Završena je sjednica Ustavnog odbora na kojoj su saslušana još tri kandidata za sudije Ustavnog suda i to: Sanja Maslenjak, Jelena Ružičić i Momirka Tešić.

Odbor će nastaviti sa radom sjutra od 14 sati, a biće saslušana još tri kandidata: Ujkaj Edmond, Cama Azra, i Šćepanović Maja.

Sjednicu ste mogli pratiti uživo na našem portalu: 

Tešić: Ni na jednu od mojih odluka za 13 godina nije izjavljena ustavna žalba

Poslanik Demokrata Momo Koprivica pitao je Tešić na koji način smatra da jedan rukovodilac treba da doprinese efikasnom postupanju i efikasnoj organizaciji rada unutar jedne institucije. 

On se osvrnuo na ljudska prava u krivičnom postupku, pa pitao Tešić koje je njeno mišljenje o stanju zaštite ustavnih prava u krivičnom postupku u Crnoj Gori, kao i koji su po njoj glavni problemi u funkcionisanju pravosuđa u Crnoj Gori. 

Kandidatkinja Tešić odgovorila je da u US treba naložiti prioritetno rješavanje starih predmeta koji su ostali neriješeni, "a čuli smo da ih je veliki broj."

"Treba voditi računa o tome da se krene od najstarijih predmeta. Naravno ne na uštrb da se novi predmeti zapostave. Problem funkcionisanja u sudstvu, bar gdje ja radim, u Kotoru je složenost i težina parničnih predmeta, zbog čega sudije često napuštaju sud i idu u advokate", kazala je Tešić i dodala da su na sve to i plate male, jer "sudija dođe iz Podgorice u Kotor i da platu za kiriju". 

Na pitanje zaštite ustavnih prava u krivičnom postupku u Crnoj Gori, Tešić je kazala da se njene presude kojih je, kako kaže bilo mnogo, na nijednu od odluka nije izjavljena ustavna žalba. 

Tešić: Podržavam sankcionisanje svakog neosnovanog obogaćenja funkcionera

Poslanik DF-a Milun Zogović pitao je kandidatkinju da li je potrebno uvesti sankcije za nezakonito bogaćenje javnih funkcionera.

"Ne bih imala ništa protiv da se to krivično djelo odredi, jer sam ja sve ove godine radila časno i pošteno. Sem gole plate, nijednu drugu nadoknadu imala nijesam. Neka se sankcioniše svako neosnovano obogaćenje funkcionera", kazala je Tešić. 

Tešić: Smatram da sudija Ustavnog suda treba da ima pravosudni ispit

Poslanica Laličić je upitala Tešić da li smatra da joj nedostaje još teorijskog znanja, te da joj je potrebna još neka dodatna obuka. 

Tešić je odgovorila da je prema njenom mišljenju potrebno da sudija US treba da ima položen pravosudni ispit. 

"Zakon kaže drugačije i treba ga poštovati. A što se tiče dodatne obuke, konstantno se treba edukovati. Kad bih bila izabrana za sudiju US ja bih sama gledala da se edukujem, jer je to drugačija vrsta posla od one koju sam do sad obavljala", kazala je Tešić. 

Tešić: Određene zakone bi trebalo mijenjati, u brak da se stupi sa 18 godina

Poslanica DPS-a Vesna Pavićević osvrnula se na prava djeteta, kazavši da su ugovoreni brakovi jedna od najčešćih zloupotreba djece kod nas, pa upitala Tešić da li je potrebno izmijeniti određene pozitivno pravne propise kad je riječ o sklapanju braka, te da se brak može osnovati samo sa 18 godina "i tačka". 

Tešić je kazala da se slaže da bi zakone trebalo izmijeniti u tom dijelu, kao i da bi u brak trebalo stupati sa navršenih 18 godina. 

Pavićević je dodatno pitala Tešić da li je imala neki slučaj da je kandidatu bilo neophodno uvjerenje iz kaznene evidencije, i da li je zaživjelo u praksi da, ukoliko je osuđeno, ono ne može raditi u instutucijama sa djecom. 

Tešić je kratko odgovorila da je u tim kaznenim evidencijama sve jasno navedeno. 

Završeno saslušanje kandidatkinje Ružičić. Sledeća na redu je Momirka Tešić.

Ona je završila Pravni fakultet UCG-a. Zaposlena je u Osnovnom sudu u Kotoru, gdje je obavljala i pripravnički staž. Zaposlena je na radnom mjestu stručnog saradnika. 2009. godine je izabrana za sudiju Osnovnog suda u Kotoru, i kako kaže, ona je sudija kritičar.

Škrelja: Za stanje u državi kriva politička elita koja vrši vlast

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja istakao je da je biografija Ružičić impozantna.

On je kazao da je "politička elita koja vrši vlast odgovorna za stanje u državi."

