Politika

Vujović: Država morala mnogo više da radi na građanskom patriotizmu

"IDENTITETSKA PITANJA SU ČESTO KORIŠĆENA KAKO BI SE ODRŽAVALA STALNA POLITIČKA MOBILIZACIJA I OSJEĆAJ UGROŽENOSTI"

Crnoj Gori je neophodno nacionalno jedinstvo kako bi narednih mjeseci ostvarila zacrtane planove iz evropske agende, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, navodeći da će to biti i test stvarne posvećenosti političkih aktera evropskim integracijama.
Gorčević je u intervjuu za agenciju Mina kazala da je formiranje radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) snažan politički signal Brisela i najavila da će i u Crnoj Gori uskoro biti formirana ekspertska radna grupa za rad na tom dokumentu.
&ldquo;Formiranje radne grupe je dobar signal država članica, ne samo u dijelu političke podr&scaron;ke koja je nama izuzetno važna, nego i u dijelu priznanja svega &scaron;to je Crna Gora do sada uradila&rdquo;, navela je Gorčević.
Ona smatra da je početak izrade Ugovora o pristupanju, koji će se odvijati paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, važan iskorak ne samo za Crnu Goru, već i za politiku pro&scaron;irenja EU, ocjenjujući da je riječ o snažnom signalu i za druge zemlje kandidate, budući da je to prvi put nakon 14 godina da se pristupa izradi ugovora o pristupanju nove članice.
Gorčević je pojasnila da će ekspertska radna grupa, čije formiranje je najavila, biti zadužena da pomogne Vladi u pregovorima o Ugovoru o pristupanju, kao i u pripremi odgovora na nacrt tog dokumenta koji izrađuje radna grupa EU.
Govoreći o za&scaron;titnim mehanizmima koji će biti dio Ugovora o pristupanju, Gorčević je rekla da oni neće biti specifični samo za Crnu Goru, već će se odnositi na sve buduće države članice EU. &nbsp;
&ldquo;Ono &scaron;to mi sada pregovaramo kao Crna Gora nije odnos EU samo prema na&scaron;oj državi, nego će biti odnos EU, odnosno država članica, prema svim budućim kandidatima&rdquo;, navela je Gorčević.
Ona je rekla da postoji nekoliko oblasti koje se pojavljuju kao teme koje stvaraju zabrinutost u državama članicama, dodajući da će o njima dodatno komunicirati narednih mjeseci.
Gorčević je kazala da se to može odnositi na pitanja usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i na oblast vladavine prava i rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. &nbsp;
Prema njenim riječima, dio Ugovora biće i tranzicioni periodi i obaveze na koje se Crna Gora obavezuje da zavr&scaron;i i nakon zatvaranja poglavlja.
Gorčević je odbacila spekulacije da bi za&scaron;titni mehanizmi mogli značiti ograničeno članstvo Crne Gore u EU ili uskraćivanje prava veta.
&ldquo;Pozicija Crne Gore je vrlo jasna. Mi želimo punopravno članstvo Crne Gore u EU&rdquo;, poručila je Gorčević, dodajući da je to pozicija koja je saop&scaron;tena i Evropskoj komisiji i državama članicama.
Za&scaron;titni mehanizmi, kako je istakla, ni na koji način ne podrazumijevaju drugostepeno članstvo Crne Gore u Uniji.&nbsp;
&bdquo;To podrazumijeva određene mehanizme praćenja ispunjavanja obaveza na koje se sada obavezujemo, a koje će važiti za period nakon &scaron;to postanemo država članica. U ovom trenutku se ne govori o pravu veta, bar kada je riječ o Crnoj Gori&ldquo;, naglasila je Gorčević.
Govoreći o raspoloženju država članica prema pro&scaron;irenju, Gorčević je rekla da činjenica da je formirana radna grupa za izradu pristupnog ugovora pokazuje da postoji snažna podr&scaron;ka Crnoj Gori među članicama EU, ali je upozorila da će proces ratifikacije zahtijevati ozbiljno političko i diplomatsko angažovanje Crne Gore.
&ldquo;To podrazumijeva strate&scaron;ko komuniciranje i sa parlamentima&rdquo;, navela je Gorčević, dodajući da će biti potrebno obezbijediti podr&scaron;ku i vlasti i opozicije u državama članicama. &nbsp;
Komentari&scaron;ući rast euroskepticizma u pojedinim državama članicama, posebno u Francuskoj, Gorčević je rekla da zabrinutost postoji, ali da se ona ne odnosi samo na Crnu Goru, već generalno na politiku pro&scaron;irenja. &nbsp;
&ldquo;Na nama je sada ključni zadatak da uspijemo da zavr&scaron;imo svoj dio posla i zatvorimo sva pregovačka poglavlja do kraja godine&rdquo;, rekla je Gorčević.
Nema vremena za političke kalkulacije, neophodno nacionalno jedinstvo
Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori i odnosima vlasti i opozicije, Gorčević je poručila da evropski put ne smije biti talac partijskih interesa i predizbornih kalkulacija. &nbsp;
&ldquo;Vrlo sam svjesna da se opozicione partije moraju pripremati za izbore, ali ovo nije partijski ili lični interes. Ovo je borba za Crnu Goru, u kojoj moramo da istrajemo svi zajedno ako želimo da budemo članica EU&rdquo;, rekla je Gorčević.
