Politika

Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera za&scaron;tite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.
To se navodi u izvje&scaron;taju nakon četrnaestog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SSP Odbor) u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i Evropske unije i njenih država članica koji je održan 18. februara u Briselu.&nbsp;
Sastanak je održan radi sagledavanja stanja i napretka ostvarenog u okviru sektorskih pododbora i reforme javne uprave na planu usklađivanja s pravnom tekovinom EU, kao i rezultata koje je Crna Gora ostvarila u dijelu institucionalnih, zakonodavnih, političkih i ekonomskih reformi, uz projekciju planiranih aktivnosti, od održavanja posljednjeg sastanka Odbora u februaru pro&scaron;le godine.&nbsp;
Crna Gora dodatno da unaprijedi rezultate u borbi protiv korupcije
Delegacija EU je naglasila da je usvajanje nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024&ndash;2028. važan iskorak ka usklađivanju sa evropskim i međunarodnim standardima i naglasili da je ključno osigurati punu i efikasnu primjenu unaprijeđenog strate&scaron;kog i pravnog okvira, kako bi se adresirali postojeći izazovi i nastavilo usklađivanje s evropskim standardima.
Istaknuto je da je neophodno dodatno unaprijediti rezultate u borbi protiv korupcije, naročito u slučajevima korupcije na visokom nivou, kroz snažnije sprovođenje postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane tužila&scaron;tva i sudova, uključujući izricanje efikasnih i odvraćajućih sankcija.
Podsjetili su na hitnu potrebu izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se otklonili postojeći nedostaci, povećala transparentnost i nadzor nad tro&scaron;enjem sredstava političkih partija te spriječila zloupotreba državnih resursa kroz adekvatne i odvraćajuće sankcije.
Da je Crna Gora preduzela značajne korake u jačanju borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, posebno kroz usvajanje Strategije za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala 2024&minus;2027. i organizovanog kriminala, potvrdili su iz Delegacije EU na sastanku.&nbsp;
Prepoznato je proaktivno uče&scaron;će i djelotvornu saradnju Crne Gore s Europolom, Interpolom i Evropskom multidisciplinarnom platformom protiv prijetnji od kriminala (EMPACT-om).
Napredak u borbi protiv trgovine ljudima, reforma Zakona o oružju
Pozdravljeni su proaktivni napori Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT), kao i povećan angažman ove institucije u finansijskim istragama i izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću.
"Delegacija EU je primijetila posvećenost Crne Gore u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, uključujući potpisivanje relevantnih sporazuma o saradnji i pro&scaron;irenje usluga podr&scaron;ke žrtvama", navodi se u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Naglasila je i značaj rje&scaron;avanja preostalih preporuka iz petog kruga evaluacije MONEYVAL-a.
Pozvala je Crnu Goru da pobolj&scaron;a rezultate u pravosnažnim presudama, posebno u oblastima kao &scaron;to su pranje novca, trgovina ljudima i krijumčarenje cigareta.
EU je pozvala Crnu Goru da revidira svoj Zakon o oružju kako bi se uskladio s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima.
Crnogorska delegacija je na sastanku iznijela podatke da je u periodu od dono&scaron;enja Zakona o sprečavanju korupcije izrađeno osam podzakonskih akata koji su početkom godine proslijeđeni na mi&scaron;ljenje Evropskoj komisiji.
Podsjetili su da je u cilju potpunog usagla&scaron;avanja sa preporukama Vencijanske i Evropske komisije, Ministarstvo pravde formiralo radnu grupu koja je sačinila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije.
"Obavjestili su i da je devet novopripremljenih podzakonskih akata u odnosu na usvojeni Zakon o lobiranju stupilo na snagu u novembru 2024. godine. U pogledu izrade Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, crnogorska strana je informisala da je Skup&scaron;tina donijela Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu kojom je određeno da je Odbor dužan da najkasnije do kraja 2025. godine pripremi i podnese Skup&scaron;tini na usvajanje predloge zakona i drugih akata koji su predmet rada Odbora", stoji u Vladinom dokumentu. &nbsp;
Pokrenuto vi&scaron;e istraga slučajeva visoke korupcije
Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, prene&scaron;eno je da je Uprava policije u saradnji sa Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom pokrenula vi&scaron;e istraga slučajeva visoke korupcije koji ukazuju na infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući visoke državne funkcionere.
"Među licima koja se terete za koruptivna krivična djela su i osam javnih funkcionera (biv&scaron;i pomoćnik direktora za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije u Upravi policije, biv&scaron;i glavni specijalni tužilac, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, sudija Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju, tri biv&scaron;a ministra Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i biv&scaron;i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja), zatim &scaron;est policijskih službenika, kao i tri lica koja pripadaju javnom sektoru", saop&scaron;teno je na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i Evropske unije i njenih država članica.&nbsp;
Delegacija je, kako se navodi, izvijestila i o rezultatima u odnosu na prateće postupke uspostavljanja privremenih mjera kao i privremenog i trajnog oduzimanja imovine.
Novi proces zapo&scaron;ljavanja policijskih službenika
Crnogorska delegacija je istakla da je prvi put Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova u Crnoj Gori preuzelo postupak zapo&scaron;ljavanja policijskih službenika od Uprave za ljudske resurse, kako je predviđeno nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.
Istaknuto je da je objavljen oglas za 815 radnih mjesta policijskih službenika, na koji se prijavilo preko 1.300 mladih pojedinaca.
"Ova odluka je uslovljena gorućim nedostatkom oko 1.700 policajaca u vrijeme kada se Crna Gora aktivno bori protiv korupcije, organizovanog kriminala i drugih kriminalnih aktivnosti", saop&scaron;teno je iz crnogorske delegacije.&nbsp;
Potvrđeno je da se na 70. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a koja će se održati u decembru 2025. u Strazburu očekuje predstavljanje izvje&scaron;taja Crne Gore o implementaciji preporuka iz izvje&scaron;taja iz 2023.
Poseban osvrt je dat na rezultate ostvarene u pogledu finansijskih istraga i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću, uz naglasak na dobar rezultat Finansijskoobavje&scaron;tajne jedinice Uprave policije (FOJ).

EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera

"CRNA GORA DODATNO DA UNAPRIJEDI REZULTATE U BORBI PROTIV KORUPCIJE"

Dok građani i&scaron;čekuju da li će jo&scaron; jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se &bdquo;gađaju&ldquo; milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, saop&scaron;tila je izvr&scaron;na urednica portala Raskrinkavanje.me, Jelena Jovanović.&nbsp;
&ldquo;Tako u susret glasanju o Predlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor &bdquo;bu&scaron;i balon&ldquo; vrijedan 35 milijardi eura, &scaron;to je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore&rdquo;, ističe Jovanović.
Ipak, napominje, to &scaron;to je &nbsp;javno saop&scaron;tio da jo&scaron; uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najče&scaron;će pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari &ldquo;ne znaju &scaron;ta se sve tamo može graditi&rdquo;, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i &ldquo;vi&scaron;e od 35 milijardi eura&rdquo;.
Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogre&scaron;noj procjeni, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.
&Scaron;ta nam je i kad premijer saop&scaron;tavao?
Na konferenciji za novinare&nbsp; održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je pro&scaron;iren opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.
Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od &ldquo;neopreznih i populističkih izjava&rdquo; saop&scaron;tio i konkretne brojke:
&bdquo;Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno&ldquo;, pitao je Spajić.
Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.
&ldquo;Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u va&scaron;e vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i lo&scaron;ih praksi koje tjeraju investitore&rdquo;, poručio je Spajić.
Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.
&ldquo;Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat&rdquo;, kazao je predsjednik Vlade.
Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno pona&scaron;aju, te da je loptica prebačena na njihov teren.
&ldquo;Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni pona&scaron;ati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno pona&scaron;ali neka preuzmu to &scaron;to su propustili i neka obja&scaron;njavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju op&scaron;tinu. Neka oni nose taj teret&rdquo;, dodao je Spajić.
U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.
&ldquo;U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas&rdquo;. Ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni &scaron;iri uticaj projekta, efekte koje će izazvati na trži&scaron;tu, niti dugoročne projekcije.
Alabar: Iznos od 35 milijardi &ndash; ne razmatramo
Da sve zavisi od nas &ndash; misli i arapski investitor Mohamed Alabar.
Ali, ipak ima ne&scaron;to drugačiju računicu.
&ldquo;Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo&rdquo;, rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju. Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava &scaron;iri ekonomski uticaj projekta.
&ldquo;Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti&ldquo;, dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.
Ni u jednom trenutku nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saop&scaron;tavao Spajić.
Ministarka demantovala &ndash; ne znamo &scaron;ta
&ldquo;Nakon &scaron;to je Alabar saop&scaron;tio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je &ldquo;cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono &scaron;to će ona da izazove na trži&scaron;tu&rdquo;, poručila je Jovanović.
Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura &ldquo;konzervativna brojka i da ona može biti i veća&rdquo;.
&ldquo;Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi&hellip; 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman&rdquo;, naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
&ldquo;Kratak put od 3 do 15 milijardi&rdquo;
&ldquo;Uoči glasanja u Skup&scaron;tini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u &ndash; na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji vi&scaron;e od 40 milijardi eura&rdquo;, podsjetila je Jovanović.
U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo &ldquo;tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura&rdquo;, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.
&ldquo;Spajić je naknadno u Skup&scaron;tini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima&hellip;&rdquo;, podsjeća Jovanović..
Spajić je kazao da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izja&scaron;njavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura. Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na trži&scaron;tu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura, ističe Jovanović.
&ldquo;Ostaje nejasno kako je uop&scaron;te moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da jo&scaron; uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu&hellip;&rdquo;, dodaje Jovanovič.
Nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore, kako ističe, ne mogu imati &ldquo;predstavu&rdquo; o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti.
"Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto &scaron;to ih &ldquo;izluđuje&rdquo; brojkama koje im ni&scaron;ta ne znače", zaključuje Jovanović.

CDT: Premijerov vodič kroz milijarde- od “konzervativnih“ 35, do minimalnih 2,5

"GLAVNI AKTERI CIJELE PRIČE U JAVNIM NASTUPIMA SE  'GAĐAJU' MILIJARDAMA, (NE)NAMJERNO ZBUNJUJU JAVNOST"

