Politika

Sporazum za prevazilaženje političke krize koji je predložila vlast ne donosi nikakve nove elemente u odnosu na ranije iznijete stavove, &scaron;to znači da njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje, saop&scaron;teno je iz parlamentarne opozicije.
&ldquo;S obzirom na to da smo već jasno definisali svoj politički i institucionalni odnos prema tim pitanjima, ovaj prijedlog smatramo neprihvatljivim&rdquo;, poručili su iz opozicije.
Oni su kazali da, imajući u vidu posvećenost pronalaženju rje&scaron;enja za izlazak iz aktuelne političko-institucionalne krize, rade na izradi sopstvenog Sporazuma.
Kako su najavili iz opozicije, su&scaron;tinske odrednice tog predloga predstaviće ambasadorima Kvinte i Delegaciji Evropske unije u Podgorici na sastanku zakazanom za sjutra.
&ldquo;Spremni smo da isti predstavimo i parlamentarnoj većini na nastavku sjednice Kolegijuma, koju predlažemo da održimo tokom naredne sedmice&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju parlamentarne opozicije.

Parlamentarna opozicija: Predložićemo sporazum za nastavak dijaloga, ponuđena verzija nam nije prihvatljiva

ODGOVORILI NA SPORAZUM ZA PREVAZILAŽENJE POLITIČKE KRIZE KOJI JE PREDLOŽILA VLAST

U Sarajevo, Beograd, Pariz, Ženevu, Njujork, Baku, Kopenhagen, Rigu, Montreal, Tbilisi, Solun, Rejkjavik, Atinu, Rim, Va&scaron;ington i na brojne druge evropske i svjetske destinacije stizali su crnogorski poslanici pro&scaron;le godine &ndash; o tro&scaron;ku građana. Putovanja &scaron;ezdesetak crnogorskih poslanika pro&scaron;le godine su poreske obeznike ko&scaron;tala 352.000 eura.
Službeno su putovali mahom u inostranstvo, a znatno manje po Crnoj Gori, ali i po regionu.
Pro&scaron;le godine je o tro&scaron;ku građana najvi&scaron;e putovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović &ndash; čak 18 puta, a parlament je za njena službena putovanja, dnevnice, smje&scaron;taj i prevoz isplatio 24.594 eura. Ona je u martu pro&scaron;le godine 19 dana provela na službenim putovanjima &ndash; raznim povodima bila je u Brižu, Tivtu, Atini i Ženevi. Službeno je putovala i u Herceg Novi, Kotor, Bratislavu, kao i u Budimpe&scaron;tu i Jerevan. Pejović je lani bila i u Budvi, Dablinu, Ženevi i Tbilisiju.
U novembru je čak 21 dan, u svojstvu poslanice, provela van Crne Gore &ndash; od 1. do 7. novembra u Va&scaron;ingtonu, od 8. do 14. u Rejkjaviku, od 19. do 21. u Briselu i od 26. do 29. novembra u Dohi. U decembru je bila u Rimu i Sarajevu.
Prema onome &scaron;to su zvanični podaci parlamenta, poslanicima, povodom službenih samita, foruma, molitvenih doručaka, obilježavanja raznih povoda, posjeta i slično, pripadaju tro&scaron;kovi na ime dnevnica, a Skup&scaron;tina im pokriva tro&scaron;kove smje&scaron;taja i prevoza, osim ako tro&scaron;kove za neku od tih stavki, na primjer, snosi organizator skupa.
Ogroman tro&scaron;ak za putovanja imao je i poslanik PES-a Gordan Stojović. Njegovi odlasci u Rabat, Ženevu, Madrid, Rim, Njujork, Buenos Ajres, Tbilisi, Ženevu i Istanbul poreske obveznike su ko&scaron;tali 19.406 eura.
Tro&scaron;kovi za 10 putovanja poslanika Demokrata Du&scaron;ka Stjepovića iznosili su 17.261 euro. On je lani bio u Trstu, Briselu, Brižu, Talinu, Rimu, Sofiji, Var&scaron;avi, Montrealu i dva puta u Va&scaron;ingtonu.
Službena putovanja potpredsjednika Skup&scaron;tine Nikole Camaja ko&scaron;tala su 15.868 eura. On je u pro&scaron;loj godini tri puta službeno bio u Strazburu, a putovao je i u Pariz, Bragu, Kopenhagen, Srebrenicu, Valonu, Budvu, Rigu, Budimpe&scaron;tu, Atinu, Montreal, Pariz i Barselonu.
Za 10 službenih putovanja poslanice Demokrata Anđele Vojinović utro&scaron;eno je 14.440 eura. Ona je u pro&scaron;loj godini putovala u Strazbur, Brisel, Herceg Novi, Njujork, Budimpe&scaron;tu i Rejkjavik.
I poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović pre&scaron;la je zavidnu kilometražu u 2024, a njena službena putovanja parlament su ko&scaron;tala 13.198 eura. Ona je lani službeno bila u Strazburu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpe&scaron;ta, Beogradu i po dva puta u Ženevi i Briselu.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke (BS) Admir Adrović učestvovao je na događajima u Brižu, Strazburu, Bakuu, Luksemburgu, Budimpe&scaron;ti u Njujorku, a njegova putovanja ko&scaron;tala su 13.008 eura.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović u pro&scaron;loj godini službeno je bila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kola&scaron;inu, Bukure&scaron;tu, Srebrenici, norve&scaron;kom Stavangeru, Budvi, Dablinu, Ta&scaron;kentu i Rejkjaviku. Njena putovanja, dnevnice i smje&scaron;taj ko&scaron;tali su 11.501 euro.
Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović lani je putovala u Davos, Tivat, Atinu, Herceg Novi, Kotor, Kola&scaron;in, Srebrenicu, Berlin, Rejkjavik, Brisel i Va&scaron;ington, a za njene tro&scaron;kove i dnevnice utro&scaron;eno je 11.447 eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević službeno je putovao u Talin, dva puta u Va&scaron;ington, Var&scaron;avu, Tbilisi i Budvu, a na ime dnevnica za putovanja, smje&scaron;taj i prevoz isplaćeno je 10.313 eura.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke (BS) Amer Smailović pro&scaron;le godine se, zahvaljujući poslaničkoj funkciji, na&scaron;ao na 13 lokacija, a ta putovanja poreske obveznike su ko&scaron;tala 10.263 eura. Smailović je službeno putovao u Baku, Madrid, Tiranu, Lisabon, Bratislavu, Bukure&scaron;t, Stavanger, Budvu, Dablin, Berlin, Ta&scaron;kent, A&scaron;habad i Sarajevo.