Ona je ukazala na paradoks da Crna Gora ima proevropsku opoziciju koja ne želi da glasa evropske zakone, iako je svjesna da izglasavanje tih zakonskih rje&scaron;enja znači da će Crna Gora postati sljedeća članica EU. &nbsp;
Gorčević je poručila da nema vremena za bilo kakvo političko kalkulisanje i da je neophodno nacionalno jedinstvo kako bi Crna Gora zavr&scaron;ila preostale obaveze do kraja godine. &nbsp;
&ldquo;Na&scaron; plan je vrlo jasan, a to je da do kraja jula ili avgusta Vlada i parlament zavr&scaron;e sve obaveze kako bi ostavili dovoljno vremena Evropskoj komisiji i državama članicama za njihov dio posla, a da bi sve bilo zavr&scaron;eno do kraja decembra&rdquo;, navela je Gorčević.
Na pitanje da li će vlast inicirati razgovore sa opozicijom zbog situacije u parlamentu, Gorčević je kazala da je ruka vlasti prema opoziciji uvijek bila ispružena.
Ona je rekla da razumije da postoje određene zabrinutosti povodom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutra&scaron;njim poslovima, ali je istakla da se ti zakoni usklađuju i da će, u komunikaciji sa Evropskom komisijom, biti opet mijenjani do kraja juna.&nbsp;
&ldquo;Vrlo odgovorno ćemo pristupiti tim, ali i svim narednim izmjenama zakona, posebno onih koji se odnose na zatvorenje poglavlja 23 i 24, jer vladavina prava će sjutra biti test za ulazak Crne Gore u EU&rdquo;, kazala je Gorčević.
Ona je rekla da će naredni mjeseci biti ključni i zbog potrebe usvajanja velikog broja evropskih zakona i eventualnih izmjena Ustava, za &scaron;ta je potrebna dvotrećinska podr&scaron;ka u parlamentu. &nbsp;
&ldquo;Pred nama je izazov, posebno ako govorimo o podr&scaron;ci većine za usvajanje izmjena Ustava, imenovanju sudija Ustavnog suda, ali i nekih drugih imenovanja za koje nam je neophodna dvotrećinska većina i za koje je zaista neophodno razgovarati sa dijelom opozicionih partija&rdquo;, rekla je Gorčević.&nbsp;
Kako je navela, svjesna je i da dio opozicionih partija ne želi da bude dio evropske priče.
&bdquo;Ovo je sada test za političare koji će pokazati da li smo dorasli zadatku i ko zaista želi napredak Crne Gore, a ne samo deklarativno zalaganje za evropske vrijednosti. Na kraju, to će biti i provjera spremnosti da se učestvuje u procesu koji je za Crnu Goru istorijski&ldquo;, kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, period do kraja godine predstavljaće test zrelosti za sve aktere u dru&scaron;tvu.
&bdquo;Svi će morati da ostave po strani lične i političke interese ukoliko zaista žele dobro svojoj državi&ldquo;, kazala je Gorčević.
Ona je ocijenila da Vlada pokazuje jasnu posvećenost evropskom putu i da radi bez kalkulacija, &scaron;to, kako je navela, potvrđuju rezultati ostvareni u kratkom periodu.
&bdquo;Ovo će biti test zrelosti ne samo za političare, već i za cijelo dru&scaron;tvo. Vjerujem da ćemo pokazati da možemo da stavimo Crnu Goru na prvo mjesto&ldquo;, poručila je Gorčević, dodajući da će Vlada će sigurno uspjeti da zavr&scaron;i svoj dio zadatka.
Na redu zatvaranje poglavlja 2 i 28
Govoreći o dinamici zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Gorčević je kazala da su trenutno četiri poglavlja pred Evropskom komisijom, a da će u narednim sedmicama ostala poglavlja slati jedno po jedno, kako budu spremna.
&ldquo;Cilj nam je da do kraja jula interno spremimo najteža pregovaračka poglavlja, u prvom redu ona koja se odnose na vladavinu prava i za&scaron;titu životne sredine, &scaron;to znači da imamo veliki broj obaveza&rdquo;, kazala je Gorčević, ističući da dinamika ne zavisi samo&nbsp; crnogorske strane.
Prema njenim riječima, u Skup&scaron;tini bi trebalo da bude izglasano 50 do 60 zakona do kraja juna ili jula, u zavisnosti dinamike rada parlamenta.
&ldquo;Uz saglasnost Evropske komisije i dobru saradnju Vlade i parlamenta sigurna sam da ćemo to uspjeti da zavr&scaron;imo na zadovoljstvo svih&rdquo;, rekla je Gorčević.
Ona je istakla da se do kraja jula očekuje održavanje nekoliko međuvladinih konferencija.
&ldquo;Prva naredna poglavlja koja će biti zatvorena su 2 i 28, a od Evropske komisije zavisi da li će to biti krajem ovog ili početkom narednog mjeseca&rdquo;, rekla je Gorčević, podsjetiv&scaron;i na plan da sva poglavlja budu zatvorena do kraja decembra.
Na pitanje da li u ovoj fazi veći izazov predstavljaju tehničke ili političke prepreke, Gorčević je kazala da se tehnički izazovi mogu lako prevazići, te da vjeruje da će parlament prepoznati značaj trenutka radi nacionalnog interesa.
Kako je istakla, ključni izazov je komunikacija sa svih 27 država članica, ali i unutra&scaron;nja priprema građana, institucija i administracije za sve ono &scaron;to slijedi nakon članstva u Uniji.
&ldquo;Kada zatvorimo sva poglavlja posao nije zavr&scaron;en, moramo da obezbijedimo političku podr&scaron;ku svih 27 država članica, ali i da pripremimo na&scaron;e građane i institucije za ono &scaron;to slijedi&rdquo;, kazala je Gorčević.

