečeka. Na Međunarodnom takmičenju gitare Kutna Hora 1984. godine osvojio je prvu nagradu. Njegovi učenici osvajali su najvi&scaron;e nagrade u zemlji i inostranstvu, a neki od njih su danas istaknuti koncertni gitaristi i profesori u Evropi i SAD. Kao član žirija i predavač učestvovao je na brojnim festivalima, takmičenjima i seminarima gitare i kamerne muzike u Srbiji i inostranstvu. Za svoju pedago&scaron;ku djelatnost u obrazovanju mladih talenata dobio je nagradu Grada Beograda 2004. godine.
Aleksandar Hadži Đorđević izgradio je zapaženu karijeru kao solista nastupajući u Srbiji, Če&scaron;koj, SAD-u, Hrvatskoj, Bugarskoj, Kipru, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sloveniji. Doktorski umjetnički projekat odbranio je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gdje je zaposlen kao docent za nastavu gitare", podsjećaju oni.&nbsp;

Solistički koncert Aleksandra Hadži Đorđevića u srijedu u KIC-u

U SALI DODEST

Izvođenje kantate &bdquo;Apolon i Dafne&ldquo;, inače autorskog projekta na&scaron;e operske dive Sare Vujo&scaron;ević-Jovanović pozdravljeno je burnim ovacijama i dugim, zasluženim aplauzom u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu.
Kako je saop&scaron;teno, prepuna sala rodnog grada na glavnoj i najstarijoj kulturnoj sceni Podgorice dočekala je sa odu&scaron;evljenjem svoju sugrađanku, Saru Vujo&scaron;ević-Jovanović, koja se uz velike emocije, zajedno sa čitavim ansamblom ove opere u malom naklonila publici.
"Ovaj muzičko-scenski užitak za sva čula, koji je odigran u okviru velikog jubileja, 70 godina Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, okupio je veliki broj po&scaron;tovaoca umjetnosti, koji su od početka do konca ove maestralne izvedbe imali osjećaj da ih je teatarski vremeplov nakratko odveo u 1710. godinu, na srednjoevropski dvor, među najfinijim damama i gospodom, u vrijeme kraljevskih oznaka, luksuza, veličanstvenosti i čulne rasko&scaron;i", navodi se u saop&scaron;tenju.
&bdquo;Apolon i Dafne&ldquo; Sare Vujo&scaron;ević-Jovanović priča je za sve generacije o nerazumijevanju, razočaranju, strasti i ravnodu&scaron;nosti, bezumlju i gubitku. Čitav kaleidoskop stanja glavni likovi prenose na način koji je u najmanju ruku fascinantan za gledaoce. Ispostavilo se da je priča o tome kako mu&scaron;karac, zaljubiv&scaron;i se u ženu, neuzvraćeno prolazi kroz sve mogućnosti zavođenja, ali sve biva uzalud.
Apolon u izvedbi Dmitrija Griniha pokazao se i smije&scaron;nim i jadnim u isto vrijeme.
U ulozi Dafne, Sara Vujo&scaron;ević-Jovanović je nježna, odana svojoj misiji, ali i nevjerovatno hladna. Sveukupno, solisti u ovoj mini-operi pokazuju izuzetne kvalitete virtuoznih pjevača.
Uz to, vje&scaron;tina instrumentalista je izuzetna, ba&scaron; kao i koherentnost, odnosno osjećaj ansambla.&nbsp;
Koautorka projekta je Milica Radoman, notograf za uvertiru i kantatu je Vasilije Vujadinović, a uloge tumače: Sara Vujo&scaron;ević-Jovanović, sopran (Dafne), Dmitrij Grinih, bariton (Apolon), Uro&scaron; Jovanović (Amor) i Nemanja Todorović (Penej).&nbsp;
Impresivan instrumentalni ansambl, koji čine eminentni domaći i međunarodni stvaraoci, pomno birani univerzitetski profesori, vodeći muzičari Simfonijskih orkestara, predvode: Aleksej Molčanov (čembalo I), Milica Radoman (čembalo II), Marija Lazuka (I violina), Tanja Bogdanović (II violina), Olesija Anakovskaja (violončelo I), Maja Antić-Kalezić (violončelo II) i Zorica Pavićević (flauta).

Burne ovacije za operu u malom “Apolon i Dafne”