Preuzmite našu aplikaciju, Dnevno.me - Tvoja dobra navika! App store | Play Store

logo

+

user avatar

ADVERTISEMENT

NACIONALNA KONFERENCIJA O KREATIVNOSTI

"Odgovoran odnos prema kulturnom nasljeđu i tradiciji nephodan za razvoj kreativnih industrija"

28.01.2023 21:42h

28.01.2023 21:42h

Foto: Ministarstvo

Odgovoran odnos prema kulturnom nasljeđu i tradiciji nephodan je za razvoj kreativnih industrija, preduzetništva i ekonomije, a lokalne zajednice imaju veoma važnu ulogu u tom procesu. 

To je saopšteno na okruglom stolu „Precjenjuje li se značaj kulturne baštine kao pokretač kreativne ekonomije?", održanom u okviru prve nacionalne konferencije o kreativnosti koju je organizovalo Ministarstvo kulture i medija u Kotoru. 

Predstavnica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija Dobrila Vlahović, istakla je da u tom resoru sprovode politike, prave strategije, daje veoma važnu podršku u sistemu zaštite kulturne baštine.

„Moram da kažem da je vlasnik, odnosno držaoc, a posebno lokalna zajednica veoma važan subjekt koji mora da prepozna svoje potencijale, odnosno ulogu kulturnih dobara na njenoj teritoriji", pojasnila je Vlahović. 

Prema njenim riječima, u prethodnom periodu lokalne zajednice nisu pokazale veliko interesovanje za stavljanje kulturnih dobara na njihovim teritorijama u funkciju održivog korišćenja. 

„Imali smo i brojnih primjera stavljanja baštine u funkciju održivog korišćenja. Ministarstvo kulture i medija je u prethodnom periodu stavilo je u funkciju održivog korišćenja Besac koji je saniran iz IPA projekata. To kulturno dobro je, pošto se nalazi na teritoriji opštine Bar, bilo dato na upravalje toj lokalnoj samoupravi. Međutim, država nije bila zadovoljna načinom upravljanja i pribjeglo se to zakonskoj regulativi da to kulturno dobro bude predmet koncesije. Sad je to kulturno dobro stavljeno u funkciju jednog preprezentnativnog ugostiteljskog objekta", navela je Vlahović. 

Ocijenila je da je bolje da se kulturno dobro stavi u funkciju održivog korišćenja, nego da se sanira i da ostaje van funkcije. 

Profesor Arhitektonskog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, Ilija Lalošević, kazao je da obnova kulturnog dobra, bez adekvatne namjene, znači „osuditi ga na laganu propast". 

Govoreći o primjerima dobre prakse, on je kazao da su za Katedralu svetog Tripuna 2003. godine dobili prestžnu nagradu, a da je dobar primjer i zatvor u Kotoru, koji je saniran. 

Profesorica na Fakultetu za menadžment Hristina Mikić, rekla je da kulturna baština ima tri bitne komponente – održivo korišćenje, odgovorno korišćenje i pravično korišćenje. 

 „Čini mi se kad dođe do participativnog dijaloga između različitih strana, teško se dolazi do zajedničkog interesa i ravnoteže. Veoma često lokalna zajednica je ukras u procesima, njen glas nije dovoljno jak i uticajan u tim procesima", kazala je Mikić. 

Smatra da bez odgovornog odnosa prema kulturnom naslijeđu i tradiciji „ne možemo da razmišljamo o autentičnim, progresivnim, kreativnim industrijama, preduzetništvu ili ekonomiji". 

Mikić je rekla da nema ekonomskog pristupa u kulturi koji može da bude na obostranu korist svih aktera u eko sistemu ukoliko se derogiraju kulturne vrijednosti, navodeći da se ekonomska vrijednost konstituiše na kulturnim vrijednostima. 

Ocijenila je da je potrebno bolje povezivanje kreativnog preduzetništva i kulturno naslijeđa u Crnoj Gori. 

„Koliko potencijala nudi kulturno naslijeđe Crne Gore, uopšte nije u dovoljnoj mjeri kroz kreativno preduzetništvo iskošćeno. Nego naprotiv", smatra Mikić. 