Gorčević: Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo za ostvarenje EU ciljeva

PORUČILA  MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA MAIDA GORČEVIĆ

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na vojnu paradu povodom nacionalnog praznika Francuske, koja će biti održana 14. jula na Jelisejskim poljima u Parizu.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da će tema ovogodi&scaron;nje parade biti &bdquo;strate&scaron;ko buđenje Evrope&rdquo;, čime se posebno nagla&scaron;ava potreba za snažnijom evropskom saradnjom u oblasti bezbjednosti i odbrane.
U pozivu Makrona istaknuto je i da na početku parade zastava VCG, uz pripadnike garde, prođe avenijom Jelisejskih polja, &scaron;to bi reflektovalo strate&scaron;ku saradnju dvije države.
"Poziv predsjedniku Milatoviću potvrda je visokog nivoa političkog dijaloga i prijateljskih odnosa Crne Gore i Francuske", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.

Makron pozvao Milatovića na vojnu paradu povodom nacionalnog praznika Francuske

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

<div class="ng-star-inserted">
Pravni tim&nbsp;Mila Đukanovića&nbsp;i&nbsp;Ane Đukanović&nbsp;ocijenio je da se u slučaju poznatom kao &ldquo;Telekom&rdquo; sprovodi politički motivisana kampanja s ciljem diskreditacije osoba koje nose prezime Đukanović, uz, kako tvrde, ozbiljno naru&scaron;avanje pravnog poretka.
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Osnovno pravno pitanje ove, javnosti nametnute teme, koja se planski, jeftinim medijskim senzacionalizmom, gura &scaron;to dalje od prava, da bi se ostvarila, jednako tako planirana, diskreditacija ljudi na koje se odnosi, jeste koji pravni subjekt, u konkretnom pravnom slučaju, u skladu sa crnogorskim pravnim poretkom, može uop&scaron;te imati pravni status o&scaron;tećenog, u krivično-pravnom smislu, a koji se, kao takav, nije pojavljivao u dosada&scaron;njem toku postupka. U dnevno-političkim spekulacijama dežurnih du&scaron;ebrižnika za pravni poredak i samoprogla&scaron;enih krivičnih progonitelja svih neistomi&scaron;ljenika sa dru&scaron;tvene scene, pominje se čas Vlada, čas Država, kao navodni o&scaron;tećeni, a Vlada, na prijedlog ,,Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije&rdquo;, koji inače nema ba&scaron; nikakvu zakonom propisanu nadležnost, ,,zadužuje Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa da preduzme krivično gonjenje&rdquo;.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nečuven i nezakonit presedan. Vlada ,,nalaže krivično gonjenje&rdquo;! ,,Vlada preduzela krivično gonjenje&rdquo;!
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Pritom, da bude svima i za svagda do kraja jasno o kakvoj zloupotrebi se radi, ,,krivično-pravni događaj&rdquo; se odnosi na vrijeme nakon privatizacije kada Država nije vi&scaron;e bila vlasnik kompanije, dok sam ,,Telekom&rdquo; nikada nije tvrdio da je pretrpio bilo kakvu &scaron;tetu.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa u opisu svojih zakonskih nadležnosti nema nikakvu nadležnost za krivično gonjenje bilo kojeg pravnog subjekta, za bilo koje krivično djelo. Neko se, međutim, dosjetio da mu, radi ostvarenja svojih prozaičnih političkih ciljeva, nezakonito servira ovu nadležnost, ad hoc, u slučaju kolokvijalno nazvanom ,,Telekom&rdquo;, u kome su inače dvojica crnogorskih građana, nakon dvadesetogodi&scaron;njeg pravosudnog mrcvarenja i medijskog i dnevno-političkog satiranja njihovih ličnosti i gaženja njihovog ljudskog dostojanstva, pravosnažno oslobođeni od svih optužbi.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Da li ih iko može obe&scaron;tetiti za svaku vrstu enormne &scaron;tete koja im je pričinjena? Ovaj odgovor crnogorska javnost, jednako kao i pomenuti građani i njihove porodice, očigledno neće dobiti od zagovornika planiranog ,,novog krivičnog progona&rdquo;, sada sa drugim ljudima u ulozi optuženih, koje treba, po&scaron;to-poto stigmatizovati, posebno ukoliko nose prezime Đukanović.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Ostaje za pravne anale i dugo sjećanje pravni stav koji smo imali priliku da čitamo da je do navodnog prekida relativne zastarjelosti krivičnog gonjenja, u konkretnoj pravnoj stvari, protiv novih žrtava nezakonitog krivičnog progona, do&scaron;lo ,,preduzimanjem procesnih radnji u drugom krivičnom predmetu, ne protiv navedenih, nego protiv drugih lica, i to upravo onih koji su pravosnažno oslobođeni od optužbi za krivična djela koja su im stavljena na teret&rdquo; ?!
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nečuven i nezakonit presedan je i kada potpredsjednik Vlade u medijima daje, otvoreno i bez imalo zazora, sugestije Vrhovnom sudu kako treba da odluči i kako treba da obrazloži svoju odluku, po zahtjevu za za&scaron;titu zakonitosti, koji je, upravo u odnosu na prethodno navedenu, pravno bizarnu odluku, podnesen od strane Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, na inicijativu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva! A potpredsjednik Vlade zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti u medijima ekspresno proglasio pravno nedozvoljenim!
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Da li je ikad do sada i, ako jeste, kada je to Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore preduzimao krivično gonjenje, nakon &scaron;to je tužila&scaron;tvo, koga veže načelo legaliteta krivičnog gonjenja, u ime Države Crne Gore, po članu 19 Zakonika o krivičnom postupku, odbacilo krivičnu prijavu zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao trajne procesne smetnje za krivično gonjenje, ili bilo kog drugog, na zakonu zasnovanog razloga?
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Svakom pravno pismenom je jasno da su Specijalno državno tužila&scaron;tvo i Vrhovno državno tužila&scaron;tvo svoje potpuno zakonite odluke u predmetnoj pravnoj stvari donijeli upravo ,,u ime Države Crne Gore&rdquo;, koju jednako tako zastupaju i kada krivično gone učinioce krivičnih djela. I niko ih drugi u toj ustavnoj ulozi, u ime Države, ne može odmijeniti. Koga bi inače Državno tužila&scaron;tvo zastupalo, ako ne Državu? Ali Vlada, kao i oni koji u strahu ponizno i spremno oslu&scaron;kuju &scaron;ta im iz Vlade poručuju, radije bi da Državu nezakonito zastupa u krivičnom gonjenju neko drugi, koji će ,,bolje od Državnog tužila&scaron;tva&rdquo; konvenirati njihovim prozaičnim interesima političke diskreditacije onih koje su naciljali kao svoje političke protivnike i sa kojim se treba ,,silom na sramotu&rdquo; obračunati, ne zazirući ni malo od zloupotrebe institucija.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kome nije jasno neka pročita član 134 Ustava Crne Gore koji određuje da je &bdquo;Državno tužila&scaron;tvo jedinstven i samostalan državni organ koji vr&scaron;i poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti&ldquo;. SAPIENTI SAT (pametnome dosta).
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Neka se svako ko traga za istinom i odgovorom na postavljeno pitanje vrati sve do Zakonika o sudskom krivičnom postupku iz 1929. godine, kada je institut o&scaron;tećenog kao tužioca (supsidijarnog tužioca) uveden u tada&scaron;nji krivično-pravni sistem, po uzoru na austrijsko krivično procesno pravo iz 1873. godine, ako mu se već ne dopada pravni sistem danas nezavisne Crne Gore i njeno važeće zakonodavstvo, a dopada mu se pravni okvir Karađorđevića iz tog vremena.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Odgovor je već sad poznat svakom iole upućenom u krivično pravo. Nikada, ba&scaron; nikada, Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, niti raniji pravobranioci, u pravnoj praksi nijesu preduzimali krivično gonjenje umjesto nadležnog državnog tužila&scaron;tva, pa neka crnogorskoj javnosti makar bude jasno o kakvoj se zloupotrebi i diskriminaciji radi."
</div>

