Kultura

U Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu danas je održana konferencija za novinare povodom podgoričke premijere predstave &ldquo;Brod&rdquo; po tekstu i u režiji Ane Đorđević, koju je nacionalni teatar radio u koprodukciji sa Beoartom.
Predstava kojom će Crnogorsko narodno pozori&scaron;te otvoriti novu sezonu će premijerno biti izvedena u utorak 3. oktobra u 20 sati na Velikoj sceni, a na repertoaru je i u srijedu 4. oktobra.
Scenografkinja predstave je Ljubica Petrović, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, lektorka Dubravka Drakić, asistentkinja režije Nata&scaron;a Milićević, asistentkinja kostimografa Mia Đurović, muziku je komponovala Nina Perović, a izvr&scaron;na producentkinja predstave je Janja Ražnatović.
U predstavi igraju: Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Branka Ota&scaron;ević/Sanja Vujisić, Maja Stojanović, Aleksandar Radulović, Jelena Minić i Pavle Prelević.
Umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Vesna Vujo&scaron;ević rekla je da pozori&scaron;nu sezonu započinju premijerom predstave simboličnog naziva &bdquo;Brod&ldquo;, nastale po istoimenom komadu koji nadahnuće crpi iz domaće kulturne ba&scaron;tine.
"Radnja obiluje scenama sjećanja pa se često preklapaju i stapaju u istu sliku različita vremenska razdoblja gdje rediteljka i dramatur&scaron;kinja vje&scaron;to montira i uvezuje niti koje se prepliću, te na taj način dobijamo bogatu sliku života Stefana Mitrovog Ljubi&scaron;e. Takođe dobijamo uvid &nbsp;o mnogim njegovim &nbsp;plemenitim naporima da prevaziđe i zaustavi sukobe i stradanja u porodici i dru&scaron;tvu, nenasilnom otporu koji se sprovodi samo dru&scaron;tvenim djelovanjem. Ovaj komad napisala je i režirala Ana Đorđević, koja se ovog puta odlučila u na&scaron;em teatru baviti temama onda&scaron;njim, a vrijedi ostaviti na razmi&scaron;ljanje &ndash; koliko su teme i sada&scaron;nje. Kažem ovog puta, jer je pomenuta rediteljka 2012. godine režirala u na&scaron;em pozori&scaron;tu, &bdquo;Bladi Mun&ldquo; predstavu koju publika posebno voli i koja je nagrađivana&ldquo;, kazala je Vujo&scaron;ević Labović.
Lazaru Dragojeviću povjerena je glavna uloga Stefana Mitrova Ljubi&scaron;e, na čemu je mladi tealentovani glumac posebno zahvalan.
&bdquo;Dobiti ulogu istorijske crnogorske ličnosti kao &scaron;to je Stefan Mitrov Ljubi&scaron;a je za mene, kao ovako mladog glumca, bio veliki izazov ali i ogromna čast. Stefan i ja smo jako različiti ali zajedničko nam je &scaron;to smo obojica pojedinci koji žele da mijenjaju svijet i dru&scaron;tvo oko sebe. Crnogorsko narodno pozori&scaron;te dobija jednu mnogo dobru predstavu koju će publika voljeti i koja će se dugo igrati&ldquo;, istakao je Dragojević.
Glumica Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Jelena Minić tumači ulogu Kate Ljubi&scaron;e. Ona je kazala da je ovaj proces za nju bio jako izazovan ali i dragocjen.
"Nisam pronalazila sličnosti između Kate i Jelene, ali mi je upravo zbog toga bilo zanimljivo da ih nađem i da se u jednom trenutku zaljubim u nju&rdquo;, rekla je Minić na konferenciji za novinare.
Glumac Pavle Prelević koji igra knjaza Nikolu je istakao da je svaki proces rada na predstavi sličan i svaki ima neke prepreke i izazove koje glumac treba da osvoji ali je uvijek radost.
&ldquo;Nova pozori&scaron;na sezona je uvijek razlog za radost&rdquo;, zaključio je Prelević.

