Kultura

Čuveni francuski glumac Alen Delon preminuo je danas u 88. godini, javljaju francuski mediji.
On je 2019. doživio moždani udar i posljednjih godina se borio sa rakom.
Informaciju je objavilo njegovo troje djece u nedjelju ujutro u zajedničkoj izjavi za AFP.
Porodica je saop&scaron;tila da je Alen Delon preminuo u svom domu.
"Molimo vas da po&scaron;tujete njegovu privatnost, u ovom izuzetno bolnom trenutku žalosti", navodi se u saop&scaron;tenju.
Alen Delon rođen je 8. novembra 1935.&nbsp;

Preminuo Alen Delon

U 88.GODINI

Trodnevni festival &bdquo;Filmovi uz Moraču&ldquo;, u sklopu kojeg će na Skalinama biti prikazani studentski filmovi, biće realizovan od 19. do 21. avgusta, saop&scaron;tili su organizatori.
Festival su, kako je navedeno osmislili i realizovaće reditelj David Todorović i producent Pavle Korać - a u saradnji sa Klubom Kulture iz Podgorice.
"Tokom festivala, svakog dana biće prikazano po pet studentskih filmova, nakon čega će uslijediti nastupi didžejeva. Prvi i treći dan festivala biće posvećeni studentskim filmovima iz Crne Gore, dok će drugi dan biti rezervisan za internacionalne studentske kratkometražne filmove. Filmske projekcije trajaće od 21 do 22.30 sati, a posjetioci će potom moći da uživaju u muzičkom programu", saop&scaron;tili su organizatori.
Među filmovima koji će biti prikazani su: Stefan Radović: F63.1; Matija Jovanović: El Dorado; Anja Kecalović: Sve ono između nas; Aleksa Bujisić: Provizorijum; Kaća Žarić: Sunce majkino; David Todorović: Nikad ne pričamo; Ilija Zeković: Pas koji se upi&scaron;kio od sreće; Milorad Milatović: Stranac; Itana Vukosavljević: Žuti; Jak&scaron;a Minić: Skloni&scaron;te.
Jedan od organizatora Pavle Korać kazao je da je Festival uz Moraču osmi&scaron;ljen kao revijalni događaj koji promovi&scaron;e studentske filmske stvaraoce i pruža im platformu za predstavljanje svojih radova &scaron;iroj publici.
"Na&scaron; cilj je da spojimo ljubitelje filma i muzike u jedinstvenom ambijentu skalina uz Moraču, te da pružimo priliku mladim talentima da prikažu svoje radove", dodao je Korać.
Festival je otvoren za sve posjetioce, a ulaz je slobodan.

"Filmovi uz Moraču" od 19. do 21. avgusta

ULAZ SLOBODAN

Komemoracija povodom smrti Stevana Radusinovića, jednog od najistaknutijih crnogorskih glumaca, biće održana u ponedjeljak, 12. avgusta u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu s početkom u 12 sati.
Stevan Radusinović, dugogodi&scaron;nji član glumačkog ansambla Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, preminuo je u nedjelju u Podgorici u 47. godini.

CNP: Komemoracija povodom smrti Stevana Radusinovića u ponedjeljak

PREMINUO JE U NEDJELJU U 47.GODINI

Preminuo je crnogorski glumac Stevan Radusinović u 47. godini.
Radusinović je zavr&scaron;io Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Bora Stjepanovića.
Od otvaranja nove zgrade CNP, 1997., igrao je u brojnim predstavama: &bdquo;Lažni car &Scaron;ćepan Mali&ldquo;, &bdquo;Smrt&ldquo;, &bdquo;Poludjela lokomotiva&ldquo;, &bdquo;Nova zemlja&ldquo;, &bdquo;Smrtni grijesi&ldquo;, &bdquo;Don Žuan&ldquo;, &bdquo;Ribarske svađe&ldquo;, &bdquo;&Scaron;ćeri moja&ldquo;, &bdquo;Zločin i kazna&ldquo;, &bdquo;Art Export&ldquo;, &bdquo;San ljetnje noći&ldquo;, &bdquo;Prosidba i medvjed u jednom činu&ldquo;, &bdquo;Rasprava&ldquo;, &bdquo;Očevi su grad(ili)&ldquo;, &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;...
Glumio je u filmovima, uglavnom strane produkcije (francuske, američke, ruske), i nekoliko domaćih.

