Politika

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec istakao je da Crna Gora ulazi u izuzetno zahtjevnu godinu na putu ka EU, uz poruku da je vrijeme ograničeno, a posao obiman. On je u prvom draftu izvje&scaron;taja Evropskog parlamenta o Crnoj Gori kazao da je upućen poziv svim akterima da pokažu mudrost i odgovornost, kako manji sporovi ne bi zasjenili &ndash; ili čak skrenuli &ndash; &scaron;ire strate&scaron;ke ciljeve.
"Crna Gora se suočava sa izuzetno zahtjevnom godinom &ndash; vrijeme je kratko i ima mnogo posla koji treba obaviti. Stoga ovaj izvje&scaron;taj treba da posluži i kao priznanje napretka postignutog do sada i kao ohrabrenje za period pred nama", kazao je &Scaron;arec.
Prije svega, kako dodaje, treba da bude shvaćen kao poziv svim akterima da pokažu mudrost i odgovornost, kako manji sporovi ne bi zasjenili &ndash; ili čak skrenuli &ndash; &scaron;ire strate&scaron;ke ciljeve.
Riječ je o nacrtu izvje&scaron;taja o Crnoj Gori na osnovu Izvje&scaron;taja Evropske komisije za 2025. godinu. Dokument je pripremljen u skladu sa ograničenjima u pogledu dužine, a slijedi dalja rasprava i amandmani poslanika Evropskog parlamenta.
Prezentacija nacrta izvje&scaron;taja zakazana je za kraj februara u Odboru za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta.
Glasanje u odboru predviđeno je za maj, a zatim u plenarnoj sjednici u Strazburu u junu.
&Scaron;arec je ranije vi&scaron;e puta isticao da Crna Gora ostaje vodeći kandidat među zemljama Zapadnog Balkana u procesu pro&scaron;irenja, sa ambicijom da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, uz naglasak na potrebu za nastavkom reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na očuvanje jedinstva i saradnje svih političkih aktera.

Šarec: Crna Gora pred zahtjevnom godinom, manji sporovi da ne zasijene strateške ciljeve

NACRT REZOLUCIJE EP

Prije nekoliko dana, iz budvanskog op&scaron;tinskog odbora Nove srpske demokratije, između ostalog su saop&scaron;tili da je vlast u Budvi već godinu nelegitimna.
Budući da SO Budva ima 32 umjesto 33 odbornika, smatraju da je izvr&scaron;en direktan udar na izbornu volju građana, te da je svaka odluka koja se donese s jednim odborničkim mjestom manje sporna i bez punog legitimiteta.
Ukazali su i da ih raduje informacija da bi Op&scaron;tina Budva, nakon vi&scaron;e od godinu mogla dobiti potpredsjednika.
Pozvali su Ministarstvo javne uprave da u slučaju Budve postupaju dosljedno, bez pravljenja razlika i žmurenja na nepravilnosti.
S druge strane, predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva Petar Odžić za Antenu M ističe kako prije svega treba reći da je SO Budva potpuno legitimna.
&bdquo;Takođe, sve ono &scaron;to su napisali u prethodnih nekoliko dana, demantovano je od strane Ministarstva javne uprave. Treba reći da ni predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva, kao ni sama Skup&scaron;tina nije nadležna za promjenu odborničkih mjesta, već je to Op&scaron;tinska izborna komisija&ldquo;, nagla&scaron;ava Odžić.
Napominje da su iz NSD-a odbili da uop&scaron;te učestvuju u radnim tijelima, odnosno, odborima SO Budva, kao i da daju svog predstavnika Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji, jer su, podvlači sagovornik Antene M, po nekoj svojoj logici pretpostavljali da im pripada i mjesto predsjednika i mjesto zamjenika u Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji.
&bdquo;Kao predsjednik Skup&scaron;tine, inicirao sam vi&scaron;e sastanaka, odnosno kolegijuma, na kojima smo iza&scaron;li u susret Novoj srpskoj demokratiji, odnosno listi Za budućnost Budve, gdje im je tada, ponuđeno mjesto zamjenika u Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji, kao i jo&scaron; jednog dodatnog člana, &scaron;to su oni odbili. Sve ovo ostalo je jedan politički pamflet i sve ovo &scaron;to rade je odraz jedne potpune nemoći opozicije u SO Budva&ldquo;, ocjenjuje Odžić.
Odžić ponavlja da je SO Budva potpuno legitimna i poručuje da radi po svim zakonima ove države i učestvuje u javnom životu onako kako je predviđeno svim zakonskim okvirima.