Premijera predstave "Brod" sjutra u CNP-u

OTVARANJE NOVE SEZONE

Ovogodi&scaron;nje, IX izdanje Internacionalnog sajma knjiga zavr&scaron;eno je tribinom "Žene i romani - crnogorske spisateljice u romanesknom žanru".
Na tribini su govorile: Nata&scaron;a Nelević, Olja Knežević, Ervina Dabižinović i Jelena Knežević.
&ldquo;Tokom posljednjih godina pojavio se određeni broj romana čje su autorke žene i to nam na neki način daje za pravo, moža čak i obavezuje da probamo da to možemo nazvati crnogorskom romanesknom ženskom scenom&rdquo;, kazala je Nata&scaron;a Nelević i ujedno postavila pitanje o položaju spisateljica na polju književnih uticaja, hijerarhiji moći, ali i kakva je ženska romaneskna scena u Crnoj Gori, koliko su ti romani homogeni, heterogeni, i imaju li zajedničkih sadržilaca?
&ldquo;Crna Gora je sasvim malo, ali živo literarno sredi&scaron;te. Spisateljice ovdje kod nas, hajde da govorimo o na&scaron;im savremenicama, ili o savremenoj književnosti, gotovo su nevidljive. Za&scaron;to je to tako, ne bih rekla da je zato &scaron;to pi&scaron;u o temama koje su nezanimljive, niti da je to jezički neadekvatno, ali je činjenica da to tako jeste. Istraživanje Evropske unije iz 2019. godine potvrđuje da se objavljuju autori u čak 60 odsto produkcije, a autorki najvi&scaron;e 40, i &scaron;to je manji izdavač, vi&scaron;e je autorki. Isto tako, kritičari mahom pi&scaron;u u uticajnim časopisima, ne kritičarke i oni pi&scaron;u vi&scaron;e o romanima autora&rdquo;, istakla je Jelena Knežević.
Ervina Dabižinović podijelila je iskustvo svoje prijateljice, čiji je rukopis čitala, koja je ipak odustala od objavljivanja istog, jer njena porodica nije htjela da ona izađe iz anonimnosti.
&ldquo;To je jedna slika, koja se tiče stvarnosti jednog sistema koji je pokazao koliko žensko iskustvo ili stvarnost koju živi žena je potpuno nevidljivo ili mora ostati u velovima ćutanja. Dakle, imamo osjećanje straha, da se postavlja pitanje kvaliteta, da li je to kvalitetno, da li &nbsp;zadovoljava standard, a opet, pitanje je ko postavlja standard. To je jedan razlog za&scaron;to nema žena. Takođe, tu je i pitanje publike, da bi se ne&scaron;to čitalo, mora se formirati publika kao fenomen i pojam koji je jedna vrsta refleksije&rdquo;, navela je Dabižinović.
Olja Knežević je kazala da se slu&scaron;ajući svoje prethodnice prona&scaron;la u svemu i to doživjela kao neku vrstu psihoterapije.
&ldquo;Svi moji procesi koje sam pro&scaron;la od 2012. kada je objavljen moj prvi roman &lsquo;Milena i druge dru&scaron;tvene reforme&rsquo; od svih tih procesa najugodniji je onaj kad stvaramo, tu smo svoje, tu smo gospodarice svog svijeta, prostora, emocije, istine, koja je različita i kod svake žene. Postoji ta tendencija da kad neka žena izda neki roman, traži se da se sve žene prepoznaju u njoj, inače tu ne&scaron;to fali, ona nije dobra&rdquo;, rekla je Knežević.
Knjiga "Antologija pjesnika Beat generacije", takođe je promovisana posljednjeg dana IX Internacionalnig sajma knjiga u Bemax areni. Antologiju je preveo i priredio Vojo &Scaron;indolić, poznati prozaista, pjesnik i prevodilac, a objavio Otvoreni kulturni forum sa Cetinja.
&ldquo;Riječ je o kapitalnom prevodu pjesnika i prevodioca Voja &Scaron;indolića, koja sadrži mnogobrojna i raznovrsna književna djela, najvažnijijih predstavnika BEAT generacije. Ova antologija okuplja djela izrazitih pjesnika poput Alena Ginsberga, Gregorija Korsoa, Gerija Snajdera ili Lorensa Ferlingetija, tako i istaknutih prozaista poput Džeka Keruaka i Vilijama Barouza. Beat generacija, zapravo je sasvim neformalni pokret pisaca i umjetnika koji je nastao iz druženja nekolicine istomi&scaron;ljenika u Njujorku krajem četrdesetih godina dvadesetog stoljeća. Pokret je svoj povijesni vrhunac doživio sredinom pedesetih godina posebno kada su se krajem pedesetih najbitnije ličnosti Beat generacije &ndash; Džek Keruak i Alen Ginsberg preselili u San Francisko, kad poslije izvjesnog vremena postaju poznati kao predstavnici pjesničke renesanse San Franciska&rdquo;, istakla je na predstavljanju Dragana Tripković.&nbsp;
Antologija prikazuje &scaron;irok spektar književnih formi, uključujući poeziju i prozu i ističe karakterističan stil koji je obilježio ovu generaciju, dodala je Tripković.
&ldquo;BEAT generacije dostiže popularnost početkom &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, osobito s pojavom kontrakulturnih zbivanja i sve većim uticajem na savremeno dru&scaron;tvo i život uop&scaron;te, oživjev&scaron;i u temama anarhizma, antifa&scaron;izma, pacifizma, antirasizma, ru&scaron;enja seksualnih tabua, interesa za budizam i Istočne religije, itd&rdquo;, navela je Tripković, dok je autor i novinar Đorđe &Scaron;ćepović, rekao ne&scaron;to vi&scaron;e o &Scaron;indoliću, koji iz opravdanih razloga nije mogao da prisustvuje promociji.
&ldquo;Vojo &Scaron;indolić je čovjek koji je na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije najpozvaniji da sačini jednu takvu antologiju&rdquo;, naglasio je on.
Glumac Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Zoran Vujović čitao je stihove iz Antologije.

