Kultura

Vlade Crne Gore donijela je Odluka o organizovanju JU Muzej savremene umjetnosti, kojom su uređeni svi bitni elementi koji su od značaja za njeno poslovanje, naziv pod kojim će poslovati, sjedi&scaron;te, kao i svi poslovi koje je Muzej dužan da obavlja, saop&scaron;teno je iz MInistarstva kulture i medija.
"Dodatno, Odlukom se određuje da će Muzej savremene umjetnosti preuzeti zaposlene iz JU Centra savremene umjetnosti i rasporediti ih u skladu sa aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji. Muzej će preuzeti i imovinu, finansijska sredstva i sva prava i obaveze iz JU Centra savremene umjetnosti, kao i sva druga pitanja od značaja za organizovanje i poslovanje budućeg Muzeja savremene umjetnosti" dodaju u saop&scaron;tenju.
Pravni osnov za dono&scaron;enje Odluke o organizovanju JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore sadržan je, poja&scaron;njavaju, u članu 36 i članu 4 Zakona o kulturi, kojim je propisano da osnivač može promijeniti status ustanove, po postupku propisanom za osnivanje ustanove i da akt o osnivanju javne ustanove čiji je osnivač država donosi Vlada Crne Gore, kao i u članu 9 Zakona o muzejskoj djelatnosti, kojim je propisano da se javni muzej osniva kao ustanova, odnosno kao samostalni muzej, u skladu sa zakonom kojim se uređuju ustanove kulture.
"Prethodno je Vlada na sjednici održanoj 20.03. usvojila Elaborat o opravdanosti transformacije JU Centar savremene umjetnosti Crne Gore u JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i time zadužila MKM da pripremi i dostavi Vladi Predlog odluke o organizovanju JU MSU, koji prema članu 16 Zakona o kulturi treba da sadrži i osnivački akt ustanove, koja je dobila pozitivno mi&scaron;ljenje od strane Ministarstva finansija i Sekretarijata za zakonodavstvo", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Vlada Crne Gore donijela Odluku o organizovanju JU Muzej savremene umjetnosti