Odžić: Ministarstvo potvrdilo da SO Budva radi legitimno, sve ostalo politički pamflet i odraz potpune nemoći opozicije

PORUČIO PREDSJEDNIK SKUPŠRINE OPŠTINE BUDVA

Ministarstvo javne uprave trebalo bi &scaron;to hitnije da se pozabavi situacijom u Budvi, u kojoj, kako tvrde odbornici opozicije, vlada op&scaron;te rasulo. Očekuju da će taj resor naložiti Op&scaron;tini da izabere potpredsjednika i potvrdi mandat 33. odborniku. Iz Ministarstva javne uprave, pak poručuju da nijesu nadležni za ta pitanja, te da nadzor vr&scaron;e nad svim op&scaron;tinama jednako, bez izuzetaka.
Op&scaron;tinska komisija već godinu nije potvrdila mandat 33. odborniku lokalnog parlamenta, a nije ni izabran potpredsjednik op&scaron;tine. Odbornik Đorđe Zenović iz Pokreta za grad navodi da je neophodna reakcija Ministarstva javne uprave.
"Potpuno je logično da Ministarstvo javne uprave reaguje, naloži op&scaron;tini Budva da imenuje potpredsjednik op&scaron;tine i ne samo to već i da naloži predsjedniku op&scaron;tine da sprovodi zakon o lokalnoj samoupravi i državnim službenicima i namje&scaron;tenicima u onoe dijelu koji se tiče imenovanja lokalnih sekretara, odnosno načelnika službi", kaže Zenović.
Iz Ministarstva javne uprave pak kažu da svoj posao obavljaju u skladu sa ustavom i zakonima, ali da nisu nadležni za rad op&scaron;tinske izborne komisije niti za odluke o broju odbornika.
"Odluka o imenovanju ili razrije&scaron;enju potpredsjednika op&scaron;tine predstavlja pojedinačni akt, čiju zakonitost procjenjuje Upravni sud. U ovom slučaju presuda Upravnog suda u potpunosti potvrđuje nalaz Ministarstva javne uprave", kažu iz MJU.
Da je aktuelni saziv Budvanskog parlamenta nelegitiman, smatra Bojana Pićan iz Nove srpske demokratije. Time se, kako ističe, unosi nesigurnost u rad lokalne samouprave.
"Umjesto zakonskih 33 odbornika, Skup&scaron;tina ima 32. Jer je reformirana nezakonita Op&scaron;tinska izborna komisija koja odbija da verifikuje mandat odborniku sa na&scaron;e liste", kaže ona.
Iz vladajuće većine Radio Crne Gore nije uspio da dobije odgovor.
IZ GP URA su saop&scaron;tili da ima problema u partiji Nikole Jovanovića oko izbora potpredsjednika op&scaron;tine.
"Do&scaron;lo je do neslaganja unutar partije građanske liste koje je predvodio Nikola Jovanović, s obzirom na to da njegovi odbornici nisu željeli da glasaju nekoga iz DPS-a za potpredsjednika, a DPS nije htjela glasati u tom slučaju bilo koga drugoga za drugog potpredsjednika. Tako da je tu nastao vakum koji je ostao nerje&scaron;iv", kaže odbornik GP URA Ivan Ivanović.
A da je funkcionisanje Op&scaron;tine gore nego u vrijeme kada je njome iz pritvora upravljao Milo Božović, mi&scaron;ljenje je odbornika Đorđa Zenovića.
"Na svim stranama je apsolutno jedno rasulo pravno. Naravno, tome kumuju jako lo&scaron;i zakoni koji su usvajani u prethodnom periodu sa puno pravnih praznina gdje je tumačenje dozvoljeno od situacije do situacije i takođe Ministarstvo javne uprave koje vr&scaron;i upravni nadzor po meni vrlo selektivno pristupa svemu tome.
Iz Ministarstva javne uprave saop&scaron;tavaju da sprovode nadzor nad svim op&scaron;tinama jednako dosljedno i bez izuzetaka.