"Parlamentarna većina je odgovorna što nemamo funkcionalan Ustavni sud. Da su htjeli imali bismo US, kao što smo ga imali ranije, jer valjda smo ddovoljno pismeni da znamo da 54 bez DPS-a niko ne može da ima u ovoj sali. I šta je bilo, uzmi ili ostavi", rekao je Škrelja. 

On je kazao da je danas čuo predlog zašto se ne biraju sudije US kao što se bira patrijarh, da se izvuku treći put, na šta je on rekao "a zašto ne i kao što se bira papa".

"Pa da izlazi predsjednica Odbora i viče "Habemus Ustavni sud". Niko nije protiv toga", rekao je Škrelja. 

On je pitao Ružičić kakvo je njeno mišljenje o napretku procesa restitucije u Crnoj Gori, jer kako kaže, pravo na imovinu je jedno od osnovnih ljudskih prava u svijetu. 

On je podsjetio da restitucija u Ulcinju ni dan danas nije vraćena. 

Takođe, pitao je za mišljenje o novom predlogu zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o tužilaštvu. 

Poslanik DF-a Dragan Bojović kazao je da je predsjednica Odbora mnogo strožija i rigoroznija prema poslanicima kojima pripadaju istoj političkoj strani kao i ona, nego prema poslanicima opozicije.

Ružičić je odgovorila da je i prošlog puta Škrelja postavio slično pitanje restitucije, kazavši da je Upravni sud imao predmete restitucije koji su završeni, a što se tiče samih upravnih organa oni se moraju riješiti. 

Odgovorila je da nije čitala izmjene i dopune Zakona o tužilaštvu, te da na to pitanje ne može da odgovori. 

Pribilović: Obaveza svakog je da poštuje Ustav a ne da ga brani od bilo koga

Poslanica DPS-a Suzana Pribilović kazala je da obaveza svakog pojedinca da Ustav poštuje i da ne dovede nikog u situaciju da ga treba braniti ni kakav način i ni u kakvom trenutku svog angažmana. 

Druga stvar, dodala je Pribilović, jeste da je US blokiran ne zbog DPS-a, već kao "isključiva posledica novodonijetog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju."

Ona je iznijela molbu Ružičić da, ukoliko ima predmete u radu koje su iste pravne situacije kao u slučaju koleginice Vujanović, da donese odluku u takvim predmetima.

Pribilović je kazala da nije izložila politički stav, već navode iz prethodnog perioda.

Laličić: Ustav se brani u Skupštini, ali su građani iskoristili svoje pravo na mirno okupljanje

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić kazala je da se Ustav brani u Skupštini ali i da je članom 52 Ustava kao pravo predviđeno mirno okupljanje, što je jedan dio građana iskoristio da bi iskazao svoj stav o Izmjenama Zakona o predsjedniku, "kojim je učinjen ustavni puč u CG."

Ona je kazala da je Crna Gora postala zemlja čuda, navodeći da imamo ministra pravde koji prijeti da nosiocima pravosudnih funkcija da će ih pozvati na odgovornost zbog sudske odluke, ministra prosvjete koji odlaže početak školske godine zbog turističke sezone, izmjene Zakona o tužilaštvu što govori da je naš pravni sistem opterećen setom zakona sa kojim će se pozabaviti budući Ustavni sud. 

Na njeno pitanje kako komentariše to što je veliki broj ustavnih žalbi odbačen, Ružičić je rekla da ne bi mogla da se izjasni o tome, prije nego što pogleda te žalbe. 

Ružičić: Predsjednik države nije izvršna vlast, već vlast sa posebnim ovlašćenjima

Ružičić je odgovorila da se prema njenom mišljenju predsjednik ne bi smatrao kao izvršna, zakonodavna ili sudska vlast, već sa posebnim ovlašćenjima koja su predviđena Ustavom.

Ona je dodala da je jasno da je sistem u krizi, čim ovoliko vremena Ustavni sud ne funkcioniše, i jer njegove sudije nijesu izabrane. 

"Imamo važne institucicije koje su u v.d stanju tako da smatram da je i sa tog aspekta narušena ustavnost u CG, u odnosu na institucije koje se biraju po Ustavu. Mi smo mala zajednica i malo društvo, i sve to bi moglo da se dovede u red u jednom kratkom periodu", dodala je ona.

Koprivica: Da li je predsjednik države nosilac jedne grane vlasti ili jedan od nosilaca jedne grane vlasti?

Poslanik Demokrata Momo Koprivica pitao je da li je prema njenom mišljenju predsjednik države nosilac jedne grane vlasti ili jedan od nosilaca jedne grane vlasti, odnosno da li predsjendik vrši funkcije jedne grane vlasti i koje, ili nije nosilac grane vlasti.  

