Politika

Premijer Milojko Spajić tvrdi da zbog Evropa sad 2 nikome u Crnoj Gori nijesu smanjene penzije.
Spajić je pozvao sve penzionere koji su primili manju penziju nakon Evrope sad 2 da se jave Kabinetu premijera.
"Obećavam da ću lično uplatiti razliku na njihov račun", rekao je Spajić.
Spajić je kazao kako je 43. Vlada kriva za povećanje cijena hrane.
"Ko je kriv za povećanje cijena hrane i rast inflacije? To je 43. Vlada, 80 odsto povećanja cijena do&scaron;lo je u njihovo vrijeme",&nbsp; kazao je on.
Podvukao je da imajući u vidu da bi povećanje cijene električne energije negativno uticalo na građane i privredu, Vlada će preduzeti sve mjere da građani ne osjete poskupljenje, kroz subvencioniranje računa za struju.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitao je Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
"Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer, nazvali ste &ldquo;najstabilnijom crnogorskom vladom ikad&rdquo;. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u va&scaron;u stranku, ali i u partije skup&scaron;tinske većine. Za&scaron;to Vam građani Crne Gore vi&scaron;e ne vjeruju", navodi se u pitanju Erakovića.
On je kazao da sada živimo u nikad nesigurnijoj državi.
"Zahvaljujem vam na brizi za na&scaron;u državu. Rekli ste da smo u zagrljaju s predstavnicima većine. Tačno. Možemo da izguramo zatvaranje pglavlja do 2026. Barometar 26 podrazumijeva takvu inicijativu da svi zajedno uvedemo CG u EU. Ovo je najiskreniji poziv, su&scaron;tisnki vapaj da se okrenemo su&scaron;tinskim temama za na&scaron;u državu. 'Ajmo pokazati tu brigu na djelu. Imamo istorijsku &scaron;ansu da za dvije godine zatvorimo čak 30 poglavlja i to ne možemo sami. Okupimo se oko tog cilja", poručio je Spajić u odgovoru Erakoviću.
"Barometar 26", kao da ste prepisali politički program DPS-a kazao mu je na to Eraković i dodao da nije odgovorio na pitanje za&scaron;to mu vi&scaron;e niko ne vjeruje.
"Obećavali ste ekonomsku blagodet. A kad odu u market građani se hvataju za glavu kad vide cijene u tim marketima - to muči građane CG. Obećali ste blagostanje, a oni moraju da plačaju va&scaron;e savjetnice, tetke, kume...Ono &scaron;to je važno, građani su vas pročitali. Biće &Scaron;ćepana Malih, ali je bitno da su vas pročitali", kazao je Eraković.
Poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, pitao je Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosada&scaron;njem periodu. Đurovića zanima i da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedice uvođenja tog programa.
"Velika većina poslodavaca je prilično zadovoljna Evropom sad 2. Ove godine ćemo imati tekući suficit. 250 miliona dugova ćemo vratiti iz tekućih prihoda. I to dugove iz perioda kad su plate bile 500 eura Zamislite razliku te i ove Vlade, to je nebo i zemlja", kazao je Spajić u odgovoru Đuroviću.
Đurović je potom upitao da li će ES2 uni&scaron;titi penzioni fond.
"Povećale su se plate u na&scaron;oj zemlji, tvrdim da u januaru 2025. neće biti pada penzija", kazao je Spajić.&nbsp;
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović uputila je zamjerku Erakoviću na konto konteksta priče gdje je naveo da su zapo&scaron;ljavane tetke, ujne...
"U nedostatku argumenata poteže se za nekim argumentima, koji se tiču manjina, grupa, partijskog zapo&scaron;ljavanja... Su&scaron;tina je da obećanja onima koji su glasali je drugačija od stavrnosti..." - odgovorio je on.
Lider URA Dritan Abazović čestitao je policiji Srbije na hap&scaron;enju Alije Balijagića i pitao je &scaron;to će na&scaron;i ministri policije i unutra&scaron;njih poslova sada da urade tim povodom. Kad je VCG s dugim cijevima bila uključena u akcije u CG, upitao je on.
&nbsp;"Za&scaron;to ste ćutanjem produbili nesigurnost građana sjevera, za&scaron;to ste ih ostavili na ledini? Desile su se jo&scaron; neke tragedije, a vi ste u martu sru&scaron;ili autoritet direktora Uprave policije. Pitam kada su vojnici sa dugim cijevima bili angažovani na teritoriji Crne Gore. Da se u Srbiji nije uključila vojska", istakao je on.
Upitao je Abazović i za&scaron;to je prekr&scaron;eno obećanje da će građanima porasti zarade za 25 odsto, a da uprkos tome, funkcionerima dižu zarade za 30 odsto. Potom je imao debatu sa &scaron;efom diplomatije Ervinom Ibrahimovićem.
"Vezano za &scaron;ovinističke izjave sa skupa kod Bijelog Polja, osuđujem. Najmanje ko ima pravo da priča o tome je Bo&scaron;njačka stranka", rekao je Abazović.
Ibrahimović mu je na to odgovorio da je "nevaspitan", dok je njega Abazović nazvao "Ervin Draža Ibrahimović". Potom je Abazoviću isključen mikrofon i data je petnaestominutna pauza.
&nbsp;