Predsjednik GP URA Dritan Abazović ističe da je ta partija najveći kritičar Sporazuma sa UAE, jer je na &scaron;tetu građana i budućnosti Crne Gore i to je nakon jučera&scaron;njeg dana, kako je kazao u emisiji "Okvir", svakom dobronamjernom građaninu jasno. Ni premijer, ni ministarka juče nijesu dali nijedan razlog za&scaron;to je ovaj Sporazum dobar za državu, niti za&scaron;to je hitno da se usvoji.
Kako je kazao gostujući u emisiji "Okvir", Vlada želi da predstavi da ne favorizuje nikoga, ali sa Mohamedom Alabarom se priča i on gostuje na javnom medijskom servisu i na drugim medijima, pri tom on je dočekao u kabinetu premijera gradonačelnika Ulcinja, a onda treba javnost da povjeruje da Sporazum nema veze sa Ulcinjom i Velikom plažom.
"Ovim sporazumom omogućava se bilo kojem investitoru da stavi prst na bilo koji prostor Crne Gore i kaže kako želi da to izgleda, a da vlada to aminuje. Do&scaron;li smo do Skup&scaron;tine, jer ovaj sporazum suspenduje mnoge na&scaron;e zakone, a i evropske konvencije. Po&scaron;to se radi o međunarodnom sporazumu u njemu se kaže da UAE neće biti nikakav garant za eventualni spor. Mi juče nijesmo uspjeli da dobijemo nijedan odgovor ni argument od premijera ni od ministarke za&scaron;to je Sporazum dobar za nas i za&scaron;to je hitno da se usvoji", kazao je Abazović.
S obzirom na neka de&scaron;avanja iz pro&scaron;losti, Abazović ističe, da ima pravo da sumnja da se ovdje spremala akcija koju sprovodi Milojko Spajić, a Andrija Mandić i Aleksa Bečić će imati odgovornost za to jesu li glasali ili nijesu za tu akciju.
"Premijer je oti&scaron;ao u Ulcinj i predstavio onu skicu, kada Sporazum nije bio potpisan. Kada se digla galama potrčao je da potpi&scaron;e Sporazum i to između ostalog o nekretninama, o izgradnji stanova. To nije javni interes. Metodologija je jasna kada su u pitanju bitni resursi zemlje, najbolji arhitekti, ekolozi naprave koncept i kada imate koncept raspi&scaron;ete međunarodni konkurs. Tako se radi svugdje u svijetu", naglasio je Abazović.
Kako&nbsp;ističe, da su koraci bili drugačiji Ulcinjani ne bi bili ovoliko izrevoltirani i ne bi se toliko bunili. Tamo je puno porodica koje imaju imovinu kojima država nije dala građevinsku dozvolu, niti im je dala plan, a neki od njih bi možda tu imovinu unaprijedili i valorizovali, a ovim Sporazumom se daje strancima da grade &scaron;ta im volja uz veliku pomoć države.&nbsp;
Sporazum je, smatra, prva stepenica i najkritičnija, koju iz UAE žele da preskoče da bi do&scaron;li sa konkretnom firmom i projektom, ali ako ovo prođe bacamo zakone i Ustav pod noge. I DPS je, podsjeća, 2018. poku&scaron;ao da progura tu stavku o javnom interesu. Kako je kazao, sve da premijer i ministarka govore da se neće de&scaron;avati ovako kako se tumači iz Sporazuma, ne može im se vjerovati, jer su počeli sa pričom o ulaganju od 35 milijardi, da bi do&scaron;li do 2,5 milijardi eura.
Kazao je da se u javnosti iznose neistine da je on ili neko iz njegove vlade pregovarao sa Alabarom o bilo čemu. Nekoliko puta je, kaže, razgovarao sa njim i pozivao ga da vidi ima li ne&scaron;to &scaron;to bi mu bilo zanimljivo za ulaganje, ali konkretnih pregovora nije bilo, a da ih je bilo, bili bi javni. Kazao je i da je on prvi Alabaru prezentovao Veliku plažu kao moguću lokaciju za ulaganje, ali razlika je u tome &scaron;to ova priča nije utemeljena na prostornim planovima.
"Mislim da Velika plaža koja je sa Adom duga 12 kilometara treba da ima u prvoj trećini hotele i resorte, nakon toga je očuvanje životne sredine, kajsurfing, dine... Za posljednji dio samo sistem hotela sa minimalnom izgrađenosti u skladu sa prirodom. Projekat malog aerodroma je svakako potreban, samo naći lokaciju. Protiv sam stanova za kupovinu. Ne treba nam Dubai, mi smo mala zajednica i treba da vidimo &scaron;ta je na&scaron; koncept i &scaron;ta će da prodaje Crnu Goru za 40 godina, a po mom mi&scaron;ljenju to je samo unikatna priroda", ocijenio je Abazović.
Ističe kako mu je Spajić Veliku plažu pominjao jo&scaron; 2020. godine.
"Tokom 2020. sam imao razgovor sa Spajićem kad mi je prvi put pomenuo Veliku plažu. Nijesam tada mogao da vjerujem da će ovo ići u tom pravcu. I onda je uslijedilo sve &scaron;to se dogodilo kasnije, ovaj desant u novije vrijeme, pa pojavljivanje one skice koju sam ja dao javnosti, pa se onda čulo da ta skica nije novitet, da postoji već dvije godine, negdje u Beogradu na vodi", kazao je on.
Abazović kaže da ima pravo da sumnja da se duže spremala akcija, iza koje stoji Milojko Spajić.
"Cilj akcije je bio jednostavan - on je oti&scaron;ao sa tom skicom u Ulcinj u momentu kad sporazum nije bio potpisan. Kad se digla galama, on je potrčao da ga potpi&scaron;e", dodao je.
Ističe da je dok je bio premijer bilo memoranduma sa određenim investitorima, ali oni nijesu obavezujući i to nije isto kao Sporazum koji je zakonsko rje&scaron;enje koje suspenduje crnogorske zakone.
Smatra i da je simptomatično da imate sporazum o turizmu i nekretninama, a da vam ga ne predstavlja ministarka turizma ili potpredsjednik vlade zadužen za ekonomiju. Čudi da ministri glasaju da ovo, ali neki, kaže, glasaju, jer imaju lični interes, neki zbog fotelja, a neki jer nemaju korektan pristup multikonfesionalnoj Crnoj Gori.
Sumnja i da je ovo nastavak za &scaron;verc cigareta, jer se radi o međudržavnom sporazumu koji ima supremat nad zakonom o zabrani skladi&scaron;tenja cigareta.
"Saglasan sam sa sumnjama Vanje Čalović Marković, jer dominantan broj brodova koji su dopremali cigarete u Luku Bar bio je iz UAE", naglasio je Abazović.