Završeno deveto izdanje Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici

ODRŽANA TRIBINA "ŽENE I ROMANI - CRNOGORSKE SPISATELJICE U ROMANESKNOM ŽANRU"

Crnogorski glumac, prvak Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Slobodan Marunović, dobitnik je Grand Prix nagrade na &nbsp;Internacionalnom festivalu monodrame "The parade of winners 2023" (Parada pobjednika 2023) u Mongoliji.&nbsp;
Marunović, koji je izvođenjem monodrame "Ispovijest Krsta Zrnova" zatvorio sedmi međunarodni festival u Ulan Batoru, osim glavne nagrade festivala zavrijedio je i iskreno divljenje publike. "Slobodane Marunoviću, va&scaron;a strast i nevjerovatan talenat inspirirali su mnoge mlade koji žele glumiti. Hvala Vam na uče&scaron;ću na na&scaron;em festivalu u izazovnim okolnostima. Volimo te", pi&scaron;e na zvaničnoj facebook stranici Internacionalnog festivala monodrame "The parade of winners".
Žiri koji je Marunoviću dodijelio Grand Prix festivala činili su Nina Mazur, pozori&scaron;na kritičarka i potpredsjednica Međunarodnog foruma monodrame ITI, Mentor Zimberaj iz Međunarodnog pozori&scaron;nog instituta sa Kosova, i generalni direktor Teatra mladih u Darhanu.&nbsp;
Osim "Ispovijedi Krsta Zrnova", na sedmom Internacionalnom festivalu monodrame "The parade of winners 2023" izvedeno je jo&scaron; 12 predstava iz Izraela, &Scaron;panije, Mongolije, Estonije, Republike Jakute, Meksika i Crne Gore.Monodrama "Ispovijed Krsta Zrnova" premijerno je izvedena 1996. godine na Barskom ljetopisu.
Po tekstu Momira Markovića predstavu je režirao Blagota Eraković. Ulogu Krsta Popovića tumači prvak Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Slobodan Marunović.Karijeru Slobodana Marunovića su obilježili likovi iz nacionalne istorije. Nedavno je za ulogu Njego&scaron;a u monodrami "Potonja ura Njego&scaron;eva" dobio nagradu Best Europe Actor na festivalu "Glumac Evrope" u Prespi (Sjeverna Makedonija), a ove godine pripala mu je i nagrada za glumačku bravuru na festivalu "Purgatorije", u predstavi "Pokojnik" Branislava Nu&scaron;ića, u režiji Egona Savina. Slobodan Marunović će azijsku turneju nastaviti odlaskom u Seul (Južna Koreja), gdje će učestvovati na tradicionalnom međunarodnom Festivalu poezije.&nbsp;
Ova prezentacija crnogorske države i njenog kulturnog identiteta sastojaće se iz vi&scaron;e segmenata. Marunović će u Seulu 7. oktobra izvesti kultnu monodramu Slobodana Tomovića "Potonja ura Njego&scaron;eva" u režiji Blagote Erakovića. U nastavku, predviđen je poetsko-teatarski nastup u kome će govoriti stihove najznačajnijih crnogorskih pjesnika, a misija prezentacije na&scaron;e zemlje zavr&scaron;iće se razgovorom sa publikom na temu milenijumskog državnog, kulturnog i istorijskog kontinuiteta Crne Gore.