Opozicioni odbornici: Rasulo u Budvi, Ministarstvo da se hitno pozabavi situacijom

OPŠTINSKA KOMISIJA VEĆ GODINU NIJE POTVRDILA MANDAT 33. ODBORNIKU LOKALNOG PARLAMENTA

Na dana&scaron;njoj sjednici Administrativnog odbora dogodila se gruba zloupotreba instituta parlamentarne istrage, koju su režirali navodno opoziciona URA i parlamentarna većina, saop&scaron;teno je iz Kluba poslanika DPS-a.&nbsp;
"Naime, za predsjednika Anketnog odbora za &ldquo;Možuru&rdquo; izabran je Dritan Abazović iz opozicije, a za zamjenika predsjednika Dejan Đurović iz vlasti, &scaron;to je protivno dosada&scaron;njoj praksi i duhu poslovničke norme, da se predloženi kandidati dogovaraju u konsultacijama unutar opozicije i unutar većine.
Tačno je da Poslovnik Skup&scaron;tine Crne Gore u članu 79 precizira da se predsjednik Anketnog odbora bira iz redova opozicije, ali je to da sada uvijek podrazumijevalo razgovor i dogovor opozicionih klubova nakon kojih bi se zajednički delegirao kandidat za predsjednika, &scaron;to je ovoga puta izbjegnuto", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, paradoksalno je, za predsjednika i zamjenika predsjednika odbora naimenovana su dva istomi&scaron;ljenika, čime se obesmi&scaron;ljava načelo objektivnosti u upravljanju radom Anketnog odbora.
"Iako je Dritan Abazović inicirao formiranje Anketnog odbora za Možuru, Klub poslanika URA-e bio je u obavezi da obavi konsultacije sa ostalim predstavnicima opozicije o ovom pitanju.S obzirom na to da je konsultacija pravljena sa parlamentarnom većinom, a ne sa opozicijom, ostavljen je prostor za tumačenje da je sve ovo zapravo zajednička, sinhronizovana akcija URA i aktuelne vlasti, sa ciljem da Skup&scaron;tinu pretvore u sudili&scaron;te prije suda.
Na kraju, Demokratska partija socijalista ostaje pri svom ranije javno saop&scaron;tenom stavu, da ćemo učestvovati u radu predmetnog Anketnog odbora i delegirati svoja dva predstavnika, jer nemamo problem sa tim da se otvore teme iz pro&scaron;losti, ali imamo problem sa grubom politizacijom instituta parlamentarne istrage, koju ćemo tokom zasijedanja argumentovano spriječiti", zaključili su u saop&scaron;tenju.&nbsp;

DPS: URA i većina bez dogovora sa ostatkom opozicije izabrali predsjednika i zamjenika predsjednika Anketnog odbora za Možuru

"NA DANAŠNJOJ SJEDNICI ADMINISTRATIVNOG ODBORA DOGODILA SE GRUBA ZLOUPOTREBA INSTITUTA PARLAMENTARNE ISTRAGE"

