Kultura

Albanski pisac Ismail Kadare preminuo je danas, u 88. godini.
Njegov izdavač Bujar Hudri, potvrdio je ovu vijest za Radio Slobodna Evropa.
Izvori u Univerzitetskom bolničkom centru "Majka Tereza" u Tirani. takođe. su objavili da je Kadare "doživio kardio-respiratorni zastoj".
Kadare je rođen 1936. godine u Đirokastru, malom gradu u planinama na jugu Albanije.
Njegov grad, o kome je napisao roman "Hronika u kamenu", dio je svjetske ba&scaron;tine pod za&scaron;titom UNESKA.
Kadare je trideset godina svoje karijere pisca živio u komunističkoj Albaniji, gdje je napisao i svoja remek-djela: "General mrtve vojske", "Prekinuti april", "Velika zima" i "Most na tri luka".
"General mrtve vojske", američki list Boston gloub (The Boston Globe), opisao ga je kao "moćan i dirljiv roman".
Takođe je uključena u 100 knjiga vijeka francuskog lista Mond (Le Monde).

Preminuo Ismail Kadare

ČUVENI ALBANSKI PISAC

Crnogorski naučnik i ovogodi&scaron;nji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku i članovima žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade 2024, u kojem traži da ga informi&scaron;u&nbsp;koliko su radnih sati posvetili čitanju 56 kandidatura za najprestižnije državno priznanje.
Smatra da je žiri diskriminisao, odbacio neke kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti.
"Gospodo, da se odmah razumijemo. Niko nema pravo da na stub srama stavlja žiri samo zato &scaron;to je donio pogre&scaron;nu odluku; svako od nas može da pogrije&scaron;i u odlučivanju. Dakle, ne osuđujem Vas zbog pogre&scaron;ne odluke, nego zbog neosporne činjenice da uop&scaron;te nijeste radili svoj posao", naveo je Hajduković u pismu Žiriju..
Lako je, tvrdi, dokazati da je Žiri odbacio kandidate bez prethodnog čitanja datih obrazloženja i priloženih dokaza. Ističe i da je Žiri odluku o dodjeli trinaestojulskih nagrada donio u dva dana.
"Po&scaron;to je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su dva sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita Obrazloženje napisano na tri strane i prelista (dakle bar povr&scaron;no pregleda) brojne priložene dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima. Dakle, za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, vas žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli ste je 27. juna",&nbsp; ističe Hajduković.
Kako kaže, nevjerovatna brzina kojom je Žiri donio odluku je neoboriv dokaz njegovog zaključka da niko od članova nije izvr&scaron;io elementarnu dužnost i obavezu da pažljivo pročita obrazloženje za svaku od ukupno 56 nominacija i da bar prelista obimne priložene dokaze koji su bili obavezni za kandidaturu.
"Molim Vas da svako od Vas pojedinačno, odgovori na pitanje koliko je radnih sati posvetio čitanju 56 kandidatura koje je dobio. Taj odgovor je Va&scaron;a obaveza prema crnogorskoj javnosti i svim diskriminisanim kandidatima", napominje Hajduković.
Po&scaron;to je, kako nagla&scaron;ava, bilo nemoguće da se za manje od dva dana žiri upozna sa svim kandidaturama i obrazloženjima, postavlja se pitanje- po kom kriterijumu je odabrana grupica privilegovanih kandidata, a odbačeni ostali.
"Najvjerovatniji odgovor je da ste diskriminisali i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti. Ako vam se nije radilo, mnogo po&scaron;tenije je bilo da organizujete lutriju i izvučete pobjednike iz &bdquo;&scaron;e&scaron;ira&ldquo;", zaključio je Hajduković.
Hajduković je ranije uputio pismo i predsjedniku Crne Gore, premijeru i predsjedniku Skup&scaron;tine Crne Gore.&nbsp;
"Po&scaron;teno rečeno, ne vjerujem da će oni reagovati i da će vas stići zaslužena kazna za kriminalni rad va&scaron;eg Žirija. U stvari, znam da će sve ovo samo meni nanijeti &scaron;tetu; vi ste bar zasad za&scaron;tićena vrsta. Zavr&scaron;iću mojim davnim studentskim stihovima: "Kad mi kosti polomite, za&scaron;iljiću ih i napraviti koplja. Kad me u prah pretvorite letjeću sa vjetrom i zasipati va&scaron;e tragove". Srećan sam &scaron;to spadam u one Crnogorce u kojima je jo&scaron; živ ovakav nesalomivi duh, naizgled surovih, ali duboko ljudskih i humanih, stariocrnogorskih ratnika i ratnica. Pre&scaron;li ste svaku mjeru. Ne daj se, Crna Goro", poručio je Hajduković.