Za putovanja Branke Marković (PES) u pro&scaron;loj godini je utro&scaron;eno 9.490 eura, a ta poslanica je lani putovala u Brisel, Tivat, Herceg Novi, Kola&scaron;in, Kotor, Budvu, Rejkjavik, Berlin i Ženevu.
Službena putovanja poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron;a Konatara ko&scaron;tala su 9.351 euro, a on je po dva puta bio u Strazburu i Parizu, kao i u Lisabonu i &scaron;panskoj Terasi.
Nađa Laković (PES) lani je tri puta bila u Strazburu i dva puta u Parizu, a putovala je i u Lampedusu i Istanbul. Tro&scaron;kovi tih putovanja iznosili su 9.156 eura.
Poslanik PES-a Miodrag Laković putovao je u Va&scaron;ington, Montreal, Brisel, Beč, Sofiju, Srebrenicu i Var&scaron;avu. Ta putovanja poreske obveznike su ko&scaron;tala 8.693 eura.
Tro&scaron;kovi putovanja poslanice Drite Lole (DPS) u Madrid, Strazbur, Tivat, Atinu, Rejkjavik, Herceg Novi i Budvu iznosili su 8.210 eura.
Poslanik Ivan Vuković putovao je Namur, Tbilisi, Strazbur, Bukure&scaron;t, Bratislavu, Berlin, Budimpe&scaron;tu i Beograd, a tro&scaron;kovi tih putovanja iznosili su 7.309 eura.
Tro&scaron;kovi službenih putovanja Jevta Erakovića (DPS) u Bukure&scaron;t, Dablin i Va&scaron;ington iznosili su 6.486 eura.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić lani je tri puta bio u Beogradu, dva puta u Briselu, te u Stokholmu, Rimu, Valeti, Rabatu, Bragi, Palma de Majorki i Beču, za &scaron;ta su iz budžeta utro&scaron;ena 6.252 eura.
Tro&scaron;kovi putovanja poslanika Jovana Subotića iznosili su 6.205 eura, a on je lani bio u Sarajevu, dva puta u Bukure&scaron;tu, u Beogradu, Berlinu, Budimpe&scaron;ti, Ženevi i Namiru.
Tro&scaron;kovi putovanja u Beč, Bukure&scaron;t, Dablin, Va&scaron;ington i dva puta u Budvu poslanika Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković putovao je u Rabat, Berlin, Luksemburg, Petrovac i Rim, &scaron;to je ko&scaron;talo 5.202 eura.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović lani je bila u Va&scaron;ingtonu, Strazburu, Srebrenici, Berlinu i Budvi. Ta putovanja ko&scaron;tala su 5.074 eura.
Vasilije Čarapić (PES) bio je tri puta u Parizu, a putovao je i u Strazbur i Budvu. Ta putovanja ko&scaron;tala su 4.767 eura.
Za službena putovanja Slađane Kaluđerović (SNP) dato je 4.610 eura, a ona je pro&scaron;le godine po dva puta bila u Beču i Briselu, kao i u Strazburu, Beogradu i Budvi.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a putovao je tri puta u Strazbur, kao i u Madrid, Kotor, Kola&scaron;in i Budvu, a tro&scaron;kovi njegovih putovanja iznosili su 4.601 euro.
Lider GP URA Dritan Abazović bio je u Londonu i Briselu, &scaron;to je parlament ko&scaron;talo 4.570 eura.
Poslanik SD Nikola Zirojević lani je dva puta bio u Sarajevu, kao i Tirani, Var&scaron;avi, Brižu, Ljubljani, Briselu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Jerevanu, Berlinu i Budvi. Tro&scaron;kovi njegovih putovanja iznosili su 4.497 eura.
Putovanja Dejana Đurovića (NSD) u Brisel (dva puta), Nik&scaron;ić, Kola&scaron;in, Bragu, Budvu i Bukure&scaron;t ko&scaron;tala su 3.874 eura.
Službena putovanja Vladislava Bojovića ko&scaron;tala su 3.755 eura, Maje Vučelić 3.401 euro, Zoje Bojanić Lalović 3.374 eura, Borisa Pejovića 2.905 eura, Mihaila Anđu&scaron;ića 2.705 eura, Milo&scaron;a Pižurice 2.609 eura, Seida Hadžića 2.440 eura, Andrije Nikolića 2.267 eura, Adrijana Vuksanovića 2.171 euro, Nikole Milovića 2.061 euro, Danijela Živkovića 1.998 eura, Radinke Ćinćur 1.763 eura, Velimira Đokovića 1.692 eura, Dražena Petrića 1.586 eura, Aleksandre Vuković Kuč 1.338 eura, Aleksandre Despotović 1.296 eura, Branislava Nenezića 1.271 euro, a Kenane Strujić Harbić 1.014 eura.
Strazbur česta destinacija
Biv&scaron;a poslanica, a sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević do sredine juna tri puta je bila u Strazburu, Va&scaron;ingtonu, dva puta u Parizu, Tivtu, Atini, Herceg Novom, Kotoru, Oslu i Kola&scaron;inu. Njena putovanja parlament su ko&scaron;tala 13.119 eura.
Sada&scaron;nja ministarka turizma Simonida Kordić kao poslanica je bila u Tbilisiju, Atini, Solunu, Lisabonu i Bukure&scaron;tu, a ta putovanja su ko&scaron;tala 5.775 eura.
Biv&scaron;i poslanik, a sada&scaron;nji ministar urbanizma Slaven Radunović je sa poslaničke funkcije putovao u Baku, Beč, Strazbur, Tiranu i Lisabon, &scaron;to je poreske obveznike ko&scaron;talo 5.566 eura.
Dok je bio poslanik, aktuelni potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović boravio je u Va&scaron;ingtonu, Pri&scaron;tini, Dortmundu, Istanbulu i Srebrenici, a tro&scaron;kovi tih putovanja iznosili su 4.632 eura.
Službena putovanja sada&scaron;njeg ministra socijalnog staranja Damira Gutića dok je bio član parlamenta ko&scaron;tala su 3.200 eura.
Uro&scaron;ević na ime dnevnica dobio devet eura
Skromnije tro&scaron;kove putovanja imali su poslanici Jasmin Ćorović (940 eura), Nikola Rovčanin (911 eura), Jelenka Andrić (563 eura), Sonja Milatović (400 eura), Jelena Kljajević (269 eura), Abaz Dizdarević i Oskar Huter (po 268 eura), Jovan Jole Vučurović (194 eura), Albin Ćeman (166 eura) i Milica Rondović (128 eura).
Minimalne tro&scaron;kove putovanja u pro&scaron;loj godini imali su Bojana Pićan (90 eura), Vaso Obradović (76 eura), Darko Dragović (27 eura) i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević, kojem je na ime dnevnica uplaćeno devet eura.
Poslanik Artan Čobi nije primio nijedan euro na ime dnevnica, pa ni za odlazak u Nik&scaron;ić u radnu posjetu EPCG.