Tridesetoj sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine Tivat, čija je jedina tačka dnevnog reda bio Izvje&scaron;taj Komisije o radu FK Arsenal, prisustvovalo je 19 odbornika, čime je obezbijeđen kvorum. Kako prenosi Radio Tivat, međutim, sjednici nijesu prisustvovali pojedini odbornici vladajuće većine, odnosno dio koalicije &bdquo;Narod pobjeđuje&ldquo; i Krtoljska lista.
Kako je istakao predsjednik Skup&scaron;tine Miljan Marković službi Skup&scaron;tine je dan ranije dostavljena inicijativa za neodržavanje sjednice, uz obrazloženje da je pred Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom (SDT) u toku faza izviđaja u vezi sa radom FK Arsenal.&nbsp;
Inicijativu su potpisali odbornici Slobodan Lakićević, Ankica Bogdanović, Zorica Bulatović, Milijana Savić, Goran Vujović, Dejan Piper, Ilko Klakor, Dijana Dinović, Željko Sovran, Tonći Janović i Nina Đikanović.&nbsp;
Pred progla&scaron;enje pauze, predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Tivat Miljan Marković zamolio je odbornike da napuste salu kako se sjednica ne bi nastavila, ponavljajući da ne želi da se o ovoj tački odlučuje bez prisustva kolega iz vlasti.
Nakon pauze, predsjednik SO Tivat je konstatovao da nema kvoruma i rekao da će u roku od tri dana održati kolegijum.
Sjednicu je komentarisao na mreži X lider Liberalne partije i funkcioner Evropskog saveza Vatroslav Belan.&nbsp;
- Cirkus koji produkuje tivatska vlast i odbornička većina prati izreku &ldquo;nebo je granica!&rdquo; Dio tivatske vlasti predvođen predsjednikom Op&scaron;tine Komnenovićem, odbornicima PES i Demokrata na sve načine poku&scaron;avaju opstruirati i odlagati raspravu o nalazima Komisije za analizu poslovanja FK Arsenala.&nbsp;
Radi se o subjektima kojima su usta puna priče o borbi protiv korupcije i kriminala i koji za sebe tvrde da ključno doprinose napretku Crne Gore na EU agendi.
Očigledno u PES i Demokratama misle da se ispunjavanje mjerila u poglavljima 23 i 24 povezuje samo sa periodom do 2020. godine, a da potencijalne kriminalne radnje njihovih kadrova i upravljačkih struktura nisu bitne za na&scaron; napredak prema članstvu, te da raznim mahinacijama mogu sakriti da su im &ldquo;ruke pronađene u džemu&rdquo; - naveo je Belan.&nbsp;

Na pomolu blokada rada Skupštine opštine Tivat? Belan: Cirkus!

JEDINA TAČKA DNEVNOG REDA SJEDNICE BIO IZVJEŠTAJ KOMISIJE O RADU FK ARSENAL

Nova većina u Podgorici ima dovoljan broj odbornika za sve inicijative, uključujući i skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tinskog odbora Pokreta Evropa sad Podgorica.
" PES je potpuno rasterećen povodom inicijative Evropskog saveza, kao i sinhronizovanog djelovanja opozicije i DNP-a. Biće interesantno pratiti kako funkcioni&scaron;e nova većina i ko će se nametnuti za lidera nove podgoričke većine. Građani Podgorice već sada imaju priliku da vide kako izgleda i djeluje alternativa gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću", navedeno je u saop&scaron;tenju.

PES Podgorica: Nova većina ima dovoljan broj za sve inicijative, uključujući i skraćenje mandata Skupštini

"BIĆE INTERESANTNO PRATITI  KO ĆE SE NAMETNUTI ZA LIDERA NOVE PODGORIČKE VEĆINE"