Spajić: Imamo priliku da zatvorimo 30 poglavlja, okupimo se oko tog cilja

PORUČIO NA PREMIJERSKOM SATU

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biće nastavljena u sedmici koja počinje 9. decembra, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
On je novinarima, nakon svečane dodjele godi&scaron;njih nagrada Privredne komore, rekao da je to dogovor kabineta predsjednika Vlade, Skup&scaron;tine i države.
Milatović je kazao da je sjednica Savjeta trebalo da bude održana ove sedmice, ali da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić van zemlje, kao i da bi premijer Milojko Spajić narednih dana trebalo da bude van Crne Gore, prenosi Antena M.
&ldquo;Mislim da ćemo nastaviti razgovor, ja sam i na pro&scaron;loj sjednici pozvao da se spusti lopta i da se odgovorno pona&scaron;amo u odnosu na ono &scaron;to je nadležnost Vojske Crne Gore. Moramo spustiti loptu i odgovornije razgovarati&rdquo;, rekao je Milatović.
On je poručio da se moraju okupiti oko onoga &scaron;to im je zajednički cilj, a to je nacionalna bezbjednost.
Govoreći o formiranju vlasti u Glavnom gradu, Milatović je rekao da nije mnogo pratio situaciju, ali da će naredne sedmice biti zakazana sjednica lokalnog parlamenta i da očekuje da se sjedne i razgovara.
&bdquo;Taj razgovor trebalo bi da bude zasnovan na određenim programskim načelima i principima, kako bi građani osjetili unapređenje kvaliteta njihove svakodnevnice. Svjedoci smo da građani nijesu zadovoljni tempom razvoja Glavnog grada i to mora da se promijeni&rdquo;, naveo je Milatović.
Partijski interesi, kako je kazao, moraju da se stave po strani.
Komentari&scaron;ući hap&scaron;enje osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju Alije Balijagića, Milatović je rekao da nije dobro &scaron;to je potraga bila bezuspje&scaron;na skoro mjesec.
&bdquo;Mislim da smo juče primili jednu dobru informaciju i da su stanovnici sjevera odahnuli&rdquo;, kazao je Milatović.
On je istakao da u narednom periodu građani Crne Gore, uključujući i njega, očekuju MNOGO vi&scaron;e od bezbjednosnog sektora.
&ldquo;Mnogo manje PR-a, a mnogo vi&scaron;e rada, posvećenosti i ulaganja u bezbjednosni sektor. Ne možemo da očekujemo ni od ljudi koji rade tamo da bez određenih budžetskih ulaganja i izdataka, i u dijelu infrastrukture i opreme, dobijemo konkretne rezultate&ldquo;, kazao je Milatović.