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA

Repertoar KIC-a "Budo Tomović" biće bogat i u aprilu.
Kako su naveli, april mjesec u KIC-u i ove godine obilježiće manifestacija &ldquo;Mjesec po&scaron;tovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2023&rdquo; koja se održava pod motom &ldquo;Balkan France Jazz Connections&rdquo;. &Scaron;esnaesto izdanje manifestacije svečano će početi 4.aprila koncertom albansko - &scaron;vajcarske vokalne umjetnice Eline Duni i gitariste Roba Lufta, jedne od londonskih džez zvijezda u usponu.
Na repertoaru koncertnog dijela manifestacije biće i nastup etno džez grupe &ldquo;Trigon&rdquo; koja već 30 godina promovi&scaron;e sintezu autohtone muzičke tradicije i kosmopolitskog duha džeza, ali i koncert trija podgoričkog perkusioniste i basiste Slavena Ljujića kojem će se na koncertu pridružiti jedan od najpoznatijih saksofonista mlađe generacije Batist Herbin iz Francuske. Džez pijanista iz Sarajeva Adis Sirbubalo izvodiće autorske i tradicionalne kompozicije 12.aprila, a jedan od najistaknutijih makedonskih džez gitarista i kompozitora Sa&scaron;o Popovski sa svojim trijom nastupiće 25.aprila.
Zavr&scaron;nicu manifestacije obilježiće gostovanje ansambla od 11 vrhunskih muzičara iz nekoliko evropskih zemalja koji predvode kompozitori i instrumentalisti Vladimir Nikolov (klavir) i Srđan Ivanović (bubnjevi).
Naveli su i da će žanrovski raznovrstan biti i muzički program KIC-a ovoga mjeseca, pa će uz džez, na velikoj sceni 3.aprila biti priređen muzički omaž posvećen velikanu crnogorske i eks-jugoslovenske muzičke scene Zoranu Kaleziću. Godi&scaron;nji koncert Folklornog ansambla &ldquo;Budo Tomović&rdquo; koji svih ovih godina uspje&scaron;no promovi&scaron;e crnogorsku tradiciju i kulturu biće održan 28.aprila.&nbsp;
Filmski program KIC-a jedanaesti put zaredom Svjetski dan knjige obilježiće sa revijom &ldquo;Svjetska književnost na filmu&rdquo; tokom koje će biti prikazana neka od najboljih ostvarenja koja su svojim kvalitetom stekla svjetsku slavu. Od 10. do 12.aprila prikazaćemo filmove &ldquo;Vjeridba je dugo trajala&rdquo; (2004), &ldquo;Dobro do&scaron;li, gospodine Čens&rdquo; (1979) i &ldquo;Doctor Zhivago&rdquo; (1965).
Dokumentarni dugometražni film &ldquo;Čija je ovo pjesma&rdquo; (2003) bugarske rediteljke Adele Peeve biće na repertoaru revije &ldquo;Jazz na filmu&rdquo; 20.aprila.&nbsp;
Književni program KIC-a u okviru segmenta posvećenog promociji aktuelnih književnih izdanja 27.aprila predstaviće publici zbirku poezije Enesa Halilovića &rdquo;Sekvoja&rdquo;.&nbsp; Multimedijalno predavanje na temu &ldquo;Džez kao univerzalni jezik&rdquo; 12.aprila održaće ugledni prof. Virgil Mihaiu, poznati publicista i džez kritičar iz Kluža (Rumunija).
Centar za očuvanje i razvoj kultre manjina Crne Gore u saradnji sa Romskim savjetom 7.aprila organizovaće tribinu &ldquo;Jezik i kultura Roma u Crnoj Gori&ldquo;. Planinarski savez Crne Gore 17.aprila prirediće predavanje svjetskog alpiniste Kristofa Vilickog, a 21.aprila biće promovisana i knjiga dr Besela Van der Kolka &ldquo;Telo sve beleži: Mozak, um i telo u isceljenju trauma&rdquo;.
U KIC-u će 27.aprila u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada biti svečano uručene Književne nagrade &ldquo;Dragan Radulović&rdquo; za 2022.godinu.&nbsp;
Predstavu &ldquo;Ispovijesti&ldquo;, autora Slavka Kalezića, koju KIC &ldquo;Budo Tomović&rdquo; realizuje u koprodukciji sa NVO Crnogorska fabrika umjetnosti - Danilovgrad publika će nakon nedavne premijere ponovo moći da pogleda 6.aprila. &nbsp;
Gost tribine &ldquo;Podgoričke priče&rdquo; koja je neizostavan dio dramskog repertoara KIC-a 26.aprila biće Mitar Miranović, producent i autor nekoliko značajnih dokumentarnih filmova o Podgorici.
Jedan od najpoznatijih ukrajinskih stand up komičara Dmitri Romanov koji je stekao slavu učestvujući u popularnim tv programima, ali i zahvaljujući brojnim solo nastupima &scaron;irom Ukrajine i Rusije nastupiće 13.aprila u KIC-u.
Autorski projekat Tarika Filipovića, duhovitu monodramu &ldquo;Sex i glad&rdquo; publika će premijerno moći da pogleda 29.aprila na velikoj sceni KIC-a.&nbsp;
Likovni program KIC-a nastaviće i tokom aprila sa prezentacijom aktuelnih vizuelnih ostvarenja, pa samim tim 25.aprila u izložbenom holu KIC-a biće otvorena izložba slika Ane Bulatović Lili pod nazivom &ldquo;Metamorfoza du&scaron;e&rdquo;. Svoje radove 3.aprila predstaviće i polaznici slikarske radionice &ldquo;Boje prijateljstva&rdquo;.
Na kraju najavljuju da će popularni bosansko - hercegovački umjetnik Božo Vrećo 4. i 5.maja gostovati u KIC-u, a ulaznice po cijeni od 20 eura moći će da se kupe na biletarnici KIC-a od 3. aprila.
&nbsp;

Bogat program u KIC-u "Budo Tomović" u aprilu

NAJAVILI BROJNE MANIFESTACIJE

Na inicijativu poslovne direktorice Isidore Damjanović, Muzički centar Crne Gore priključio se kampanji Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma - Stop inflaciji.
S tim u vezi, publika će tokom četvrtog mjeseca u godini, moći da isprati četiri koncerta za koje će ulaznice biti po 4 eura.
"Vjerujemo da će postupak Muzičkog centra Crne Gore poslužiti kao primjer i važan iskorak ka &scaron;iroj dostupnosti muzike na&scaron;em građanstvu", kazali su iz Muzičkog centra.