Abazović:  Nijesam konkretno pregovarao sa Alabarom o bilo čemu; Spajić  mi je Veliku plažu pominjao još 2020, sumnjam da se akcija spremala duže vrijeme

"SUMNJA I DA JE OVO NASTAVAK ZA ŠVERC CIGARETA"

Poslanici crnogorske Skup&scaron;tine raspravljaće o sporazumima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u utorak 22. aprila, od 11 sati.&nbsp;
Sjednica Skup&scaron;tine nastavljena je oko dva sata poslije ponoći, nakon &scaron;to je zavr&scaron;io rad Odbor za ekonomiju, finansije i budžet koji je podržao prijedloge akata dva sporazuma sa UAE.&nbsp; Prethodno je i Odbor za međunarodne odnose učinio isto.
Poslanicima se obratio premijer Milojko Spajić koji je saop&scaron;tio da je prisustvovao Kolegijumu i da nije problem da se rasprava odgodi.&nbsp;
"Nije cukar u vodu, nije problem da se odgodi rasprava do utorka. Nažalost bez mene ćete nastaviti", rekao je Spajić, koji je naredne sedmice u posjeti SAD.&nbsp;
Ovaj sporazum je generator ekonomskog rasta u godinama koje slijede, naveo je on.&nbsp;
"Spomenuli ste večeras mnogo neistina, svima vam na čast te neistine na ličnom planu koje su upućene na moj račun ili na račun bilo koga iz većine ili Vlade", naveo je Spajić.&nbsp;
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić je nakon izlaganja Spajića saop&scaron;tio da premijer nije prisustvovao kolegijumu, nego sastanku parlamentarne većine.
"Tu sam inicirao da nastavimo rad u utorak. Nastavićemo u 11 sati, vama srećan put za Ameriku, a mi ćemo se snaći. Ovaj će sporazum biti potvrđen od strane parlamentarne većine", naveo je Mandić.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/A9hOziGclXQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: U utorak nastavljate bez mene; Mandić: Parlamentarna većina će potvrditi sporazum

POSLANICI ĆE U UTORAK RASPRAVLJATI O SPORAZUMU SA UAE

Vlada je danas utvrdila Predlog za promjenu Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Reformskom agendom Crne Gore 2024&ndash;2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno je da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine.
&bdquo;Predložena promjena se odnosi na odredbe Amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;enju.
Ističe se da je predlog usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U diskusiji je ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta, odnosno da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Savjeta, a da članovi koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu profesionalnih referenci i integriteta, te objektivnih i mjerljivih kriterijuma.
Kako je nagla&scaron;eno, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strate&scaron;ki važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore.
&bdquo;Jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sjednici je donijeta Strategija reforme obrazovanja 2025&ndash;2035 i Akcioni plan za period 2025&ndash;2026. godinu.
Iz Vlade su kazali da je vizija Strategije da će se do 2035. godine obrazovni sistem u Crnoj Gori fokusirati na pristup koji stavlja učenika u centar, nagla&scaron;avajući njegovu dobrobit, motivaciju i individualne potrebe.
&bdquo;&Scaron;kole će koristiti inovativne i interaktivne metode nastave koje razvijaju vje&scaron;tine bitne za lični razvoj i doprinos dru&scaron;tvu. Obrazovne ustanove će biti inkluzivne i stimulativne, pružajući siguran prostor za učenje i visok nivo postignuća&ldquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, u okviru &scaron;kolskog života, saradnja će biti ključna, uz aktivno uče&scaron;će roditelja i zajednice, a nastavnici i vaspitači će biti motivisani, kompetentni i oslobođeni suvi&scaron;nih administrativnih zadataka.
&bdquo;Obrazovni sistem će biti fleksibilan, sa snažnom međuinstitucionalnom i međunarodnom saradnjom&ldquo;, rekli su iz Vlade.
Vlada je donijela i Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora.
Na dana&scaron;njoj sjednici je usvojen i Predlog o povlačenju iz skup&scaron;tinske procedure amandmana Vlade na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, koji su utvrđeni na na sjednici 27. marta, jer je utvrđen novi predlog amandmana koji su usagla&scaron;eni sa EK.
Iz Vlade su rekli da se novim amandmanima preciznije defini&scaron;u uslovi koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za starje&scaron;inu organa uprave, kao i osobe koje obavljaju poslove iz kategorije visokog rukovodnog kadra.
&bdquo;Predloženim izmjenama omogućava se nesmetano funkcionisanje sistema, na način da se pored već stečenih diploma sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, za rukovodeća zvanja propisuje i VI nivo kvalifkacije obrazovanja, uz veći broj godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako se navodi, propisivanjem dva alternativna kriterijuma obezbjeđuje se veća inkluzivnost i fleksibilnost u prepoznavanju stručnog i rukovodećeg potencijala kandidata, pri čemu je zadržan visok standard ukupnog radnog iskustva.
Iz Vlade su rekli da su izmjenama definisani i uslovi za ekspertsko-rukovodni kadar, koji pruža potrebnu strukturu za obavljanje rukovodećih i inspekcijskih poslova u državnoj upravi.
&bdquo;Takođe, predloženim amandmanom omogućiće se da radna mjesta iz kategorije ekspertski kadar budu dostupna svim licima koja imaju najmanje VI nivo kvalifikacije obrazovanja, kao i vi&scaron;i nivo kvalifikacije obrazovanja, a ne samo licima koja imaju isključivo VI nivo kvalifikacije obrazovanja&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Vlada je dala saglasnost Ministarstvu kulture i medija za kori&scaron;ćenje zgrade zatvora u Starom Gradu Kotoru, bez naknade, na period od pet godina, uz mogućnost produženja i prihvatila Ugovor o kori&scaron;ćenju nepokretnosti bez naknade.