Hajduković pisao i Žiriju: Diskriminisali ste i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti

JOŠ JEDNO OTVORENO PISMO OVOGODIŠNJEG KANDIDATA ZA TRINAESTOJULSKU NAGRADU

Rezultat glasanja za ovogodi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu nije uspio da uzdigne crnogorsko dru&scaron;tvo iznad rovovskih podjela, kazao je predsjednik Žirija za dodjelu najvećeg državnog priznanja Nikola Vukčević, navodeći da i dalje vjeruje da svako nastojanje u tom pravcu nije uzaludno.
Književnik Andrija Radulović, akademski slikar Branislav Sekulić i doktor bogoslovskih nauka Nikola Marojević dobitnici su ovogodi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade, a Trinaestojulsku nagradu za životno djelo dobio je redovni profesor u penziji Dragan Koprivica.
Vukčević je rekao da je svjestan da postoje različita mi&scaron;ljenja o ovogodi&scaron;njoj odluci žirija povodom Trinaestojulske nagrade, kao i da razumije interes javnosti.
"Pozicija predsjednika žirija je da obezbijedi da svaki pojedinačni glas, od sedam ravnopravnih, dobije svoju artikulaciju u diskusiji i glasanju, u korektnoj komunikaciji", kazao je Vukčević u intervjuu agenciji Mina.
On je podsjetio da je na konkurs za dodjelu Trinaestojulske nagrade pristiglo 56 predloga u dvije kategorije, koji su, u smislu Zakona o državnoj nagradi i Poslovnika o radu žirija, ispunjavali formalno-pravne uslove.
Sedmočlani žiri je, kako je naveo Vukčević, kreirao rezultat većinom glasova, defini&scaron;ući time dobitnike.
On je pojasnio da je uvodni krug glasanja javan među članovima žirija i da svaki član kandiduje svoje kandidate iz spiska prijavljenih, sa obrazloženjem.
Vukčević je kazao da nakon toga ide svođenje liste među tim kandidatima, koje je tajno.
On je kazao da je za godi&scaron;nju nagradu predložio pet ravnopravnih kandidata.
Vukčević je rekao da je predložio Branislava Sekulića, umjetnika i pedagoga prepoznatog najvi&scaron;im ocjenama od uže stručne likovne javnosti, reditelja dokumentarnih filmova Vladimira Perovića, zbog izuzetnog djela, predanog rada u polju dokumentarnog filma, koji je autentičnim rediteljskim rukopisom internacionalnog uspjeha ispisao najljep&scaron;e strane strane posvećene čovjeku Crne Gore.
Za godi&scaron;nju nagradu, kako je naveo, predložio je Oliveru Lakić, za hrabar pristup istraživačkom novinarstvu u javnom interesu, Andriju Radulovića, pjesnika internacionalnog uspjeha, prevođenosti i nagrađenosti, za knjigu Otkup.
Vukčević je kazao da je za godi&scaron;nju nagradu predložio i Nikolu Markovića, slikara i multimedijalnog umjetnika, koji od svojih početaka do danas pomjera granice, za uspje&scaron;nu izložbu u Berlinu.
"U mom &scaron;irem izboru, koji sam naveo ostalim članovima žirija, zbog mogućnosti preglasavanja u drugom krugu (u slučaju da ne prođu kandidati koje sam predložio), bili su i karikaturista Darko Drljević, za međunarodni uspjeh njegovih karikatura, Bal&scaron;a Brković za roman Aurora i Slobodan Marunović za istrajan rad u oblasti dramskih umjetnosti", naveo je Vukčević.
On je kazao da je za nagradu za životno djelo takođe predložio pet ravnopravnih kandidata.
Vukčević je rekao da je za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo predložio primarijus doktora Milenka Lainovića, za istrajan i posvećen doprinos djelatnosti i bogat i fascinantan profesionalni opus kojim je unaprijedio struku.
