Politika

Evropski parlament usvojio je Instrument za reformu i razvoj Zapadnog Balkana, čime Crna Gora dobija pristup vi&scaron;e od 400 miliona eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava za ispunjavanje reformi, saop&scaron;tila je minstarka evropskih poslova Maida Gorčević.
&bdquo;Ovim instrumentom pomoći ćemo rast crnogorske ekonomije, ispuniti ciljeve iz reformske agende i time se približiti članstvu u porodici evropskih demokratija&ldquo;, napisala je Gorčević na dru&scaron;tvenoj mreži X.
Prema njenim riječima, takva inicijativa odražava namjeru da brže integri&scaron;e Zapadni Balkan, uz postepeno uče&scaron;će u jedinstvenom trži&scaron;tu EU, podstičući brže dostizanje standarda ekonomije EU.

Gorčević: EP usvojila Instrument za reformu i razvoj ZB, CG dobija pristup više od 400 miliona eura

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Biv&scaron;i predsjednik države i nekada&scaron;nji lider DPS-a Milo Đukanović kazao je da misli sve najgore o onima koji su decenijama bili uz Demokratsku partiju socijalista uživajući benefite, a potom se nakon 30. avgusta proglasili "žrtvama režima".
"Mislim sve najgore, ali da ne budemo previ&scaron;e samokritični - nije to nikakva crnogorska specifičnost, iako u malobrojnim zajednicama to vi&scaron;e dolazi do izražaja", kazao je Đukanović.
To je, kako je istakao u intervjuu za Antenu M, u skladu sa izrekom "danas mene u tebe izdade, a sjutra će tebe u drugoga".
"Nijesu se mnogo ovajdili oni kod kojih su pre&scaron;li, niti smo mi mnogo izgubili. Kad govorim mi, ne mislim samo na DPS, nego govorim o frontu građanske i evropske politike kojoj bezuslovno pripadam.&nbsp;
Ali, nije daleko dan kad će opet nagrnuti na na&scaron;a vrata, ali nadam se da će ona biti čvrsto zaključana za one u čiji se karakter vi&scaron;e ne smijemo uzdati", zaključio je Đukanović.
&nbsp;

Đukanović o 'preletačima': Niti smo mnogo izgubili, niti su se od njih ovajdili oni kod kojih su prešli

"NIJE DALEKO DAN KAD ĆE OPET NAGRNUTI NA NAŠA VRATA"

