Prirodnjački muzej Crne Gore je specijalizovan muzej i jedina ustanova toga tipa u Crnoj Gori, čiji je osnovni zadatak da prezentuje prirodnu i kulturnu baštinu naše države. Problem je, što muzej nema sopstvene prostorije za organizovanje izložbi.

Pomoćnik direktora za muzejske poslove Marko Karaman u razgovoru za Dnevno.me najprije podsjeća da je muzej osnovan 1995. i  da su kancelarije Prirodnjačkog muzeja od osnivanja u istim prostorijama – u prizemlju zgrade na Trgu vojvode Bećir bega Osmanagića koja je zaštićena kao kulturno dobro.

„U tom prostoru, međutim, nema dovoljno mjesta za organizovanje izložbi. Tačnije, jedva smo smjestili kancelarije, laboratorije i depo, tako da se o organizovanju izložbi u istom prostoru nije ni razmišljalo. Zato smo prvih godina postojanja Muzeja naše izložbe organizovali u iznajmljenim galerijama ili drugim odgovarajućim prostorima – od Kusleove kuće do galerije Centar. Izlagali smo i u prostorijama škole „1. jun" u Podgorici, u jednom tržnom centru u Podgorici, u prostorijama Fondacije Petrović Njegoš u Dvorcu na Kruševcu, a van Podgorice u zgradi Ministarstva kulture na Cetinju, u prostorijama Ulcinjske solane, u kulturnim centrima Petnjice, Bijelog polja, Kotora", navodi Karaman.

Kako dodaje, tek 2013. Ministarstvo kulture iznajmljuje namjenski prostor za organizovanje stalne izložbene postavke, u Tološima, u Podgorici.

„U tom prostoru je pripremljena stalna izložbena postavka po najsavremenijim muzejskim  standardima, finansirana međunarodnim projektom. Ali smo već nakon dvije godine morali da se selimo iz tog prostora u manje adekvatan, u prizemlje stambene zgrade u Podgorici, gdje se i danas nalazi naša izložbena galerija", ističe naš sagovornik.  

Prema njegovom mišljenju, rezultati koje Prirodnjački muzej postiže u kulturnom, naučnom i obrazovnom segmentu daju im za pravo da očekuju izgradnju namjenske zgrade za prirodnjački muzej.

„Veliki broj realizovanih aktivnosti, od izložbi, radionica, manifestacija, kao i naučnih rezultata bio bi na još višem nivou i u korist države Crne Gore, kada bi Prirodnjački muzej imao sopstvene prostorije u koje bi mogao namjenski da ulaže– počevši od galerije, botaničke bašte, učionica na otvorenom, do depoa koji zadovoljava sve uslove da muzejski predmeti mogu biti sačuvani na dugi vremenski period", ocjenjuje Karaman.

Iako smatra da je, sa jedne strane, slika koju šaljemo turistima negativna jer se muzej nalazi u stambenoj zgradi, on napominje da, sa druge strane, oni izlaze zadovoljni sa njihove izložbe, jer su svjesni da je muzej, kako ocjenjuje,  i u oskudnim uslovima uspio da im predstavi prirodu Crne Gore na zanimljiv i edukativan način, prilagođen različitim uzrastima.

Karaman podsjeća da naznake da će muzej dobiti svoje prostorije postoje od samog osnivanja Prirodnjačkog muzeja.

„Do sada nije bilo i konačnih rezultata. Ali, nadamo se da će ovaj put biti drugačije. Ako je zgrada Prirodnjačkog muzeja planirana i ucrtana u DUP, zajedno sa botaničkom baštom i sadržajima drugih muzeja u okolini, očekujemo da je i interes društva da se ovakva zamisao realizuje", zaključuje Karaman.