Za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo, kako je naveo, predložio je reditelja dokumentarnih filmova Vladimira Perovića, pojedinca koji je unaprijedio struku dokumentarnog filma Crne Gore kao autor 41 dokumentarnog filma i koji je nagrađen sa 113 nagrada reginalnog i međunarodnog karaktera.
Vukčević je kazao da je za tu nagradu nominovao i Varju Đukić, glumicu i Prvakinju Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, za vi&scaron;edecenijski doprionos umjetnosti glume, pisca Zuvdiju Hodžića, koji je već potvrđen nizom domaćih i regionalnih nagrada, kao i dramaturga Boža Koprivicu za &scaron;iri opus njegovih djela.
Upitan koja je bila njegova motivacija da učestvuje u izboru za dodjelu Trinaestojuske nagrade, on je rekao da je u pitanju afirmacija trajnih vrijednosti, koju je izložio kroz kandidate koje je nominovao.
Na pitanje kako doživljava situaciju proisteklu nakon odluke žirija o dodjeli nagrade, Vukčević je odgovorio da smo svjedoci da je Crna Gora i dalje zemlja nacionalne isključivosti, ne samo institucionalno, već i među porodicom.
"Mi smo dru&scaron;tvo dubokih, tužnih podjela koje zaboravlja da su sa &bdquo;druge strane&ldquo; na&scaron;a braća i porodica. Nema kuće u kojoj neko nije Srbin, a brat mu Crnogorac, da neko nije Bo&scaron;njak, a brat mu Musliman, a i dalje smo isključivi kao da nam ne treba onaj drugi", naveo je Vukčević.
On je kazao da je devedesetih godina to bila isključivost u pravcu Crnogoraca, i dodao da je tu isključivost dobro zapamtio.
Vukčević je rekao da je nakon toga to bila isključivost ka Srbima, &scaron;to je, kako je dodao, vi&scaron;e puta javno osudio kao Crnogorac, smatrajući da jedni bez drugih ne možemo ići naprijed.
Prema njegovim riječima, danas je, ipak, primjetna svojevrsna doza isključivosti ponovo iz pravca srpkog korpusa u Crnoj Gori, kao da se želi nadoknaditi sve ono &scaron;to je bilo uskraćeno dvadesetak godina.
"Duboko vjerujem, svima nama u Crnoj Gori danas su neophodno potrebni oni ljudi čiji kvalitet ličnosti i stvarala&scaron;tvo će nadići nacionalno, vjersko i konfesionalno", naveo je Vukčević.
To ga je, kako je kazao, i motivisalo da učestvuje u radu žirija.
"Sve smo naučili, ali ne i da prihvatimo jedni druge", rekao je Vukčević.
On je naveo da su među njegovim kandidatima bili i Andrija Radulović i Zuvdija Hodžić, ne zbog balansa, već zbog njihovog stvarala&scaron;tva u kojima postoje trajne vrijednosti koje nadilazi ovu podjelu.
"Težak zadatak ostavljamo na&scaron;oj djeci, koja uveliko odlaze odavde i ta statistika govori mnogo", kazao je Vukčević.
Ovo je, kako je istakao, zemlja svih nas.
"Bilo bi dobro da Crnogorci ne isključuju svoju braću Srbe iz inkluzije, i bilo bi dobro da se na&scaron;a braća Srbi iz Crne Gore dobronamjerno obračunaju sa jednom primjetnom dozom negacije zemlje svog rođenja", rekao je Vukčević.
On je poručio da njegovo nastojanje ide isključivo u pravcu potrebe međusobne saradnje.
"Iako rezultat nagrade ove godine nije uspio da nas uzdigne iznad na&scaron;ih rovovskih podjela, i dalje duboko vjerujem da svako nastojanje u tom pravcu nije uzaludno i da nijesam usamljen u toj želji i namjeri", kazao je Vukčević.