Za putovanja poslanika 350.000 eura o trošku građana

PODACI ZA PROŠLU GODINU

Da je Crna Gora iole normalna država i da imamo iole &bdquo;normalan&ldquo; Ustavni sud, situacija u kojoj se trenutno nalazimo bila bi rije&scaron;ena na jednoj sjednici tog suda od petnaestak minuta, uz dopunu koja bi podrazumijevala izmjene protivurječnih propisa koji se odnose na uslove penzionisanja sudija i prihvatanje rje&scaron;enja koja se odnose na sve, kazao je za Pobjedu prof. dr Neboj&scaron;a B. Vučinić povodom problematične situacije u ovom dijelu pravosudnog sistema, a koja je izazvana odlukom Ustavnog odbora da penzioni&scaron;e sudiju Draganu Đuranović.
&ldquo;Međutim, situacija je takva kakva je. Po mom mi&scaron;ljenju, u Crnoj Gori su sve institucije zarobljene od ove većine, tačnije rekao bih da je na djelu tiranija većine. Zarobljene su institucije i iskren da budem ne vidim način na koji sve ovo može da se rije&scaron;i. Mislim da bi nam mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, uz prethodnu obavezu svih aktera da to i prihvate, bilo od velike pomoći, ljekovito i blagotvorno&rdquo;, istakao je prof. Vučinić.
Iako je riječ o savjetodavnom tijelu, prof. Vučinić smatra da je Venecijanska komisija tijelo od najvi&scaron;eg moralnog, stručnog, pravnog i političkog autoriteta u Savjetu Evrope.
&ldquo;Nalazimo se u pat poziciji tako da čekanje na mi&scaron;ljenje VK neće prouzrokovati dodatne probleme. S obzirom na postojeći politički kontekst možemo očekivati jo&scaron; goru blokadu Ustavnog suda&rdquo;, kazao je prof. Vučinić navodeći da nije pesimista, već da je samo realan.
Na pitanje da li je utopistički očekivati da Ustavni sud bude oslobođen političkog uticaja, prof. Vučinić kaže &bdquo;da je sreće, to bi tako trebalo da bude&ldquo;.
&ldquo;To je u stvari njegova funkcija. On je poseban organ i nije dio redovnog sudstva. Ustavni sud je pravni organ sa značajnim političkim uticajem jer rje&scaron;ava sporove koji su pravni i politički i da je sreće usmjeravao bi tokove dru&scaron;tvenog razvoja u Crnoj Gori. Međutim, po&scaron;to je na djelu tiranija većine, sve je blokiran&rdquo;, zaključio je prof. Vučinić.
Osvrćući se na nedavno održanu prvu rundu konsultacija o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske u kojoj su učestvovali državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Peri&scaron;a Kastratović i Frano Matu&scaron;ić sa druge strane, prof. Vučinić je kazao da je &bdquo;u kontekstu evropskih integracija taj susret uobičajen&ldquo;.
&ldquo;Pregovori su prvo sredstvo za rje&scaron;avanje sporova. Ako se u pregovorima konstatuje da su polazi&scaron;ta toliko udaljena, postoji čitav dijapazon mirnih načina rje&scaron;avanja sporova do Međunarodnog suda pravde&rdquo;, ponovio je raniji stav prof. Vučinić i podsjetio da Crna Gora ima hipoteke iz pro&scaron;losti, ali i da najnoviji razvoj situacije sa &bdquo;nesretnom&ldquo; i nepotrebnom Rezolucijom o Jasenovcu i te kako može da utiče na međusobno povjerenje i stav Hrvatske koja je punopravna članica EU.
&ldquo;To je jedna potpuno besmislena i nepotrebna rezolucija, odnosno politički stav koji i te kako može da iskomplikuje odnose između dvije države, a posebno u kontekstu evrointegracija&rdquo;, kazao je prof. Vučinić.
Na pitanje koliko je realno očekivati da se sa postojećim kadrovskim rje&scaron;enjima na čelnim pozicijama u ministarstvima odbrane, evropskih i vanjskih poslova može očekivati pomak u stabilizaciji odnosa dvije države, prof. Vučinić je ocijenio da, s obzirom na značaj i kompleksnost pitanja, naročito kada je riječ o sporu oko Prevlake, tu se moraju uključiti najautoritativnije strukture i na političkom i na intelektualnom i ekspertskom planu.
&ldquo;Taj spor oko Prevlake, da ne pominjemo brod &ldquo;Jadran&ldquo;, klasičan je teritorijalni spor. On uključuje pitanje granice na kopnu, moru i podmorju. I za države koje nijesu imale nikakvih sporova u novijoj istoriji to je preveliki i dosta težak spor. Tu na nivou ministarstava se mogu konstatovati određene stvari, može se doći do određenih zaključaka, ali mislim da je za početak rje&scaron;avanja tih sporova važno da se uključe najodgovornije strukture u obje države&rdquo;, kazao je prof. Vučinić i dodao da se ovakvi sporovi ne rje&scaron;avaju &bdquo;preko noći&ldquo;, bilo u pregovorima, bilo uz posredovanje treće strane ili pred Međunarodnim sudom pravde.
On je istakao da se s obzirom na dugogodi&scaron;nje iskustvo najvi&scaron;e zalaže sa sudsko rje&scaron;enje uz opasku da &bdquo;u ovom trenutku treba pokazati dobru volju da se sjedne za pregovarački sto i otvoreno raspravlja kako bi otkrili &scaron;to je sporno&ldquo;.
U fazi pregovora dvije strane, prema riječima prof. Vučinića, oni ne mogu biti javni, već zahtijevaju visok stepen diskrecije jer je takva diplomatska praksa, ali tu će se, kako kaže, izdefinisati oko čega postoji spor kada je u pitanju Prevlaka.
"Studenti opravdano traže odgovornost za propuste nadležnih"
Na pitanje da prokomentari&scaron;e aktuelne proteste studenata u Crnoj Gori pod nazivom &bdquo;Kamo śutra?&ldquo;, prof. Vučinić je kazao da je riječ o potpuno legitimnom načinu iskazivanja bunta s obzirom na jednu negativnu i tragičnu dru&scaron;tvenu pojavu koja se dogodila na Cetinju. On je dodao da podržava zahtjeve studenata za smjene odgovornih u bezbjednosnom sektoru.
&ldquo;Ni&scaron;ta nije naučeno iz onog prvog masakra koji se dogodio na Medovini i sasvim je normalno da se traži moralna, vaspitna i politička odgovornost nosilaca funkcija. Promjene Zakona o posjedovanju oružja i njegovo poo&scaron;travanje ima smisla, ali to je od sekundarnog značaja jer kod nas u Crnoj Gori izgleda da su najjednostavnija i najbolja rje&scaron;enja &ndash; najudaljenija. Niko ne postavlja pitanje gdje su nam pozornici u kvartovima koji su ukinuti prije desetak i vi&scaron;e godina, niko se ne pita &scaron;to radi komunalna policija, da li je ona opremljena, da li možda treba angažovati i neki dio penzionisanih &bdquo;čistih&ldquo; službenika MUP-a da pomognu u stvaranju op&scaron;te bezbjednosne klime&rdquo;, kazao je prof. Vučinić i podsjetio da se većina ubistava de&scaron;ava usljed kori&scaron;ćenja nelegalnog oružja.
Ipak, problem vidi u činjenici da posljednjih 30 godina, kako kaže, imamo legitimizaciju i opravdanje nasilja da je ovakva bezbjednosna situacija sasvim očekivana.
&ldquo;Situacija koja se dogodila na Cetinju može da se ponovi u bilo kom drugom gradu zato je neophodno sprovesti radikalne političko bezbjednosne mjere. Zaista smatram da je neophodno da odgovorni u bezbjednosnom sektoru podnesu ostavke&rdquo;, poručio je prof. Vučinić.
S obzirom na genezu i porijeklo Vučića, u Srbiji ne bih isključio ni najgori scenario
Nakon gotovo tri mjeseca od pokretanja protesta u Srbiji, koji su počeli poslije tragedije u Novom Sadu gdje je nakon pada nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici stradalo 15 osoba, 28. januara je pod pritiskom javnosti ostavku podnio premijer Vlade Srbije Milo&scaron; Vučević na &scaron;to prof. Vučinić kaže da je &ldquo;malo kasno, ali može imati ljekovit uticaj&ldquo;.
&ldquo;Tragedija koja se desila u Novom Sadu je posljedica korumpiranog sistema koji je i te kako zloupotrijebio svoja ovla&scaron;ćenja na &scaron;tetu građana. Ti protesti su veoma ozbiljni i masovni i vjerovatno će dovesti do promjena. S obzirom na političku genezu i porijeklo gospodina Aleksandra Vučića, koji je izvorni radikal, tu ne bih isključio ni najgori scenario&rdquo;, dodao je prof. Vučinić