Vlada utvrdila Predlog za promjenu Ustava

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Skup&scaron;tina je uvrstila u dnevni red sjednice sporazume o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koje je Vlada nedavno potpisala sa predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Za dopunu dnevnog reda sporazumima sa UAE bilo je 47 poslanika, pet je bilo protiv.
Kako je dogovoreno, raspava će početi kada se zavr&scaron;i sjednica skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koji će danas raspravljati o prijedlozima zakona o potvrđivanju dva sporazuma koje je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Zenka: Odgodite ovo
Odmah na početku dana&scaron;nje sjednice, Mehmed Zenka (DUA) tražio je riječ: "Tražim da se ova tačka izostavi, jer je previ&scaron;e ozbiljna stvar da bi se ovako olako uvrstilo u dnevni red. Ovako olako staviti na dnevni red da se usvoji ovaj zakon sa ovakvim zakonskim ovla&scaron;ćenjima nije primjereno niđe, ni u jednoj državi".
Dok je govorio Zenka Spajić se smijao, na &scaron;ta je Zenka reagovao: "Samo se vi smijte predsjedniče, ali jo&scaron; nijeste dobili odgovor od Ulcinjana".
Na pitanje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da li želi da odustane od ove tačke dnevnog reda premijer Milojko Spajić kazao je da neće odustati.
"Vlada ne odustaje", istakao je Spajić, dodajući kako sporazum nema veze ni sa jednim gradom u Crnoj Gori "Ovo je sporazum o saradnji između Crne Gore i UAE".
Mugo&scaron;a: Verzija na na&scaron;em ne odgovara onoj na engleskom, ovo je skandal
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a je kazao da odlučuju o sporazumu na crnogorskom jeziku koji ne odgovara onom na engleskom jeziku koji je potpisan.
"Neki djelovi prevoda mijenjaju njegovu su&scaron;tinu. Mi danas potencijalno odlučujemo o sporazumu koji na crnogorskom ne odgovara onome &scaron;to je napisano na engleskom jeziku. U tom sporazumu ima vrlo problematičnih djelova sa prevodom, koji mijenjaju njegovu su&scaron;tinu".
Nikolić: Čemu žurba
Poslanik DPS Andrija Nikolić puitao je čemu žurba da se sve zavr&scaron;i danas.
"Juče smo obavije&scaron;teni o dopuni dnevnog reda, posnalicima nije ni najavljeno da će biti rasprave. Digli ste Ulcinj na noge, čitavu Crnu Goru na noge i želite da ovo zavr&scaron;ite u netransparentnoj proceduri. Mnogo je pametnije da se ovakve procedure odvijaju u skladu sa poslovnikom. Ovo treba ostaviti za neki drugi dan. Za državu i za Vladu je pametnije da svaki sporazum predlaže u skladu sa najtransparentnijim procedurama", kazao je Nikolić.
Mandić: Svi me zovu, prvi put imamo priliku da ovu zemlju preporodimo
Predsjednik Parlamenta Andrija Mandić kazao je da prvi put u istoriji države imamo najavljenu ovako veliku investiciju.
"Prvi put imamo priliku da ovu zemlju preporodimo. Svi me zovu - i predsjednici op&scaron;tina sa sjevera i iz Budve, žele da se investicija realizuje u &scaron;to kraćem vremenu. Kada se pojavila onda&scaron;nja vlast sa projektom Porto Montenegro, ja sam sa tada&scaron;njom opozicijom bio protiv. Navodio sam da radnici Arsenala imaju najveće plate u Crnoj Gori. Sa ove vremenske distance priznajem svoju gre&scaron;ku", rekao je Mnadić, pozivajući mlađe kolege da ne pogrije&scaron;e kao on.
Sjednicu možete pratiti uživo:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/9Ms5oU_NArY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Zenka: Odgodite ovo; Spajić: Vlada ne odustaje

DNEVNI RED SKUPŠTINE DOPUNJEN SPORAZUMIMA SA UAE

U Skup&scaron;tini će u 10 sati&nbsp; biti održan sastanak predsjednika Op&scaron;tine Ulcinj Gencija Nimanbegua i predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića.
Kako je najavlljeno, tema sastanka biće zahtjev da se sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata ne uvrsti u skup&scaron;tinsku proceduru po hitnom postupku, već da se o njemu vodi redovna rasprava, uz puno uče&scaron;će svih relevantnih aktera i javnosti.
"Cilj ovog susreta je da se osigura transparentnost i uključivanje lokalnih zajednica u procese dono&scaron;enja odluka koje imaju &scaron;ire dru&scaron;tvene i ekonomske posljedice", navedeno je iz Nimanbeguovog Kabineta.&nbsp;