Pravni tim Đukanovića tvrdi: Vlada nezakonito pokušava da preuzme krivično gonjenje u slučaju Telekom

"NEČUVEN I NEZAKONITI PRESEDAN"

Novim Zakonom o lokalnoj samoupravi uvodi se model asimetrične decentralizacije, kojim se grad defini&scaron;e kao poseban oblik jedinice lokalne samouprave, uz jasno propisane uslove za sticanje takvog statusa.
Kako je navedeno u predlogu tog akta koji je Vlada ponudila poslanicima, status grada moći će da steknu op&scaron;tine koje imaju vi&scaron;e od 10.000 stanovnika, razvijene kadrovske kapacitete i funkciju ekonomskog, zdravstvenog, turističkog, kulturnog ili obrazovnog centra.
Dodatni uslovi predviđaju da uče&scaron;će sopstvenih prihoda u ukupnim prihodima op&scaron;tine u posljednjih pet godina bude veće od 30 odsto, kao i da organi lokalne uprave i javne službe nemaju poreskih i drugih dugovanja prema državi u kontinuitetu od najmanje dvije godine prije sticanja statusa grada.
Zakonom se gradovima omogućava vr&scaron;enje &scaron;irih nadležnosti u oblastima primarne zdravstvene za&scaron;tite, obrazovanja, socijalne i dječje za&scaron;tite.
Navodi se da je su&scaron;tina ovog modela pažljivo i odgovorno upravljanje procesom decentralizacije, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost sistema državne uprave i lokalne samouprave.
Predlog zakona predviđa i dodatno preciziranje poslova jedinica lokalne samouprave u saradnji sa organima državne uprave, uz usklađivanje sa posebnim zakonima, dok je poseban akcenat stavljen na evropske integracije, digitalizaciju i razvoj analitičkog pristupa zasnovanog na podacima.
Zakonom je predviđeno i srednjoročno i godi&scaron;nje planiranje rada lokalne uprave kroz dono&scaron;enje srednjoročnih i jednogodi&scaron;njih programa rada, sa ciljem očuvanja razvojne komponente lokalnih zajednica i kontinuiteta javnih politika.
Nova zakonska rje&scaron;enja predviđaju i jačanje transparentnosti rada lokalne samouprave i neposrednog uče&scaron;ća građana kroz skup&scaron;tine građana, jačanje instituta građanske inicijative i obavezu sprovođenja javnih rasprava.
Predviđeno je i formiranje službi za evropske integracije i informaciono-komunikacione tehnologije na lokalnom nivou, kao i uspostavljanje Savjeta za lokalnu samoupravu radi unapređenja saradnje između državne uprave i lokalnih samouprava.
Zakonom se dodatno uređuju pitanja mjesnih zajednica, međuop&scaron;tinske saradnje, upravnog nadzora nad javnim službama, procedure nadzora organa državne uprave nad op&scaron;tinama, kao i sastav i nadležnosti odbora povjerenika.
Predviđeno je i uspostavljanje posebnog informacionog sistema za praćenje stanja u oblasti lokalne samouprave, koji bi trebalo da omogući prikupljanje podataka o primjeni propisa na lokalnom nivou i izvr&scaron;avanju zakonskih obaveza.
"Cilj nije nametanje novih obaveza op&scaron;tinama, već plansko i analitički zasnovano pro&scaron;irivanje nadležnosti, za razliku od ranijih ad hok rje&scaron;enja bez adekvatnih procjena i podataka&ldquo;, navedeno je aktu koji je iniciralo Ministarstvo javne uprave, na čijem je čelu Mara&scaron; Dukaj.
Uvodi se i obaveza predsjednika op&scaron;tine da skup&scaron;tini op&scaron;tine podnosi posebne izvje&scaron;taje o stanju ljudskih resursa u organima lokalne uprave i javnim službama, primjeni lokalnih propisa i efektima lokalnih javnih politika.
Takođe, kako se dodaje, i o uticaju evropskih integracija i kori&scaron;ćenju EU fondova, implementaciji preporuka državnih organa i Državne revizorske institucije, statusu sudskih postupaka, kao i o primjeni propisa koji uređuju uče&scaron;će građana u ostvarivanju lokalne samouprave.