Ružičić: Ne postovljati rokove Ustavnom sudu za donošenje presuda

Poslanik DF-a Dragan Bojović kazao je da je Ružičić jedna od četiri kandidata za koju su glasali prethodnog puta, kao i da su njene reference izvrsne. 

"Imamo problem i to se često desavalo u prošlosti, i vezano je za US, da odluke suda nisu pravovremene. Onda se proizvedu u praksi posledice koje se proizvedu, odluka se donese, i to se desilo sa izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, i Izmjenama Zakona o teritorijalnog organizaciji, kada se u toku izbornog procesa odvajao jedan dio opštine i mijenjalo biračko tijelo, a US je sa zakašnjenjem te odluke proglasio neustavnim. Volio bih da mi kažete Vaš stav po tom pitanju, kao i šta bi ste uradili u smislu poboljšanja efikasnosti donošenja odluka Ustavnog suda", pitao je Bojović.

Ružičić je kazala da je njen odgovor na prvo pitanje i djelovanje US da je sud morao da djeluje pravoremeno kako se posledice ne bi osjetile. 

"US mora da prati brižljivo sve društvene okolnosti, naročito kada su predmeti od opšteg značaja i da bude efikasan u donošenju svojih odluka", kazala je ona. 

Osvrnula se i na trajanje i čekanje presuda u US, kazavši da sud nema rok u kojem treba da postupa, te da ne može da kaže da li je pristalica da se sudu propiše određeni rok ili ne, jer se to može smatrati kao neko "moranje, odnosno prinuđivanje da se predmeti završe u što kraćem roku". 

Kazala je i da predmeti pred US moraju da prođu kroz određenu proceduru, kao i da se pribave stručna mišljenja i organizuje javna rasprava...

Zoronjić: Ne znam zašto se iko osjeća prozvanim

Poslanica Zoronjić odgovorila je da "neki" koriste medijski prostor i da je ona postavila jasno i glasno pitanje, te da ne zna zašto se iko osjeća prozvanim. 

"Dva puta imati šansu da izaberemo sudije US, a nijednom ne naći za shodno da se izaberu sudije US, to je presedan i rušenje Ustavnog poretka i Ustavnog suda. Epilog je poznat", dodala je Zoronjić. 

Laličić: Degutantno slušati kritike Zoronjić

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić reagovala je na izjavu Zoronjić, kazavši da je greška predsjednice Odbora što joj je dala pravo da ustvrdi da su za neizbor sudija krivi neki drugi poslanici a ne sama Zoronjić. 

"Meni je degutantno slušati nastupati koleginice Zoronjić koja je 18 puta bila uzdržana, da sebi da za pravo da proziva poslanike DPS-a da se osjećaju krivim što nijesu izabrane sudije", kazala je Laličić. 

Zoronjić: Kako treba braniti Ustav?

Poslanica GP URA Suada Zoronjić pozdravila je ponovno prijavljivanje Ružičić na konkurs za izbor sudija US, i pitala je da li Ustav treba da se brani u institituciji ili van institucije, aludirajući da misli konkretno na Skupštinu. 

Ružičić je kazala da Ustav kao krovni akt, odnosno najveći pravni akt u jednoj državi obavezuje sve one da se ponašaju u skladu sa Ustavom. 

Zoronjić je kazala da je Ružičić potvrdila njene tvrdnje da se Ustav mora bratiti u Skupštini. 

Ružičić: Kvalitet rada da bude kriterijum broj jedan

"Moje ponovno prijavljivanje govori da nijesam obeshrabrena. Prethodna porocedura je sprovedena kako treba i kako je propisano, samo je trebalo na kraju izabrati sudije. Nadam se da će se sada u ovom postupku to dogoditi", kazala je Ružičić. 

Na pitanje ocjenjivanja sudija, Ružičić je kazala da su za to predviđeni okrugli stolovi, seminirari i slično, a sudije koji su posvećeni svom poslu i imaju veliki broj predmeta nemaju vremena da pohađaju te seminare, i zbog toga, kada se svi kriterijumi saberu, ne mogu da dobiju ocjenu "odličan". 

"Kvalitet rada je kriterijum broj jedan, i on treba posebno da se ocjenjuje. Ugled i autoriret sudije a i cijelog suda zavisi od argumenata iznijetih u obrazloženju odluka. Kvalitet i kvantitet, broj završenih predmeta, ažurnost i efikasnost treba da su kriterijumi koji će posebno da se cijene", kazala je ona.

Bogavac: Da li sistem ocjenjivanja US funkcioniše onako kako bi trebalo?

Poslanica PzP-a Jovanka Bogavac upitala je Ružičić da li misli da je na prošlom konkursu za izbor sudija US trebalo nešto izmijeniti, kao i da li misli da i sada ima iste šanse kao prošli put, ili je obeshrabrena ovog puta. 

Ona je još pitala da li sistem ocjenjivanja US funkcioniše onako kako bi trebalo. 