Muzički centar: Karte za sve koncerte u aprilu po cijeni od četiri eura

PRIKLJUČILI SE KAMPANJI  "STOP INFLACIJI"

Književno veče "Antologija proznog stvarala&scaron;tva crnogorskih književnica" Sofije Kalezić biće održano sjutra u 19 sati u velikoj sali Centra za kulturu Tivat.
Promocija knjige &bdquo;Antologija proznog stvarala&scaron;tva crnogorskih književnica&ldquo;, koju je priredila Sofija Kalezić, doktor Metodike nastave jezika i književnosti u Crnoj Gori. Član je Crnogorskog P. E. N. centra. Učestvovala je u radu brojnih naučnih skupova kod nas i u inostranstvu, od kojih se posebno mogu izdvojiti njena uče&scaron;ća 2014. godine na 19-tom bijenalu The University of Chicago u Ilinoisu (departman za slovenske jezike), na fakultetu Sveti Kliment Ohridski u Sofiji i na međunarodnoj naučnoj konferenciji Kroatistika na Sveučili&scaron;tu Ivan Franko u Lavovu (Ukrajina), 2018. godine.
Dobitnica je nagrade &ldquo;Du&scaron;an Kostić&rdquo; za najbolje književno-kritičko djelo posljednje tri godine u Crnoj Gori također i Specijalne plakete časopisa &bdquo;Komuna&ldquo; za 2020. godinu, koja se dodjeljuje za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske ba&scaron;tine Crne Gore. Dobitnica je Povelje za poseban doprinos montenegristici za 2021. godinu koju dodjeljuje FCJK. Zaposlena je kao redovna profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Na promociji će govoriti recezentkinja, doktor književnosti, Andrijana Nikolić, i Zorica Joksimović, profesorica Crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti. Radi vi&scaron;e od 30 godina u nastavi. Novinarka, književnica, recezentkinja, bavi se afirmacijom i publikovanjem dječijeg stvarala&scaron;tva, kao i razvijanjem medijske pismenosti kod djece.
U muzičkom dijelu će nastupiti Maja Luk&scaron;ić; studije je zavr&scaron;ila u Beogradu. Od 2005. god radi kao samostalni umjetnik solo pjevač, a od 2016. god, i kao jazz solista.
Ulaz slobodan.

Književno veče Sofije Kalezić sjutra u Tivtu

"ANTOLOGIJA PROZNOG STVARALAŠTVA CRNOGORSKIH KNJIŽEVNICA"

Produkcija BeoArt iz Beograda dolazi u Crnogorsko narodno pozori&scaron;te sa dvije predstave, saop&scaron;teno je iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
&ldquo;Čovjek visine&rdquo; Ane Đorđević u režiji Jane Maričić će biti izvedena 29. marta, a &ldquo;Lutka sa kreveta broj #21&rdquo; Đorđa Lebovića u režiji Slobodana Brankovića 30. marta u 20 sati na Velikoj sceni.
"Skup vrijednosti kojima čovek teži oduvijek je, kao i on sam, isti. Nije mlada ni dilema da li se do tog cilja stiže lijevom ili desnom stazom. Prije sto godina, neposredno posijle Velikog rata, jedni su nepokolebljivo vjerovali u napredak nakon užasa, dok su drugima ratne traume usadile oprez, gorčinu, pesimizam. Ni danas ne znamo koji su bolje znali, znamo samo da je mir i za jedne i za druge kratko trajao. U takvim okolnostima velike ličnosti malih naroda deluju apsurdno beznačajno, istorijski neprimetno. Ipak, ostaju sjećanja na njihove ideje, predviđanja, strahove, koji se ni po čemu ne razlikuju od govora zapamćenih mislilaca. Zato se valja podsjetiti na ono &scaron;to imamo i one koje smo imali. A njihova zapitanost ostaće i na&scaron;a: da li trajanje i opstanak znače razumjeti vrijeme i promjene, ili sačuvati izvorni trenutak pripisujući mu vječnost&rdquo; &ndash; pi&scaron;e o predstavi &ldquo;Čovjek visine&rdquo;.
U predstavi igraju Neboj&scaron;a Milovanović i Bojan Žirović.&nbsp;
Tekst za predstavu &bdquo;Lutka sa kreveta broj 21&ldquo; Đorđe Labović je pisao prije skoro pet decenija, a premijerno je izvedena pro&scaron;le godine na Kamernoj sceni Srpskog narodnog pozori&scaron;ta u Novom Sadu. Priču o Vilmi, biv&scaron;oj logora&scaron;ici &bdquo;Kuće lutaka&ldquo;, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti o zločinu ili ne, na sceni oživljavaju Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković. Kako ističe reditelj, cilj mu je da publika razmi&scaron;lja o svojoj funkciji u dru&scaron;tvu i o tome koliko je bitno opredijeliti se po nekim važnim dru&scaron;tvenim pitanjima. Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti na web sajtu pozori&scaron;ta www.cnp.me ili rezervisati na biletarnici, pozivom na broj 020/274-009.&nbsp;