Vučinić: Parlamentarna većina zarobila sve institucije

"STUDENTI OPRAVDANO TRAŽE ODGOVORNOST ZA PROPUSTE NADLEŽNIH"

Potpredsjednik op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović oglasio je na Fejsbuku povodom prijedloga nosioca liste ''Za budućnost Budve'' Mladena Mikijelja da Marko Carević bude zajednički kandidata za predsjednika Budve.
"Sjajna ideja! Ako nam fali jo&scaron; kandidata, možda da probamo i sa Svetim Stefanom?", naveo je Jovanović na svom FB profilu.

Jovanović o prijedlogu Mikijelja: Sjajna ideja, ako nam fali još kandidata, možda da probamo i sa Svetim Stefanom?

ODGOVORIO NOSIOCU LISTE ''ZA BUDUĆNOST BUDVE''

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva zakazana je za ponedjelja, to je odlučeno na&nbsp; jučera&scaron;njoj telefonskoj sjednici.
Iz Vlade su podsjetili da su 27. januara usvojili informaciju o stanju u SO Budva u pogledu održavanja prve sjednice novoizabrane Skup&scaron;tine.
Navodi se da je saglasno navedenoj informaciji, Vlada donijela odluku o sazivanju prve sjednice novoizabrane SO Budva, sa jednom tačkom dnevnog reda &ndash; izbor predsjednika SO Budva za 11. februar.
&ldquo;No, u cilju obezbjeđenja funkcionalnosti u radu Op&scaron;tine Budva, na telefonskoj sjednici Vlade održanoj danas donijeta je odluka o izmjeni zaključka od 27. januara, i o zakazivanju sjednice novoizabrane SO Budva za ponedjeljak sa početkom u 15 sati, sa jednom tačkom dnevnog reda &ndash; izbor predsjednika SO Budva&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.

Sjednica SO Budva u ponedjeljak

ODLUČENO NA TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE

Nosilac liste ''Za budućnost Budve'' Mladen Mikijelj uputio je potpredsjedniku op&scaron;tine Budva Nikoli Jovanoviću u kojem navodi da je najbolji izlaz iz situacije u tom gradu izbor Marka Carevića kao nestranačke ličnosti za predsjednika Op&scaron;tine Budva
"S obzirom na to da vam nije bila prihvatljiva opcija da gospodin Vesko Marković bude predsjednik Op&scaron;tine Budva, jer se nalazio na na&scaron;oj listi ('Za budućnost Budve &ndash; Budva mora naprijed'), kao ni predlog o formiranju vlasti po principu rotacije (model 2 godine &ndash; 2 godine), predlažemo da zajedno razmotrimo kompromisno rje&scaron;enje koje bi bilo u najboljem interesu svih građana Budve.
Elem, smatramo da bi najbolji izlaz iz ove situacije bio izbor nestranačke ličnosti za predsjednika Op&scaron;tine Budva, te predlažemo gospodina Marka (Bata) Carevića kao zajedničkog kandidata. Kao nestranačka ličnost, vjerujemo da bi gospodin Carević mogao da obezbijedi neophodnu neutralnost i saradnju između na&scaron;e dvije liste, koja je neophodna za stabilnosti i napredak Budve.
Formiranje vlasti sa DPS-om ne može donijeti ni&scaron;ta dobro Budvi i njenim građanima", navodi, između ostalog Mikijelj u pismu Jovanoviću.