Ko će moći do statusa grada - više od 10.000 stanovnika i bez dugova

NOVIM ZAKONOM O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Nijesam se danas pojavio na sjednici Odbora jer mi ne pada na pamet da se odazivam pozivu neozbiljnih pojedinaca kojima je mjesto na ulici, a ne u Skup&scaron;tini Crne Gore, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
<a href="https://www.dnevno.me/Politika/-/odgodena-sjednica-odbora-za-bezbjednost-zirojevic-ne-iznenaduje-kukavicki-odnos-krapovica-15-05-2026-13-28-45">Odgođena sjednica Odbora za bezbjednost; Zirojević: Ne iznenađuje kukavički odnos Krapovića</a>
Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je trebalo da se raspravlja o Informaciji o stanju u Vojsci Crne Gore (VCG), nije danas održana zbog nedostatka kvoruma. Na sjednicu nije do&scaron;ao ministar odbrane Dragan Krapović, načelnik General&scaron;taba VCG&nbsp;Miodrag Vuksanović, kao ni članovi Odbora iz parlamentarne većine.
Predsjedavajući Odbora Nikola Zirojević rekao je da ga ne iznenađuje kukavički odnos Krapovića.
U reagovanju Krapović navodi da činjenica da poslanik Zirojević ni poslije vi&scaron;e poku&scaron;aja nije uspio da predsjedava sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu "jasno ilustruje o kakvom se cirkusantu radi"
Prema njegovim riječima, kada god ostane bez argumenata, Zirojević pribjegne uvredama i uličnom vokabularu...
"Konačno stav da će biti kako on kaže dok on predsjedava Odborom, pozivam ga da preispita, jer se, pored nekoliko poku&scaron;aja da zaista predsjedava Odborom na sjednici, a ne samo u svojoj glavi, to jo&scaron; nije desilo.
To mu dovoljno govori koliko ga ozbiljno shvataju javnost, kolege i svi ostali. Očigledno džabe viče: &lsquo;Pomjerite se, ide drug član&ldquo;, naveo je, između ostalog, Krapović.

Krapović: Ne pada mi na pamet da se odazivam pozivu neozbiljnih pojedinaca kojima je mjesto na ulici, a ne u Skupštini

ODGOVORIO ZIROJEVIĆU

Iz Beograda se ponovo, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, umjesto čestitki plasiraju revizinističke istorijske konstrukcije, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, navodeći da posebno zabrinjava ćutanje najvi&scaron;ih državnih zvaničnika Crne Gore na te poruke.
Nikolić je naveo je da je Crna Gora, 20 godina nakon obnove nezavisnosti, međunarodno priznata, građanska i evropska država upravo zato &scaron;to su o njenoj budućnosti odlučivali njeni građani, a ne politički centri moći van nje.
"Zato je danas, 20 godina nakon referenduma, tužno gledati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ne može da prihvati istorijsku i demokratsku činjenicu da Crna Gora nije ničiji &ldquo;otcijepljeni dio&ldquo;, već država sa hiljadugodi&scaron;njim identitetom i pravom da samostalno odlučuje o svojoj sudbini", rekao je Nikolić, prenosi agencija Mina.
Kako je istakao, umjesto čestitke građanima Crne Gore povodom Dana nezavisnosti, iz Beograda ponovo plasiraju revizionističke istorijske konstrukcije. "I žale &scaron;to je, kako to dana&scaron;nja vlast u Srbiji voli da kaže, Boris Tadić dozvolio da Crna Gora ode".
Nikolić je rekao da posebno zabrinjava &scaron;to na takve poruke ćutanjem odgovaraju najvi&scaron;i državni zvaničnici Crne Gore - predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
"Čija je ideolo&scaron;ka bliskost sa Vučićem odavno poznata", naveo je Nikolić.
Prema njegovim riječima, dok Vučić osporava smisao i značaj 21. maja, a u tome mu pomaže i srpsko Ministarstvo spoljnih poslova, građani Crne Gore s pravom očekuju da upravo oni koji obavljaju najvi&scaron;e državne funkcije jasno i nedvosmisleno stanu u odbranu dostojanstva sopstvene države i njenog najvećeg savremenog praznika.
Umjesto toga, kako je istakao, ćutanje.
"Crna Gora je svoj međunarodno pravni subjektivitet obnovila demokratski, mirno i evropski. I preživjeće Crna Gora aktuelnu vlast čiji se najveći dio borio protiv njene nezavisnosti, kao i nostalgiju zvaničnika susjedne države koji se sa tom činjenicom nikada nijesu pomirili", zaključio je Nikolić.