Vukčević: Rezultat glasanja za Trinaestojulsku nagradu nije uspio da društvo uzdigne iznad rovovskih podjela

PREDSJEDNIK ŽIRIJA ZA DODJELU NAJVEĆEG DRŽAVNOG PRIZNANJA

Glasanje i odlučivanje o ovogodi&scaron;njim dobitnicima zaTrinaestojulsku nagradu ostaće zapamćeno u istoriji te nagrade kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja, poručila je interpretatorka crnogorske tradicionalne narodne pjesme Branka &Scaron;ćepanović.&nbsp;
"Po&scaron;tovani građani Crne Gore, nije sporno to &scaron;to ja nijesam dobitnica nagrade, sporno je to &scaron;to su se dobitnici znali i prije nego su njihove kandidature predate. Ovim oglažavanjem sam željela da apelujem na donosioce odluka da se stane na kraj praksi i kontraverzama koje su pratile ovogodi&scaron;nju dodjelu Trinaestojulske nagrade", istakla je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Kaže i da je, nakon saznanja o dobitnicima Trinaestojulske nagrade osjećala dužnost da se obrati crnogorskoj javnosti.
"Ne isključivo zbog sebe, jer ste moja najveća nagrada upravo vi - moja brojna publika &scaron;irom Crne Gore i dijaspore, već i zbog nepravde koja je učinjena prema svim ovogodi&scaron;njim kandidatima za ovu najprestižniju državnu nagradu", poručila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Uputila je apel donosiocima odluka.&nbsp;
"Svojim profesionalnim ugledom želim da apelujem na donosioce odluka da prekinu praksu otvorenih političkih manipulacija koje su evidentno prisutne kada je u pitanju dodjela ove državne nagrade. Ovo tvrdim. jer sam čim je objavljen konkurs za Trinaestojkusku nagradu dobila informaciju ko će biti dobitnici za životno djelo", poručila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Do toga trenutka, kao neko, kako je istakla, ko voli svoju zemlju, po&scaron;tovala je, poručuje, crnogorske institucije i smatrala ih ozbiljnim i profesionalnim.
"Smatrala sam da se žiri sastavlja od kompetentnih ljudi koji nijesu spremni da rade mimo zakona i po političkim naređenjima. Sada je svima jasno da sam bila u velikoj zabludi. Iz pristojnosti neću komenatrisati personalno nijednog dobitnika, već im uputiti najiskrenije čestitke, a građanima i crnogorskoj javnosti ostavljam da sude da li sam za 55 godina svoga rada i posvećenosti crnogorskoj pjesmi zaslužila da se moje ime nađe među dobitnicima Trinaestojulske nagrade", poručuje &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Njene, kako kaže, najveće nagrade su pjesme.&nbsp;
"Koje ostaju iza mene generacijama koje dolaze, one će živjeti duže od bilo koje nagrade koju sam dobila tokom svoje 55 godina duge muzičke karijere.
Svoj muzički pravac, patriotski odnos prema Crnoj Gori koji su mi usadili moji roditelji neću mijenjati zbog bilo koje nagrade i priznjanja. Da sam htjela davno sam mogla promijeniti muzički pravac, za &scaron;ta sam dobijala respektabilne ponude, ali je moja ljubav prema Crnoj Gori jača od bilo koje materijalne stvari", zaključila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;