Crna Gora u posljednje gotovo četiri godine prolazi burno iskustvo promjene vlasti, ali uprkos svemu, uoči "punoljetstva" obnove državnosti "meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godi&scaron;nja mladost pred kojom je dobra budućnost", kaže u intervjuu za Antenu M Milo Đukanović.
Nekada&scaron;nji crnogorski predsjednik i premijer smatra da je u prethodnom periodu postavljen veoma solidan temelj arhitekture savremene Crne Gore, u kojem je: obnovljena nezvisnost, multietnička demokratija, svijest o ekonomskoj samoodrživosti i okrenutost zapadnom kulturnom krugu. Zahvaljujući tome, uvjeren je, "dizgini su i dalje čvrsto u rukama Crne Gore".
Promjena je bila neminovna i očekivana
"Sada prolazimo jednu bolnu fazu koja je uzrokovana prvom promjenom vlasti u Crnoj Gori nakon uvođenja vi&scaron;estranačja. Za mene je ta promjena bila neminovna i očekivana. Ali, to &scaron;to je Crna gora dobila kao alternativu na vlasti definitivno nije ono &scaron;to je većina ljudi koji su željeli promjene očekivala."
Đukanović skreće pažnju na "nedostatak identifikacije građana Crne Gore sa svojom državom i sa svojim nacionalnim interesima". Uzrok vidi u shvatanju politike kao sposobnosti manipulacije ljudima.
"Mi danas imamo novu političku elitu u Crnoj Gori, imamo novu vladajuću koaliciju koja se vratila ideji da nije važno &scaron;ta radite, važno je &scaron;ta pričate."
Početak skidanja evropejske maske i pokazivanja anticrnogorskog lica
Na pitanje da li je prijem Kosova u Savjet Evrope i Rezolucija o Srebrenici, koja treba da bude usvojena u UN, trenutak u kojem će barem dio vlasti početi da skida evropejsku masku, Đukanović kaže kako i glasanje u PS SE pokazuje "da nema nikakve stvarne homogenizacije u redovima kreatora i realizatora državne politike u Crnoj Gori".
"&Scaron;ta vi&scaron;e, govori da niko od njih ne mari za državne intereste Crne Gore! Jer da mari, i da mari za svoj koalicioni sporazum, oni bi vodili računa o tome da je Crna Gora priznala Kosovo 2008. I vodili bi računa o tome da su u koalicionim sporazumom konstatovali da će slijediti spoljnopolitičke prioritete koji su sadržani u državnoj strategiji razvoja.
Nema ničeg od toga. Uz to, po meni, nema ni elementarne političke pameti. Ako svi na političkoj sceni kažemo da nam je interes da Crna Gora bude članica Evropske unije i ako istu želju iskazujemo kada je u pitanju evropska perspektiva svih drugih država regiona, pa koji je rezon da jednoj državi koja nam je susjed uskraćujete pravo da osvari početni korak, da postane članica Savjeta Evrope?
Očigledno da se već do&scaron;lo do određenih pitanja na kojima nije tako jednostavno kamuflirati svoju antievropsku i anticrnogorsku su&scaron;tinu."
Terapija za ovaj kancer neće doći sa Zapada
Biv&scaron;i predsjednik i premijer CG komentari&scaron;e i politiku "zapadnih partnera" prema Crnoj Gori i regionu.
"Oni jako dobro vide &scaron;ta se ovdje događa, ali ne posvećuju tome potrebnu pažnju. Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego &scaron;to je Crna Gora i nego &scaron;to je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogre&scaron;ne politike koje iniciraju ili podržavaju kada je u pitanju evropska perspektiva na&scaron;eg regiona."
Smatra da bi bilo pogre&scaron;no očekivati da će sa te strane doći neka "spasonosna terapija da izliječimo ovaj politički kancer koji trenutno opterećuje Crnu Goru".
"U vrlo autoritativnim zapadnim centrima prećutkuje se da je odsustvom podr&scaron;ke i brige od strane na&scaron;ih saveznika otvoren prostor za direktnu penetraciju ruskih imperijalnih interesa na Zapadnom Balkanu. Takođe, previđa se da je takvom ulogom Rusije podstaknuta najretrogradnija politika u ovom regionu, a to je nacionalizam i to su velikodržavni projekti.
Poku&scaron;ava se previdjeti i da je koketiranjem nekih autoritativnih zapadnih političkih adresa sa regionalnim nacionalističkim politikama pu&scaron;ten duh iz boce u dru&scaron;tvima Zapadnog Balkana, da se danas Zapadni Balkan bavi istim temama kojima se bavio i 90-ih godina, za&scaron;titom tobože ugroženih pripadnika određenih naroda izvan granica matične države, čime se ru&scaron;i suverenitet susjednih država, kvare dobrosusjedski odnosi i u su&scaron;tini ugrožava stabilnost, time i evropska perspektiva regiona."
Open Balkan je bio poku&scaron;aj da se institucionalizuje dominacija Srbije i Albanije u regionu
Đukanović ističe da se sve to događa "zahvaljujući inicijalnom inputu iz Rusije", jer se Rusija istorijski vrlo umje&scaron;no poigravala sudbinom Zapadnog Balkana, ali ovog puta brine podudarnost politike određenih zapadnih centara. Upitan da pojasni za&scaron;to, kaže da je posrijedi "namjeran previd", odgovara.
"Namjerno se previđa, to i dalje ne znači da je napravljena neka rusko-zapadna koalicija sa namjerom da skrene zemlje Zapadnog Balkana s evropskog i evroatlanskog puta. Pod namjernim previdom podrazumijevam da su zbog svojih kalkulacija i svojih interesa u odnosima sa određenim državama Zapadnog Balkana, prije svega sa Srbijom i Albanijom, spremni da toleri&scaron;u neke bahatosti koje te države iskazuju prema drugim državama u regionu.
Dozvolite da budem jo&scaron; konkretniji. Za mene je Open Balkan poku&scaron;aj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. A svaki poku&scaron;aj dominacije bilo koje države na Zapadnom Balkanu, istorija nas opominje, uvijek je vodio u rat."
Kad nacionalistički duh izađe iz boce, "a danas je dobrano iza&scaron;ao", nema autoriteta, ni domaćeg ni međunarodnog, koji može da spriječi eskalaciju nacionalizma, obnovu nestabilnosti pa i ratne sukobe, upozorava Đukanović.