Nastavljeno je saslušanje kandidata. Pred Odborom je Jelena Ružičić.

Ona je kazala da je 2018. godine izabrana za sudiju Upravnog suda, a tu funkciju i sada obavlja. 

Poslanica DPS-a Vesna Pavićević pitala je Ružičić da li misli da treba izmijeniti regule u vezi sa nasiljem nad ženama na internetu, kao i da li femicid treba tretirati kao posebno krivično djelo.

"Meta napada su obično žene političarke, žene na javne scene. novinarke...", poručila je Pavićević.

Ružičić je odgovorila da su dva prava uvijek sukobljena, jer na jednoj strani stoji pravo na slobodu izražavanja, a na drugoj pravo pojedinca da zaštiti čast i ugled. 

Kad je riječ o uvredama na društvenim mrežama, Ružičić je kazala da misli da su one određene kao prekršaj. 

"Mislim da je po Zakonu o javnom redu i miru internet prostor definisan kao javni prostor i zato je on definisan kao prekršaj, jer posledica njegova nastupa u javnom sektoru", kazala je Ružičić.

Na pitanje u femicida, ona je ponovila da se nikad nije bavila krivičnim pravom, ali smatra da bi trebalo da se uvedu određene izmjene Krivičnog zakona, te da se femicid tretira kao krivično djelo. 

Završeno saslušanje Sanje Maslenjak, predsjednica Odbora dala pauzu od deset minuta.

Zogović: Politička pripadnost ne treba ni na koji način da diskvalifikuje bilo kog kandidata

Poslanik DF-a Milun Zogović poručio je da ne zamjera kandidatima koji jasno i prinicipijelno izražavaju svoj stav, te da smatra određenim kvalitetom samo priznanje da se iskreno pripada nekoj političkoj partiji. 

"To ne treba ni na koji način da diskvalifikuje bilo kog kandidata, i profesionalizam je jedini reper za kvalifikacije prilikom izbora svo četvoro kandidata za sudije US", rekao je Zogović. 

On je upitao Maslenjak da li je član 97 Ustava CG diskriminatoran, jer ne dozvoljava nekome da se po treći put kandiduje za predsjednika CG, i da li bi trebalo mijenjati taj član Ustava. 

Drugo pitanje je šta smatrate o izmjenama Zakona o teritorijalnoj organiziciji, i sticanju statusa opštine Zeta.

Maslenjak je kazala da u članu 97 konstatovano da predsjednik države može da bude predsjednik i dva puta. 

"Uz riječ "može" nema zabrane", kazala je kratko Maslenjak. 

Ona je rekla da je Zakon o glavnom gradu utvrdio šta je lokalna samouprava i da ima svoj suverenitet. 

"U ovom dijelu je trebalo blagovremenije pripremiti se. Kako god građani odluče oni će odlučiti. Na osnovu ovoga, lokalna samouprava je oblast koja je pod direktnom politikom. Savjet Evrope ima svoj stav da odluke koje se donese pod pritiskom na lokalnu samoupravu su poliitčke odluke", kazala je Maslenjak. 

Ona je, na pitanje Zogovića na koji način je crkva bila diskriminisana, rekla da status Srpske pravoslavne crkve nije uređen, te da samim tim crkveno pitanje treba da se uredi.

Škrelja: Treba da se ponosite zbog toga kojoj partiji pripadate

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja kazao je da podržava Maslenjak u tome što je podržala da pripada jednoj političkoj strani, čime je pokazala da je odvažna i hrabra. 

"Pripadate onoj partiji koja je glavni nosilac da sada konkurišete za sudiju US, samostalne, nezavisne i međunarodno priznate CG. To je velika stvar i nemate razloga da se toga stidite, već da se ponosite", rekao je Škrelja. 

Koprivica: Ni "nemanje" članske karte nije dovoljna garancija

Poslanik Koprivica kazao je da je imao potrebu da pita Maslenjak da li su joj partijske kolege dale neku medalju za taj veliki doprinos, ali je od toga odustao. 

On je rekao da nije postavio nijedno zabranjeno pitanje, te da svi treba da imaju svoj stav, kao i da "nemanje članske karte nije dovoljana garancija". 

Međutim, kaže on, i ono što nije zabranjeno može da ne bude pošteno. 

Maslenjak je kazala da je Ustavom Crne Gore zabranjeno i politički uticaj i aktivizam, te da se zna šta mora da radi sudija Ustavnog suda. 

Kazala je da je niko nikad nije zvao da utiče na neke odluke.

Koprivica je kazao da je za Tužilački savjet propisano da član neke institucije ne možete biti ukoliko ste član neke partije.