Šćepanović: Ovogodišnja odluka Žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade ostaće zapamćena kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja

"DOBITNICI SU SE ZNALI I PRIJE OBJAVLJIVANJA KONKURSA"

Crnogorski naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću povodom, kako je naveo,&nbsp; povr&scaron;nog i neprofesionalog rada i diskriminatornog odnosa žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
&ldquo;Želim da Vam skrenem pažnju da je ovogodi&scaron;nji žiri za dodjelu trinaestojulskih nagrada, odluku o nagradama donio 27 juna 2024. godine, poslije samo dva dana rada. Po&scaron;to je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za Trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su 2 sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita tri strane obrazloženja i pregleda brojne priložene (uslovima konkursa tražene) dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima", ističe Hajduković.
Smatra da je za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati.
"Uz ozbiljni danonoćni rad, žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli su je 27. juna&rdquo;, naveo je Hajduković u pismu.

Hajduković  pisao državnom vrhu: Poništite odluke žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade

UPUTIO OTVORENO PISMO MANDIĆU, MILATOVIĆU I SPAJIĆU

Donald Saterlend, čuveni glumac i junak brojnih filmskih klasika preminuo je u 89. godini, objavio je njegov sin&nbsp;Kifer.
&bdquo;Te&scaron;ka srca saop&scaron;tavam da je moj otac Donald Saterlend preminuo. Verujem da je jedan od najvažnijih glumaca u istoriji filma. Volio je ono &scaron;to je radio i radio ono &scaron;to je volio, a vi&scaron;e od toga se ne može tražiti. Imao je sjajan život&ldquo;, napisao je Kifer Saterlend, takođe glumac.
Proslavio se tumačenjem uloga atipičnih vojnika u filmovima kao &scaron;to su &bdquo;Dvanaest žigosanih&ldquo;, &bdquo;MASH&ldquo;, &bdquo;Kelijevi heroji&ldquo;.
Nakon zavr&scaron;ene akademije u Londonu počeo je da glumi u britanskim hororima. Poslije pojavljivanja u seriji &bdquo;Put za bjekstvo&ldquo;, producenti kojima se svidio njegov nastup u seriji, ponudili su mu ulogu u filmu koji će ga proslaviti, &bdquo;Dvanaest žigosanih&ldquo;, nakon čega se preselio u Holivud.

Preminuo čuveni glumac Donald Saterlend

U 89. GODINI

NVU Bunt Scena <a href="https://www.peticije.online/peticija_za_smjenu_umjetnikog_direktora_ju_nikiko_pozorite?utm_source=twitter">pokrenula je peticiju za smjenu </a>umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janka Jelića koji je prije dva dana zabranio izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo;.
"Nakon skandaloznog mejla kojim se zabranjuje izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo;, a kojim se unižava značaj borbe za rodnu ravnopravnost i borbe protiv nasilja nad ženama, građani Crne Gore pokreću peticiju za smjenu umjetničkog direktora JU Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te", saop&scaron;tili su iz NVU Bunt Scena.
Podsjećaju na sadržaj maila umjetničkog direktora JU Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te Janka Jelića, koji prenosimo u cjelosti:
Uvažene koleginice,
uz svo po&scaron;tovanje prema va&scaron;em umjetničkom pregnuću ne nalazim nijedan opravdani razlog da do beskonačnosti razvlačimo izlizanu temu o ženskoj obespravljenosti i o tome kako žene neko diskrimini&scaron;e, iskori&scaron;ćava i ponižava.
Igrom slučaja, oženjen sam, imam živu majku, u kom&scaron;iluku mi živi udata sestra i oženjen brat, a usput sam zapamtio i babu, poznajem kom&scaron;ije, družim se sa kumovima i poznanicima&hellip; Ni u jednom od pomenutih primjera nijesam primijetio diskriminaciju žena, čak naprotiv, mislim da žene diskrimini&scaron;u.
Postalo je dosadno od terora priče o diskriminaciji nad ženama! Svakako da sam svjestan da postoje ljudi koji maltretiraju žene, ali sam isto tako svjestan da postoje i drugi vidovi diskriminacije koji nijesu ni&scaron;ta manje prisutni, ali su u javnom životu potpuno zapostavljeni. Zbog toga moja malenkost ne daje pristanak na igranje va&scaron;e predstave zato &scaron;to mislim da je to vid angažovane propagande, a ne nikakva umjetnost.
Znajući da vam neće biti pravo dajem vam za pravo da ovu moju poruku javno obznanite i da me zbog toga pozovete na odgovornost lično, jer je ovo isključivo moj lični stav i odluka mimo bilo kog drugog organa Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.
S po&scaron;tovanjem i nadom da ćete razumjeti, Janko Jelić