Milatović: Nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost u sedmici koja počinje 9. decembra

"TO JE DOGOVOR KABINETA PREDSJEDNIKA VLADE, SKUPŠTINE I DRŽAVE"

Očekuje se da će Crna Gora, u okviru procesa pristupanja EU, dalje uskladiti svoju viznu politiku sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, poručila je portparolka Evropske komisije (EK ) Ana Pisonero Henrnandez. Ona je naglasila da je to usklađivanje potrebno &bdquo;posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularne migracije ili bezbjednosti za EU&ldquo;.
Ističe da Rusija i Belorusija spadaju u tu kategoriju.
U Evropskoj komisiji podsjećaju da Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa obaveznim vizom, od kojih sedam uživa trajno izuzeće od viza, dok četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma između aprila i oktobra 2024. godine.
&bdquo;Mjere sezonskog izuzeća viza nijesu u skladu sa pravnim tekovinama EU&ldquo;, naglasila je Pisonero u izjavi dostavljenoj medijima.
Pisonero nagla&scaron;ava i da se u okviru svoje Reformske agende u okviru Plana rasta, Crna Gora obavezala da će se dalje uskladiti sa EU-listom zemalja sa obaveznim vizom, postići interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koje se koriste u trenutnom sistemu za izdavanje viza, početi da radi i na prikupljanju biometrijskih podataka kao i uvođenju dodatnih mjera bezbednosti.
Među zemljama koje imaju bezvizni režim sa Crnom Gorom, ali ne i sa EU su Jermenija, Kazahstan, Rusija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Kuba, Ekvador, Turska.

Pisonero: Uskladiti viznu politiku sa EU

PORUČILA PORTPAROLKA EVROPSKE KOMISIJE

Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saop&scaron;teno je iz te partije.
&ldquo;Deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti done&scaron;ena kongresna dokumenta koja će &ndash; uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodi&scaron;tu, trasirati politiku i program stranke u narednom periodu&rdquo;, saop&scaron;tili iz DPS.
Kako su naveli, na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od op&scaron;tine do op&scaron;tine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima.
&ldquo;Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja&rdquo;, zaključili su iz DPS-a.

DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

"NA SJEDNICI JE KONSTATOVANO ZADOVOLJSTVO OSTVARENIM IZBORNIM REZULTATIMA U OVOJ GODINI"