Mikijelj pisao Jovanoviću: Carević da bude predsjednik Opštine Budva

UPUTIO PISMO

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra&ldquo; preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića), kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić. Studenti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno, ocjenuje Bajramspahić.
Ona smatra da svi u dru&scaron;tvu moraju dati doprinos da studneti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje &scaron;to su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
"To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno", kaže Bajramspahić.
Neporeciva i složena kriza
Neuspio je poku&scaron;aj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skup&scaron;tine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rje&scaron;avati.
"Da krenemo od Ustavnog suda. Rje&scaron;enja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast poku&scaron;ava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast poku&scaron;ava da kupi vrijeme tako &scaron;to će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve &scaron;to joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade &scaron;to pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vr&scaron;e pritisak da se budžet usvoji", kaže Bajramspahić.
Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli
Podsjeća da nije prvi put prekr&scaron;en Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
"Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekada&scaron;nji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga &scaron;to dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priu&scaron;ti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili", ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste do&scaron;lo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće vi&scaron;e imati značaj.
"Kao &scaron;to nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, &scaron;to se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se rije&scaron;i, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rje&scaron;enja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rje&scaron;enja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude", &nbsp;poručila je Bajramspahić.
Gu&scaron;enje kontrolne funkcije Skup&scaron;tine
Blokada Parlamenta znači blokadu su&scaron;tinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti za&scaron;to taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
"Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usagla&scaron;avanja sa Evropskom unijom, &scaron;to je na&scaron;a izričita obaveza. Imamo neprestano gu&scaron;enje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslu&scaron;anja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i kori&scaron;ćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time &scaron;to blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes", naglasila je Bajramspahić.
Politizacija Ustavnog suda
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, &scaron;to se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
"Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će i&scaron;ta biti bolje sa narednim imenovanjima", istakla je Bajramspahić.
Put ka EU&nbsp;
Vjeruje da političko dru&scaron;tvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
"Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima vi&scaron;e institucija, koje imaju vi&scaron;e različitih pogleda na stvari. Dobro je &scaron;to je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je &scaron;to smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato &scaron;to nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, &scaron;to je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24", kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
"Nećemo moći da priu&scaron;timo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne gre&scaron;ke, kakve su se de&scaron;avale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali su&scaron;tinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da vi&scaron;e nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta", zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Ponuda opoziciji je prazna

"NAJAVLJENU IZMJENU USTAVA OPOZICIJA NE SMIJE DA DOZVOLI"

Parlamentarna većina uputila je opoziciji Sporazum o prevazilaženju blokade Skup&scaron;tine.
Sadržaj Sporazuma prenosimo integralno:
U cilju obezbjeđivanja nesmetanog rada Skup&scaron;tine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, parlamentarna većina i parlamentarna opozicija postižu sljedeći sporazum:
Član 1 &ndash; Mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije
Skup&scaron;tina Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mi&scaron;ljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović.
Sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiće po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije.
Član 2 &ndash; Obavezujući karakter mi&scaron;ljenja
Mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije obavezujuće je za Skup&scaron;tinu Crne Gore.
Član 3 &ndash; Rok za sprovođenje mi&scaron;ljenja
Skup&scaron;tina Crne Gore će u roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.
Član 4 &ndash; Nastavak rada Skup&scaron;tine
Skup&scaron;tina Crne Gore će odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastaviti sa radom i pristupiti razmatranju i usvajanju Budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.
Član 5 &ndash; Zavr&scaron;ne odredbe
Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i po&scaron;tovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije.
Za parlamentarnu većinu:
Andrija Mandić
Zdenka Popović
Boris Pejović
Mirsad Nurković
Vasilije Čarapić
Dejan Đurović
Boris Bogdanović
Amer Smailović
Milan Knežević
Nikola Camaj
Bogdan Božović
Ilir &Ccedil;apuni
Artan &Ccedil;obi