"Beoart" u Crnogorskom narodnom pozorištu

SA DVIJE PREDSTAVE

Crnogorsko narodno pozori&scaron;te izvelo je predstavu &bdquo;Bladi mun&ldquo; po tekstu i u režiji Ane Đorđević poslednje takmičarske večeri na 49. Danima komedije u Jagodini. Žiri Festivala koji su činili Dragan Petrović Pele, glumac, Borka &nbsp;Golubović Trebje&scaron;anin, novinarka &bdquo;Politike&ldquo;, i Željko Jovanović, dramaturg i pozori&scaron;ni kritičar, donio je odluku da nagradu za najboljeg mladog glumca dodijeli Stevanu Vukoviću za ulogu Stefana u predstavi &bdquo;Bladi mun&ldquo;.&nbsp;
Uče&scaron;će CNP-a na &bdquo;Danima komedije&ldquo; označilo je i regionalizaciju ovog festivala koje je do ove godine imalo nacionalni karakter. Predstava je nai&scaron;la na odlične reakcije i dobila visoku ocjenu publike &ndash; 4,69.&nbsp;
Na okruglom stolu koji je održan nakon izvođenja predstave, pozori&scaron;na kritičarka Aleksandra Glovacki ocijenila je da je &bdquo;Bladi mun&ldquo; dio promi&scaron;ljene selekcije koju su ove godine činile predstave koje nas nisu samo nasmijale već i ubojite komedije koje nam ne daju da spavamo.
&bdquo;Ove teme su op&scaron;te teme, istinite ljudske priče, koje u maniru građanske drame razbijajanjem te slike građanskog svijeta, otvaraju važno pitanje - &scaron;ta je iza onoga &scaron;to vidimo, &scaron;ta se krije iza na&scaron;e najljep&scaron;e slike i koliko je važno da to spoznamo. Ova predstava govori upravo o tome, da ne možemo živjeti sa lažnim slikama i da uvijek dođe trenutak da prestanemo da se lažemo&ldquo;., navela je ona.
Umjetnički direktor i selektor festivala, reditelj Neboj&scaron;a Bradić istakao je da je predstava CNP-a prirodno u&scaron;la u jedan repertoar koji ima podnaslov &bdquo;Istina komedije&ldquo;.
&bdquo;Ono &scaron;to je veoma važno je da svaka komedija na neki način maskira tragediju, koliko i tragedija maskira komediju. To je jedan odnos pozori&scaron;ta i svijeta a ova predstava upravo na jedan uzbudljiv način demonstrira to skidanje i stavljanje maski, padanje maski, i govori o nekim stvarima koje su izuzetno važne za ovaj na&scaron; svijet u kojem živimo, ne propituje samo ulogu dru&scaron;tvenih mreža i telefona, već diktat i zloupotrebu koje takva jedna nova alatka koja čini na&scaron;e živote povezanim, čini u maniplacijama i opterećenju za sve. Mislim da ova predstava ima i kritički i puni pozori&scaron;ni okvir u kojem djeluje&ldquo;, kazao je Bradić.
U predstavi &bdquo;Bladi mun&ldquo; igraju: Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Sanja Vujisić, Nikola Peri&scaron;ić, Ma&scaron;a Božović, Filip Đuretić, Stevan Vuković i Branka Ota&scaron;ević. Nakon Dana komedije CNP nastavlja festivalska gostovanja sa svojim najuspje&scaron;nijim predstavama. Predstave &bdquo;Pokojnik&ldquo;, &bdquo;&Scaron;ćeri moja&ldquo; i &bdquo;Bladi mun&ldquo; biće izvedene u Beogradskom dramskom &nbsp;pozori&scaron;tu 29, 30. i 31. marta u okviru mini festivala &bdquo;Na&scaron;i dani&ldquo;.