Na nedavno održanim lokalnim izborima u Budvi Demokratska partija socijalista je osvojila skoro 22 odsto i građani su na taj način poslali poruku da se povjerenje u tu partiju vraća, kazao je potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Ivan Vuković u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
Ako se uporede rezultati na nedavno zavr&scaron;enim izborima u Budvi sa rezultatima izbora od maja ove godine, kaže Vuković, dolazi se do zaključka da su odstupanja minimalna po najveće izborne liste, ističe on, ali je rezultat DPS-a za nekih 300 glasova bolji.
,,Nemoguće je ne primijetiti katastrofalan rezultat dvije partije koje dominantno tvore vladajuću većinu, odnosno Vladu Crne Gore, to su Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora, koje su zbirno osvojile tri mandata, PES ,kao ključna partija vladajuće koalicije na državnom nivou, od 33 odbornika u lokalnom parlamentu imaće jednoga, i čini mi se da je joj jednom potvrđena na&scaron;a teza sa podgoričkih izbora da je državna vlast u potpunosti delegetimisana, jer ako njihovom skoru dodate rezultat koalicije okupljene oko NSD-a, odnosno partije predsjednika Skup&scaron;tine, dolazimo do brojke od 12, od 33 mandata, odnosno, interesantno, DPS će u budućem sazivu lokalnog parlamenta imati vi&scaron;e odbornika nego partija Andrije Mandića, Alekse Bečića i Milojka Spajića zajedno&rdquo;, istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ostaje da se vidi da li će ovakav rezultat omogućiti da Budva konačno dobije vlast, po&scaron;to smo, kako navodi, svjedoci jedne permanentne političke krize u tom gradu.
&ldquo;Ovo su ko zna koji po redu izbori i siguran sam da građani Budve očekuju da dobiju predsjednika op&scaron;tine i jednu političku stabilnost koja bi garantovala razvoj te veoma bogate op&scaron;tine, ne samo za crnogorske prilike. Na&scaron;a očekivanja su da bi tu vlast mogli tvoriti oni koji su se na&scaron;li nasuprot partijama koje čine vlast na državnom nivou&rdquo;, rekao je Vuković.
On je podsjetio da je tužila&scaron;tvo je pokrenulo postupak protiv predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marka Kovačevića, &nbsp;i poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore, zbog &ldquo;skandaloznog govora&rdquo; povodom obilježavanja slavne bitke na Grahovcu, i u tom govoru je prijetio, da će svi koji ne budu htjeli sa njima proći kao Turci, svojevremeno.
,,Nadležno tužila&scaron;tvo tereti Kovačevića da je počinio krivično djelo &scaron;irenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje. U pitanju su vrlo ozbiljne optužbe, i sa tim je upoznat nadležni skup&scaron;tinski odbor, odnosno gospođa Nedović, i sve &scaron;to treba da uradi je da to procesuira, da to stavi na dnevni red prve naredne sjednice tog odbora, gdje će se poslanici izja&scaron;njavati o tome da li će se Kovačeviću, u skladu sa zahtjevom tužila&scaron;tva, na koje se vladajuća većina permanentno poziva, ukinuti imunitet. Svjedoci smo, poglavlje 23 i 24, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. E, kad dođe do toga da se to tužila&scaron;tvo interesuje za nekoga sa druge strane, ovo vam je odnos&rdquo;, naglasio je Vuković.
Čeka se da neko iz tužila&scaron;tva, naveo je Vuković, po&scaron;alje zahtjev ,, pravnom stručnjaku&rdquo;, zvanom, kako kaže, Jelena Nedović, da bi ona, cijenila opravdanost tog zahtjeva.
,,Isti slučaj, da vas podsjetim, imate i sa mi&scaron;ljenjem Agencije za sprječavanje korupcije. Dakle, ASK je nedavno iza&scaron;ao sa nedvosmislenim stavom da je funkcija poslanika nespojiva sa funkcijom predsjednika op&scaron;tine. Kako se ponio na&scaron; kolega Du&scaron;an Raičević? Istog trenutka je podnio ostavku na mjesto poslanika i danas je predsjednik Op&scaron;tine Bar. Kako se ponio Marko Kovačević? Rekao je da to njega ne zanima! Za&scaron;to? Zato jer ukoliko bi ispo&scaron;tovao tu odluku on bi morao da napusti parlament, odnosno ostane bez imuniteta, koji ga trenutno &scaron;titi od krivičnog gonjenja&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: DPS će u budućem sazivu lokalnog parlamenta u Budvi imati više odbornika nego partije Mandića, Bečića i Spajića zajedno

"NEMOGUĆE JE NE PRIMIJETITI KATASTROFALAN REZULTAT DVIJE PARTIJE KOJE DOMINANTNO TVORE VLADAJUĆU VEĆINU"