Pokrenuta peticiju za smjenu Jelića

NAKON ŠTO JE ZABRANJENO IZVOĐENJE PREDSTAVE "IZLOŽENE"

Nakon &scaron;to je umjetnički direktor Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janko Jelić prije dva dana zabranio izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo; u produkciji Bunt scene, oglasili su se i iz te tetarske kuće. Smatraju da je postupak Jelića dobio tendenciozna i selektivna tumačenja u kojima, kako kažu, provijavaju problematični tonovi i sudovi.
&ldquo;Odluka umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janka Jelića da ne prihvati postavljanje pomenute predstave na repertoar na&scaron;e kuće nije nikakva zabrana niti relativizacija problema diskriminacije i nasilja, već stav utemeljen na estetskim principima&rdquo;, smatraju u Nik&scaron;ičkom pozori&scaron;tu.
Da ovim temama prilaze najozbiljnije, kako ističu, govori i njihova produkcija u kojoj se na&scaron;la predstava &ldquo;Pluća&rdquo; po tekstu Dankana Mekmilana i u režiji Andreja Nosova.&nbsp;
&ldquo;Ta predstava se, upravo, bavi aktuelnim pitanjima iz ove oblasti. Ba&scaron; ova predstava koja je gostovala u crnogorskim teatrima (i dobila poziv da igra na 32. Beogradskom letnjem festivalu BELEF) skinuta je sa repertora Kraljevskog pozori&scaron;ta Zetski dom.
I promocija knjige Pozori&scaron;te u Crnoj Gori u izdanju Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta otkazana je od iste institucije. Dalja saradnja između na&scaron;e dvije teatarske kuće ultimativno je uslovljena smjenom umjetničkog direktora Janka Jelića. Takav narativ Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te ne koristi, niti će ga koristiti&rdquo;, poručuju u reagovanju.
Nagla&scaron;avaju da lične stavove svih ljudi, pa i Jelića, uvažavaju i razumiju kao nesumnjivo ljudsko pravo.
&ldquo;Lične stavove ne komentari&scaron;emo niti se njima bavimo. Umjetnički direktor je u skladu sa svojim obavezama i nadležnostima upoznao članove uprave pozori&scaron;ta o svom estetskom sudu pomenute predstave i na osnovu toga odlučio da se istu ne stavi na repertoar. Ne bavimo se ni stvarima koje nijesu u na&scaron;oj nadležnosti kao &scaron;to je kadriranje ili traženje smjene kolega iz pozori&scaron;nog esnafa&rdquo;, nagla&scaron;avaju.
Po&scaron;tuju, kako dodaju, neprikosnoveno pravo Op&scaron;tine Nik&scaron;ić da salu Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta otvori za igranje predstave&rdquo; Izložene&rdquo; u narednim slobodnim terminima, i podržavaju organizaciju okruglih stolova sa temama dru&scaron;tvene ravnopravnosti i za&scaron;tite svih ljudskih prava i sloboda.
&ldquo;U želji da stvorene tenzije na nivou ličnih neslaganja i nepoklapanja vrednosnih stavova izmjestimo iz institucije pozori&scaron;ta nećemo da &scaron;irimo novonastalu javnu polemiku niti da kao pozori&scaron;te uzimamo dalje uče&scaron;će u njoj, uz posebnu sugestiju da smo uvijek na strani za&scaron;tite ličnosti i dostojanstva svakoga čovjeka. Ovim saop&scaron;tenjem zavr&scaron;avamo svaku dalju javnu raspravu i obraćanje prema sredstvima javnog informisanja&rdquo;, zaključili su uiz Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.