Nimanbegu će od Mandića tražiti redovnu raspravu o Sporazumu sa UAE

SASTANAK U 10 SATI U SKUPŠTINI

Treća sjednica Prvog redovnog zasijedanja&nbsp;Skup&scaron;tine Crne Gore zakazana je za danas u podne, dok će sjednica Kolegijuma&nbsp;biti održana sat ranije.&nbsp;
Na dnevnom redu je vi&scaron;e zakona, između ostalih&nbsp;Predlog zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti,&nbsp;Predlog zakona o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju,&nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama,&nbsp; Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama,&nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima...
Poslanici bi danas trebalo da raspravljaju i o&nbsp;sporazumima sa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon &scaron;to je premijer Milojko Spajić juče tražio dopunu dnevnog reda sa dvije tačke vezane za potvrđivanje sporazuma sa UAE -&nbsp; Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji.&nbsp;
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić predao je juče amandman na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), kako bi Skup&scaron;tina morala da potvrdi ugovor koji Vlada potpi&scaron;e sa investitorom iz UAE a koji se odnosi na raspolaganje državnom imovinom.
&ldquo;Predloženi amandman na član 3 Predloga ima za cilj usklađivanje normativnog teksta sa Zaključkom Vlade Crne Gore (Broj: 11-011/25-1038/2, od 24. marta 2025. godine), kojim je podcrtana ustavna i zakonska obaveza da Ugovor iz člana 2 tačka 3 Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, a koji se odnosi na raspolaganje državnom imovinom, mora biti potvrđen od strane Skup&scaron;tine. Ovim amandmanom se otklanjaju sve eventualne dileme i nedoumice u vezi sa raspolaganjem državnom imovinom i dodatno osigurava efikasno upravljanje u interesu građana i države&rdquo;, navodi se u amandmanu.
Danas protest ispred Skup&scaron;tine zbog sporazuma sa UAE
Koalicija "Velika plaža ili velika laža" za&nbsp;danas organizuje protestno okupljanje ispred Skup&scaron;tine Crne Gore povodom namjere Vlade da hitnim postupkom uvrsti na dnevni red sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji se tiče budućnosti Velike plaže.
Kako si naveli iz te ove koalicije, protest će početi u 9 sati i 30 minuta.
"Riječ je o poku&scaron;aju da se bez javne rasprave, bez transparentnosti i uz kr&scaron;enje zakonskih procedura, progura multimilijarderski dogovor koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po javni interes i prirodna bogatstva Crne Gore", naglasili u saop&scaron;tenju.
Na okupljanju će, kako navode, biti prisutni predstavnici koalicije, ekolo&scaron;ki i pravni stručnjaci, te aktivisti koji se protive ovakvom načinu odlučivanja o jednoj od najvrijednijih prirodnih zona u zemlji.
Koaliciju "Velika plaža ili velika laža" čine Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP), NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo (CINCG), NVO KANA, Dr Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA), CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko dru&scaron;tvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Biciklo.me, Expeditio, NVO Gradionica, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Poslanici bi danas trebalo da raspravljaju o sporazumu sa UAE, sjednica Kolegijuma u 11h