Parlamentarna većina nudi opoziciji Sporazum o prevazilaženju blokade Skupštine

POGLEDAJTE ŠTA PIŠE U DOKUMENTU

Premijer Milojko Spajić uputio je predstavnicima neformalne grupe studenata &ldquo;Kamo śutra&rdquo; odgovor na zahtjeve koje su uputili 23. januara. &nbsp;Zatražili su da Aleksa Bečić i Danilo &Scaron;aranović podnesu ostavke, na &scaron;ta je Spajić odgovorio da je ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti, te da su svi članove Vlade podložni promjeni, a da će se o tome odlučiti nakon evaluacije njihovog rada.
Saop&scaron;tenje Spajića prenosimo u cjelosti:
"Sa pažnjom sam sagledao obraćanje koje ste mi uputili 23. januara 2025. godine, a koje se odnosi na zahtjeve iznijete i na protestima održanim tokom januara mjeseca.
Koristim priliku da podsjetim da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima u va&scaron;em obraćanju.
Shodno navedenom, a u skladu sa do sada preduzetim mjerama po va&scaron;im pojedinačnim zahtjevima, obavje&scaron;tavam kako slijedi:
1. Kako i sami konstatujete, ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti. Kao &scaron;to je javnosti poznato, svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će zavisiti konačne odluke.
2. U odnosu na zahtjev za ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, obavje&scaron;tavam da je shodno zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost pripremljen Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oružju i municiji (Markovog i Ma&scaron;anovog zakona).
Kako je predmetni nacrt stavljen na javnu raspravu 24. januara, a do sada nijesu evidentirani predlozi va&scaron;e grupe, pozivam vas da se do isteka roka za davanje sugestija (24. februara) upoznate sa predloženim izmjenama i u odnosu na iste dostavite eventualne sugestije.
Upoznavanja radi, ključne izmjene odnose se na:
Podizanje starosne granice sa 18 na 25 godina za podno&scaron;enje zahtjeva za oružje (sa izuzecima za policiju, vojsku, za&scaron;titare, članove sportsko- streljačkih organizacija); Smanjenje perioda važenja oružnih listova sa 10 na 5 godina;
Pro&scaron;irenje opsega krivičnih djela i prekr&scaron;aja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja &ndash; djela koja sadrže bilo koji oblik nasilja;
Uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, kao jedine nadležne za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja, kao i za kontinuiranu psiholo&scaron;ku i prihijatrijsku procjenu &ndash; odnosno strože psiholo&scaron;ke procjene ;
Strože kriterijume za rekreativno i sportsko oružje;
Centralizaciju rje&scaron;avanja zahtjeva za držanje i no&scaron;enje oružja.
Takođe, u cilju jačanja bezbjednosti i pravne za&scaron;tite građana, Ministarstvo pravde je pripremilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koje je od 23. januara na javnoj raspravi, a ključne izmjene odnose se na:
Poo&scaron;travanje kazne za nedozvoljeno držanje i no&scaron;enje oružja &ndash; od jedne do 10 godina zatvora;
Poo&scaron;travanje kazne za rodno motivisano te&scaron;ko ubistvo (femicid) &ndash; od 10 do 40 godina zatvora ;
Prepoznavanje napada na ljekare i prosvjetne radnike kao krivičnog djela;
Suzbijanje govora mržnje.
Jednako vas pozivam da do kraja javne rasprave (12. februar) date i svoj doprinos kvalitetu izrade ovog zakonskog rje&scaron;enja.
U odnosu na predmetni zahtjev, takođe, vas obavje&scaron;tavam da je intenzivirana kampanja &bdquo;Po&scaron;tuj život &ndash; vrati oružje&rdquo;.
Tako su od početka godine do 27. januara građani Upravi policije dobrovoljno predali: 1 535 komada komada vatrenog oružja, 50 534 komada municije, 147 komada ručnih bombi, kao i vi&scaron;e stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. Takođe je, u cilju sprječavanja nelegalnog posjedovanja i no&scaron;enja oružja, i smanjenja kriminalnih aktivnosti, u akcijama policije &scaron;irom Crne Gore u istom periodu oduzeto je 126 komada oružja, blizu 7 i po hiljada komada municije i 5 ručnih bombi.
Kada je u pitanju reforma funkcionisanja policijskih struktura, obavje&scaron;tavam da je i ovo bio jedan od zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Shodno tome, 16. januara raspisan je konkurs za prijem 815 policajaca u Upravu policije (konkurs je otvoren do 5. februara, a u međuvremenu je pristiglo oko 550 prijava).
Takođe, u međuvremenu je zaposleno 49 policajaca, koji su diplomirali na Policijskoj akademiji, dok je od 16. januara u Odjeljenje bezbjednosti Cetinje raspoređeno sedam policajaca.
Paralelno sa ovim aktivnostima, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova sprovodi intenzivnu reformu policijskih struktura, u okviru čega je do sada suspendovano nekoliko desetina policijskih službenika.