Nagrada na "Danima komedije" za Crnogorsko narodno pozorište

U JAGODINI

Nova knjiga Lidije Vukčević Vučurović &ldquo;Budza&scaron;tar ili Pojmovnik trivijalnosti&rdquo; biće predstavljena u srijedu, 29. marta, u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; od 19 sati.
Uz autorku, o knjizi će govoriti Pavle Goranović i recenzent Bogić Rakočević.&nbsp;
&ldquo;U svojem najnovijem djelu, &ldquo;Budza&scaron;tar ili Pojmovnik trivijalnosti&rdquo; ugledna pjesnikinja i prozna spisateljica Lidija Vukčević razvija već prepoznatljiva tematsko-motivska i stilsko-poetička mjesta svoje proze i početnim nas jedinicama uvodi u svu rasko&scaron; svog asocijativnog svijeta zasnovanog na minucioznoj percepciji. Teme koje spisateljica zahvaća takozvane su velike teme identiteta, obitelji, nacionalnosti, jezika, ideologija, pisanja ili nostalgije (kako glasi naslov knjige Mirka Kovača, autoričina sugovornika) ali nerijetko i manje, koje se obrađuje fragmentarno - njihove čestice probijaju u deskriptivnim pasusima ili u refleksivnim ekskursima.
Prostor opisan u &ldquo;Pojmovniku&rdquo; doslovce je oslikan, sugestivno iskazan i prikazan većim ili manjim &ldquo;enciklopedijskim&rdquo; jedinicama. A pripada repertoaru pojmova, imena, riječi, izraza, uvriježenih mjesta koja su zasjekla kao prve brazgotine spoznajni svijet autorice&hellip;&rdquo; književnica Ana Brnardić
Lidija Vukčević rođena je 1954. godine u Zagrebu. Diplomirala je jugoslavistiku i filozofiju, a magistrirala i doktorirala tezama iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Postdoktorsko usavr&scaron;avanje stekla je u Grenobleu. Od 1983. godine objavljuje naučne radove, književnu kritiku, prevode i eseje. Učesnica je brojnih slavističkih skupova. Autorka je preko stotinu naučnih i stručnih recenziranih radova. Liriku i esejističko - filozofsku prozu objavljuje kontinuirano od 1992.godine.
Od 2012. godine bavi se fotografijom. Izlaže u Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Do sada je imala osam samostalnih izložbi, a učesnica je i jedne kolektivne. Grafički oprema svoje knjige autorskim fotografijama. Prevodi s italijanskog i francuskog i na te jezike.
Dugogodi&scaron;nja je saradnica dvojezičnog lombardskog časopisa za filozofiju i poeziju &ldquo;Kamen&rdquo;.
Od 2019. godine predstavnica je crnogorske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji. Objavila je dvije monografije, &scaron;est zbirki poezije i dvanaest knjiga proze. Uvr&scaron;tena je u brojne antologijske izbore poezije i proze na hrvatskom, crnogorskom, srpskom, makedonskom, mađarskom, albanskom i italijanskom jeziku.&nbsp;
&nbsp;