"Trebalo bi da važi isto i za druge institucije. Meni kao političaru nije mjesto ni u Sudskom savjetu, ni u Tužilačkom, ispunjavao ja uslove ili ne. Zato što ja kao poliitčar učestvujem u donošenju zakona, a sjutra treba da ih ocjenjujem i njihovnu ustavnost", kazao je on. 

Maslenjak: Od 2004. sam član DPS-a, od evropskih principa nikad odustati neću

Maslenjak je odgovorila da je to lično pitanje, i da su najveći problemi u snižavanju kriterijuma.

"Jedan od elemenata je to političko liderstvo", kazala je ona i dodala da se ne treba razvrstavati po političkoj liniji "ovaj je naš a ovaj vaš". 

Kazala je da je trpjela nepravdu u sistemu, te da je njen prosjek na fakultetu devet, i da je imala potrebu da se dokazuje u tom smislu. 

"Meni ovdje nije potrebna članska karta, niti sam je tražila. Ja ovdje dolazim kao profesionalac. Taj visoki prosjek ne znači ništa u radu ako nema vještina", kazala je ona i dodala da joj nije bitno hoće li biti izabrana sa sudiju US, ali je zaslužila tu funkciju. 

Ona je rekla da je od 2004. član DPS-a. 

"Na moje veliko zadovoljstvo, mogu vam reći ja od svojih principa nikad odustati neću", kazala je ona i dodala da to ne znači da ne poštuje one koji su mislili da naša država treba da bude u zajednici sa Srbijom. 

"Tu nikakvi problem nije. Izvolite, diskvalifikujte me po osnovu ovog dijela. To je lično pitanje, koje zadire u moju ličnost. Ponosim se zbog svega što sam uradila za ovu državu", navela je Maslenjak. 

Koprivica: Jeste li član neke političke partije?

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je Ustavni sud jedna od najvećih institucija u pravnom sistemu svake zemlje, te imajući u vidu da je ovdje "više puta urušavan", potrebno je istinski izabrati depolitizovane sudije.

On je pitao Maslenjak da li je član neke političke partije i otkad.

Maslenjak: Povrjeđuje me da građani budu povrijeđeni

Ona je potvrdila je inicijativa njena, te da čvrsto stoji iza nje. 

"Treba razmrotriti da li je temeljni ugovor u skladu sa SPC i pravom. Kad se sve ovo dešavalo, mene je zanimalo šta se ovo dešava u našoj državi i ko je odgovoran, kakvi su procesi i problemi, jer moramo da stojim svijetlog obraza pred građanima. Konkretno, ja sam krenula u istraživački dio koji sadrži elemente istraživačkog dijela - ovdje se radi o Ustavu iz 1905. U knjaževini Crnoj Gori, naša Crkva je autokefalna. Ako budem izabrana za sudiju US moja odluka će biti u skaladu sa ustavnim i konvecijskim pravima, jer me povrijeđuje da građani budu podijeljeni", odgovorila je ona.

Ivanović je kazao da je njeno potpuno pravo da podnese inicijativu, ali da ga odgovorom nije ubijedila da je u pravu. 

Ivanović: Vi ste podnosilac inicijative za utvrđivanje zakonitosti  potpisa Vlade CG sa SPC oko Temeljnog ugovora

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović podsjetio je da je ona podnijela inicijativu za utvrđivanje zakonitosti kada je u pitanju potpis Vlade sa SPC oko Temeljnog ugovora. On je pitao kako će se podnijeti prema ovom predmetu ukoliko bude izabrana za sutkinju US.

Tražio je od nje da dodatno objasni to što je bila član radne grupe prilikom izrade Zakona o sertifikatnom sistemu u CG.

Maslenjak: Izglasavanjem izmjena Zakona o državnim službenicima urušen sistem

Maslenjak je kazala da je stres prirodna pojava, te da on ne smije da bude jedan od uslova koji će uticati na rad i predlog odluka, kao i da iz stresne situacije se mora izaći kao "još jači i bolji". 

"Državni službenik nema pravo na grešku. Sistem je izuzetno složen i krut. Za upravljanje stresom najbolje rješenje je razgovor", odgovorila je Maslenjak. 

Na drugo pitanje, Maslenjak je kazala da zbog trenutne političke situacije mora ukazati na problem. 

"Mi smo urušili sistem državne uprave tim Zakonom. Kako mogu ljudi koji nemaju dovoljno kompetencije i znanja da budu odma delegirani za mjesta visoko pozicionirana, a od njih zavisi dalji napredak. Jedan od elemenata je taj gdje smo mi zapali u institucionalnu krizu", kazala je Maslenjak. 

Ona je kazala da joj nije bila promjena vlasti, ali da smatra da je, kad je konkretno riječ o Zakonu, sistem urušen.

"Načelnička mjesta su ključ stabilnosti sistema. Za drugi kreiranja potrebno je uvesti političke savjetnike, kako bi svako bio zadovoljan. Jednostavno to su kadrovi koji treba da budu od kredibiliteta", kazala je ona.