Nikolić: Zabrinjava ćutanje crnogorskih zvaničnika na Vučićeve poruke

PORUČUJE POSLANIK DPS-A

Crna Gora je obnovila državnost i mislim da danas nema nikog ko je elementarno politički obavije&scaron;ten, da ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu, poručio je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dugogodi&scaron;nji premijer i lider Demokratske partije socijalista, počasni predsjednik DPS-a, u posljednjem dijelu <a href="https://etv.me/politika/ukanovic-mnogi-mi-zamjeraju-na-reskim-definicijama-spc-kao-parapoliticke-organizacije-ali-svaka-ocjena-ima-svoje-objasnjenje">intervjua Televiziji E</a> povodom 20. godi&scaron;njice obnove nezavisnosti Crne Gore.
On je u emisiji &ldquo;Trag u vremenu&rdquo; kazao da je imao prilike da o tome razgovara sa vrlo relevantnim globalnim pravoslavnim adresama u svijetu, kod kojih, kako ističe, nema nikakve dileme da je Crna Gora imala svoju crkvu, da je u određenim istorijskim okolnostima ona uga&scaron;ena, kao &scaron;to su se kroz čitavu istoriju gasile crkve, ali nakon toga i obnavljale.&nbsp;
Opasna uloga SPC
Đukanović je komentarisao i kritike dijela javnosti na račun njegovih ocjena o SPC, kao parapolitičkoj organizaciji.
- To &scaron;to sam ja ateista ne znači da bezrezervno ne po&scaron;tujem vjersko pravo svakog čovjeka, dakle i vjersko pravo svakog vjernika SPC. Ali, ako neko očekuje da ću zbog toga ćutati, na neka pitanja koja su odavno iza&scaron;la iz kanonske autonomije crkve i duboko za&scaron;la u sveru državnog i dru&scaron;tvenog, taj se vara. Konačno, ja nisam imao pravo da ćutim, imao sam obavezu da govorim. I ja sam o tome javno govorio &ndash; kaže Đukanović.
Đukanović je u emisiji podsjetio i na ulogu SPC koju joj je dodjelila država Srbija, svojim strate&scaron;kim dokumentima pominjući Strategiju Srbije o odnosima sa dijasporom i sa Srbima u regionu. Tim dokumentom, ističe on, SPC je dobila važnu misiju ne samo u promociji srpske kulture i običaja, nego u za&scaron;titi srpskog naroda tamo gdje je ugrožen.
- A sjetićemo se, ratovi su ovdje uvijek počinjali kada neko ustanovi da je njegov narod u susjedstvu ugrožen &ndash; kaže Đukanović.
Jo&scaron; opasnija je, napominje, uloga SPC u Crnoj Gori da arbitrira o pravu Crne Gore na državnost i nacionalni identitet.&nbsp;
- SPC je tumačila da je ona starija i da je najzaslužnija za nastanak i trajanje crnogorske države, dajući time za pravo velikodostojnicima da Crnu Goru predstavljaju kao srpsku državu, a ne kako je definisano Ustavom, kao građansku. Te da Crnogorci zapravo nemaju svoj nacionalni identitet, nego da smo samo cvijet srpstva. Znam, mnogi mi zamjeraju na vrlo reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije ali, kao &scaron;to znate, nijesam sklon etiketiranju, pa svaka ocjena ima i svoje obja&scaron;njenje. Uostalom, o tome ubjedljivije govori srpski patrijarh od mene &ndash; navodi Đukanović.
Kao predsjednik i premijer bio u obavezi da opominje
Na pitanje da li je vjerska ili politička poruka srpskog patrijarha Porfirija prilikom posjete predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu u kojoj mu se zahvaljuje na pomoći koju je pružio SPC u Crnoj Gori i moli ga da ne zaboravi na Balkan &ldquo;kada bude stvarao &ldquo;ruski svet&rdquo;, Đukanović odgovara da je to izvor njegovog nesporazuma sa SPC.
Zbog toga je, kako kaže, bio u obavezi, kao predsjednik i premijer da opominje da je Crna Gora u istoriji imala svoju Crnogorsku pravoslavnu crkvu, koja je nestala nakon &scaron;to je nestala crnogorska država. Pokazao je i originalni zapisnik sa sastanka Svetog sinoda CPC od 16. decembra 1918. godine koji to potvrđuje.&nbsp;
- U njemu stoji da budući da se narod Crne Gore na podgoričkoj skup&scaron;tini opredijelio za prisajedinjenje Srbiji i za stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i autokefalna pravoslavna crkva Crne Gore donosi odluku da se ujedini sa srpskom pravoslavnom crkvom i da postane sastavni dio pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. I to je manje &ndash; vi&scaron;e očekivano. Da kada nestane država, i ovo bude jedna od &nbsp;posljedica &ndash; naveo je Đukanović.
Ali, podsjeća Đukanović, Crna Gora je u međuvremenu obnovila državnost i smatra da danas nema nikog ko zrelo politički razmi&scaron;lja i ko je elementarno obavije&scaron;ten, &rdquo;ko ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu.&rdquo;