Promocija knjige “Budzaštar ili Pojmovnik trivijalnosti” u srijedu u KIC-u

OD 19 SATI

U ponedjeljak 27. marta u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu (CNP) biće obilježen Svjetski dan pozori&scaron;ta, kazali su iz CNP-a.
Na Sceni Studio u 20 sati će biti izvedena predstava &ldquo;Policajci&rdquo; Slavomira Mrožeka u režiji Aleksandra Jovanovića a prije izvođenja predstave će glumica Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Tihana Ćulafić pročitati poruku koju na zahtjev Međunarodnog pozori&scaron;nog instituta svake godine pi&scaron;u istaknuti pozori&scaron;ni umjetnici, navode u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Tradicionalna poruka se prevodi na desetine jezika, čita u teatrima &scaron;irom svijeta, &scaron;tampa i emituje u novinama, časopisima, radio i TV stanicama, kao najvažniji segment brojnih aktivnosti koje internacionalna teatarska zajednica organizuje povodom Svjetskog dana pozori&scaron;ta. Dan kada je otvoren Teatar nacija u Parizu 1962. godine je prilika za teatarske djelatnike da podsjete javnost na snagu scenskih umjetnosti i stvarala&scaron;tva koje proizilazi iz kolektivnog umjetničkog čina.
Ove godine, poruku je napisala egipatska glumica Samiha Ayoub.
"Diplomirala je na Vi&scaron;em institutu za dramsku umjetnost 1953. godine, gdje je studirala kod dramskog pisca Zaki Tulaimat. Njena karijera broji oko 170 pozori&scaron;nih predstava, uključujući &ldquo;Raba&rsquo;a Al-Adaviia&rdquo;, &ldquo;Sekkat Al-Salamah&rdquo;, &ldquo;Krv na zavjesama Kabe&rdquo;, &ldquo;Agha Memnon&rdquo;, &ldquo;Kavkaski krug kredom&rdquo;. Iako pozori&scaron;ni rad dominira njenom karijerom, dala je brojne doprinose na filmu i televiziji. U bioskopu se istakla kroz nekoliko filmova, među kojima su &ldquo;Zemlja licemerja&rdquo;, &ldquo;Zora Islama&rdquo;, &ldquo;Srećno&rdquo;, &ldquo;Među ru&scaron;evinama&rdquo;, a na televiziji je predstavila mnoga istaknuta djela od kojih su najznačajnija &ldquo;Ulična svjetlost&rdquo;, &ldquo;Vrijeme za ruže&rdquo;, &ldquo;Amira u Abdinu&rdquo;, &ldquo;Al-Masrawiya&rdquo;. Dobila je mnoga priznanja od nekoliko predsjednika, Gamal Abdel Nasser, Anwar Sadat, od sirijskog predsjednika Hafez al-Assad i francuskog predsjednika Giscard d&rsquo;Estaing", podsjećaju iz CNP-a.
Poruka za Svjetski dan pozori&scaron;ta
"Svim mojim prijateljima, pozori&scaron;nim umjetnicima iz cijelog svijeta,
Pi&scaron;em vam ovu poruku povodom Svjetskog dana pozori&scaron;ta, i koliko god sam srećna &scaron;to vam se obraćam, svako vlakno mog bića drhti pod teretom onoga od čega svi mi patimo &ndash; pozori&scaron;ni umjetnici i ostali &ndash; od silnih pritisaka i pomije&scaron;anih osjećanja zbog dana&scaron;njeg stanja u svijetu. Nestabilnost je direktna posljedica onoga kroz &scaron;to na&scaron; svijet danas prolazi, sukobi, ratovi i prirodne katastrofe koje su imale razorne posljedice ne samo na na&scaron; materijalni svijet, već i na na&scaron; duhovni svijet i psihički mir.
Obraćam vam se danas sa osjećajem da je cio svijet postao kao izolovana ostrva, ili kao brodovi izgubljeni u maglovitom horizontu, svaki &scaron;iri svoja jedra i plovi bez vođstva, ne videći ni&scaron;ta na horizontu &scaron;to bi ga vodilo, i uprkos tome, nastavlja da plovi, nadajući se da će stići do sigurne luke nakon dugih lutanja usred uzburkanog mora.
Mi nikada nijesmo bili bliže povezani jedni sa drugima nego danas, ali u isto vrijeme na&scaron; svijet nikada nije bio neskladniji, udaljavajući nas jedne od drugih. U tome leži dramatični paradoks koji nam nameće savremeni svijet. Uprkos onome čemu svi svjedočimo u smislu konvergencije u protoku informacija i savremenih komunikacija koje ru&scaron;e sve barijere geografskih granica, sukobi i tenzije u svijetu prevazi&scaron;le su granice logičke percepcije i stvorile su, usred ove prividne konvergencije, fundamentalno odstupanje koje nas udaljava od prave su&scaron;tine čovječanstva.