"Zato mislim da SAD, tj. Stejt Department sebičnom apsolutizacijom svojih interesa ignori&scaron;e krupne političke &scaron;tete koje time čini u regionu, a za koje mislim da su toliko uzele maha da ih je sada te&scaron;ko bezbolno popraviti.
Vidjeli smo &scaron;ta se dogodilo u Banjskoj, vidimo &scaron;ta se događa u BiH, vidimo &scaron;ta se sprema za predstojići (Vaskr&scaron;nji) sabor, vidimo do koje mjere je obesmi&scaron;ljena uloga visokog predstavnika u BiH... Daju li sva ova iskustva pravo na neki optimizam? Ne, ako se bez oklijevanja ne konstatuje gre&scaron;ka i hitno ne okrene ploča."
Dana&scaron;nja retorika Beograda ista je kao 90-ih, isto će i zavr&scaron;iti
Na pitanje koliko su osnovane tvrdnje da je Otvoreni Balkan, zapravo, neka vrsta eksperimenta iza kojeg stoji Aleksandar Soro&scaron; i njegovo partnerstvo sa Vučićem i Ramom, te podsjećanje na biznis Trampovog zeta Ku&scaron;nera u Srbiji i Albaniji, Đukanović kaže:
"Moguće. Moguće je i da postoje ti interesi o kojima govorite, ali moguće je da postoje i drugi interesi. Legitimno je da Amerika eksponira svoja dva vrlo važna politička interesa u ovom regionu. A to je da odvoji Srbiju od Rusije i drugo da negdje suspregne političku i diplomatsku destrukciju Srbije kada je u pitanju međunarodno priznanje Kosova. Uobičajeno je pravo velike sile da svoje političke interese pretpostavi interesima drugih država i regiona i da zbog toga namjerno zatvara oči pred dana&scaron;njom retorikom zvaničnog Beograda, koja ni po čemu ne odudara od narativa i prakse Srbije iz ranih 90-ih godina.
Tada je Milo&scaron;ević krenuo da za&scaron;titi navodno ugrožene Srbe u Bosni i Hercegovini i danas Vučić poku&scaron;ava da za&scaron;titi navodno ugrožena prava Srba u Crnoj Gori i u drugim državama regiona. Znamo kako je zavr&scaron;ilo prvi put i znamo kako jedino može zavr&scaron;iti i drugi i svaki sljedeći put."
Na opasku da su sada, globalno i regionalno, stvari umnogome drugačije, u skladu sa očekivanjima Beograda, i pitanje za&scaron;to vjeruje da će ishod opet biti isti, Đukanović odgovara:
"Ne mora biti isti, ako mi pristanemo da gubitnički pognemo glavu. Srbija je legitimisala, manje-vi&scaron;e, svoje velikodržavne planove. Osnovno pitanje je da li ćemo mi to da dozvolimo?! Mislim da nije realno da se to dogodi zato &scaron;to ne vjerujem da danas ovdje žive toliko različiti Crnogorci u odnosu na na&scaron;e pretke koji su tokom prethodne hiljadugodi&scaron;nje istorije uvijek branili svoju slobodu, svoju čast, svoje dostojanstvo, svoju državu."
Đukanović dodaje kako se u različitim vremenima sa različitih adresa moglo čuti o neprimjereno velikom vaninstitucionalnom uticaju Soro&scaron; fondacije napolitiku u Evropi, primjećuje "veliku razigranost Soro&scaron;a nasljednika na Zapadnom Balkanu" sa ambicijom da nam objasni &scaron;ta je za nas dobro i da nam nametnne svoje "spasonosno otkriće" Open Balkan koji nije ni&scaron;ta drugo do uvertira za stvaranje velike Srbije i, zakonomjerno, njene protivteže- Albanije u prirodnim granicama.
"Nije ga nametnuo. Iako je poku&scaron;avao to uradi sa svoja dva najbliža podržavoca koja ste pomenuli, sa predsjednikom Vučićem i premijerom Ramom, koji su za taj cilj regrutovali i na&scaron;eg nesrećenog Abazovića koji je bio apsolutno nedorastao politički pajac nezainteresovan za nacionalne interese Crne Gore i koji se nadao da će tako, služeći igri ovih, za njega autaritativnih regionalnih i međunarodnih igrača, učvrstiti svoj nedostajući autoritet i produžiti vijek svoje karijere. On je danas opet margina. Crna Gora se unekoliko politički otrijeznila zahvaljujući lekcijama koje smo naučili tokom prethodne četiri godine, a mislim da je ideja Open Balkana u međuvremenu postala pro&scaron;lost."
Slijedi pregrupisavanje na političkoj sceni CG
Đukanović smatra da je bilo pogre&scaron;no prekinuti lobiranje u Va&scaron;ingtonu nakon ulaska Crne Gore u NATO. Na pitanje da li je sa pozicija na kojima se nalazilo mogao da utiče na promjenu takvoga stava, odgovara:
"Jesam i uticao sam. Bezuspje&scaron;no. Jer su to politike koje pripadaju vladi. Dok sam vodio vladu, vlada je imala lobističke partnere na toj adresi, nakon toga nije. Na moju inicijativu odgovoreno je potrebom za budžetskim u&scaron;tedama. Mislim da je 'dara' vi&scaron;estruko prevr&scaron;ila mjeru i da su rezultat &scaron;tete koje su nastale ostavljanjem slobodnog prostora Srbiji da tumači srpsko-crnogorske odnose i svoju ulogu u regionu."
Osvrćući se na analogije između cijepanja DPS na njegovo i Bulatovićevo krilo i de&scaron;avanja u PES nakon izlaska Jakova Milatovića, Đukanović kaže da nema mnogo osnova za njih.
"Ja vidim tamo sukob lidera, &scaron;to nije za potcjenjivanje. Niti želim o tome da govorim u ružnom smislu. Taj sukob u ovoj fazi, kao &scaron;to ste vidjeli, nije doveo ni do kakvog restrukturiranja unutar te partije. Treba primijetiti da su slični procesi lagano zahvataju i neke druge partije vladajuće koalicije. Ja mislim da su to procesi koji će neminovno, ako ne sada, u bliskoj budućnosti, voditi pregrupisavanju na političkoj sceni."
DPS neće &scaron;iriti koalicioni kapacitet trulim kompromisima, ekspresni povratak na vlast nije tema
Biv&scaron;i predsjednik DPS komentarisao je i stalne kritike da se ta stranka nije dovoljno reformisala, uprkos potpunoj kadrovskoj obnovi, i dao svoje viđenje stvarnog cilja te kampanje:
"Moje prvo pitanje je: &scaron;ta bi to trebalo DPS da reformi&scaron;e od svojih ključnih politika koje su, u međuvremenu, verbalno prprihvatili svi na političkoj sceni Crne Gore, uključujući i novu vlast, nakon sveobuhvatne kadrovske obnove na koju ste ukazali. Da li da promijeni svoj pristup razvojnoj politici? Da li da promijeni vajnsku politiku? Da li da promijeni bezbjednostnu politiku? Da li da promijeni odnos prema nezavisnosti? Ne!"
Na pitanje da li bi svojim nasljednicima u stranci sugerisao da, zarad pro&scaron;irenja koalicionog kapaciteta, promijene stav o temama poput Srebrenice, 1918, agresije Rusije na Ukrajinu, priznanja Kosova... odgovara:
"I kada bih to poku&scaron;ao, a ne bih nikada, siguran sam da me, s pravom, ne bi poslu&scaron;ali. Morali bi primijetiti da je Demokratska partija socijalista ozbiljna politička partija i da i u vrijeme personalno nove strukture imate već nekoliko dokaza da DPS ostaje nesklona trulim političkim kompromisima.
Možda neko očekuje da se DPS dokazuje onima koji nas etiketiraju da smo organizovana kriminalna grupa, a ne vodeća partija političkog pokreta koji je Crnu Goru u nedavnoj pro&scaron;losti doveo do istorijskih ostvarenja. Dakle, nagledao sam se u politici, ne samo u Crnoj Gori i ne samo na Balkanu, te matrice: kada želite da po&scaron;to poto promijenite vlast i kada realno nemate za &scaron;ta da je kritikujete kada su u pitanju ključne politike, onda se najlak&scaron;e zalijepi etiketa nedovoljne vladavine prava, nedovoljne borbe protiv kriminala i korupcije."
Đukanović nagla&scaron;ava da je nakon 30. augusta 2020. DPS ubjedljivo dokazao da njen prioritet nije povratak u vlast odmah i po svaku cijenu, već da je to elimisanje uočenih slabosti u cilju povratka na vlast kada za to dođe vrijeme, kako bi bili spremni da preuzmu odgovornost za nastavak i uspje&scaron;no okončanje evropskog puta.&nbsp;
"Da je DPS želio da pravi trule kompromisa, imao ih je kad napraviti", poručio je Đukanović.
Na podsjećanje da je Andriji Mandiću nudio saradnju, uoči predsjedničkih izbora, Đukanović obja&scaron;njava da "to nije bila ponuda za formiranje vlasti" nego iskaz spremnosti da se razgovara, kako bi se DF "emancipovao u nekom pravcu u kojem su se emancipovale srpske političke strukture, recimo u Hrvatskoj".
"Nema čovjeka-nema problema, njihov cilj nije ruiniranje, nego aneksija Crne Gore"
Na pitanje da li danas ima jasnu sliku čime su DPS i on lično doprinijeli da ih dio javnosti percipira kao simbole za&scaron;tite kriminala i korupcije, a ne simbole obnove nezavisnosti, Đukanović odgovara:
"Odavdo sam tu sliku zaokružio! U beogradskoj centrali velikosrpskog nacionalizma DPS i Milo Đukanović &nbsp;prepoznaju kao ključna brana ostvarivanja njihovih interesa. Nije njihov interes ovako ruiniranje Crnoj Gore, njihov interes je aneksija Crnoj Gore. Nijesu oni neki zatvoreni centri iz kojih ne možete dobiti informaciju. Pričaju oni da Crnu Goru od njihovog nauma nije odbranila ni Vlada Zdravka Krivokapića, niti Vlada Dritana Abazovića. Nego da ih je odbranila državno-odgovorna opozicija, zajedno sa probuđenom građanskom, intelektualnom svije&scaron;ću van političkih struktura.
&Scaron;ta je logičnije nego da oni poku&scaron;aju da elimini&scaron;u one koji su ključna brana njihovim interesima? Po Staljnovom receptu: ako imate problem koji čini čovjek: nema čovjeka - nema problema. Ja sam kroz to pro&scaron;ao, ja sam bio na meti 2016. Ne treba, valjda, sada opet dokazivati, zbog zaglu&scaron;ujućeg poku&scaron;aja revizije pokrenutog iz Beograda, iz BIA, a razgla&scaron;enog preko medija pod njihovom kontrolom u Crnoj Gori i njihove agenture koja je posljednjih godina u dobroj mjeri premrežila i državne organe Crne Gore, kojim se poku&scaron;ava negirati scenario državnog udara. O kojem je vi&scaron;e nego ubjedljivo govoreno ne samo iz Crne Gore, nego i iz Srbije i iz Va&scaron;ingtona i iz Lodona."
"Ne pla&scaron;im se"
Na pitanje da li opasku "nema čovjeka - nema problema" treba razumjeti kao najavu obračuna sa njim i pla&scaron;i li se takvoga scenarija, kaže:
"Ne pla&scaron;im se. Čega bih se pla&scaron;io? Od kako sam se počeo baviti politikom, od toga dana ja mislim o svojoj odgovornosti pred crnogorskom javno&scaron;ću, pred Ustavom i pred zakonima Crne Gore.
Da li sam u ovom nevremenu koje živimo svemu naredan? Pa svemu sam naredan. Kakav je to problem?
Ako neko misli da je omoćao toliko da može konstruisati ne&scaron;to čega nema i ako neko pristaje da sa manjkom integriteta povlađuje onome &scaron;to su politički interesi Beograda i njihovih slugana u Crnoj Gori, nek izvoli"!
Nema alhemije po kojoj plate mogu oviliko da rastu
Komentari&scaron;ući podatak da je Kosovo prije neki dan prvi put dobilo kreditni rejting i da je on dvije kategorije bolji od crnogorskog, sedmostruki premijer kaže kako to pokazuje da "postoji ozbiljna sumnja u relevantnim međunarodnim, prije svega finansijskim i investicionim krugovima u održivost crnogorske ekonomije, nadasve u održivost na&scaron;ih javnih finansija".
"Ko vam drugačije kaže, taj vam ne govori istinu", ističe Đukanović.
Smatra da nema "alhemije" koja bi omogućila povećanje plata 300% u vremenu u kojem je BDP porastao 25 ili 30%.
"To se može finansirati iz zaduživanja, a zaduživanje stvara ovaj utisak kod međunarodnih adresa koji opredeljuju na&scaron; kreditni rejting".
Na kraju, Milo Đukanović odgovorio je i na pitanje &scaron;ta misli o sorti ljudi koja se godinama i decenijama hranila na jaslama DPS, a nakon promjene vlasti zaigrala ulogu "žrtve režima":
"Mislim sve najgore, ali da opet ne budemo previ&scaron;e samokritični, rekao bih da to nije nikakva crnogorska specifičnost."