Zaključuje da je imao prilike da o tome razgovara sa vrlo relevantnim globalnim pravoslavnim adresama u svijetu, kod kojih, kako ističe, nema nikakve dileme da je Crna Gora imala svoju crkvu, da je u određenim istorijskim okolnostima ta crkva uga&scaron;ena, kao &scaron;to su se kroz čitavu istoriju gasile crkve, ali nakon toga su se te crkve i obnavljale.&nbsp;
Ugovori sa vjerskim zajednicama
Na pitanje da li bi, kada je riječ odnosima sa SPC danas postupio drugačije, Đukanović podsjeća da je Vlada Igora Luk&scaron;ića 2011. krenula da rje&scaron;ava pitanja odnosa sa crkvom.&nbsp;
Te godine je, podsjeća, potpisan Temeljni ugovor sa rimokatoličkom crkvom. Potom su potpisani ugovori sa islamskom i sa jevrejskom vjerskom zajednicom. Počeli su i razgovori razgovori sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o potpisivanju ugovora. Iz Mitropolije su, podsjeća Đukanović, nastupili sa argumentacijom da je crkva starija od države, da je ona formirala Crnu Goru implicitno osporavajući legitimitet Vlade da se bavi tim poslom.&nbsp;
- U najboljem slučaju željeli su da oni budu autori Ugovora. Zbog toga je taj posao ostao nedovr&scaron;en &ndash; kazao je Đukanović.
Dvije godine kasnije, po preuzimanju premijerske funkcije, krenule su pripreme krovnog dokumenta - Zakona o vjerskim zajednicama.
- Vrlo se prilježno radilo na tom pitanju i 2014. godine organizovana je javna raspravu o nacrtu zakona koja je neslavno zavr&scaron;ena demonstracijom grube netolerancije upravo od strane Crnogorsko-primorske Mitropolije. Bilo je čak i nasilja prema mitropolitu CPC Mihailu. I naredna vlada se tim poslom bavila vrlo odgovorno. Sjećam se da su nadležni ministar Zoran Pažin, i ministar Srđan Darmanović, kao član Venecijanske komisije, dugo pregovarali sa Venecijanskom komisijom kao krovnim pravnim autoritetom u Evropi, da dobijemo njihovu saglasnost za koncept toga zakona. I na kraju smo tu saglasnost i dobili &ndash; podsjeća Đukanović.&nbsp;
O Amfilohiju: "Razgovarali smo kao civilizovani ljudi, ali su razlike bile nepremostive"
U intervjuu televiziji E, biv&scaron;i predsjednik Crne Gore, komentarisao je navode o njegovim odnosima s mitropolitim Amfilohijem. Ističe da su sumnjičenja prema Amfilohiju za njihove &ldquo;tajne dogovore&rdquo; dolazila iz samog vrha SPC. Istovremeno, suverenisti su, kaže sumnjičili njega.
- Crnogorci, vrlo skloni prvačenju, kao da su se trudili da prepoznaju nekog sumnjivog, a ja sam im valjda bio najvidljiviji, jer sam uvijek bio predsjednik ili premijer. No, nije bilo mjesta tom osumnjičenju. Znate moj stav i prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prema mitropolitu Amfilohiju. On je bio i ostao savr&scaron;eno jasan i javan &ndash; rekao je Đukanović.
Napominje da je sa mitropolitom Amfilohijem imao pristojan odnos &ldquo;kakav bi trebalo da se podrazumijeva između nekog ko je, svjetovni lider i duhovnog lidera najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori&rdquo;.
- Mi smo se če&scaron;će razlikovali nego &scaron;to smo se slagali i na&scaron;a razlike nisu bile zato &scaron;to je on bio Srbin, a ja Crnogorac. Bez obzira &scaron;to je Amfilohije negirao crnogorski nacionalni identitet, on je u velikom dijelu bio vrlo tipičan Crnogorac, violentan i uvijek sklon da se suprotstavlja autoritetima. Sjetimo se samo njegovog odnosa prema Milo&scaron;eviću, pa i prema Vučiću, prema raznim patrijarsima u različitim periodima novije istorije. Čovjek sa integritetom, ali u političkom i nacionalnom smislu velikosrbin, i zbog takvog opredjeljenja intimno, duboko se protivio Crnoj Gori kao nezavisnoj državi i crnogorskom nacionalnom identitetu &ndash; kazao je Đukanović. &nbsp;
Sa takve političke pozicije izricao je, podsjeća on, i one potpuno neprihvatljive ocjene o manjinskim narodima u Crnoj Gori.&nbsp;
- Kao nesporno obrazovan čovjek, morao je znati da je jedina izgledna &scaron;ansa za dru&scaron;tveni prosperitet Crne Gore i Zapadnog Balkana pripadnost evropskom sistemu vrijednosti, a govorio je da je Evropa trula civilizacija, a da je NATO četvrti Rajh i preporučivao Crnoj Gori bezbjednosni ki&scaron;obran Rusije. Mi smo razgovarali kao civilizovani ljudi, ali su razlike među nama ipak bile veoma duboke i nepremostive &ndash; konstatuje Đukanović.