Pozori&scaron;te je u svojoj izvornoj su&scaron;tini, čisto ljudski čin zasnovan na istinskoj su&scaron;tini čovječanstva, a to je život. Kao &scaron;to je veliki Konstantin Stanislavski rekao, &bdquo;U pozori&scaron;te se ne smije ulaziti s prljavim nogama. Prljav&scaron;tinu, pra&scaron;inu, otresite sa sebe, kaljače ostavite u predsoblju sa svim sitnim brigama, prepirkama i neugodnostima koje kvare život i odvlače pažnju od umjetnosti&rdquo;. Kada izađemo na scenu, izlazimo na nju sa samo jednim životom u nama, životom ljudskog bića, ali ovaj život ima veliku sposobnost da se dijeli i reprodukuje pretvarajući se u mnoge druge živote koje izvodimo pred svijetom tako da on oživi, procvjeta i &scaron;iri se poput mirisa na druge.
Ono &scaron;to radimo u svijetu pozori&scaron;ta kao dramaturzi, reditelji, glumci, scenografi, pjesnici, muzičari, koreografi i tehničari, svi mi bez izuzetka, je čin stvaranja života koji nije postojao prije izlaska na scenu. Ovaj život zaslužuje brižnu ruku koja ga drži, grudi pune ljubavi koje ga grle, ljubazno srce koje se saosjeća sa njim i trezven um koji mu daje razloge koji su mu potrebni da nastavi i preživi.
Ne pretjerujem kada kažem da je ono &scaron;to radimo na sceni čin samog života i njegovo stvaranje iz ni&scaron;tavila, kao žeravica koja svjetluca u tami, osvjetljavajući tamu noći i grijući njenu hladnoću. Mi smo ti koji dajemo životu njegov sjaj. Mi smo ti koji to oličavamo. Mi smo ti koji ga činimo živahnim i smislenim. I mi smo ti koji dajemo razloge da to razumijemo. Mi smo ti koji koristimo svjetlost umjetnosti da se suprotstavimo tami neznanja i ekstremizma. Mi smo ti koji prihvatamo doktrinu života, kako bi se život &scaron;irio u ovom svijetu. Zato ulažemo svoj trud, vrijeme, znoj, suze, krv i živce, sve &scaron;to treba da uradimo da bismo prenijeli tako snažnu poruku, braneći vrijednosti istine, dobrote i ljepote i istinski vjerujući da je život vrijedan življenja.
Danas vam se obraćam, ali ne samo da bih ne&scaron;to rekla, ili da proslavimo oca svih umjetnosti, &bdquo;pozori&scaron;te&ldquo;, na njegov svjetski dan. Umjesto toga, pozivam vas da stanemo svi zajedno, ruku pod ruku i rame uz rame, da iz sveg glasa vičemo, kao &scaron;to smo navikli na scenama na&scaron;ih pozori&scaron;ta, i pustimo da na&scaron;e riječi izađu i probude savjest cijelog svijeta, tražeći u sebi izgubljenu su&scaron;tinu čovječanstva. Slobodnog, tolerantnog, ljubaznog, simpatičnog, nježnog i dostupnog čovjeka, sposobnog da odbaci ovu podlu sliku brutalnosti, rasizma, krvavih sukoba, jednoumlja i ekstremizma. Ljudi su hodali po ovoj zemlji i pod ovim nebom hiljadama godina, i nastaviće da hodaju. Zato se izvucite iz mulja ratova i krvavih sukoba i ostavite sve pred vratima pozornice. Možda će na&scaron;a ljudskost, zamagljena sumnjom, ponovo postati kategorička sigurnost koja nas sve čini zaista kvalifikovanim da budemo ponosni &scaron;to smo ljudi i &scaron;to smo svi braća i sestre u prostoru čovječanstva.
Misija nas dramatičara, nosilaca baklje prosvjetiteljstva, od prvog pojavljivanja prvog glumca na prvoj sceni, je da se direktno suočimo sa svime &scaron;to je ružno, krvavo i neljudsko. Suočavamo se sa svime &scaron;to je lijepo, čisto i ljudsko. Mi, i niko drugi, imamo sposobnost da &scaron;irimo život. &Scaron;irimo se zajedno zarad jednog svijeta i jednog čovječanstva", kazala je Ayoub.