Nikšićko pozorište: Postupak umjetničkog direktora dobio tendenciozna i selektivna tumačenja

KAŽU I DA JE STAV JELIĆA UTEMELJEN NA ESTETSKIM PRINCIPIMA

Predstava &ldquo;IzloŽene&rdquo; u Nik&scaron;iću biće izvedena nakon smjene Janka Jelića sa pozicije umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta, poručili su iz Nezavisne teatarske scene Bunt.
Predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević kazao je danas da će ta lokalna samouprava omogućiti igranje predstave "IzloŽene" u Nik&scaron;ićkom pozori&scaron;tu i biti pokrovitelj tog događaja. Jelić je prethodno odbio predlog Bunt scene za izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene, uz obrazloženje da mu je tema o ženskoj obespravljenosti "izlizana" i da misli da "žene diskrimini&scaron;u".
Iz Bunt scene predsjedniku Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i građanima toga grada poručili su da se u ovom slučaju ne radi o pukom izvođenju predstave &ldquo;IzloŽene&rdquo;.
&ldquo;Riječ je o omalovažavanju žena, žrtava nasilja, silovanja, femicidu, selektivnim abortusima... Problemima sa kojima se žene i danas suočavaju, a koji su umjetničkom direktoru Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta dosadni.
Zato sa velikim zadovoljstvom igraćemo &ldquo;IzloŽene&rdquo; u Nik&scaron;iću, ali nakon smjene gospodina Janka Jelića sa pozicije umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta", navodi se u reagovanju.
&nbsp;
&nbsp;

Bunt scena poručila Kovačeviću: Igraćemo "IzloŽene" u Nikšiću, ali tek nakon smjene Jelića

"OVDJE SE NE RADI O PUKOM IZVOĐENJU PREDSTAVE"