ISPRED SKUPŠTINE U 9.30 PROTEST ZBOG SPORAZUMA SA UAE

Dok Crna Gora grca u problemima i nada se, u najboljem slučaju, zatvaranju dva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja juna, susjedna Albanija ostvaruje izuzetne uspjehe u pregovorima i već je vrlo blizu da nas prestigne, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je, za Pobjedu, komentarisala albansko otvaranje klastera poglavlja, kao i poruke evropske komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos.
Podsjećamo, Albanija je prije nekoliko dana na četvrtoj međuvladinoj konferenciji sa EU otvorila klaster 2, koji obuhvata poglavlja 1 (sloboda kretanja robe), 2 (sloboda kretanje radnika), 3 (pravo poslovnih nastanjivanja i sloboda pružanja usluga), 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (pravo privrednih dru&scaron;tava), 7 (intelektualna svojina), 8 (konkurencija), 9 (finansijske usluge) i 28 (za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja).
Na pres konferenciji koja je održana tim povodom, komesarka Kos izjavila je da je Albanija bliža nego ikada pridruživanju Evropskoj uniji, te da ta zemlja predstavlja &bdquo;uspje&scaron;nu priču procesa pro&scaron;irenja&ldquo;.
 &ldquo;Napravili smo jo&scaron; jedan korak ka članstvu u EU. Potrebno je puno rada da bismo postigli rezultate, a vi morate ostati motivisani. Plan je da sva poglavlja otvorimo ove, a zatvorimo iduće godine. Punopravno članstvo će donijeti značajne koristi&rdquo;, istakla je Kos.
Optimistične prognoze kada je u pitanju Albanija i njeno pridruživanje EU Kos je dala i prilikom nedavne posjete toj zemlji.
&ldquo;Mogu reći da je Albanija napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje jo&scaron; dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti zavr&scaron;eno do 2027. godine i krenuti naprijed &scaron;to je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se da EU vi&scaron;e neće imati 27, već 28 članica, sa Albanijom koja bi nam se pridružila&rdquo;, kazala je Kos prilikom martovske posjete Elbasanu.
Sve ove poruke, uz činjenicu da Crna Gora ostavlja sve manje pozitivan utisak u pregovaračkom procesu, ukazuju na to da se, smatra Bajramspahić, na&scaron;a zemlja gubi iz narativa o skorom pro&scaron;irenju.
POLAGANJE RAČUNA
&ldquo;Odlučnost kojom Albanija napreduje budi žal &scaron;to i u Crnoj Gori nemamo takvu fokusiranost na cilj i predanost u ispunjavanju obaveza&rdquo;, ističe Bajramspahić.
Ona podsjeća da je Albanija zvanično počela pregovore 19. jula 2022. godine, kada je počeo skrining proces i da je za manje od tri godine ostvarila nevjerovatan uspjeh, dok je Crna Gora, kako navodi, od političkih promjena 2020. zatvorila samo tri poglavlja i protraćila pet godina na prazan hod.
Zbog svega toga, Bajramspahić smatra da Vlada Crne Gore i parlamentarna većina moraju da pruže ozbiljan odgovor građanima za&scaron;to su pristupni pregovori Crne Gore sa EU usporeni i razvodnjeni.
&ldquo;Primjer Albanije pokazuje koliko su svi izgovori o tome kako napredak zavisi od vanjskih, a ne unutra&scaron;njih faktora, zapravo izgovori kojima se pravdaju neuspjesi u pregovorima&rdquo;, ističe sagovornica Pobjede.
Ona dodaje da je krajnje vrijeme da Vlada pravovremeno preuzme mjere predostrožnosti kako bi se do juna uklonile sve prepreke za zatvaranje poglavlja 5, koje se odnosi na javne nabavke, i poglavlje 4, koje se tiče slobode kretanja kapitala, a kako ne bismo &bdquo;čak i taj slaba&scaron;ni napredak prokockali&ldquo;.
&ldquo;Ukoliko ne zatvorimo ta dva poglavlja do juna, odgovorni moraju položiti račune i podnijeti odgovornost. U protivnom, može se zaključiti da Vlada podržava sabotiranje EU puta kako bi &scaron;to duže mogla funkcionisati u nesređenom balkanskom stanju&rdquo;, smatra Bajramspahić.
Kako dodaje, čak i sa zatvaranjem navedena dva poglavlja do juna, dinamika napretka Crne Gore je prespora i anemična.
&ldquo;Zabrinjava &scaron;to ne izgleda kao da su pristupni pregovori prioritet Vlade i vladajuće većine, jer da jesu, uspjesi bi vi&scaron;e ličili na albanske&rdquo;, istakla je ona.
FAKTORI USPJEHA
Da Albanija ostvaruje izuzetne uspjehe svjedoči i činjenica da je za svega &scaron;est mjeseci, podsjeća Bajramspahić, otvorila tri klastera, odnosno nevjerovatnih 16 od 33 pregovaračka poglavlja.
&ldquo;Albanija je imala drugu međuvladinu konferenciju 15. oktobra 2024. godine, kada je otvorila prvi klaster &bdquo;Temeljna prava&ldquo;. Samo dva mjeseca kasnije, imala je treću međuvladinu konferenciju na kojoj je otvorila klaster 5 &bdquo;Vanjski odnosi&ldquo; i to dan nakon &scaron;to je i Crna Gora imala 16. međuvladinu konferenciju, u decembru 2024. Međutim, dok Crna Gora stagnira i od tada nema pomaka, Albanija je imala novu, četvrtu međuvladinu konferenciju prije dva dana. Na aprilskoj međuvladinoj konferenciji Albanija je otvorila klaster 2 &bdquo;Unutra&scaron;nje trži&scaron;te&ldquo;. Na&scaron; južni susjed i Evropska komisija planiraju da Albanija već za mjesec dana, dakle, u maju, otvori jo&scaron; dva klastera, i to klastere 4 &bdquo;Zelena agenda i održiva povezanost&ldquo; i 5 &bdquo;Resursi, poljoprivreda i kohezija&ldquo;, koji obuhvataju devet poglavlja&rdquo;, podsjeća sagovornica Pobjede.
Paralelno sa tim, kako navodi Bajramspahić, albanska pregovaračka struktura ubrzano radi i na zatvaranju poglavlja. Ona podsjeća i na izjavu komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos o zajedničkom planu Evropske komisije i Albanije da ta zemlja otvori sva poglavlja ove godine i sve ih zatvori već sljedeće.
&ldquo;Faktori sjajnog albanskog uspjeha su snažna politička volja, nepokolebljiva predanost EU agendi, stoprocentna geostrate&scaron;ka usagla&scaron;enost sa EU, dobri međususjedski odnosi i aktivan doprinos regionalnoj stabilnosti. Tu su i intenzivna i konstruktivna diplomatija, pouzdanost u savezni&scaron;tvu, strukturne reforme, makroekonomska stabilnost, napredna digitalizacija javne uprave koja je umanjila administrativnu korupciju, napredno kori&scaron;ćenje EU instrumenata i pretpristupnih fondova, kao i spremnost na odricanja zarad vi&scaron;eg cilja&rdquo;, zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Albanija prestiže Crnu Goru i izbacuje je iz narativa o skorom proširenju EU

"CRNA GORA OSTAVLJA SVE MANJE POZITIVAN UTISAK U PREGOVARAČKOM PROCESU"