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u zavr&scaron;nu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako &bdquo;crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije&ldquo;, &scaron;to znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena jo&scaron; neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
&ldquo;Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje vi&scaron;e međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez &bdquo;paketnog&ldquo; zatvaranja poglavlja u junu&rdquo;, precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog dru&scaron;tva.
&ldquo;Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono &scaron;to smo tokom pregovora politički dogovorili &ndash; uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije&rdquo;, pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
&ldquo;Prije svega, riječ je o oblastima za&scaron;tite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja&rdquo;, dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove &bdquo;međufaze&ldquo; članstva &ndash; poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
&ldquo;Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima&rdquo;, potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da &bdquo;punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen zavr&scaron;etak procesa&ldquo;.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao &bdquo;signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali&ldquo;, ali to &bdquo;nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava&ldquo;.
&ldquo;U zavr&scaron;nici pregovora nema &bdquo;tuđih&ldquo; obaveza. Svako ka&scaron;njenje jednog resora usporava cijelu državu&rdquo;, ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti &scaron;est poslaničkih mjesta.
Tokom Va&scaron;eg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se zavr&scaron;ava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ:&nbsp;Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa &scaron;eficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skup&scaron;tinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u zavr&scaron;nu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika pro&scaron;irenja EU dobila jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu priču.
Konkretno, &scaron;to su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a &scaron;to EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ:&nbsp;Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa zavr&scaron;nicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost na&scaron;eg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog dru&scaron;tva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono &scaron;to smo tokom pregovora politički dogovorili &ndash; uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, na&scaron;a obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se če&scaron;će održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ:&nbsp;Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono &scaron;to je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje vi&scaron;e međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez &bdquo;paketnog&ldquo; zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili zavr&scaron;na mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine zavr&scaron;ili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano vi&scaron;e međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu zavr&scaron;nicu pregovora sa jasnom političkom podr&scaron;kom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se vi&scaron;e aneksa kojima se defini&scaron;u različiti pristupni periodi za različite oblasti &ndash; neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ:&nbsp;Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su na&scaron;i susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj vi&scaron;e vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekolo&scaron;ke regulative, ali i prava &bdquo;starih&ldquo; članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem trži&scaron;tu rada (tzv. 2+3+2 model) &scaron;to je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru vi&scaron;e pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima za&scaron;tite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i za&scaron;titu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ:&nbsp;Nova metodologija pro&scaron;irenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase pro&scaron;irenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas vi&scaron;i nego prije deset ili petnaest godina &ndash; ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosada&scaron;nje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, &bdquo;međufaze&ldquo; članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio zavr&scaron;ne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi su&scaron;tinsku reformu politike pro&scaron;irenja, za &scaron;ta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez pro&scaron;irenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutra&scaron;njim i geopolitičkim izazovima &ndash; od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen zavr&scaron;etak procesa.
I pored toga &scaron;to je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju pro&scaron;le godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ:&nbsp;Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem pro&scaron;le godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije ne&scaron;to &scaron;to relativizujem &ndash; evropska agenda ne trpi ka&scaron;njenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono &scaron;to je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U zavr&scaron;nici pregovora nema &bdquo;tuđih&ldquo; obaveza &ndash; svako ka&scaron;njenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ:&nbsp;Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod &ndash; zatvaranje poglavlja &ndash; i to je jedino relevantno mjerilo uspje&scaron;nosti u ovoj fazi. Zato nagla&scaron;avam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usagla&scaron;ena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ:&nbsp;Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde vi&scaron;e ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvr&scaron;ćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovla&scaron;ćenja koje danas vr&scaron;e nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već su&scaron;tinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti &scaron;est poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ:&nbsp;Ono &scaron;to mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune zavr&scaron;na mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora u&scaron;la u zavr&scaron;nicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Voljela bih da fokus i osjećaj istorijske odgovornosti ulaska u EU dijele svi politički akteri
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa &bdquo;plavom zastavicom&ldquo; iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu &ndash; i na koji način &ndash; na&scaron;koditi zavr&scaron;noj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ:&nbsp;Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U zavr&scaron;noj godini pregovora i najmanji zastoj ili ka&scaron;njenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutra&scaron;nje saglasnosti o strate&scaron;kom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. &bdquo;plavom zastavicom&ldquo; ne ulazi u skup&scaron;tinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mi&scaron;ljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na gre&scaron;ke &ndash; ni Vlada, ni Skup&scaron;tina, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je na&scaron; najvažniji spoljnopolitički i dru&scaron;tveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u zavr&scaron;nicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skup&scaron;tina ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovr&scaron;iti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta, približavamo se izradi Ugovora o pristupanju