“Policajci” na Svjetski dan pozorišta

27. MARTA U 20 SATI

Tribina "Podgoričke priče" u martu će ugostiti poznati dvojac Kumare koji su posljednjih godina promovisali i popularisali podgorički i crnogorski humor, ali na svoj originalni način, koji nije puka zabava, već satira koja se tiče svakoga, saop&scaron;teno je iz KIC-a Budo Tomović.
Kako su kazali, zahvaljujući &scaron;irokom spektru tema koje obrađuju, Kumare su doprle do svih slojeva dru&scaron;tva.
"Na koji način su to uspjeli, koliko je Podgorica uticala na njihov proces stvaranja i zrijevanja, saznaćemo u razgovoru koji će sa njima voditi novinar Vanja Kovačević u utorak, 28. marta u sali DODEST u 20 sati", navode iz KIC-a.

Kumare gosti tribine “Podgoričke priče” u KIC-u

U UTORAK, 28. MARTA

Zaposleni u umjetničkom sektoru ustanova kulture organizovali su danas u Podgorici &scaron;trajk upozorenja, nezadovoljni Granskim kolektivnim ugovorom, koji je potpisan 16. marta.
Kako prenosi portal RTCG, umjetnici iz pozori&scaron;ta, simfonijskog orkestra, likovnjaci i drugi okupili su se u Boke&scaron;koj ulici, uz transparente: "Treba li vam kultura?", "Pozori&scaron;te je misao o boljem svijetu", "Ne postoje velike i male uloge, ali postoje veliki i mali koeficijenti"...
Najavljeno je da će &scaron;trajk, koji organizuje Gradsko pozori&scaron;te, trajati sat vremena.
&Scaron;trajk upozorenja podržali su umjetnici iz Udruženja glumaca Crne Gore, Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica, Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta, Kraljevskog pozori&scaron;ta Zetski dom, Sindikata KIC-a Budo Tomović, Crnogorskog simfonijskog orkestra, Sindikata Muzičkog centra Crne Gore i Sindikalna organizacija CNP-a, pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore.
Svoje nezadovoljstvo koeficijentima, po kojima umjetnička grupa poslova dobija svega 3,5 odsto povećanja na zarade, dok ostali radnici u kulturi od 20 do 25, pa i vi&scaron;e, pokazali su i na dan potpisivanja ugovora.
Iako su, kažu, imali sastanke i sa predstavnicima sindikata i sa Ministarstvom, nijesu zadovoljni ponuđenim rje&scaron;enjima.
Iz Ministarstva kulture je saop&scaron;teno da su juče predstavili potencijalna rje&scaron;enja, kojim bi se dodatno sagledala specifičnost umjetničke grupe poslova i na&scaron;ao kompromis.

Štrajk umjetnika u Podgorici: "Ne postoje velike i male uloge, ali postoje veliki i mali koeficijenti"

NEZADOVOLJNI GRANSKIM KOLEKTIVNIM UGOVOROM

Predstava "Djeca sunca" koju je po tekstu Maksima Gorkog režirala Jovana Tomić biće izvedena sjutra 16. marta u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Adaptaciju teksta potpisuju Dimitrije Kokanov i Jovana Tomić, dramaturg je Dimitrije Kokanov, scenografkinja Jasmina Holbus, kostimografkinja Selena Orb, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, kompozitor Luka Mejdžor, koreograf Igor Koruga, a izvr&scaron;na producentkinja Janja Ražnatović.
U predstavi igraju: Mi&scaron;o Obradović, Sanja Vujisić, Vanja Jovićević, Slavko Kalezić, Stefan Vuković, Lara Dragović, Olivera Vuković, Lazar Dragojević, Jovan Dabović i Radmila Božović.
"Okosnica narativa komada je 'revolucija', neredi i protesti ljudi usljed epidemije kolere i siroma&scaron;tva, dok se u 'svoja četiri zida', 'djeca sunca' strastveno bore i izgaraju u ljubavnim trouglovima ili disfunkcionalnim zajednicama, brakovima, vezama. U srži svih tih odnosa, koji su i komični i tragični i bizarni, sa kojima svako može da se poistovjeti, leži jedno zrno koje sve različitosti objedinjuje, a to je želja za posjedovanjem, osvajanjem tuđih emocija, tijela i mozga, gdje se za taj cilj ne biraju sredstva", navodi rediteljka Tomić.

"Djeca sunca" sjutra u CNP-u