Preminuo glumac Stevan Radusinović

U 47. GODINI

Četrnaesti Međunarodni festival folklora CIOFF &bdquo;Cetinje 2024&ldquo; biće otvoren danas i trajaće do četvrtog avgusta na Ljetnjoj pozornici na Cetinju.
"Tokom četiri dana trajanja, ljubitelji folklora imaće priliku da uživaju u nastupima folklornih ansambala iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske, koji će predstaviti svoje autentične narodne no&scaron;nje, igre i muziku.
Festival otvaramo 1. avgusta u 19:30h defileom svih učesnika Njego&scaron;evom ulicom, nakon čega slijedi koncert na Ljetnoj pozornici od 20:30h. Nastupiće vi&scaron;e od 250 učesnika iz 11 ansambala i &scaron;est država", saop&scaron;teno je iz Prijestonice.&nbsp;
Osim nastupa folklornih ansambala, drugog dana festivala, biće održan sajam suvenira i prezentacija različitih kultura na Dvorskom trgu.&nbsp;
"Međunarodni festival folklora se održava na Cetinju od 2000. godine. Za to vrijeme Cetinje i KUD Njego&scaron; ugostili su na hiljade učesnika i gostiju koji su imali priliku da uživaju u plesovima i upoznaju se sa tradicijom, kulturom i stvarala&scaron;tvom naroda iz okruženja i svijeta.
Cilj festivala je, prije svega, očuvanje tradicije, kulturnog nasljeđa i bogatih tradicionalnih folklornih igara, a time i promovisanje kulturne razmjene između zemalja učesnica", navedeno je u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Festival organizuje Kulturno umjetničko dru&scaron;tvo Njego&scaron;, a poktovitelj je Prijestonica Cetinje.

Na Cetinju danas počinje Međunarodni festival folklora

ORGANIZATOR KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO NJEGOŠ

Albanski pisac Ismail Kadare preminuo je danas, u 88. godini.
Njegov izdavač Bujar Hudri, potvrdio je ovu vijest za Radio Slobodna Evropa.
Izvori u Univerzitetskom bolničkom centru "Majka Tereza" u Tirani. takođe. su objavili da je Kadare "doživio kardio-respiratorni zastoj".
Kadare je rođen 1936. godine u Đirokastru, malom gradu u planinama na jugu Albanije.
Njegov grad, o kome je napisao roman "Hronika u kamenu", dio je svjetske ba&scaron;tine pod za&scaron;titom UNESKA.
Kadare je trideset godina svoje karijere pisca živio u komunističkoj Albaniji, gdje je napisao i svoja remek-djela: "General mrtve vojske", "Prekinuti april", "Velika zima" i "Most na tri luka".
"General mrtve vojske", američki list Boston gloub (The Boston Globe), opisao ga je kao "moćan i dirljiv roman".
Takođe je uključena u 100 knjiga vijeka francuskog lista Mond (Le Monde).