Laličić: Kako gledate na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima?

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić kazala je na početku izlaganja da se postavlja pitanje koliko su poslanici sposobni da postave pitanja nekom ko je dugi niz godina u sudstvu postave stručno pitanje. 

"Kako reagujete za rad pod stresom i da li ste skloni da kloknete za rad pod nečijim pritiskom. Takođe, kako gledate na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima", pitala je Laličić.

Maslenjak: Nije jedini problem u Ustavnom sudu

Maslenjak je odgovorila da trenutno najmanje možemo biti zadovoljni samim funkcionisanjem Ustavnog suda, ali da nije problem samo u njemu. 

"Ovdje se radi o sistemskom problemu, svim sudovima, samom funkcionisanju pravosudnog sistema, tu treba gledati i samo funkcionisanje Vrhovnog suda, koji imaju jednu od najznačajnijih funkcija. Oni su zadnji štit po pitanju ljudskih prava i sloboda. Funcija US zbog toga treba da bude u punom kapacitetu. Tu je potrebna sistematizacija poslova", kazala je Maslenjak. 

Ona je ponovila da je Ustavni sud glavni zaštitnik prava i sloboda građna Crne Gore.

Ona je apelovala na Vladu CG da sve predstavke Evropskom sudu za ljudska koje nisu sprovede a skinute su sa liste, treba regulisati po hitnom postupku. 

Zornjić je kazala da Maslenjak ne odgovara konkretno na pitanja.

Ona je ponovila svoja pitanja. 

Maslenjak je na pitanje o povredi ustavnih prava građana da biraju kazala da je situacija još u procesu, i da zbog neformiranja US ne može da se izvrši predaja vlasti u Glavnom gradu. 

Na pitanje reizbora sudija u pravosudnom sistemu, ona je kazala da njiihov rad treba da bude izložen kontroli i da se prekontroliše kakav je kvalitet odluka.

Zoronjić: Da li su građanima ugrožena ustavna prava?

Poslanica GP URA Suada Zoronjić tražila je od Maslenjak da joj odgovori da li građane trpe zbog trenutne situacije u zemlji, i zbog koga, te da li su im ugrožena ustavna prava da biraju vlast onako kako žele. 

Ona je dodatna pitala za mišjenje po pitanju reizbora sudija Osnovnog suda, te da li bi to bio neki korak da se dođe do boljeg sudstva. 

"Kako da se građanima povrati izgubljeno povjerenje u ovu instituciju", upitala je Zoronjić. 

Maslenjak: Mjerilo znanja nije ocjena koju dobijemo na fakultetu

Maslenjak je odgovorila da ne može da mijenja svoju diplomu i naziv koji je dobila njome, te da smatra da su svi građani jednaki, ali da rodno senzitivni jezik nije mjerilo da ne poštuje ljudska prava.

Odgovarajući na drugo pitanje, Maslenjak je kazala da je vrlo mala razlika između desetke i šestice, te da mjerilo znanja nije ocjena koju dobijemo na fakultetu.

"To mjerilo znanja što steknemo na Univerzitutu, ako dalje ne istražujemo nam ništa ne znači, jer je zaboravljanje prirodan proces. Moje mjerilo kad bih bila u komisiji bi bilo šta je to sa čim kandidat raspolaže. Koji su mu rezultati i koja su mu međunarodna priznanja", odgovorila je Maslenjak. 

Bogavac: Zamjeram Vam što ne odgovarate konkretno na pitanja

Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Jovanka Bogavac upitala je kandidatkinju Maslenjak zbog čega ne koristi rodno senzitivni jezik, kazavši da je bila "trener" a ne "trenerica", te dodala da joj zamjera što ne odgovara konkretno na pitanja. 

Ona je upitala Maslenjak, kada bi učestvovala u komisiji za prijem kandidata za savjetnike, da li bi jedan od bitnih kriterijuma bio prosjek ocjena studiranja. 

Maslenjak: Svako da se bira isključivo po zaslugama

Maslenjak je odgovorila da se svako mora birati isključivo po zaslugama. 

"Ko zavrjeđuje pozicije, bez obzira na privilegije. To moramo eliminisati iz sistema, to je kočničar svega, to nam ne stvara jedinstvo. Samo rad i rezultati rada. Položaj ustavno-sudskih savjetnika može biti određen po osnovu koeficijenata i niko ne bi imao protiv da oni po zakonu imaju jedan koeficijentat u skladu sa evropskom praksom i budu nagrađeni za to. Nikad više ni u jedan pravni organ drugih privrednih subjekata, ne smije da se radi suprotno Ustavu i zakonu. Na taj način se stvara nezadovoljstvo i guši sistem", kazala je Maslenjak.

Ona je kazala da normu treba tumačiti onako kako jeste, pa kome odgovara - odgovara. Najbitnije je, kaže, biti čist pred građanima.