Đukanović: Ne plašim se, u nevremenu u kojem živimo svemu sam naredan

"OD KADA SE BAVIM POLITIKOM MISLIM O SVOJOJ ODGOVORNOSTI PRED CRNOGORSKOM JAVNOŠĆU, PRED USTAVOM I PRED ZAKONIMA CG"

Evropski parlament danas će na sjednici glasati o Planu rasta za Zapadni Balkan, instrumentu koji je vrijedan &scaron;est milijardi eura.
Koizvjestilac Tonino Picula tokom debate istakao je da je usagla&scaron;avanje sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU jedna od najvažnijih komponenti ovog mehanizma koji donosi dvije milijarde eura u formi bespovratnih sredstava i četiri u obliku zajmova.
&ldquo;Svaka zemlja kandidat treba da bude cijenjena na osnovu sopstvenih zasluga, na&scaron;e fundamentalne vrijednosti poput vladavine prava i demokratski standardi moraju biti stub na&scaron;e procjene da li je zemlja spremna da se pridruži EU. Građenje mostova, tunela i auto-puteva je dobro, ali po&scaron;tovanje temeljnih vrijednosti mora biti preduslov za to. EU je vi&scaron;e od ekonomske zajednice, to je zajednica vrijednosti i zajedničkih rizika. Onog trenutka kada zemlja kandidat ispuni sve kriterijume politički preduslovi ne treba da odgađaju pristupanje&rdquo;, poručio je Tonino Picula.
Evropska komesarka za jednakost Elena Dali kazala je da svaka vlada Zapadnog Balkana trenutno priprema reformsku agendu kojom bi trebalo da se precizira lista prioritetnih reformi.
&ldquo;Postigli smo značajan napredak u razvoju tih agendi zajedno sa na&scaron;im partnerima. Oni naporno rade na njihovom finaliziranju&rdquo;, poručila je Dali.

Picula: Kad zemlja ispuni uslove, politika da ne odgađa pristupanje

UOČI GLASANJA O PLANU RASTA ZA ZAPADNI BALKAN

Premijer Milojko Spajić kazao je, komentari&scaron;ući jučera&scaron;nju izjavu biv&scaron;eg predsjednika Mila Đukanovića, da su najbolje osvete one kada se na lo&scaron;e vođenje države odgovori dobrim rukovođenjem.
&ldquo;Najbolje osvete su rezultati u infrastrukturi. Želim da se svi osvetimo lo&scaron;em vođenju države tako &scaron;to ćemo je bolje voditi. Tako ćemo zatvoriti krug osveta i starih priča&rdquo;, kazao je Spajić, prenosi portal Analitika.
Na pitanje da li će Crna Gora biti kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odgovorio je kako &ldquo;ne želi danas da odgovara na ta pitanja&rdquo;.
&ldquo;Kosponzorisaćemo infrastrukturu u Crnoj Gori&rdquo;, kazao je premijer, dodajući kako će o stavu Vlade o Rezoluciji javnost biti &ldquo;blagovremeno obavije&scaron;tena&rdquo;.
Upitan za&scaron;to se čeka na taj odgovor toliko dugo, Spajić je rekao da su &ldquo;zauzeti jer se bave projektima, infrastrukturom, platama, penzijama i dječjim dodacima&rdquo;.
&ldquo;To su teme pro&scaron;losti, Crna Gora ima svoj stav, ponavljali smo ga hiljadu puta, na vrijeme ćete dobiti informacije&rdquo;, dodao je Spajić.
Napomenut od novinara kako je pitanje genocida u Srebrenici univerzalno, te da niko time ne želi skrenuti pažnju sa pitanja infrastrukture, Spajić je govorio o tome kako je Crna Gora &ldquo;dokazala unazad 10 godina da je usklađena sa evropskom bezbjednosnom i odbrambenom politikom&rdquo;.
&ldquo;Sada imamo i vladavinu prava i velika je promjena od 2023. i svi to vide u pogledu vladavine prava. Nije džabe rečeno da je ova Vlada za pola godine uradila vi&scaron;e nego sve Vlade u pro&scaron;lih &scaron;est&rdquo;, istakao je on.