Preminuo Ismail Kadare

ČUVENI ALBANSKI PISAC

Crnogorski naučnik i ovogodi&scaron;nji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku i članovima žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade 2024, u kojem traži da ga informi&scaron;u&nbsp;koliko su radnih sati posvetili čitanju 56 kandidatura za najprestižnije državno priznanje.
Smatra da je žiri diskriminisao, odbacio neke kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti.
"Gospodo, da se odmah razumijemo. Niko nema pravo da na stub srama stavlja žiri samo zato &scaron;to je donio pogre&scaron;nu odluku; svako od nas može da pogrije&scaron;i u odlučivanju. Dakle, ne osuđujem Vas zbog pogre&scaron;ne odluke, nego zbog neosporne činjenice da uop&scaron;te nijeste radili svoj posao", naveo je Hajduković u pismu Žiriju..
Lako je, tvrdi, dokazati da je Žiri odbacio kandidate bez prethodnog čitanja datih obrazloženja i priloženih dokaza. Ističe i da je Žiri odluku o dodjeli trinaestojulskih nagrada donio u dva dana.
"Po&scaron;to je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su dva sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita Obrazloženje napisano na tri strane i prelista (dakle bar povr&scaron;no pregleda) brojne priložene dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima. Dakle, za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, vas žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli ste je 27. juna",&nbsp; ističe Hajduković.
Kako kaže, nevjerovatna brzina kojom je Žiri donio odluku je neoboriv dokaz njegovog zaključka da niko od članova nije izvr&scaron;io elementarnu dužnost i obavezu da pažljivo pročita obrazloženje za svaku od ukupno 56 nominacija i da bar prelista obimne priložene dokaze koji su bili obavezni za kandidaturu.
"Molim Vas da svako od Vas pojedinačno, odgovori na pitanje koliko je radnih sati posvetio čitanju 56 kandidatura koje je dobio. Taj odgovor je Va&scaron;a obaveza prema crnogorskoj javnosti i svim diskriminisanim kandidatima", napominje Hajduković.
Po&scaron;to je, kako nagla&scaron;ava, bilo nemoguće da se za manje od dva dana žiri upozna sa svim kandidaturama i obrazloženjima, postavlja se pitanje- po kom kriterijumu je odabrana grupica privilegovanih kandidata, a odbačeni ostali.
"Najvjerovatniji odgovor je da ste diskriminisali i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti. Ako vam se nije radilo, mnogo po&scaron;tenije je bilo da organizujete lutriju i izvučete pobjednike iz &bdquo;&scaron;e&scaron;ira&ldquo;", zaključio je Hajduković.
Hajduković je ranije uputio pismo i predsjedniku Crne Gore, premijeru i predsjedniku Skup&scaron;tine Crne Gore.&nbsp;
"Po&scaron;teno rečeno, ne vjerujem da će oni reagovati i da će vas stići zaslužena kazna za kriminalni rad va&scaron;eg Žirija. U stvari, znam da će sve ovo samo meni nanijeti &scaron;tetu; vi ste bar zasad za&scaron;tićena vrsta. Zavr&scaron;iću mojim davnim studentskim stihovima: "Kad mi kosti polomite, za&scaron;iljiću ih i napraviti koplja. Kad me u prah pretvorite letjeću sa vjetrom i zasipati va&scaron;e tragove". Srećan sam &scaron;to spadam u one Crnogorce u kojima je jo&scaron; živ ovakav nesalomivi duh, naizgled surovih, ali duboko ljudskih i humanih, stariocrnogorskih ratnika i ratnica. Pre&scaron;li ste svaku mjeru. Ne daj se, Crna Goro", poručio je Hajduković.

Hajduković pisao i Žiriju: Diskriminisali ste i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti

JOŠ JEDNO OTVORENO PISMO OVOGODIŠNJEG KANDIDATA ZA TRINAESTOJULSKU NAGRADU

Rezultat glasanja za ovogodi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu nije uspio da uzdigne crnogorsko dru&scaron;tvo iznad rovovskih podjela, kazao je predsjednik Žirija za dodjelu najvećeg državnog priznanja Nikola Vukčević, navodeći da i dalje vjeruje da svako nastojanje u tom pravcu nije uzaludno.
Književnik Andrija Radulović, akademski slikar Branislav Sekulić i doktor bogoslovskih nauka Nikola Marojević dobitnici su ovogodi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade, a Trinaestojulsku nagradu za životno djelo dobio je redovni profesor u penziji Dragan Koprivica.
Vukčević je rekao da je svjestan da postoje različita mi&scaron;ljenja o ovogodi&scaron;njoj odluci žirija povodom Trinaestojulske nagrade, kao i da razumije interes javnosti.
"Pozicija predsjednika žirija je da obezbijedi da svaki pojedinačni glas, od sedam ravnopravnih, dobije svoju artikulaciju u diskusiji i glasanju, u korektnoj komunikaciji", kazao je Vukčević u intervjuu agenciji Mina.
On je podsjetio da je na konkurs za dodjelu Trinaestojulske nagrade pristiglo 56 predloga u dvije kategorije, koji su, u smislu Zakona o državnoj nagradi i Poslovnika o radu žirija, ispunjavali formalno-pravne uslove.
Sedmočlani žiri je, kako je naveo Vukčević, kreirao rezultat većinom glasova, defini&scaron;ući time dobitnike.
On je pojasnio da je uvodni krug glasanja javan među članovima žirija i da svaki član kandiduje svoje kandidate iz spiska prijavljenih, sa obrazloženjem.
Vukčević je kazao da nakon toga ide svođenje liste među tim kandidatima, koje je tajno.
On je kazao da je za godi&scaron;nju nagradu predložio pet ravnopravnih kandidata.
Vukčević je rekao da je predložio Branislava Sekulića, umjetnika i pedagoga prepoznatog najvi&scaron;im ocjenama od uže stručne likovne javnosti, reditelja dokumentarnih filmova Vladimira Perovića, zbog izuzetnog djela, predanog rada u polju dokumentarnog filma, koji je autentičnim rediteljskim rukopisom internacionalnog uspjeha ispisao najljep&scaron;e strane strane posvećene čovjeku Crne Gore.
Za godi&scaron;nju nagradu, kako je naveo, predložio je Oliveru Lakić, za hrabar pristup istraživačkom novinarstvu u javnom interesu, Andriju Radulovića, pjesnika internacionalnog uspjeha, prevođenosti i nagrađenosti, za knjigu Otkup.
Vukčević je kazao da je za godi&scaron;nju nagradu predložio i Nikolu Markovića, slikara i multimedijalnog umjetnika, koji od svojih početaka do danas pomjera granice, za uspje&scaron;nu izložbu u Berlinu.
"U mom &scaron;irem izboru, koji sam naveo ostalim članovima žirija, zbog mogućnosti preglasavanja u drugom krugu (u slučaju da ne prođu kandidati koje sam predložio), bili su i karikaturista Darko Drljević, za međunarodni uspjeh njegovih karikatura, Bal&scaron;a Brković za roman Aurora i Slobodan Marunović za istrajan rad u oblasti dramskih umjetnosti", naveo je Vukčević.
On je kazao da je za nagradu za životno djelo takođe predložio pet ravnopravnih kandidata.
Vukčević je rekao da je za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo predložio primarijus doktora Milenka Lainovića, za istrajan i posvećen doprinos djelatnosti i bogat i fascinantan profesionalni opus kojim je unaprijedio struku.