Jednako tako, na inicijativu Prijestonice, a na predlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Vlada je donijela odluku o uvođenju za&scaron;titara u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Prijestonici od početka februara.
Ova mjera pro&scaron;irena je i na ostale op&scaron;tine, pa je takva odluka donijeta na sjednici Vlade održanoj 30. januara i odnosi se na ostale &scaron;kole u gradskim sredinama (42 srednje i 65 osnovnih &scaron;kola) koje pohađa značajan broj učenika. Vlada će, iz budžetske rezerve, za ove namjene, a za period od 15. februara do kraja &scaron;kolske godine, obezbijediti 800.000 eura.
U vezi sa povratkom građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje &scaron;kole, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u potpunosti je posvećeno promovisanju vrijednosti građanskog obrazovanja i vrijednosti građanskog dru&scaron;tva na svim nivoima.
Ministarka Anđela Jak&scaron;ić Stojanović je vi&scaron;e puta javno podržala inicijativu za uvođenje Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u kurikulume. Resor kojim rukovodi, u saradnji sa UNICEF-om, i uz podr&scaron;ku Evropske komisije, priprema Strategiju obrazovanja za period 2025-2035, i ovaj posao je u zavr&scaron;noj fazi. Dokument je bio na javnoj raspravi, a njegovo usvajanje je planirano za prvi kvartal ove godine. U Strategiji je upravo reforma kurikuluma definisana kao prioritetna mjera, koju je potrebno sprovesti.
U tom smislu, uvođenje Građanskog obrazovanja, ne samo kao posebnog predmeta, već i uključivanje određenih tema u druge predmete, pa i u kurikulume osnovnih &scaron;kola, jasno je definisano u tekstu same Strategije, a sastavni je dio i Akcionog plana čija je izrada, takođe, u zavr&scaron;noj fazi.
Posebna pažnja, tokom izrade Strategije obrazovanja, posvećena je i značaju medijske pismenosti u obrazovnom sistemu, naročito sa aspekta unaprjeđenja ljudskih prava i demokratskih procesa u dru&scaron;tvu, kao i obrazovanja XXI vijeka, koje zahtijeva razvijanje kritičkog mi&scaron;ljenja i promociju vrijednosti građanskog dru&scaron;tva.
&Scaron;to se tiče pobolj&scaron;anja odnosa i brige o mentalnom zdravlju, odmah nakon 1. januara, kroz multiresorsku saradnju, uspostavljena je kontinuirana psiholo&scaron;ko-socijalna podr&scaron;ka za građane Cetinja, a aktivna je i SOS linija za takvu podr&scaron;ku na nivou države &ndash; 1555. U okviru ove mjere podr&scaron;ke do sada je realizovano 400 poziva i 200 intervencija.
Naime, nakon razgovora sa predstavnicima resora zdravstva i udruženja psihologa, psihijatara i psihoterapeuta dogovoreni su konkretni koraci saradnje na sistemskom unaprjeđenju Programa mentalnog zdravlja.
U tom smislu, Ministarstvo zdravlja izradilo je Program za mentalno zdravlje čiji je cilj da u narednom dvogodi&scaron;njem periodu planiranim aktivnostima osnaži kapacitete u smislu prevencije, brzog dijagnostikovanja i adekvatnog liječenja mentalnih poremećaja u &scaron;iroj zajednici.
U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta, pojačani su kapaciteti CMZ pri domovima zdravlja tj. sistematizovana su radna mjesta psihologa koja ranije nijesu bila prepoznata (DZ Budva, DZ Rožaje), dok je trenutno na specijalizaciji 8 specijalizanata iz psihijatrije, 3 specijalizanta iz dječje i adolescentne psihijatrije te 3 specijalizanta medicinske psihologije.
Dodatno, godi&scaron;njim planom specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu predviđeno je:
-14 specijalizacija iz psihijatrije; - tri specijalizacije iz adolescentne i dječije psihijatrije i - dvije specijalizacije iz oblasti medicinske psihologije
 Takođe je važno naglasiti da su u saradnji Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovane edukativne radionice psiholo&scaron;kog debrifinga za nastavnike i pedagoge o prepoznavanju posttraumatskog stresa (PTS) kod djece, za roditelje djece iz O&Scaron; &bdquo;Lovćenski partizanski odred&rdquo; i O&Scaron; &bdquo;Njego&scaron;&rdquo; kao i za učenike pomenutih osnovnih &scaron;kola. Istovremeno su organizovane radionice za Službu za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, Komunalnu policiju, JZU Dom zdravlja.
Prema informacijama koje su na raspolaganju od menadžmenta Javnog servisa, u narednom periodu kroz programsku &scaron;emu biće dodatno tretirane teme vezane za mentalno zdravlje.
Konačno, na liniji poziva na dijalog, a u cilju postizanja najboljih rje&scaron;enja i praksi u ovim oblastima, jo&scaron; jednom ukazujem na značaj saradnje institucija i građana po svim relevantnim pitanjima za na&scaron;u državu i dru&scaron;tvo u cjelini.
U tom smislu, Vlada će nastaviti intenzivan rad u svim sferama djelovanja i ostaje otvorena za dijalog, kako bismo zajedički, kroz najbolja rje&scaron;enja, sistem učinili otpornijim i bezbjednijim za sve na&scaron;e građane".