Poslanica Pavićević je tražila od Maslenjak da li se slaže sa stavom da  treba mijenjati Zakon o visokim službenicima i namještenicima.

Ona je odgovorila da na njih djeluje službenički sistem gdje na njih djeluje korpus državnih službenika, te da ih drugačije ne možemo posmatrati. 

"Norma može da bude postavljena u Ustavnom sudu, gdje se traži posebno znanje i kompetetnost. Sve to zavisi od zakonodavstva na koji način će taj dio na unaprijedi", odgovorila je Maslenjak. 

Pavićević: Savjetnike u US birati kao nekad, po principu Skupštine Crne Gore

Poslanica Pavićević je kazala je da smatra da je potrebno da se, po principu Skupštine CG, na isti način primaju savjetnici u Ustavnom sudu Crne Gore, što znači da bi se morao promijeniti Zakon o visokim službenicima i namještenicima, "kojim bi se kao nekad ranije, riješio problem koji sada postoji sa savjetnicima i kadrom u Ustavnom sudu."

Ona je upitala Maslenjak za njen stav o tome. 

Maslenjak: Potrebno poštovati mišljenja evropskih partnera

Maslenjak je kazala da je kroz set pitanja, koja su upućena svim lokalnim samouprava, istraživano šta treba uraditi na lokalnom nivou. 

"U tom dijelu, mi smo radili kroz intezitet sa međunarnim partnerima. Tu je bilo identifikacija da se u svakoj lokalnoj samoupravi nalazi jednica za ljudske resurse, pa se ona formirala, a potrebno je bilo označiti i zajednicu opština koja je toliko značajna sa stanovišta procesa i regionalne saradnje. Međunarodni partneri su bili zadovoljni našim radom", kazala je ona odgovarajući na pitanja Pavićević. 

Ona je kazala da ako Venecijanska komisija donese neko mišljenje, a mi kao zemlja kandidat ne ispoštujemo mišljenje respektabilnog partnera, za svaku državu se zna da je to obavezujuće i da je potrebno imati određeni senzibilitet u takvim situacijama. 

Na pitanje da li smatra da savjetnici u Ustavnom sudu treba da se posebno specijalizuju za posebne oblasti, Maslenjak je kazala je potrebno izvršiti određeni nadzor, te da se mora uzeti u obzir da je Crna Gora mala zemlja sa lokalnom strukturom. 

"Različiti su npr poslovi koji su obavezujući u Glavnom gradu nego u opštinama kao što su Petnjica, Gusinje i slično", dodala je. 

Kazala je da je prvo potrebno razmotriti regionalni razvoj kako bi privukli strane investitore po pitanju ambijenta. 

"Mi ćemo resornom ministarstvu dati koji su to resurni, da bi taj sistem biio optimalan, i što se tiče decentralizije mi ćemo krenuti kao pilot projekat, gdje će centri formlano biti u Bijelom Polju, Kotor na jugu i Podgorica u centralnoj regiji. Kad to završimo mi ćemo da budemo kreatori kopče u regionalnom dijelu koji se odnosi za Zapadni Balkan, bićemo EU sa regulisanjem svih administrativnih ideja koja se nalaze", navela je Maslenjak.   

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Vesna Pavićević kazala je da je biografija Maslenjak impresivna. 

Ona je pitala šta se pokazalo kao najveća potreba za obuku lokalnih službenika i namještenika u Crnoj Gori, kao i da li je ravnopravno obučila sve službenike i namještenike u svim opštinama CG. 

Takođe, pitala je da li smatra da savjetnici u Ustavnom sudu treba da se posebno specijalizuju za posebne oblasti, jer su dobili informaciju da tamo savjetnici rade sve poslove. 

Maslenjak: Svi pojedinačno imamo zadatak da vodimo državu i narod u bolji kvalitet života

Kandidatkinja Maslenjak kazala je da će njeni odgovori biti na osnovu tumačenja prava i Ustava.

"Predsjednik države ima političku moć koju mu daju građani na izborima, i postupa u skladu sa ovlašćenjima koja mu daju Ustav i zakon. Ta uloga je i kontrolna i diskreciona. On ima izuzetno jaku moć, bez obzira ko je na toj poziciji. Svi subjekti su u obavezi da doprinesu stabilnosti države. Smjer kojim treba da idemo je unificiran i inkorporisan. Svi pojedinačno imamo zadatak da vodimo državu i narod tamo đe treba, u bolji kvalitet života i tamo gdje će naša uloga biti lider u regionu. Samo nam treba konsolidacija i presjek stanja gdje se nalazimo", kazala je ona. 

Bojović: Ne živimo u predsjedničkom već u parlamentarnom sistemu

Bojović je kazao da njemu aktuelni predsjednik države nije šef, te da je došlo do "zbrke", jer ne živimo u predsjedničkom sistemu već u sistemu parlamentarne demokrtaije, gdje dominantnu ulogu ima demokratija. 