Marunoviću Grand Prix "Parade pobjednika 2023" u Mongoliji

PRIZNANJE ZA CRNOGORSKOG GLUMCA

Dru&scaron;tveno-kulturni centar (DKC) Pomorandža počinje sa radom u nedjelju 1. oktobra, otvarajući svoja vrata za &scaron;iru zajednicu, saop&scaron;teno je iz DKC-a.&nbsp;
Kako su kazali, ime centra dolazi od istoimene zgrade u čijem se prizemlju nalazi (u ulici 4. jula) a njegova svrha je da postane prostor za kulturne i dru&scaron;tvene aktivnosti za mlade i sve one koji se osjećaju tako.
"Ovaj značajan korak u pravcu oživljavanja lokalne zajednice rezultat je zajedničkih napora grupe mladih ljudi koja teži da DKC Pomorandža bude, kako i ime inicijative kaže &ndash; Mjesto za tvoje. Centar otvara vrata u nedjelju 1. oktobra tačno u 10 sati i poziva sve zainteresovane na donatorski doručak. DKC Pomorandža će biti otvorena cijelog dana, pa svi koji žele da se pridruže mogu to učiniti i popodne kada će uz muziku biti organizovan donatorski pica party, dok je veče rezervisano za gledanje filmova. Sav prikupljeni novac od donacija biće usmjeren na održavanje prostora", ističu iz Centra.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/img-4929e1d67e0e90d99c0a2d350c790418-v.jpg" alt="" width="389" height="259" />
DKC Pomorandža nastala je ovog ljeta kada se vi&scaron;e od 120 volontera iz Belgije i sa Balkana okupilo se u Podgorici sa ciljem da lokalnoj zajednici pomognu u pokretanju dru&scaron;tveno-kulturnog centra i skejt parka, a sve u okviru inicijative pod nazivom "Mjesto za tvoje", koju predvodi nevladina organizacija Pje&scaron;ke iz Podgorice.
"Nakon vi&scaron;emjesečne pažjive potrage za zapu&scaron;tenim prostorom koji bi bio podoban i dostupan za adaptaciju u dru&scaron;tveno-kulturni centar, Glavni grad je ustupio poslovni prostor u prizemlju zgrade Pomorandža, pa je dru&scaron;tveno kulturni centar lako dobio ime. DKC Pomorandža samo jo&scaron; jedan u nizu ovakvih projekata organizacije Toestand iz Brisela, koja deset godina unazad, svakog ljeta organizuje slične akcije u drugim zemljama sa ciljem oživljavanja zapu&scaron;tenih prostora u dru&scaron;tveno korisne svrhe. Sredstva za prevoz, hranu i smje&scaron;taj volontera obezbijeđena su kroz Erasmus+ projekat koji finansira Evropska unija, u kojem su učestvovale i organizacije Toestand, DKC Sarajevo, Space Tetova, Uzina Space, Termokiss i NVU Mali prst. Tokom dvije sedmice u julu ove godine su volonteri iz Belgije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova zajedno sa lokalcima radili na adaptaciji prostora, nakon čega su volonteri iz Podgorice nastavili sa sređivanjem i unutra&scaron;njim organizativnim uređenjem DKC Pomorandža jo&scaron; dva mjeseca", naveli su oni.&nbsp;
Kako dodaju, DKC Pomoradža je mjesto za sve koji traže prostor u kome mogu kreativno da se izraze, koji žele mjesto u kome mogu da se druže, doprinose lokalnoj zajednici i stvaraju male ali značajne promjere u cilju pobolj&scaron;anja kulturne ponude grada.