Ðukanović: Mnogi mi zamjeraju na reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije, ali svaka ocjena ima svoje objašnjenje

SAOPŠTIO BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Ambasada &Scaron;vedske 19. maja,&nbsp; u Evropskoj kući u Podgorici otvara&nbsp; pop-up (privremenu) ambasadu, jednodnevni događaj posvećen predstavljanju te zemlje, njenih vrijednosti i prilika za mlade.
Kako je saop&scaron;temo iz Evropske kuće, u&nbsp;saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, program uključuje izložbu &ldquo;Sweden in General&rdquo;, koja kroz fotografije, činjenice i priče prikazuje &Scaron;vedsku kao zemlju otvorenosti, inovacija, održivosti, jednakosti i snažne posvećenosti obrazovanju i međunarodnoj saradnji.
"Pop-up ambasada dio je &scaron;ireg angažmana &Scaron;vedske u Crnoj Gori, sa ciljem da se približi mladima, studentima, nastavnicima i svima koji žele da saznaju vi&scaron;e o &Scaron;vedskoj, njenim vrijednostima i mogućnostima za saradnju.
U okviru programa biće održana i prezentacija &ldquo;Study in Sweden&rdquo;, posvećena studijskim prilikama u &Scaron;vedskoj &mdash; zemlji prestižnih univerziteta, dinamičnog istraživačkog okruženja i modela učenja koji podstiče kreativnost, kritičko razmi&scaron;ljanje i inovacije", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju uz podsjećanje da je&nbsp;&Scaron;vedska je rangirana kao najinovativnija zemlja u EU i druga u svijetu.
Posjetioci su pozvani da obiđu izložbu, uživaju u &scaron;vedskoj fiki - tradicionalnoj &scaron;vedskoj pauzi uz kafu i kolač -&nbsp; i povežu se sa timom ambasade tokom cijelog dana, poručuju iz Evropske kuće.

Ambasada Švedske otvara privremenu ambasadu u Evropskoj kući

19. MAJA

Dok se &scaron;irom države pripremaju proslave povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, vladajuća koalicija u Andrijevici čiji dio su i PES i Demokrate, nije istakla nijednu državnu zastavu niti pripremila bilo kakav program za obilježavanje najvažnijeg datuma u novijoj istoriji Crne Gore, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
- Odnos prema Danu nezavisnosti u Andrijevici, iza kojeg stoje i PES i Demokrate, prikazuje su&scaron;tinu da te politike, ma koliko nastojale da se lažno predstave, nijesu politike koje ba&scaron;tine vrijednosti nezavisne, građanske i antifa&scaron;ističke Crne Gore. U Andrijevici su se nedvosmisleno svrstali u red onih koji nipoda&scaron;tavaju 21. maj i koji i dan danas žale &scaron;to je većinska Crna Gora tog dana izabrala da bude nezavisna, slobodna, uspravna i svoja. Osim ovog i ovakvog odnosa prema državnim praznicima koji odslikava svo licemjerstvo tih politika, u Andrijevici je na djelu klasična uzurpacija funkcija od strane posvađane vladajuće koalicije - pi&scaron;e u saop&scaron;tenju OO DPS Andrijevica.&nbsp;
Već duže od tri mjeseca, lokalni parlament se, u nedostatku kvoruma, ne sastaje, navedeno je u saop&scaron;tenju.
- Djelovi vlasti, uključujući PES bojkotuju rad Skup&scaron;tine op&scaron;tine Andrijevica, čime direktno sprečavaju dono&scaron;enje važnih odluka za grad i građane. Dalje, iako smo uredno podnijeli inicijativu za smjenu predsjednika SO Andrijevica Veska Raketića, nakon &scaron;to je održao fa&scaron;istički govor na obilježavaju Dana op&scaron;tine Andrijevica, ta inicijativa se do dana dana&scaron;njeg nije na&scaron;la na dnevnom redu, jer je Raketić, kroz klasičnu zloupotrebu službenog položaja, uz očiglednu podr&scaron;ku svojih koalicionih partnera, privatizovao Skup&scaron;tinu.
<div class="ng-star-inserted">
Podsjećaju da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Veska Raketića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i falsifikovao ispravu.
</div>
-Pozivamo Specijalno državno tužila&scaron;tvo da postupi po predmetnoj krivičnoj prijavi i za&scaron;titi građane Andrijevice od klasičnih uzurpatora lokalnih funkcija kao &scaron;to su Raketić i družina iz vlasti, ali i Ministarstvo javne uprave da se, u okviru svojih nadležnosti, uključi povodom vanrednog stanja u SO Andrijevica, jer građani ne smiju biti taoci vladajućih partija koje međusobno ratuju jer lokalnu samoupravu posmatraju kao &scaron;vedski sto sa kojeg žele da zgrabe &scaron;to vi&scaron;e - pi&scaron;e u saop&scaron;teju DPS Andrijevica.&nbsp;

DPS: U Andrijevici se ne obilježava Dan nezavisnosti, političko licemjerstvo PES-a i Demokrata

"NEDVOSMISLENO SU SE SVRSTALI U RED ONIH KOJI NIPODAŠTAVAJU 21. MAJ"

Skup&scaron;tinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu saslu&scaron;aće danas kandidate koji su se prijavili na javni poziv za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Na Javni poziv za izbor članova Sudskog savjeta, koji je raspisan 12. marta, prijavili su se Bojana Franović Kovačević, Aleksandar Kovačević, &Scaron;abo Luboder i Marko Mirjanić, prenosi agencija Mina.
Prema zakonskim odredbama, za člana Sudski savjet može biti izabran kandidat koji ima najmanje 40 godina, 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i visoke profesionalne i lične reference, uz uslov da nije osuđivan za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije.
Mandat Sudskog savjeta ističe 12. jula.
Savjet za vladavinu prava je krajem februara pozvao skup&scaron;tinski odbor da bez odlaganja raspi&scaron;e javni poziv i izabere četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kako bi se spriječio institucionalni vakuum u funkcionisanju sudske vlasti u godini u kojoj se očekuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja iz oblasti vladavine prava.

Danas saslušanje kandidata za Sudski savjet