"Vrlo je važno da u toj kohabitaciji ne dođe do blokade sistema. Postoje procedure na koji način će se uspostaviti Vlada, ali predsjednik države ne može da blokira sistem, nema to pravo po Ustavu. Vrlo mi je bitno da naglasim da za mene predsjednik države nije šef", naveo je Bojović. 

On je kazao da je to pitanje postavio jer ovo pitanje treba da tumači Ustavni sud. 

Maslenjak: Predsjednik na osnovu valjanih dokaza ima pravo da odluči da li će nekome povjeriti mandat za sastav Vlade

Poslanik Demokratskof fronta (DF) upitao je Maslenjak da li predsjednik , ko god on bio, može da ne da mandat nikome, po Ustavu Crne Gore.

Ona je kazala da se došlo do krize po pitanju tumačenja Ustava Crne Gore. 

"Što se tiče konkretno sa uloge predsjednika, u poliitčkom sistemu, njegova ovlašćenja nisu u potpunosti shvaćena, jer predsjednik države ima jaču snagu od predsjednika Vlade. Tu snagu mu daju građani. Predsjednik države ne može da ima samo protokolarnu funkciju. On sprovodi kontrolnu i upravnu, i odlučuje. Svaka odluka, posebno odluka predsjednika, mora da bude u skladu sa postupanem koji mu dozvoljava Ustav", odgovorila je ona. 

Ona je ponovila da predsjednik ima jaču snagu od predsjednika Vlade. 

"U ovoj konkretnoj stvari, predsjednik ima diskreciono ovlašćenje. To nije u smislu meni je drago ja ću da odlučim tako, već da sve radnje imaju tok procesa, da se uzme svaki dokaz proces, svi dokazi zajedno i da se uzme neki presudni dokaz. To je dokaz da odluka predsjednika odluči da li će dati mandat ili neće, i da objasni na osnovu pravnog stava zbog čega", kazala je Maslenjak. 

Kazala je da niko nije dužan da povjeri mandat bilo kome, ako to nije u skladu sa Ustavom. 

Odbor prvu saslušava kandidatkinju Sanju Maslenjak, koja se već prijavljivala za tu funkciju.

Foto: Screenshot

"Želim da dam svoj doprinos da bi svi subjekti koji su kreatori odluka znali tačno šta mi, iz istraživačke pozicije, odnosno u kom pravcu treba da idemo", kazala je Maslenjak. 

Ona je kazala da je potrebno unaprijediti prosperitet zemljama ZB koje imaju problem, jer se nalazimo u EU kao neko ko je stavio svoj potpis i ozbiljna država koja ima svoj Ustav, te da je Crna Gora imala beskprekorne rezultate do perioda 2016. godine. 

"Mi smo mogli sada da budemo članica EU. Tu je prepoznato konkretno šta nam treba, kako da izađemo krize.. Nauka je osnov izlaska iz krize u ekonomskom i socijalnom dijelu, i glavna kopča napretka kroz regionalnu saradnju jer smo mi lideri regiona", dodala je ona.

Kazala je da je njen zadatak da da doprinos u izboru sudija Ustavnog suda, kao i da kroz ovaj proces treba dati da smo kao država na visini zadatka. 

Ona je navela da je prvo radno angažovanje imala u Privrednom sudu u Podgorici. 

"Direktno sam sarađivala sa OEBS-om, učestvovala sam u izdradi strategije međunarodne saradnje, radila sam aktivnosti kao lokalni ekspert.. Licencirani sam trener trenera od EU za poslove vladavine prava. Na meni je da opravdam da li sam zavrijedila da budem licencirani trener trenera. Polaznik sam brojnih obuka kako CG upravlja finansijama i finansijskim sredstvima iz IPA fondova. Mi smo primjeri dobre prakse od strane OEBS-a, i dobili smo priznanje za to, zbog čega smo prepoznati kao lider dobre prakse. Karakterisitčno je da smo mi bili uzor i ponos. Crna Gora toliko može, a sad je pitanje kako ćemo da izađemo iz ekonomskih i socijalnih uslova u kom se nalazimo", poručila je Maslenjak. 

Podsjećamo, na javni poziv prijavili su se Marijan Aković, Snežana Armenko, Alija Beganović, Narcisa Maja Bošković, Nikola Golubović, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić i Snežana Jonica.

Prijave su podnijeli i Fadil Kardović, Danica Kovačević, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Darko Mugoša, Medina Mušović, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Ivan Radojičić, Savo Rašović, Faruk Resulbegović, Jelena Ružičić, Momirka Tešić, Edmond Ujkaj, Azra Cama, Maja Šćepanović, Amer Šukurica.

Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja.

Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.