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler u intervjuu za Portal Analitika naglasio je da u ovom trenutku svi politički akteri imaju odgovornost da iskoriste pozitivan zamah u procesu pro&scaron;irenja, tako &scaron;to će pokazati jedinstvo ispunjavanju preostalih reformi iz ambiciozne evropske agende.
Podvlači da su dobrosusjedski odnosi presudni za proces evropskih integracija Crne Gore, jer su oni, kako nagla&scaron;ava, DNK evropskog projekta.
Nagla&scaron;va i da napad na novinarku Pobjede Anu Raičković zahtijeva efikasan sudski epilog, jer je, kako ističe, riječ o najozbiljnijem slučaju napada na novinare u posljednjih nekoliko godina.
Politički akteri imaju odgovornost da iskoriste dobar zamah
Nedavno ste preuzeli dužnost ambasadora EU u Crnoj Gori. Kako biste ocijenili dru&scaron;tveno-političke prilike u zemlji, u kontekstu posvećenosti vlasti realizaciji obaveza predviđenih ambicioznom reformskom agendom?
Satler: Veoma me motivi&scaron;e &scaron;to počinjem svoj mandat u Crnoj Gori u vrijeme kada zemlja konačno napreduje na putu ka EU. U junu je Savjet EU usvojio čuveni IBAR, u oktobru je Crna Gora dobila pozitivan Godi&scaron;nji izvje&scaron;taj Evropske komisije, a zatvaranje nekoliko poglavlja očekuje se do kraja ove godine. Mnogo je stvari koje trenutno idu na ruku Crnoj Gori. Ima ambicioznu vladu, sa dosad nezabilježenom podr&scaron;kom u Skup&scaron;tini, koja se javno obavezala da će učiniti sve &scaron;to je potrebno da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
Država, takođe, ima proevropsku opoziciju, koja je nedvosmisleno dala prioritet javnom interesu podržavajući u Skup&scaron;tini ključne zakone i odluke iz evropske agende. I, &scaron;to je najvažnije, ogromna većina građana stabilno podržava pristupanje EU.
Sada svi politički akteri imaju odgovornost da iskoriste ovaj dobar zamah i pozitivnu atmosferu, time &scaron;to će pokazati jedinstvo i disciplinu u kvalitetnom i brzom ispunjavanju preostalih reformi iz evropske agende.
Prije rekonstrukcije aktuelne Vlade vi&scaron;e puta su stizala upozorenja da strukture koje su eksponenti stranih malignih uticaja mogu ugroziti EU put. Danas su upravo te strukture i formalno dio i zakonodavne i izvr&scaron;ne grane crnogorske vlasti. Smatrate li da je njihov uticaj prepreka evropskom putu, imajući u vidu antievropske poteze poput intenziviranja polarizujućih tema, zagovaranja ustavnih izmjena u dijelu jezika, uvođenja dvojnog državljanstva, te predlaganja Zakona o stranim agentima?
Satler: Već smo saop&scaron;tili da je rekonstrukcija Vlade unutra&scaron;nje pitanje Crne Gore. Ali smo, takođe, i snažno upozorili protiv dono&scaron;enja bilo kakvih odluka koje bi mogle ugroziti strate&scaron;ki put zemlje ka EU, koji podržava ogromna većina građana Crne Gore.
Najbolji način da politički akteri dokažu svoju proevropsku orijentaciju i posvećenost javnom interesu jeste da budu konstruktivni u izgradnji nužnog konsenzusa o sprovođenju reformi iz evropske agende u svim oblastima, kao i daljoj punoj usagla&scaron;enosti sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Pitanja koja izazivaju podjele su sastavni dio svake demokratije. Možete se složiti da se ne slažete o mnogim pitanjima, a da ipak sarađujete u zajedničkom interesu. Sa druge strane, davanje prioriteta pitanjima koja izazivaju podjele po svaku cijenu i nau&scaron;trb neophodnih reformi bi svakako sabotiralo strate&scaron;ki put zemlje ka EU.
Očekujem konkretne korake Crne Gore u rje&scaron;avanju pitanja sa Hrvatskom
U Izvje&scaron;taju Evropske komisije konstatovan je napredak. Međutim, Izvje&scaron;taj nije tretirao period nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, nakon čega je uslijedilo usvajanje rezolucije o Jasenovcu i naru&scaron;avanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, kao jednog od ključnih preduslova u procesu pristupanja. Razumiju li svi akteri vlasti koliko je zahtjevna pretpristupna faza koja je sada pred Crnom Gorom?
Satler: Izvje&scaron;taj jeste, zapravo, konstatovao pogor&scaron;anje odnosa sa Hrvatskom, kao i usvajanje rezolucije o Jasenovcu, koju je Hrvatska doživjela kao antagonizaciju. Očuvanje dobrih odnosa sa svim susjedima, uključujući i državu članicu EU, Hrvatsku, presudno je za proces evropskih integracija Crne Gore.
Evropski projekat je izgrađen na ru&scaron;evinama užasnih ratova koji su razorili kontinent. Zbog toga su dobrosusjedski odnosi DNK evropskog projekta. Hrvatska je uvijek bila među najsnažnijim podržavaocima pristupanja Crne Gore u EU. I sam sam tome puno puta svjedočio.
U Crnoj Gori koju poznajem, prijateljski postupci se pamte i dobrim vraćaju. Zbog toga sa nestrpljenjem očekujem da vidim konkretne korake koje će Crna Gora preduzeti da priđe svom prijatelju i susjedu i pronađe međusobno prihvatljiva rje&scaron;enja za različita otvorena pitanja.
Nije normalno da zemlja četiri godine bude bez glavne osobe zadužene za funkcionisanje pravosudnog sistema
Dio naimenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući i predsjednika/cu Vrhovnog suda i dalje je na čekanju. Može li se izbjeći politički upliv, kako bi Crna Gora dobila istinski nezavisne i nepristrasne sudskei tužilačke instance?