Zakonodavni odbor je izglasao Predloge zakona o potvrđivanju sporazuma Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina i ekonomskoj saradnji, odnosno utvrdio da su u skladu sa Ustavom i domaćim pravnim sistemom, prenosi Pobjeda.
Članovi zakonodavnog odbora većinom glasova podržali su sporazume sa Emiratima, koji su već danima u fokusu javnosti. Za su glasali svi prisutni poslanici vladajućih stranaka, dok je uzdržan bio Artan Čobi iz Albanskog foruma, a izja&scaron;njavanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Ministarka javnih radova Maida Adžović je ukratko predstavila sporazume, nakon čega je Vasilije Čarapić iz PES-a rekao da je u javnosti bilo prisutno mnogo tumačenja sporazuma sa UAE.
&rdquo;Dok god nijesmo članica EU, imamo prostora za ovakve sporazume sa trećim državama&rdquo;, rekao je Čarapić.
Rekao je da razumije kritike da je sve urađeno brzo, ali ta brzina je, kaže, odlika premijera.
&rdquo;Ovaj sporazum se odnosi na dva projekta, od kojih je jedna na jugu, a jedna na sjeveru Crne Gore&rdquo;, napomenuo je poslanik PES-a. Smatra da su investitori iz Emirata kredibilni i da se svi bore za njih.
On je najavio amandman kojim će se parlament na kraju odrediti o konkretnim aspketima sporazuma, kada se dođe eventaulnih investicija.
&rdquo;Nećemo glasati za ugovor koji nije u interesu loklane zajednice, koji ugrožava životnu sredinu ili nije u skladu sa zakonima Crne Gore&rdquo;, rekao je Čarapić.
Adžović je rekla da ako postoji investitor za&scaron;to Crna Gora ne bi bila partner.
&rdquo;Vlada je dala javno obećanje da će ovi ugovori proći Skup&scaron;tinu&rdquo;, dodala je ministarka.
Poslanik PES-a Darko Dragović je rekao da je riječ o klasičnom međunarodnom sporazumu, a da svaki budući konkretni ugovor sa entitetima moraju biti uskladu sa crnogorskim zakonima.
&rdquo;Zato ne vidim strah da će prihvatanjem ovih sporazuma koji su sada na dnevnom redu na bilo način biti ugrožen javni interes ili na primjer Velika plaža&rdquo;, rekao je Dragović.
Ana Novaković Đurović iz&nbsp; GP URA kaže da je ovaj predlog suprotan na&scaron;em zakonodavstvu i Ustavu, a uz to su i &scaron;tetni.
&rdquo;Uzdam se u lokalnu upravu, civilni sektor i građane da ćemo ovo spriječiti&rdquo;, poručila je poslanica GP URA.
Ćalović Marković: Potrebna dvotrećinska većina, DPS je za svaku investiciju raspisivao tender
Vanja Ćalović Marković iz MANS-a je ocijenila da je pravo sporno pitanje da li je sporazum suprotan Ustavu.
&rdquo;Sporazum ukida i ustavne norme i crnogorske zakone&rdquo;, ocijenila je Ćalović Marković. Ona je rekla da je namjera Vlade da se na brzinu, između dva praznika, usvoji sporazum. Sporazum u kome se za razliku od ostalih sličnih navodi da ćemo zakone prilagođavati konkretnim investicijama.
&rdquo;Ni&scaron;ta u ovom sporazumu nije napamet napisano, a neka vam premijer kaže ko je pisao ovaj sporazum&rdquo;, poručila je Ćalović Marković. Smatra da je za ove sporazume neophodna dvotrećinska većina u parlamentu. Tvrdi da se uvođenjem termina &rdquo;javni interes&rdquo;, želi oduzeti privatna imovina.
&rdquo;Ni Plavi horizonti, ni Buljarica, ni Velika plaža nijesu samo u državnom vlasni&scaron;tvu. Nema te imovine koja je samo u tom vlasni&scaron;tvu jer da je ima , to bi se već pojelo u vrijeme DPS-a. A onda ste do&scaron;li vi da nas oslobodite od prethodnog režima, koji je raspisivao tendere i sklapao sporazume kojima nije davao nikakve subvencije arapskom investitoru. Pa jeste li nas zato od DPS-a oslobađali. Pa nema velike investicije za koju DPS nije raspisivao tender, a vi nas sada ubjeđujete da je bolje bez tendera&rdquo;, rekla je Ćalović Marković.

Zakonodavni odbor usvojio predlog zakona o sporazumu sa UAE

Izvr&scaron;na direktorka MANS-a, Vanja Ćalović Marković govorila je na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike o sporazumu Vlade sa UAE, napominjući kako treba obratiti pažnju i na normu kojom se predviđa obezbjeđivanje pretovarnih i objekata za skladi&scaron;tenje robe.
-To nam treba za cigare. Zna se odakle one dolaze. Ova norma je namjerno uvr&scaron;tena jer na&scaron; zakon zabranjuje skladi&scaron;tenje cigareta, zato je ovaj sporazum važan- kazala je ona na sjednici.
Kako je dodala, ministar finansija "u vremenu prevara sa cigaretama, o čemu je pisao MANS nedavno vezano za predmet Pavićević iz Bara, bio je Milojko Spajić."
-Tada&scaron;nji ministar je na čelo carine mjesecima zadržao biv&scaron;eg &scaron;efa tajne policije kako bi se uspje&scaron;no oprali papiri o &scaron;vercu. To je su&scaron;tina gospodo - rekla je Ćalović Marković, navodeći da crnogorske kriminalne grupe žele da se infiltriraju u novu vlast.
Spajić: Sa indignacijom i potpunim gađenjem odbacujem optužbe
Oglasio se na mreži X premijer Milojko Spajić rekav&scaron;i da "sa indignacijom i potpunim gađenjem odbacujem optužbe predstavnice NVO o mom uče&scaron;ću u &scaron;vercu bilo kakve vrste."
-Javnosti radi, zahvaljujući odluci koju sam kao ministar finansija predložio Vladi 2021. godine u Crnoj Gori je nelegalno skladi&scaron;titi cigarete u bescarinskoj zoni. Dakle, okvirni Sporazum između Crne Gore i UAE to ne može omogućiti jer je jasno navedeno da se realizuje &nbsp;&ldquo;u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore&rdquo; koje, ponavljam, zabranjuje skladi&scaron;tenje cigareta u slobodnoj zoni, naveo je Spajić.&nbsp;
On je dodao "da se vi&scaron;e sredstva ne biraju".
MANS: Zakonodavstvo ne brani skladi&scaron;tenje cigareta
Premijer ponovo manipuli&scaron;e, naveli su iz MANS-a u odgovoru na objavu Spajića.
-Crnogorsko zakonodavstvo ne brani skladi&scaron;tenje cigareta u Slobodnoj zoni, već odluka Vlade. Sporazum sa Emiratima je iznad zakona, pa i odluke vlade, naveli su oni.

Ćalović Marković normu sporazuma sa UAE povezala sa skladištenjem cigareta; Spajić: Sa gađenjem odbacujem optužbe