Spajić: Svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon detaljne analize učinka

ODGOVORIO GRUPI STUDENATA IZ "KAMO ŚUTRA"

Na Kolegijumu danas nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije, saop&scaron;tio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić koji je inicirao sastanak.
"Napravili smo dogovor sa opozicijom da ćemo ih obavijestiti kako mi mislimo da treba da se razrije&scaron;i ova kriza", kazao je Mandić, prenosi portal Antena M.
Napomenuo je da je parlamentarna većina saglasna da Venecijanska komisija treba da da stav kad je posrijedi razrje&scaron;enje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
"Odluka VK bi bila obavezujuća ako taj zahtjev prihvati i opozicija", ističe Manidć.
Ono &scaron;to je važno je, kako nagla&scaron;ava, da se mora odmah nastaviti s radom Skup&scaron;tine.
"Parlamentarna većina želi da napravi kompromis. Počeli smo dijalog i ovo je dobro rje&scaron;enje. Tekst ćemo dostaviti", poručuje Mandić.
Nezvanično, sjednica Kolegijuma će biti nastavljen naredne sedmice.&nbsp;
Dana&scaron;nji sastanak poslanika vlasti i opozicije trajao je ne&scaron;to manje od sat nakog čega su poslanici vladajuće koalicije održali poseban sastanak.

Mandić: Nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK PARLAMENTA

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je da on nikada nije tražio odgovornost nekog političara, te da mu se ne sviđa &scaron;to se poku&scaron;ava nametnuti obrazac da se tragedije iznose na teren politike i da se zbog njih traže ostavke.
On je gostujući na TV Prva komentarisao proteste studenata u Podgorici sa kojih je zatražena njegova ostavka, zatim i smjena.
- Ako vi uvedete to kao obrazac postupanja, praksu u nekom dru&scaron;tvu da se na svaki takav događaj podnose ostavke i etiketiraju i prevode na teren politike vlada, premijera, ministara. Pa, neformalni centri moći će lako izlogicirati i reći će kako je lako ovdje ovaj sistem i državu držati u stanju destabilizacije jer oni uvode obrazac da se bilo koja tragedija bez obzira na okolnosti iznosi na teren politike i pripisuje Vladi, premijeru, ministru - ističe Bečić.
Navodi da su to trenuci za empatiju, solidarnost, jedinstvo i zajednički pristup da bi se sistemski odgovorilo na probleme koje imamo i koji su izazovi različitih vremena, godina, decenija i nasljeđa.

Bečiću se ne sviđa što se stvara obrazac da se nakon tragedija traže ostavke