Satler: Imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu je najurgentnije pitanje, budući da predstavlja jedno od ključnih pitanja vladavine prava, koja diktiraju ukupan tempo procesa pristupanja Crne Gore EU.
To nije samo ključna obaveza na crnogorskom putu ka EU. Nije normalno da zemlja četiri godine bude bez glavne osobe zadužene za funkcionisanje pravosudnog sistema.
Bilo je ohrabrujuće vidjeti da je proces selekcije u Vrhovnom sudu početkom ove sedmice bio transparentan i kompetitivan. Ipak, najvažnije je da Sudski savjet sada preuzme odgovornost i obezbijedi brzo imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, bez daljeg odlaganja.
Napad na Raičković mora dobiti efikasan pravosudni epilog, sa velikom pažnjom pratićemo postupak
Nedavno ste osudili napad na novinarku Pobjede Anu Raičković. Očekujete li da će institucije napokon uspostaviti efikasne mehanizme za prevenciju i rje&scaron;avanje slučajeva napada na novinare i stvoriti ambijent koji garantuje slobodu i bezbjednost medijskim radnicima, intelektualcima, građanskim i civilnim aktivistima koji izražavaju kritičke stavove u odnosu na postupanje vlasti?
Satler: Nasilje nad novinarima je apsolutno neprihvatljivo u demokratskom dru&scaron;tvu. Bez izgovora i bez izuzetaka. Napad na novinarku Pobjede je najozbiljniji slučaj nasilja nad novinarima posljednjih godina.
Konstatovali smo brzu inicijalnu reakciju policije i tužila&scaron;tva, kao i op&scaron;tu osudu napada od strane institucija. Ipak, ovaj slučaj mora dobiti efikasan pravosudni epilog, a mi ćemo sa velikom pažnjom pratiti postupak.
Želim, takođe, da pohvalim medije, uključujući i va&scaron;u kuću, zbog solidarnosti koju ste pokazali prema va&scaron;oj koleginici, apelujući na nadležne da reaguju i podižući svijest o ozbiljnosti ovog fizičkog napada.
Evropska komisija upozorila je i na nezakonita naimenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. Da li je efikasna istraga, te po&scaron;tovanje sudskih presuda neophodno kako bi Crna Gora imala transparentan javni servis u službi građanki i građana?
Satler: RTCG, kao nacionalni javni emiter, ima nagla&scaron;enu odgovornost da u potpunosti po&scaron;tuje zakon, kao i najvi&scaron;e standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.
Nadležne vlasti treba da djeluju u odnosu na svako moguće kr&scaron;enje zakona, kako bi obezbijedile da nacionalni javni emiter u potpunosti po&scaron;tuje nacionalno zakonodavstvo i relevantne međunarodne i evropske standarde.
Neophodan sporazum o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu
Izborna reforma jedan je od prioriteta u procesu pristupanja, ali je i ovaj proces i dalje na čekanju. Da li nedovr&scaron;en proces izborne reforme, koji za posljedicu ima česte izborne cikluse, može dovesti do stanja permanentne političke krize, proistekle iz duboke političke nestabilnosti, čime bi evropska agenda ponovo bila zanemarena, u strate&scaron;ki prelomnom trenutku?
Satler: Crna Gora treba da uskladi svoj izborni proces sa najvi&scaron;im demokratskim standardima i ojača otpornost svog demokratskog sistema kroz sveobuhvatnu i inkluzivnu izbornu reformu. Osim toga, izborna reforma je dio Plana rasta EU, i njeno nesprovođenje bi bilo veoma skupo, budući da bi zemlja rizikovala gubitak značajnog iznosa novca koji je sa njom povezan.
Prvi test u izbornoj reformi je brzo usvajanje Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja. Prvobitno je usvajanje ovog zakona bilo dio obaveza Crne Gore za dobijanje IBAR-a, ali su Evropska komisija i države članice prihvatile obećanje da će zakon biti usvojen do kraja 2024. godine. Sada Crna Gora treba da ispuni to obećanje, &scaron;to Evropska komisija i države članice pažljivo prate.
U pravu ste, veoma česti lokalni izbori drže zemlju u stalnoj atmosferi političke kampanje. To ne doprinosi prijeko potrebnom dijalogu i konsenzusu o ključnim reformama iz evropske agende i, uop&scaron;teno rečeno, podriva političku stabilnost u zemlji. Zato je sporazum o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu neophodan. To bi dokazalo da politički akteri zaista misle da se ozbiljno fokusiraju na reforme i odluke iz evropske agende.
Ako bude discipline i političke stabilnosti, ostvariv cilj Crne Gore da uđe u EU do 2028.
&nbsp;Očekujete li da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja čijem se zatvaranju na međuvladinoj konferenciji nadaju čelnici vlasti, &scaron;to bi svakako bio važan korak na EU putu. Da li su ambicije o članstvu do 2028. godine realne? Koje je su&scaron;tinske reforme neophodno sprovesti kako bi ambiciozni plan zaista bio ostvaren?
Satler: Pred Crnom Gorom je ogromna prilika da veoma brzo ostvari odlučujući napredak ka članstvu u EU. Čuli ste od predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lajen, tokom njene nedavne posjete, da je cilj Crne Gore da zatvori pregovaračka poglavlja do 2026. i postane članica EU do 2028. godine ambiciozan, ali ostvariv, ako bude discipline i političke stabilnosti.
Ipak, pristupanje EU se neće desiti u jednom ogromnom skoku &ndash; biće potrebno puno fokusa na mnogo malih koraka. Ono &scaron;to treba učiniti nije uvjek pitanje krupnih političkih odluka, budući da će Crna Gora takođe morati da na brz i kvalitetan način usvoji desetine zakona i odluka iz evropske agende u takozvanim tehničkim poglavljima.