Društveno-kulturni centar Pomorandža sjutra počinje sa radom

U PODGORICI

Podgoričkom promocijom zbirke priča &ldquo;Intimus&rdquo; autorke Tijane Rakočević, u izdanju Fokalizatora, nastavljen je večernji program trećeg dana IX Internacionalnig sajma knjiga u Bemax areni, saop&scaron;teno je iz Seketarijata za kulturu i sport.
Četrnaest priča Tijane Rakočević razvrstane su u četiri cjeline, a&nbsp;kako je u Pogovoru istakla književna kritičarka Dragana Erjav&scaron;ek autorka &bdquo;pi&scaron;e kao da je svaki dan jedno slovo, ubjedljivo i gusto, neodvojivo od drhtaja, kao da čitaoca sve vrijeme, vrhom &scaron;estara, ubada i podsjeća da se ne smije opustiti&ldquo;.
&ldquo;Zbirka priča &lsquo;Intimus&rsquo; je drugačija, a autorka je gledala da nikad svoje standarde kvaliteta ne spusti da bi nekome drugome udovoljila&rdquo;, naglasila je Erjav&scaron;ek na promociji, dodajući da Rakočević bira teme koje su bolne, važne, o kojima se malo pi&scaron;e.
&ldquo;Su&scaron;tina svega je da čovjek koji želi da bude uspje&scaron;an na književnoj sceni, ako želi da ostavi trag za sobom, da se čuje za njega na neki način, mora da napravi neki kompromis. Ja sam se jako trudila da taj kompromis ne bude preveliki i mislim da je to su&scaron;tina&hellip;Nježna sam možda pojavom, ali i te kako brutalna kada se bunim protiv stvari koje ugrožavaju moje biće. U ovoj zbirci je sadržano sve, moja politika, moja poezija i moja ideologija, na kraju dana, jer sve je u su&scaron;tini ideolo&scaron;ki tekst, način na koji ja pi&scaron;em i jezik kojim pi&scaron;em&rdquo;, pojasnila je Rakočević.
Dodaju da je i knjiga "Zaher-Mazohove Slovenske žene &ndash; prevodi i komentari", Jasmine Tatar-Anđelić, koja sadrži deset pripovjedaka kontroverznog austrijskog književnika i publiciste Leopolda fon Zaher-Mazoha, predstavljena je u Bemax areni. U pitanju je posljednje u nizu izdanja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost s Cetinja.&nbsp;
"Ova knjiga obuhvata prevod deset pripovjedaka izuzetno produktivnog i po mnogo čemu kontroverznog austrijskog književnika i publiciste Leopolda fon Zaher-Mazoha, čije su centralne figure ženski likovi iz slovenskog svijeta&rdquo;, kazao je Milan Marković sa FCJK.&nbsp;
"Milica - Crnogorka iz priče je mje&scaron;avina srne i vučice. Sve je od nje počelo, a onda su se pridružile i jedna Dalmatinka sa Zaleđa, imamo i dinarske Romea i Juliju, zatim zastupljena je i Srbija, Hrvatska, Ukrajina, Slovačka, Bugarska, Če&scaron;ka", pojasnila je Jasmina Tatar-Anđelić.
&ldquo;Tragajući za izvorima o Crnoj Gori u digitalnom fondu francuske nacionalne biblioteke, pod natuknicama Crnogorac, Crnogorka, Crna Gora pojavila se &nbsp;priča koja govori o Crnogorki, Zahera-Mazoha i saznajem da je u eminentnom francuskom časopisu koji izlazi već 200 godina Leopold fon Zaher-Mazoh objavio deset priča koje povezuje naslov Slovenske žene. Na osnovu toga, ja se odlučujem da bi bilo zanimljivo, budući da nisu prevedene, da se prevedu na crnogorski jezik i da, samim tim, budu razumljive i na cijelom ovom na&scaron;em zajedničkom prostoru, jer mi se čini da mogu biti korisne, ne samo čitaocima, već eventualno i istoriografima&rdquo;, pojasnila je motiv za prevođenje ove knjige Tatar-Anđelić.
Na promociji knjige "Ni&scaron;ta obično", autora Mihala Ru&scaron;ineka, posvećene životu Vislave &Scaron;imborske, urednik Trećeg trga Dejan Matić zahvalio je organizatorima sajma na pozivu i gostoprimstvu.
"Zadovoljstvo je da sa Biserkom Rajčić, koja je po prevodima poznata podgoričkoj čitalačkoj publici, prokomentari&scaron;em i knjigu "Ni&scaron;ta obično", na 100. godi&scaron;njicu rođenja Vislave &Scaron;imborske i "Izabrane pjesme Vislave &Scaron;imborske, koje je prevela upravo Biserka Rajčić", naveo je Matić.
,Prevoditeljka i spisateljica Biserka Rajčić, kaže da je malo osoba za koje se može reći da su neobične.
"Vislava &Scaron;imborska je bila cijelog života takva. Imala sam sreću da je upoznam kad sam bila na trećoj godini fakulteta. Već tu se pokazalo da nema potrebe da predstavlja sebe kao neku izuzetnu osobu, dok su njene kolege sebe predstavljali tako, a nisu se mogli porediti sa njom", kaže Rajčić.
Prema njenim navodima, Vislava &Scaron;imborska je poticala iz skromne porodice.
"Kad je dobila Nobelovu nagradu pojavila se kritika da je po majci jevrejskog porijekla, taj semitizam ju je jako pogodio. Kad je saznala da je Nobelovac, primila je to kao svoju najveću nesreću. Nestala je jednostavno, povukla se neko vrijeme", prisjetila se Rajčić.
Kako podsjeća, Vislava &Scaron;imborska je imala težak život, u siroma&scaron;tvu, sa majkom i sestrom. Vislava &Scaron;imborska bila je poljska pjesnikinja, esejista i prevodilac. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost.
U svojoj poeziji, &Scaron;imborska je često koristila ironiju, paradoks, kontradikciju i nedorečenost da bi oslikala filozofske teme i interesovanja. Objavila je relativno mali broj djela - svega oko 250 pjesama. Prevedena je do danas na skoro sve evropske jezike, arapski, hebrejski, japanski i kineski.
Mihal Ru&scaron;inek, pisac, prevodilac, teoretičar književnosti, docent na Katedri za polonistiku Jagelonskog univerziteta, rođen je 1972. u Krakovu. Proslavio se knjigom o Vislavi &Scaron;imborskoj Ni&scaron;ta obično, koja je već prevedena na vi&scaron;e jezika. O &Scaron;imborskoj inače postoji vi&scaron;e knjiga, međutim Ru&scaron;inekova se razlikuje po tome &scaron;to je on bio petnaest godina njen sekretar. Za to mjesto preporučila ga je Teresa Valas, mentor njegovog magistarskog rada, a kasnije i doktorske disertacije, bliska prijateljice &Scaron;imborske. U početku je izgledalo da će na toj funkciji ostati kratko, do prijema Nobelove nagrade 1996. godine. Međutim, ostao je do kraja života slavne poljske pjesnikinje. Danas je predsjednik Fondacije Vislava &Scaron;imborska, koja između ostalog dodjeljuje svake godine nagradu za poeziju mlađim pjesnicima. Knjigu je naslovio Ni&scaron;ta obično, u želji da pokaže ličnost Vislave &Scaron;imborske u vrijeme uručivanja Nobelove nagrade i kasnije, sve do njene smrti 2012. godine. O pjesnikinji je pisao s velikim po&scaron;tovanjem, istakav&scaron;i njene reakcije na dobijanje Nobelove nagrade, koju je do kraja života nazivala &bdquo;stokholskom tragedijom", jer je iz osnova promijenila njen lični život, na način koji to nikako nije željela.