SAOPŠTILA MINISTARSKA EVROPSKIH POSLOVA

Pokret Evropa sad (PES) nikada nije spreman za bilo koje izbore, ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skup&scaron;tini Glavnog grada Andrija Klikovac&nbsp;
-Doživjeli su politički fijasko u Budvi i Nik&scaron;iću, u Kotoru i Baru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje. Tako da je to jedna partija koja se boji izbora jer su proizveli mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, kao i političku nestabilnost - kako na državnom, tako i na lokalnom nivou- kazao je&nbsp; Klikovac za&nbsp; ETV
Evropski savez uputio je odborničkim klubovima inicijativu za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, jer smatraju da aktuelna vlast nema legitimitet i ističu da je povratak mandata građanima jedino demokratsko rje&scaron;enje za izlazak iz političke krize u Podgorici. Za izglasavanje inicijative Evropskog saveza je potrebno da je da je podrži najmanje 20 odbornika, ES ima tri, te im je neophodna podr&scaron;ka DPS-a koji ima 19 odbornika, a Klikovac kaže da jo&scaron; nijesu dobili inicijativu, te da će se o tome izjasniti nakon sastanka kluba odbornika, sastanka OO DPS Podgorica i nakon sastanka na nivou Predsjedni&scaron;tva partije.
- Svaka opozicija želi da promijeni vlast, posebno onu vlast koja je nastala u kabinetima u Beogradu, pod pritiscima i ucjenama Jakova Milatovića, tako da: kako je ta vlast nastala, tako i vjerujem da će ta vlast i okončati ovaj vrlo kratki mandat u narednom periodu - rekao je Klikovac.
Podsjeća da nijedna prethodna kandidatkinja za članstvo u EU nije suspendovala lokalne ili državne izbore dok su bile u procesu pristupanja, pa izjave da bi se vanrednim izborima ugrozio evropski put smatra floskulama koje uglavnom dolaze iz PES-a.
- PES nikada nije spreman za bilo koje izbore, jer ćete se složiti da su doživjeli politički fijasko u Budvi, Nik&scaron;iću, u Kotoru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje, u Baru mislim da ne postoje, tako da je to jedna partija koja se boji izbora, a naravno da se boji izbora jer je ta partija proizvela mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, a takođe je i proizvela političku nestabilnost kako na državnom, tako i na lokalnom nivou - istakao je Klikovac.
Ukazuje na činjenicu da trenutna lokalna vlast u Podgorici ima 26 mandata, dok opozicija ima 28 mandata. Zato podvlači da doskora&scaron;nja većina bez odbornika opozicije ne može sprovesti bilo koju promjenu.
- Mislim da su bilo kakve odluke na nivou Skup&scaron;tine Glavnog grada samo njihove lijepe želje, a da će o tome odbornici opozicije ubuduće na bilo na kojoj narednoj sjednici donositi odluke, 28 je vi&scaron;e od 26, a odluke se donose većinom od prisutnih odbornika, a odbornici opozicije biće prisutni i opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu - poručio je Klikovac.
Ističe da nijesu dobili nikakav poziv od vladajuće većine. To, smatra on, ukazuje da u vladajućoj većini ne postoji zabrinutost za neodrživo stanje na nivou Glavnog grada.
- PES želi ,,silom na sramotu&rdquo; da uvede prinudnu upravu u Glavnom gradu. Zamislite partiju većine koja se raduje prinudnoj upravi i koja vr&scaron;i pritisak na Vladu Crne Gore da uvede prinudnu upravu, e toliko neko vodi računa o interesima građana Podgorice. Mi ćemo u ovome procesu voditi računa o interesima građana Podgorice, donijećemo sve one odluke koje treba da odluke koje treba da donese jedna opozicija kako bi se situacija u Glavnom gradu pobolj&scaron;ala - naglasio je Klikovac.
Ne vjeruje da će doći do prinudne uprave u Glavnom gradu iako je, smatra on, cilj Pokreta Evropa sad da se centralizuje politički proces na nivou Glavnog grada i da u tom političkom procesu odlučuju Andrija Mandić i Milojko Spajić.
- Zakon je propisao tačno koje se odluke mogu ili ne mogu donositi u tom periodu kada parlament gotovo nema funkciju, a to je samo potvrda da je pojedine strukture vlasti strah promjena u Podgorici i strah je izborne volje građana Podgorice koji su na pro&scaron;lim izborima nadpolovično glasali za promjene, a ovoga puta će to biti bliže 60 posto, nego 50 posto - rekao je Klikovac.
Osvrnuv&scaron;i se na to &scaron;to lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević potencira identitetskia pitanja, Klikovac kaže da PES nema problem s identitetskim pitanjima i da to nije kamen spoticanja skora&scaron;njih koalicionih partnera na lokalnom nivou.
- Vidjeli ste na Žabljaku sinoć, jedan visoki funkcioner PES-a je podržao da se na institucijama države Crne Gore, gdje po Ustavu treba da bude istaknuta crnogorska zastava, bude istaknuta neka vrsta trobojke - zaključio je Klikovac.