Premijer o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici: Ne želim danas da odgovaram na to pitanje

"TO SU TEME PROŠLOSTI, DOBIĆETE ODGOVOR BLAGOVREMENO"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović biće nosilac liste te stranke na lokalnim izborima u Budvi koji će biti održani 26. maja, saop&scaron;teno je iz te partije.
Lista DPS-a na izborima u Budvi nastupiće pod nazivom &ldquo;Budva može bolje&rdquo;.
Iz budvanskog odbora DPS-a su poručili da su uvjereni da će odbornička lista &ldquo;Budva može bolje&rdquo; ubjedljivo pobijediti na predstojećim lokalnim izborima.
&ldquo;Čime će se konačno stati na kraj anarhiji i haosu u na&scaron;em gradu, jer je evidentno da je do&scaron;lo vrijeme za promjene koje će donijeti razvoj i prosperitet nakon stagnacije koja traje jo&scaron; od 2016. godine&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Milović je rođen 1980. godine, a osnovnu i srednju &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Budvi, gdje i danas živi.
&ldquo;Diplomirao je 2003. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG). Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je četiri godine kasnije na Univerzitetu u Beogradu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Milović je doktorirao u aprilu 2011, a danas je redovni profesor Ekonomskog fakulteta &ndash; UCG, za oblast Ekonomska analiza i politika.
On je predavač na predmetima Nacionalna ekonomija, Ekonomija Evropske unije, Zajedničko trži&scaron;te i politika konkurencije EU.
Član je Centra za doktorske studije UCG i rukovodilac katedre za Ekonomsku analizu i politiku Ekonomskog fakulteta.
Milović je, od 2016. do 2022, u dva mandata obavljao funkciju Dekana Ekonomskog fakulteta UCG.
&nbsp;

Milović nosilac liste DPS-a za izbore u Budvi

IZ BUDVANSKOG ODBORA TE PARTIJE PORUČILI DA SU UVJERENI DA ĆE UBJEDLJIVO POBIJEDITI

Slovenija će Crnoj Gori pružati podr&scaron;ku do kraja puta, a taj put vodi u Evropsku uniju, poručila je predsjednica Slovenije Nata&scaron;a Pirc Musar tokom sastanka sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem.
Nada se da će Crna Gora biti lokomotiva, koja će, kako kaže, povući zemlje Zapadnog Balkana,
&ldquo;Crna Gora je predvodnica u integracijama, a Va&scaron;a Vlada je ubrzala voz ka Evropskoj uniji. O značaju članstva možda najbolje govori na&scaron;e iskustvo. Otkada smo postali dio EU, prije 20 godina, BDP po glavi stanovnika je praktično dupliran&ldquo;, poručila je predsjednica Slovenije.
Predsjednik Vlade Crne Gore istakao je značaj podr&scaron;ke iz Slovenije, naročito u ključnim momentima, kakav je upravo rad na ispunjavanju privremenih mjerila da bi se dobio IBAR već u junu, saop&scaron;teno je iz Kabineta Spajića.
U kontekstu reformi u poglavljima 23 i 24 apostrofirana je, kako je navedeno, važnost dobre saradnja Vlade i Skup&scaron;tine.
&ldquo;Vladavina prava je počela da dostiže nivo, na kom se očekuje da funkcioni&scaron;e. Dugo vremena nijesu u punom kapacitetu radile ključne institucije u tužila&scaron;tvu i sudstvu. Postavljanje profesionalaca na vitalnim pozicijama od najvećeg je značaja, a usvajanje Zakona protiv pranja novca i finansiranja terorizma označilo je rez u odnosu na neke negativne prakse iz pro&scaron;losti&ldquo;, poručio je Spajić.
Tokom sastanka bilo je riječi o velikom i neiskori&scaron;ćenom prostoru za jačanje ekonomske saradnje dvije države. U tom smislu predsjednica Slovenije Nata&scaron;a Pirc Musar stigla je u posjetu sa privrednom delegacijom.
U razgovoru je, takođe, istaknuta, važnost povrataka povjerenje investitora u pravosudni sistem, kao osnov za dolazak kredibilnih kompanija, saop&scaron;tili su iz Kabineta Spajića.
Kako je navedeno, predsjednik Vlade prezentovao vi&scaron;e reformi, koje za cilj imaju upravo uklanjanje biznis barijera.
Zaključeno je da je borba protiv hibridnih ratova izrazito važna, tako da je skoro otvaranje Centra za za borbu protiv sajber kriminala, izuzetno važno za regionalnu sigurnost na tom planu.

Spajić-Pirc Musar: Crna Gora da bude lokomotiva koja će povući zemlje Zapadnog Balkana ka EU