Predstavnica Restart Ing-a, Gordana Ražnatović, ocijenila je da je potcijenjen značaj kulturne baštine u regionu. 

„Vjerovatno zato što je imamo u tom obimu, u stanju smo da je bagatelišemo. Postojao je jedan period kad se nije radilo dosta, a poslije zemljotresa 1979. godine je dosta urađeno, nakon čega smo se opet uspavali. Poslednjih četiri, pet godina se nešto dešava, ali imamo još puno posla", navela je Ražanatović.

Prema njenim riječima, ekonomski apekt se uvijek favorizuje, navodeći da kultunu baštinu gledamo u ciframa. 

„Smatram da postoje drugi aspekti koji su mnogo važniji, a taj ekonomski dođe na kraju i sam po sebi će donijeti dobrobit ako kulturna dobra posmatramo kroz istorijski, kulturni i edukativni aspket. Smatram i da je edukativni aspekt jako važan, jer na takav način mi mladu generaciju obavještavamo i učimo da žive sa kulturnim dobrima i na takav način produžavamo život dobrima", rekla je Ražanatović. 

Ocijenila je da mora da postoji multidisciplinarni pogled i da se kulturna dobra valorizuju i budu održava, „ali na humaniiji način da ne bi bila potrošena". 

Predstavnica Mreže kulturnih stanica Violeta Đerković, rekla je da bez samosvijesti o tome šta baština – bilo materijalna ili nematerijalna znači za određenu lokalnu zajednicu, teško da može biti valorizovana kao nešto što je značajno. 

„Nije sve u ekonomskim parametrima. Tu razlikujemo rast i razvoj. Rast je više ekonomska kategorija. Ono što baština donosi nije samo ekonomska vrijednost niti to treba da bude. Vrijednost baštine je mnogo veća u oblasti razvoja, koji je kvalitativan i koji je više društveni razvoj i ima vrijednost za zajednicu, interpretira neke stvari i donosi, kreira nove vrijednosti koje su aktuelne za društvo", navela je Đerković. 

Smatra da Zatvor u Kotoru ima veliki potencijal i da ga je potrebno što prije sagledati kao platformu za uključivanje različitih ljudi, za programe, a u smislu prostora da bi trebalo koristiti narativ na kreativan i inkluzivan način da se se uključi lokalna zajednica. 

Đerković je ocijenila da se mora donijeti adekvatna strategija koja kaže šta su vrijednosna opredjeljenja i konkretna ograničenja u oblasti prezervacije, valorizacije, interpretacije kulturne baštine na način da taj razvoj bude održiv. 

Predstavnik Color Press Group-e, Robert Čoban, kazao je da je značaj kulturne baštine potcijenjen. 

Rekao je da ima puno potencijala da se zaleđe Budve revitalizuje. 

„Mislim da Boka Kotorska i čitavo okruženje ima veliki broj neispričanih, nedovoljno ispričanih priča. Tu postoji ogroman potencijal i to je nešto na čemu treba raditi", smatra Čoban.

Ministarstvo kulture i medija organizuje prvu Nacionalnu konferenciju o kreativnosti, u saradnji sa Ministarstvom nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstvom ekonomije i razvoja turizma, a uz podršku UNDP-a u okviru projekta "Kreativna Crna Gora – ekonomska valorizacija i kreativne industrije", sa ciljem da u daljem periodu aktivno radi na adekvatnoj valorizaciji sektora kreativnih industrija, te da svim kreativcima obezbijedi održiv insitucionalni okvir djelovanja kroz administrativno jačanje, uključivanjem lokalne zajednice, umrežavanjem i integracijom kulturnih i kreativnih industrija u sve aktivnosti društva.

Konferencija je okupila preko 50 panelista i prezentera iz najrazličitiih djelatnosti, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona, koji će govoriti na temu kreativnosti. 

Podijelite vijest
Preuzmite Dnevno.me mobilnu aplikaciju na
Pratite nas na
Pridružite se našoj Viber zajednici

Poslednji komentari (0)

Svi komentari

500

ADVERTISEMENT

ADVERTISEMENT