Veljko Bulajić jedan je od najreprezentativnijih predstavnika na&scaron;e kinematografije, kroz čije djelo se ogleda jedan dio na&scaron;e istorije, sa svim svojim dramama i kompleksnostima ovog prostora i mentaliteta, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na komemoraciji održanoj, u multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija, povodom smrti istaknutog filmskog reditelja.
"U njegovim filmovima &ndash; politički etos zajednice je kolektivni heroj, koji nije samo ideolo&scaron;ki koncept, već je često utjelovijen kroz karaktere koji se suočavaju s velikim izazovima, bilo da se radi o ratu ili o dru&scaron;tvenoj borbi. To proučavanje dru&scaron;tvene zajednice i njeno kretanje, iz sela u grad, iz planine u ravnicu, iz patrijarhata u uređenje gdje i ženske priče imaju značajno mjesto &ndash; najbolji su primjeri Bulajićevog iskustva", istakla je Vujović.
Bulajića pamtimo po velikim epskim zahvatima ratnih filmova, ali dramaturgu i scenaristi Stevanu Koprivici zanimljiv je rediteljev odnos prema sudbini malog čovjeka.&nbsp;
"Veljko je bio na strani malog, običnog, pobunjenog čovjeka i to je na liniji njegove generalne antifa&scaron;ističke linije, ne samo u ideolo&scaron;kom smislu nego i u smislu poimanja svijeta, koji je duboko utkan u ne&scaron;to &scaron;to se zove savremena evropska ljevica", objasnio je Koprivica.
Veljko je živio dovoljno dugo da od prononsiranog državnog reditelja dospije u nemilost onih na vlasti, kazao je reditelj Andro Martinović, podsjetiv&scaron;i na Bulajićev nezavr&scaron;eni posljednji film u Hrvatskoj. On je ukazao na postupke crnogorskih institucija kada je riječ o prekinutim pripremama za film o knjazu Danilu.
"Na&scaron;a brojna obraćanja kao odgovor smo dobili ćutanje nedostojno institucija kulture i onih koji ih predstavljaju. Tako biva kada u poziciju da odlučuju o boljima od sebe dođu oni koji bi, u nekom uređenom sistemu, čekali redu da kupe kartu za novi Bulajićev film", poručio je Martinović.
Veljko Bulajić je bio modernista, čovjek koji se nije libio da kaže sve &scaron;to misli, a iznad svega je volio Crnu Goru, istakao je filmski reditelj Branko Baletić.
"Treba biti Veljko, veliki Veljko Bulajić, sjajni i zaslužni čovjek, čovjek koji je iznad svega volio Crnu Goru, ne ovo isprazno čemu smo često svjedoci i udaranja po crnogorskom ramenu. On je znao i na&scaron;e mane i na&scaron;e kvalitete. Uticao je na sve nas i tjerao nas sve da budemo bolji nego &scaron;to jesmo",&nbsp; zaključio je Baletić.
Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja s na&scaron;ih prostora koji je trajno oblikovao jugoslovensku i hrvatsku kinematografiju preminuo je 2. aprila u 97. godini u Zagrebu.
Rediteljsku karijeru započeo je kratkim filmovima "Kamen i more" i "Brod lutalica", a 1959. realizovao je i prvi dugometražni igrani film "Voz bez voznog reda", koji je prikazan na filmskom festivalu u Kanu. Jedan za drugim nizali su se &nbsp;&ldquo;Rat&rdquo;, &ldquo;Uzavreli grad&rdquo;, &ldquo;Kozara&rdquo;, &ldquo;Pogled u zjenicu sunca&rdquo;, &ldquo;Bitka na Neretvi&rdquo;.
Dobitnik je nagrada Zlatni lav u Veneciji, Zlatna nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastianu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike CIDALC.
Nagrađen je sa nekoliko Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a američka Akademija za umjetnost i nauku nominovala je njegov film Bitka na Neretvi za Oskara. Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiću je 2013. dodijeljena Nagrada za životno djelo. Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio je Bulajiću 2022. Orden Crnogorske zastave prvog stepena.

Baletić: Veljko Bulajić nas je sve tjerao da budemo bolji nego što jesmo

ODRŽANA KOMEMORACIJA POVODOM SMRTI ISTAKNUTOG REDITELJA

Film "Čovjek koji nije mogao &scaron;utjeti", redatelja i scenarista Neboj&scaron;e Slijepčevića, osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u&nbsp;Kanu.
Scenario za film, zasnovan na istinitom događaju, napisao je redatelj Neboj&scaron;a Slijepčević. Uloge u filmu tumače: Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumela&scaron;, Lara Nekić, Priska Ugrina, Du&scaron;an Gojić, Neboj&scaron;a Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.
Zanimljivo je&nbsp;da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podr&scaron;ku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija, ali su tada odbijeni.
Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje za Bar. Voz zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u &Scaron;trpcima u Bosni i Hercegovini. Dobiv&scaron;i dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, prona&scaron;li su njih 19 i pogubili ubrzo nakon &scaron;to je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, ali niko im se nije usudio suprotstaviti, osim jednog čovjeka: penzionisanog&nbsp;oficira Toma Buzova koji je putovao u posjetu sinu.
U kategoriji za najbolji kratki film za Zlatnu palmu takmičilo se s jo&scaron; 10 naslova iz cijelog svijeta, a u užu selekciju odabran je među njih vi&scaron;e od 4200.

Film o otmici u Štrpcima osvojio Zlatnu palmu u Kanu