Satler: Davanje prioriteta podjelama nauštrb reformi sabotiralo bi put Crne Gore ka EU

PORUČIO AMBASADOR EU U CRNOJ GORI

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skup&scaron;tini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
&bdquo;Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u va&scaron;u stranku, ali i u partije skup&scaron;tinske većine&ldquo;, navodi se u pitanju Erakovića.
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li pu&scaron;tanje na slobodu izvr&scaron;ilaca te&scaron;kih krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužila&scaron;tva.
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hap&scaron;enja Balijagića u selu Pribojska Gole&scaron;a u Srbiji.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko&ndash;sudskom postupku terorizam u poku&scaron;aju.
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rje&scaron;enje po pitanju granica Morskog dobra.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosada&scaron;njem periodu.
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na jo&scaron; potpuniji način uredila za&scaron;tita zaposlenih.
&bdquo;Tako &scaron;to bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju&ldquo;, precizirao je Božović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usagla&scaron;en konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se ru&scaron;iti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rje&scaron;avanje problema privrednika iz Berana.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na dana&scaron;nji dan Crna Gora &bdquo;&Scaron;vajcarska Balkana&ldquo;.
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, op&scaron;te stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Spajić odgovara na pitanja poslanika

PREMIJERSKI SAT

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra u Skup&scaron;tini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
&bdquo;Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u va&scaron;u stranku, ali i u partije skup&scaron;tinske većine&ldquo;, navodi se u pitanju Erakovića.
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li pu&scaron;tanje na slobodu izvr&scaron;ilaca te&scaron;kih krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužila&scaron;tva.
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hap&scaron;enja Balijagića u selu Pribojska Gole&scaron;a u Srbiji.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko&ndash;sudskom postupku terorizam u poku&scaron;aju.
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rje&scaron;enje po pitanju granica Morskog dobra.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosada&scaron;njem periodu.
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na jo&scaron; potpuniji način uredila za&scaron;tita zaposlenih.
&bdquo;Tako &scaron;to bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju&ldquo;, precizirao je Božović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usagla&scaron;en konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se ru&scaron;iti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rje&scaron;avanje problema privrednika iz Berana.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na dana&scaron;nji dan Crna Gora &bdquo;&Scaron;vajcarska Balkana&ldquo;.
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, op&scaron;te stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.
Sjednica bi trebalo da počne sjutra u 13 sati.