SASTANAK PREMIJERA SA PREDSJEDNICOM SLOVENIJE

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da je iznenađen odlukom da glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović bude nosilac liste Pokreta Evropa sad (PES) na izborima u Budvi. On je na konferenciji za novinare sa slovenačkom koleginicom Nata&scaron;om Pirc Musar, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da je najvažniji državni interes u ovom trenutku da u Crna Gora u junu dobije Pozitivan izvje&scaron;taj o ispunjenosti mjerila (IBAR) i na taj način dodatno napravi korak naprijed u okončanju evropskog puta. &bdquo;Državni interes je iznad svakog partijskog i ličnog interesa. Je li odluka jedne od vladajućih partija da glavnog pregovarača imenuje za nosioca izborne liste na lokalnim izborima dobra za ispunjenje ovog državnog interesa ostavljam građanima da sude&ldquo;, rekao je Milatović. On je kazao da je iznenađen tom odlukom, imajući u vidu &scaron;ta je trenutno državni interes. &bdquo;Državni interes je članstvo u EU do 2028. Veoma je važno da u junu dobijemo IBAR i otkočimo put, kako bi do kraja ove godine počeli da zatvaramo pregovaraka polavlja&ldquo;, rekao je Milatović. On je dodao da donosioci odluka u Crnoj Gori to moraju imati u vidu. &bdquo;Da li ova odluka ide tome u prilog ostavljam građanima da sude&ldquo;, rekao je Milatović. Upitan da li će formirati stranku sa kojom bi učestvovao na lokalnim izborima ili će podržati nekog političkog subjekta, Milatović rekao je da je njegova partija Crna Gora. &bdquo;Da li će situacija u zemlji zahtijevati moje drugačije političko pozicioniranje u ovom trenutku ne mogu reći. Ukoliko demokratski razvoj Crne Gore od mene bude to zahtijevao, preuzeću odogovrnost&ldquo;, rekao je Milatović.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/lGE0Xf_OlX4?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Milatović: Iznenađen sam odlukom PES-a da Zenović bude nosilac liste u Budvi

"DRŽAVNI INETRES VAŽNIJI OD PARTIJSKOG I LIČNOG"

Ministar energetike i rudarstva Sa&scaron;a Mujović, danas je odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Milo&scaron;a Konatara u Parlamentu kazao da je učetvovao u izboru Odbora direkrora EPCG i kćerki kompanija kako zakon dozvoljava i etički kodeksi nalažu.
Konatar je Mujovića pitao koji je bio kriterijum za izbor eksperata u Odboru direktora Elektroprivrede Cme Gore i da li je kao ministar učestvovao u izboru menadžmenta Elektroprivrede Cme Gore i članova odbora direktora kćerki firmi Elektroprivrede Cme Gore?
Mujović je odgovorio da je EPCG stožer elektroenergetskog sistema.
&ldquo;Zatekao sam Odbor direktora EPCG koji je bio 100 odsto partijski. Tri člana su bili članovi ili simpatezeri URA, zatekao sam v.d. izvr&scaron;nog direktora koji je, gle čuda, takođe, član URA. &nbsp;Zatekao sam dio Odbora direktora koji vrlo egzaltirano ističe kkao su važnu odluku za EPCG donijeli nakon konslutacija sa partrijskim &scaron;efom&rdquo;, kategoričan je bio Mujović.
Ministar je kazao da se niko se od njega ne raduje vi&scaron;e dobrom finansijskom stanju u EPCG.
&ldquo;Da zajedničko zapitamo biv&scaron;e članove Odbora direktora, koliko su propustili profita da naprave, koliko je njihovo činjenje, ili nečinjenje, ugrozilo rad EPCG i taj profit u znalajnoj mjeri smanjilo&rdquo;, podvukao je Mujović.
Solar gradnja mjesecima, ističe Mujović, nije mogla da obavlja svoju djelatnost jer nije bilo dovoljno solarnih panela.
"Pitajte ih &scaron;ta su uradili", poručio je Mujović.
Ministar je kazao da je smatrao i da smatra da je Elektroprivrede Crne Gore najznačajnija crnogorska kompanija i da kao takva zasluzuje najbolje kandidate u upravijačkoj strukturi.
&ldquo;Dodatno, energetike je največa razvojna &scaron;ansa Crne Gore, mogućnosti su gotovo neograničene i da bi se taj potencijal materijalizovao potrebno je veliko ekspertsko znanje. Bilo je puno indolentnosti u periodu za nama, izgradnja novih izvora većih kapaciteta je bila &bdquo;misaona imenica&ldquo; i za to je bio neophodan radikalan zaokret kori&scaron;ćenjem najbolje evropske prakse i znanja. U ime Ministarstva energetike i rudarstva opredijelio sam se da raspi&scaron;em javni poziv za stručni kadar koji bi delegirao u Odbor direktora Elektroprivrede, u ime Vlade Crne Gore, a po osnovu kvota koje su bile unaprijed definisane&rdquo;, naveo je ministar Mujović.
Konatar je kazao da je Mujović ostavio istog predsjednika Odbora direktora Milutina Đukanovića, da mu ne smeta član iz AA koji je bio u pro&scaron;lom sazivu.
&ldquo;Nema problema, ali kažite da vam smetaju ljudi tamo koji su iz GP URA. Vi ste ministar, u ovom trenutku možete da radite &scaron;to hoćete, ali vlast je prolazna, i nemojte to raditi jer je vlast prolazna. Ako Vi sporite da neko iz URA ne može biti na nekoj od tih funkcija, je li sporno da neko ko je Va&scaron; mentor bude izabran od Vas? &nbsp;Kažete da je bio nepristrasan konkurs. Nemaju svi jednake &scaron;anse&rdquo;, naveo je Konatar.