Za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo, kako je naveo, predložio je reditelja dokumentarnih filmova Vladimira Perovića, pojedinca koji je unaprijedio struku dokumentarnog filma Crne Gore kao autor 41 dokumentarnog filma i koji je nagrađen sa 113 nagrada reginalnog i međunarodnog karaktera.
Vukčević je kazao da je za tu nagradu nominovao i Varju Đukić, glumicu i Prvakinju Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, za vi&scaron;edecenijski doprionos umjetnosti glume, pisca Zuvdiju Hodžića, koji je već potvrđen nizom domaćih i regionalnih nagrada, kao i dramaturga Boža Koprivicu za &scaron;iri opus njegovih djela.
Upitan koja je bila njegova motivacija da učestvuje u izboru za dodjelu Trinaestojuske nagrade, on je rekao da je u pitanju afirmacija trajnih vrijednosti, koju je izložio kroz kandidate koje je nominovao.
Na pitanje kako doživljava situaciju proisteklu nakon odluke žirija o dodjeli nagrade, Vukčević je odgovorio da smo svjedoci da je Crna Gora i dalje zemlja nacionalne isključivosti, ne samo institucionalno, već i među porodicom.
"Mi smo dru&scaron;tvo dubokih, tužnih podjela koje zaboravlja da su sa &bdquo;druge strane&ldquo; na&scaron;a braća i porodica. Nema kuće u kojoj neko nije Srbin, a brat mu Crnogorac, da neko nije Bo&scaron;njak, a brat mu Musliman, a i dalje smo isključivi kao da nam ne treba onaj drugi", naveo je Vukčević.
On je kazao da je devedesetih godina to bila isključivost u pravcu Crnogoraca, i dodao da je tu isključivost dobro zapamtio.
Vukčević je rekao da je nakon toga to bila isključivost ka Srbima, &scaron;to je, kako je dodao, vi&scaron;e puta javno osudio kao Crnogorac, smatrajući da jedni bez drugih ne možemo ići naprijed.
Prema njegovim riječima, danas je, ipak, primjetna svojevrsna doza isključivosti ponovo iz pravca srpkog korpusa u Crnoj Gori, kao da se želi nadoknaditi sve ono &scaron;to je bilo uskraćeno dvadesetak godina.
"Duboko vjerujem, svima nama u Crnoj Gori danas su neophodno potrebni oni ljudi čiji kvalitet ličnosti i stvarala&scaron;tvo će nadići nacionalno, vjersko i konfesionalno", naveo je Vukčević.
To ga je, kako je kazao, i motivisalo da učestvuje u radu žirija.
"Sve smo naučili, ali ne i da prihvatimo jedni druge", rekao je Vukčević.
On je naveo da su među njegovim kandidatima bili i Andrija Radulović i Zuvdija Hodžić, ne zbog balansa, već zbog njihovog stvarala&scaron;tva u kojima postoje trajne vrijednosti koje nadilazi ovu podjelu.
"Težak zadatak ostavljamo na&scaron;oj djeci, koja uveliko odlaze odavde i ta statistika govori mnogo", kazao je Vukčević.
Ovo je, kako je istakao, zemlja svih nas.
"Bilo bi dobro da Crnogorci ne isključuju svoju braću Srbe iz inkluzije, i bilo bi dobro da se na&scaron;a braća Srbi iz Crne Gore dobronamjerno obračunaju sa jednom primjetnom dozom negacije zemlje svog rođenja", rekao je Vukčević.
On je poručio da njegovo nastojanje ide isključivo u pravcu potrebe međusobne saradnje.
"Iako rezultat nagrade ove godine nije uspio da nas uzdigne iznad na&scaron;ih rovovskih podjela, i dalje duboko vjerujem da svako nastojanje u tom pravcu nije uzaludno i da nijesam usamljen u toj želji i namjeri", kazao je Vukčević.