Klikovac: Opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu

"NE VJERUJEM DA ĆE DOĆI DO PRINUDNE UPRAVE"

Demokratska narodna partija neće glasati sa partijama opozicije za inicijativu koju je uputio Evropski savez za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada i smjenu gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića, kazao je odbornik Demokratske narodne partije Vladimir Bulatović .
Bulatović je rekao za &bdquo;Dan&ldquo; da su stavovi DNP-a potpuno jasni i dosljedni.
"Kao &scaron;to smo saop&scaron;tili da gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović vi&scaron;e nema na&scaron;u podr&scaron;ku, da treba da podnese ostavku, tako je jasan i stav da nećemo glasati inicijative za njegovu smjenu, niti za skraćenje mandata sa partijama opozicije. Ukoliko neka od opozicionih partija obezbijedi kvorum za održavanje sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada to će značiti i njihovu koaliciju i mi ćemo im uputiti adekvatne čestitke", poručio je Bulatović.

Bulatović: DNP neće glasati sa opozicijom za smjenu Mujovića i skraćenje mandata Skupštini

"NAŠI STAVOVI  SU POTPUNO JASNI I DOSLJEDNI"

Socijalistička narodna partija neće podržati najavljenu inicijativu o skraćenju mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, koju je podnio Evropski savez, saop&scaron;tila je odbornica SNP-a, Ma&scaron;a Stevović.
Istakla je i da građani ne očekuju da jednom godi&scaron;nje izlaze na birali&scaron;ta, već ispunjenje predizbornih obećanja, stabilnost, napredak i realizaciju projekata.
"Brojni su problemi sa kojima se građani u Podgorici suočavaju, a koji se moraju rje&scaron;avati bez odlaganja. Organizovanje i sprovođenje vanrednih lokalnih izbora bi iziskivalo velika budžetska sredstva, a uz sveobuhvatne izbore koji su 2027, ti izbori bi bili četvrti po redu tokom petogodi&scaron;njeg perioda", kazala je Stevović.
&nbsp;

Stevović: SNP neće podržati skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

"GRAĐANI NE OČEKUJU DA JEDNOM GODIŠNJE IZLAZE NA BIRALIŠTA"

Skup&scaron;tinski Anketni odbor o napadima na novinare i djelovanju &bdquo;Crnih trojki&ldquo; saslu&scaron;aće biv&scaron;eg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
To je odlučeno jednoglasno na dana&scaron;njoj sjednici.
Predlog za ovo saslu&scaron;anje do&scaron;ao je od člana odbora i poslanika Demokrata Momčila Lekovića.
Predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić stavio je predlog na glasanje nakon čega je kazao da su ga svi podržali.
"Dogovorićemo&nbsp; datum te sjednice", rekao je Nikolić.

Anketni odbor saslušaće Mila Đukanovića