Mujović: Tri člana Odbora direktoralan EPCG bii simpatizeri ili članovi GP URA, kao i v.d. direktora

MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA ODGOVARAO NA PITANJA POSLANIKA

Profesor Fakulteta za informacione tehnologije Srđan Jovanovski biće na čelu komisije koja će raditi na pripremi tendera za izradu softverskog rje&scaron;enja za kontrolu podataka prikupljenih na popisu stanovni&scaron;tva, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković.
On je, na konferenciji za novinare Kluba poslanika DPS-a, rekao da je, u skladu sa potpisanim sporazumom, opozicija dostavila ime osobe koja će biti na čelu Komisije koja će raditi na raspisivanju tendera.
"Profesor Fakulteta za informacione tehnologije Srđan Jovanovski biće ispred opozcije na čelu komisije koja će raditi pripremu za raspisivanje tendera za izradu softverskog rje&scaron;enja", naveo je Eraković.
On je dodao da je to važno zato &scaron;to će svaki građanin, na osnovu tog softverskog rje&scaron;enja, moći da provjeri da li su podaci koje su saop&scaron;tili popisivaču vjerodostojni, odnosno da li se isti takvi podaci nalaze u bazi podataka.
&ldquo;Pozivamo građane da nakon zavr&scaron;etka i obrade podataka iskoriste to svoje pravo. Smatramo da ćemo na taj način moći da izvr&scaron;imo i dodatnu kontrolu tog popisa", kazao je Eraković.
Osim te kontrole, kako je rekao, preduzeli su čutav niz drugih aktivnosti.
"Podsjećam da je jedna od tačaka dogovora koje smo postigli sa Vladom bila ta da predstavnici opozicije izvr&scaron;e ručno preobrajavanje pristiglog materijala, na osnovu uzorka od tri odsto", naveo je Eraković.
On je dodao da će, jasnom statističkom obradom i parametrima koje postoje, na taj način moći da utvrde oko 99 odsto tačnosti podataka.
Eraković je kazao da su, osim toga, u skup&scaron;tinsku proceduru predali izmjene i dopune zakonskih rje&scaron;enja.
"Svrha izmjena i dopuna zakonskih rje&scaron;enja je da Zavod za statistiku ima pravo pristupa, odnosno da koristi neophodne administrativne izvore podataka, &scaron;to nam je veoma važno", rekao je Eraković.
Monstat će, kako je naveo, moći da pristupi različitim bazama Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) i na taj način spriječi eventualne zolupotrebe tokom popisa.
&ldquo;Ako je neko tokom popisnog procesa saop&scaron;tio neke podatke koji ne odgovaraju činjeničnim stanjima, izmislio neke podatke, uparivanjem sa podacima MUP-a vidjeće se da ti podaci nijesu relevenatni i neće se razmatrati i ući u popisni proces", dodao je Eraković.
On je naveo da su predložili izmjene zakona o za&scaron;titi podataka ličnosti, o strancima, o centralnom registru stanovni&scaron;ttva, o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, o saradnji sa dijasporom i iseljenicima, zdravstvenoj za&scaron;titi, o matičnim registrima i o crnogorskom državljanstvu.
Eraković je kazao da su dobili inforamaciju da je MUP od prvog trenutka bio spreman da ustupi te podatke Monstatu, međutim, iz Agencije za za&scaron;titu ličnih podataka su zahtijevali da dođe do promjene tih zakonskih rje&scaron;enja.
"&Scaron;to se tiče opozicije, ovim možemo konstatovati da smo ispunili na&scaron;e obaveze &scaron;to se tiče popisnog procesa, a sada je na Monstatu da zavr&scaron;i unos podataka, a nakon toga da predstavnici opozicije izvr&scaron;e kontrolu tog unosa tako &scaron;to će ručno prebrojati tri odsto unijetih podataka", naveo je Eraković.
On je poručio da se maksimalno odgovorno odnose prema tom procesu.
"Nijednog trenutka nijesmo htjeli da postoji bilo kakva improvizacija, zahtjevali smo da se po&scaron;tuuje svaki član sporazuma koji je postignut između predstvanika opozicije i manjinskih savjeta u Crnoj Gori sa Vladom", dodao je Eraković.

Eraković: Srđan Jovanovski će biti na čelu Komisije za praćenje uspostavljanja softvera

SAOPŠTENO NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE KLUBA POSLANIKA DPS-A

Član Državne izborne komisije (DIK) iz Demokratskog fronta (DF) Milan Marović juče je podnio ostavku, nakon &scaron;to je na sjednici usvojena odluka kojom će ova institucija tražiti od Republičke izborne komisije (RIK) Srbije da im dostavi podatke o tome da li lider Pokreta "Evropa sad" Milojko Spajić i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić ostvaruju biračko pravo i imaju prebivali&scaron;te u toj državi.
Marović je, uz članove DIK-a iz Demokratske partije socijalista, Bo&scaron;njačke strane i Socijaldemokrata, na jučera&scaron;njoj sjednici podržao usvajanje te odluke.
Podsjećamo, u nacrtu zahtjeva koji će DIK uputiti RIK-u naveli su da najave kandidatura ukazuju na osobe koje biračko pravo ostvaruju u Srbiji i imaju prijavljeno prebivali&scaron;te u toj državi, a podsjetili su da je Državna izborna komisija dužna da se o kandidaturi izjasni 48 sati od podno&scaron;enja.
"Zakonom determinisan rok dovodi u pitanje mogućnost DIK-a da u navedenom roku činjenično utvrdi da li postoje smetnje za prihvatanje kandidature u odnosu na lica koja eventualno imaju biračko pravo i prebivali&scaron;te u drugoj državi", istakli su u zahtjevu.

Član Državne izborne komisije iz DF-a podnio ostavku