Vukčević: Rezultat glasanja za Trinaestojulsku nagradu nije uspio da društvo uzdigne iznad rovovskih podjela

PREDSJEDNIK ŽIRIJA ZA DODJELU NAJVEĆEG DRŽAVNOG PRIZNANJA

Glasanje i odlučivanje o ovogodi&scaron;njim dobitnicima zaTrinaestojulsku nagradu ostaće zapamćeno u istoriji te nagrade kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja, poručila je interpretatorka crnogorske tradicionalne narodne pjesme Branka &Scaron;ćepanović.&nbsp;
"Po&scaron;tovani građani Crne Gore, nije sporno to &scaron;to ja nijesam dobitnica nagrade, sporno je to &scaron;to su se dobitnici znali i prije nego su njihove kandidature predate. Ovim oglažavanjem sam željela da apelujem na donosioce odluka da se stane na kraj praksi i kontraverzama koje su pratile ovogodi&scaron;nju dodjelu Trinaestojulske nagrade", istakla je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Kaže i da je, nakon saznanja o dobitnicima Trinaestojulske nagrade osjećala dužnost da se obrati crnogorskoj javnosti.
"Ne isključivo zbog sebe, jer ste moja najveća nagrada upravo vi - moja brojna publika &scaron;irom Crne Gore i dijaspore, već i zbog nepravde koja je učinjena prema svim ovogodi&scaron;njim kandidatima za ovu najprestižniju državnu nagradu", poručila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Uputila je apel donosiocima odluka.&nbsp;
"Svojim profesionalnim ugledom želim da apelujem na donosioce odluka da prekinu praksu otvorenih političkih manipulacija koje su evidentno prisutne kada je u pitanju dodjela ove državne nagrade. Ovo tvrdim. jer sam čim je objavljen konkurs za Trinaestojkusku nagradu dobila informaciju ko će biti dobitnici za životno djelo", poručila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Do toga trenutka, kao neko, kako je istakla, ko voli svoju zemlju, po&scaron;tovala je, poručuje, crnogorske institucije i smatrala ih ozbiljnim i profesionalnim.
"Smatrala sam da se žiri sastavlja od kompetentnih ljudi koji nijesu spremni da rade mimo zakona i po političkim naređenjima. Sada je svima jasno da sam bila u velikoj zabludi. Iz pristojnosti neću komenatrisati personalno nijednog dobitnika, već im uputiti najiskrenije čestitke, a građanima i crnogorskoj javnosti ostavljam da sude da li sam za 55 godina svoga rada i posvećenosti crnogorskoj pjesmi zaslužila da se moje ime nađe među dobitnicima Trinaestojulske nagrade", poručuje &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Njene, kako kaže, najveće nagrade su pjesme.&nbsp;
"Koje ostaju iza mene generacijama koje dolaze, one će živjeti duže od bilo koje nagrade koju sam dobila tokom svoje 55 godina duge muzičke karijere.
Svoj muzički pravac, patriotski odnos prema Crnoj Gori koji su mi usadili moji roditelji neću mijenjati zbog bilo koje nagrade i priznjanja. Da sam htjela davno sam mogla promijeniti muzički pravac, za &scaron;ta sam dobijala respektabilne ponude, ali je moja ljubav prema Crnoj Gori jača od bilo koje materijalne stvari", zaključila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;

Šćepanović: Ovogodišnja odluka Žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade ostaće zapamćena kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja

"DOBITNICI SU SE ZNALI I PRIJE OBJAVLJIVANJA KONKURSA"

Crnogorski naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću povodom, kako je naveo,&nbsp; povr&scaron;nog i neprofesionalog rada i diskriminatornog odnosa žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
&ldquo;Želim da Vam skrenem pažnju da je ovogodi&scaron;nji žiri za dodjelu trinaestojulskih nagrada, odluku o nagradama donio 27 juna 2024. godine, poslije samo dva dana rada. Po&scaron;to je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za Trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su 2 sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita tri strane obrazloženja i pregleda brojne priložene (uslovima konkursa tražene) dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima", ističe Hajduković.
Smatra da je za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati.
"Uz ozbiljni danonoćni rad, žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli su je 27. juna&rdquo;, naveo je Hajduković u pismu.

Hajduković  pisao državnom vrhu: Poništite odluke žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade

UPUTIO OTVORENO PISMO MANDIĆU, MILATOVIĆU I SPAJIĆU

Solistički koncert poznate crnogorske umjetnice Nine Strugar pod nazivom &ldquo;Pjevaćemo &scaron;ta nam srce zna&ldquo; biće održan u ponedjeljak, 29.maja, u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&ldquo;, u 20 sati.
Na repertoaru koncerta su tradicionalne pjesme sa Balkana koje će umjetnica izvesti u pratnji orkestra Ivana Pekovića.
Gosti koncerta su Tatjana Lazičić Popović, Petar Bulatović i Renata Perazić.
Besplatne ulaznice se radnim danima mogu preuzeti na biletarnici KIC-a (9-20h).

Solistički koncert Nine Strugar u ponedjeljak u KIC-u