Erjavšek o zbirci priča "Intimus": Autorka piše kao da je svaki dan jedno slovo, ubjedljivo i gusto

TREĆI DAN IX INTERNACIONALNOG SAJMA KNJIGA

Izložba &ldquo;Muzički plakat u Crnoj Gori 1950-1990&ldquo; biće otvorena u organizaciji Nacionalne biblioteke Crne Gore &ldquo;Đurđe Crnojević&ldquo; i KIC-a &ldquo;Budo Tomović&ldquo;, a u saradnji sa NVO &ldquo;Montenegro records&ldquo; 2.oktobra, u izložbenom holu KIC-a, u 19 sati, saop&scaron;teno je iz KIC-a Budo Tomović.
Kako su kazali, postavka obuhvata neka od najautentičnijih vizuelnih rje&scaron;enja tj. plakata koji se odnose na popularnu muzičku kulturu u Crnoj Gori u drugoj polovini 20. vijeka.
Prema njihovim riječima, biće predstavljeno 18 plakata iz fonda Nacionalne biblioteke, koje publika do sada nije mogla vidjeti ovako objedinjene u okviru standardnih izložbenih postavki.
&ldquo;Plakati su ogledalo dru&scaron;tva u određenom vremenu, pa i muzike i njenih žanrova. Iako nije obiman fond muzičkih plakata u Nacionalnoj biblioteci, važno je istaći da su sačuvani primjerci vrlo vrijedni, neki i raritetni i zaslužuju punu pažnju na&scaron;e javnosti.&rdquo; mr Dragica Lompar.
Izložbu će otvoriti Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore &ldquo;Đurđe Crnojević&ldquo; i moći će da se pogleda do 8.oktobra.