Spajić sjutra odgovara na pitanja poslanika

SJEDNICA BI TREBALO DA POČNE U 13 SATI

Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje premijera Milojka Spajića, ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi.
Za saslu&scaron;anje su glasala tri poslanika, dok su po tri bila protiv i uzdržana, prenosi Portal Analitika.
Predstavnici opozicije tražili su saslu&scaron;anje Spajića, &Scaron;aranovića, Brđanina i Milića na temu postupanja sektora bezbjednosti u odnosu na učestale likvidacije u obračunima kriminalnih klanova, kao i u slučaju Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo.

Odbijena inicijativa za kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića

ZAHTJEV OPOZICIJE

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su Skup&scaron;tini da za godinu produži rok za rad tog privremenog tijela.
Predlogom izmjene Odluke o formiranju Odbora, koji je u skup&scaron;tinskoj proceduri, predviđeno je da izborni zakoni, umjesto do 31. decembra ove godine, budu zavr&scaron;eni do 31. decembra naredne godine.
Produžetak rada dogovoren je na sjednici Odbora u junu, a predlog o tome su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević.
U obrazloženju se navodi da je Odbor intezivno radio na Predlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti.
Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor bi, umjesto dosada&scaron;njih 14, imao 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije.
U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga &scaron;to će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima.
Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor defini&scaron;e Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende.
&ldquo;Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, &scaron;to je trenutnim zakonskim rje&scaron;enjem nedovoljno regulisano&rdquo;, poja&scaron;njava se u obrazloženju.
Odbor je formiran 29. decembra pro&scaron;le godine.
Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju je trebalo da zavr&scaron;i do kraja ove godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvje&scaron;taja Evropske komisije o napretku i izvje&scaron;taja OEBS/ODIHR misije.
Odbor treba da defini&scaron;e predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta.
Među zadacima tog skup&scaron;tinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva.
Odbor je od januara do početka aprila održao četiri sjednice.
Odbor zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u &Scaron;avniku.
Nakon &scaron;to je ispunjen uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za rad Odbora, i dalje se fokusirano na rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Odbor predložio produžetak roka za završetak izborne reforme

ZA GODINU

Ukupna crnogorska, ali i &scaron;ira javnost, živjela je skoro 400 dana u uvjerenju da Crna Gora nema glavnog pregovarača sa EU, a nakon &scaron;to je Jovana Marović podnijela ostavke na sve državne funkcije krajem novembra 2022. godine, u okviru kojih je obavljala i poslove glavne pregovoračice sa EU, podsjećaju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako dodaju iz te nvo, krajem decembra pro&scaron;le godine Vlada Milojka Spajića postavila je na tu poziciju Predraga Zenovića i ta je informacija, kako dodaju, s pravom, dobila dosta pažnje.
"No, nepravedno je zanemarena zanimljivost da je na istoj sjednici Spajićeva Vlada razrije&scaron;ila Zorku Kordić, iako je ona, po ranije dostupnim informacijama, prestala tu funkciju obavljati izborom Vlade Dritana Abazovića. To ukazuje da je Abazovićeva Vlada, tokom trajanja kratkog redovnog i dugog tehničkog mandata, zaboravila formalno razrije&scaron;iti Kordić. Da li to znači da smo u nekom periodu imali i dvije pregovaračice? Ko je odgovoran za to? Koliko nas je to ko&scaron;talo? I za&scaron;to je nerazrije&scaron;ena pregovaračica ćutala o tome", upitali su iz CGO.
<blockquote class="twitter-tweet">
Zaboravljena glavna pregovaračica Ukupna crnogorska, ali i &scaron;ira javnost, živjela je skoro 400 dana u uvjerenju da Crna Gora nema glavnog pregovarača sa EU, a nakon &scaron;to je Jovana Marović podnijela ostavke na sve državne funkcije krajem novembra 2022. godine, u okviru kojih je&hellip; <a href="https://t.co/n5Ppl5OmCM">pic.twitter.com/n5Ppl5OmCM</a>
&mdash; CGO - CCE (@CGOCCE) <a href="https://twitter.com/CGOCCE/status/1747562034676322614?ref_src=twsrc%5Etfw">January 17, 2024</a></blockquote>

CGO: Abazovićeva vlada zaboravila formalno da razriješi Kordić