Izložba “Muzički plakat u Crnoj Gori 1950-1990“ u ponedeljak u KIC-u

U 19 SATI

Na IX Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici danas će u 16 sati biti promovisana knjiga poezije srpskog pisca Vladimira Skočajića "Ponekad se probudi&scaron; u Beogradu", a s autorom će razgovarati Barbara Delać.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz sekretarijata za kulturu i sport, sat kasnije, publici će biti predstavljena knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" istoričarke književnosti Žanete Đukić Peri&scaron;ić.
"Knjiga predstavlja izbor autentičnih sjećanja na Ivu Andrića iz ugla njegovih savremenika &ndash; &scaron;kolskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, susjeda, rođaka, političara, poznanika. U programu učestvuju: Bora Babić, Jelena Knežević i autorka", navodi se u saop&scaron;tenju.
U 18 sati biće priređena promocija monografije "Živojin Pavlović: Kino-poeta velikog crnila". O vrijednoj monografiji će govoriti Darko Bajić i Goran Gocić, a razgovor će moderirati Stojan Stamenić.&nbsp;
Zbirka priča "Intimus", autorke Tijane Rakočević, biće predstavljena u 19 sati. Razgovor s Rakočevićevom vodiće Dragana Erjav&scaron;ek.&nbsp;
"Knjiga "Zaher-Mazohove Slovenske žene &ndash; prevodi i komentari", Jasmine Tatar Anđelić, koja sadrži deset pripovjedaka kontroverznog austrijskog književnika i publiciste Leopolda fon Zaher-Mazoha, biće promovisana u 20 sati. Na promociji govore Jasmina Nikčević i autorka", najavili su iz Sekretarijata za kulturu i sport.
Zavr&scaron;nicu trećeg dana Sajma obilježiće, u 21 sati, program "Ni&scaron;ta obično &ndash; život i djelo Vislave &Scaron;imborske", posvećen poljskoj nobelovki, u kome učestvuju prevoditeljica Biserka Rajčić, i Dejan Matić, urednik izdavačke kuće Treći Trg.&nbsp;
Svi sajamski programi održavaju se u Bemax areni.

Pogledajte današnji program Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici

U BEMAX ARENI

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac kazala je da će se zalati da Gradsko pozori&scaron;te nosi ime Jago&scaron;a Markovića.
&ldquo;Cijenim stvarala&scaron;tvo izuzetnog umjetnika Jago&scaron;a Markovića, kojim je obogatio crnogorsku kulturu. Zalagaću se da Gradsko pozori&scaron;te nosi njegovo ime. Na taj način će Podgorica, grad u kojem je odrastao, čuvati njegovu ljubav prema pozori&scaron;tu, kojem je posvetio cijeli svoj život&rdquo;, napisala je Injac u objavi na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
Cijenim stvarala&scaron;tvo izuzetnog umjetnika Jago&scaron;a Markovića, kojim je obogatio crnogorsku kulturu.Zalagaću se da Gradsko pozoriste nosi njegovo ime. Na taj način će Podgorica, grad u kojem je odrastao, čuvati njegovu ljubav prema pozori&scaron;tu, kojem je posvetio cijeli svoj život.
&mdash; Olivera Injac (@InjacOli) <a href="https://twitter.com/InjacOli/status/1707458660249591872?ref_src=twsrc%5Etfw">September 28, 2023</a></blockquote>

Injac: Zalagaću se da Gradsko pozorište nosi ime Jagoša Markovića

"NA TAJ NAČIN ĆE PODGORICA ČUVATI NJEGOVU LJUBAV PREMA POZORIŠTU"

U subotu, 30. septembra, na Njegu&scaron;ima biće održana manifestacija "Njegu&scaron;ka trpeza", sa početkom u 16 sati.&nbsp;
Kako su saop&scaron;tili organizatori, posjetioce očekuje bogat muzičko-zabavni program kao i besplatna degustacija Njegu&scaron;kih specijaliteta.
Prema njihovim riječima, u sklopu "Njegu&scaron;ke trpeze", nastupaju guslar i diplar Stevan Čavor, KUD Njego&scaron;, a od 17 sati goste će zabavljati Igor Đurović, dok će u 19 sati nastupiti Forte bend.
Organizatori manifestacije su Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Prijestonica Cetinje i Udruženje njegu&scaron;kih specijaliteta.

Cetinje: U subotu manifestacija "Njeguška trpeza"

OD 16 SATI

Saradnja Crne Gore sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) doprinijeće unapređenju kulturne infrastrukture i očuvanju bogatog kulturnog nasljeđa zemlje, poručila je ministarke kulture i medija u tehničkom mandatu Ma&scaron;a Vlaović. &nbsp; Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva kulture i medija, danas je imala sastanak sa direktoricom vi&scaron;e-državne kancelarije UNOPS-a Michelom Telatin i projektnim menadžerom Armenom Čekićem. &nbsp; Vlaović je kazala da su unapređenje infrastrukture kulturnih ustanova i očuvanje kulturnog nasljeđa kontinuirani zadaci Ministarstva kulture i medija. &nbsp; "Do toga cilja možemo doći samo zajedničkim djelovanjem sa partnerima, poput UNOPS-a. Mi smo otvoreni za saradnju koja će biti korisna za obje strane, kako u smislu implementacije projekata, tako i u kontekstu nadogradnje kapaciteta za upravljanje projektima", istakla je Vlaović na sastanku na kojem je razmatrana potencijalna saradnja između Ministarstva kulture i medija i UNOPS-a u oblasti unapređenja infrastrukture kulturnih ustanova i kulturnih dobara. &nbsp; Kako se navodi u saop&scaron;tenju, predstavila je infrastrukturne projekte koje Ministarstvo planira sprovesti, sa posebnim akcentom na Muzej savremene umjetnosti (MSU). &nbsp; "Naglasak je stavljen na činjenicu da će uskoro biti raspisan međunarodni konkurs za idejno rje&scaron;enje novog objekta MSU, na kom će uče&scaron;će uzeti neka od vodećih imena kada je riječ o domenu arhitekture", kazali su iz MKM. &nbsp; Vlaović je rekla da je projekat izgradnje novog muzeja veoma važan za Glavni grad i državu i da je posebno usmjeren na održivost i po&scaron;tovanje principa zelene agende. &nbsp; "Ovo nije samo investicija u kulturu, već i u za&scaron;titu životne sredine. To će biti prvi muzej u Crnoj Gori koji će se ponosno istaći kao primjer održive arhitekture. Izgradnjom ovog muzeja, stvaramo ne samo mjesto koje će čuvati i izložiti bogato kulturno nasljeđe, već i simbol održivosti i kreativnosti. Ovaj projekat će doprinijeti razvoju turizma, edukaciji, i podsticati umjetničku scenu", smatra Vlaović.&nbsp;
Telatin je kazala da je veoma zadovoljna &scaron;to mogu podržati Ministarstvo kulture i Vladu u nastojanjima da unaprijede infrastrukturne kapacitete namijenjene kulturi.&nbsp;
"Infrastruktura nije svrha sama sebi, već značajan faktor razvoja. U ovom pogledu UNOPS će, kao organizacija UN upravo sa ovim mandatom, na raspolaganje Crnoj Gori staviti svoju ekspertizu i iskustvo, u želji da doprinesu nastojanjima za &scaron;to kvalitetnijim kulturnim razvitkom", istakla je Telatin. &nbsp; Generalna direktorica Direktorata za kulturno umjetničko stvarala&scaron;tvo Milena Durutović istakla je da ova saradnja predstavlja primjer kako se kroz sinergiju resursa i stručnosti može postići značajan dru&scaron;tveni i kulturni napredak, sa posebnim naglaskom na održivost i ekolo&scaron;ku odgovornost. &nbsp; "Muzej savremene umjetnosti postaće ne samo kulturna atrakcija, već i simbol Crne Gore kao modernog, održivog i kreativnog dru&scaron;tva", rekla je Durutović. &nbsp; Na sastanku je, zaključuju iz MKM, usagla&scaron;eno da ostvarivanje saradnje sa UNOPS-a Crnoj Gori obećava svijetlu budućnost za unapređenje kulturne infrastrukture i očuvanje bogatog kulturnog nasleđa zemlje, budući da UNOPS, kao specijalizovana UN agencija za unapređenje infrastrukture i upravljanje projektima, do sada nije sarađivala sa Crnom Gorom.

Vlaović: Saradnja sa UNOPS-om nova perspektiva za kulturnu infrastrukturu u Crnoj Gori

PREDSTAVLJENI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI MKM

Svečano otvaranje Centra za kulturu Prijestonice Cetinje biće upriličeno u srijedu, 20. septembra, u prostorijama Centra na Dvorskom trgu (nekada&scaron;nji &bdquo;Atelje Dado&ldquo;), sa početkom u 18 sati, saop&scaron;teno je iz Prijestonice Cetinje.
Na svečanosti će, kako navode, biti otvorena izložba na&scaron;e sugrađanke Marije Mrvaljević, najmlađe umjetnice sa Cetinja, koja se slikanjem bavi jo&scaron; od treće godine i svoje radove će po prvi put predstaviti javnosti.
JU Centar za kulturu Prijestonice Cetinje osnovan je 22.12.2022. godine kao kulturna organizacija od javnog interesa koja će se baviti produkcijom, organizacijom i izvođenjem programa iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvarali&scaron;tva, izdavačkom djelatno&scaron;ću, organizacijom kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala, kao i saradnjom sa drugim ustanovama kulture.

U srijedu svečano otvaranje cetinjskog Centra za kulturu