Politika

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biće održana kada se premijer odazove na poziv za njeno održavanje, koji mu je u posljednjih mjesec dana upućen vi&scaron;e puta, rečeno Pobjedi iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Povod je bila jučera&scaron;nja objava Ministarstva odbrane o otkazivanju uče&scaron;ća pripadnika Vojske Crne Gore na međunarodnoj vježbi koja se održava u Grčkoj. Iz MO su indirektno prozvali &scaron;efa države, navodeći da je izostanak crnogorskih vojnika na vježbi u Grčkoj posljedica neodržavanja sastanaka najvi&scaron;eg kolektivnog tijela koje donosi ključne odluke o bezbjednosti, a koje uz Milatovića čine i predsjednici Skup&scaron;tine Andrija Mandić i Vlade Milojko Spajić.
U saop&scaron;tenju Ministarstva na čijem je čelu Dragan Krapović precizira se da je VCG &bdquo;prinuđena da otkaže uče&scaron;će&ldquo; vazduhoplovaca VCG sa helikopterom &bdquo;bell 412&ldquo; na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi &bdquo;INOCHIOS 26&ldquo; u Grčkoj, jer Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o uče&scaron;ću jedinica VCG u međunarodnim vježbama i obukama za ovu godinu. Smatraju da to predstavlja &bdquo;propu&scaron;tenu priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke&ldquo;.
- Otkazivanje uče&scaron;ća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice NATO, direktno utiče na sposobnosti VCG, borbenu spremnost i nivo obučenosti, te ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO saveza i partnerskih inicijativa &ndash; dodali su iz Ministarstva odbrane.
Uz to, podsjetili su i na vi&scaron;e otvorenih pitanja zbog kojih su Milatović i Krapović trenutno u tihom sukobu.
- Neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rje&scaron;avanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrje&scaron;enja i unapređenja oficira i oficirki VCG, &scaron;to negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu. U svjetlu ovih posljedica, neophodno je da predsjedavajući Savjeta u &scaron;to skorijem periodu sazove sjednicu, kako bi se omogućilo dono&scaron;enje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore &ndash; navodi se u saop&scaron;tenju.
Na kraju se konstatuje kako će VCG &bdquo;ostati posvećena za&scaron;titi države i građana&ldquo;, ali da je &bdquo;ostvarivanje ove misije moguće jedino uz pravovremeno odlučivanje i stabilan sistem upravljanja u sektoru odbrane&ldquo;.
Na pitanje Pobjede kada se očekuje sazivanje nove sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, kako bi se rije&scaron;io i ovaj problem, iz kabineta Milatovića je precizirano da će &bdquo;biti održana kada se premijer odazove na poziv za održavanje iste, koji mu je u posljednjih mjesec dana upućen vi&scaron;e puta&ldquo;.
- Naime, predsjednik države je u prethodnih mjesec dana tri puta inicirao održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost imajući u vidu stanje u Vojsci Crne Gore i potrebu da se donesu važne odluke o pitanjima koja ne trpe odlaganje. U tom periodu predloženi su i različiti termini za održavanje sjednice. Međutim, svaki put smo obavije&scaron;teni da premijer ne može da prisustvuje. Predsjednik Skup&scaron;tine je, sa svoje strane, potvrdio dolazak &ndash; precizirali su u odgovoru za na&scaron; list.
Ovakav odnos predsjednika sa predstavnicima izvr&scaron;ne vlasti samo je nastavak sada već vi&scaron;egodi&scaron;nje lo&scaron;e prakse.
Savjet je, između ostalog, trebalo da razmatra pitanja koja je navelo Ministarstvo odbrane na sjednici koja je samo započeta 24. decembra pro&scaron;le godine. Razlog njenog prekida nije zvanično objavljen, ali se u medijima nastavila polemika Milatovića i Krapovića o različitom viđenju upravljanja VCG &ndash; posebno kadrovskih rje&scaron;enja za pojedina oficirska mjesta.
Da se ovaj sukob dodatno produbljuje, ukazuje i činjenica da je &scaron;ef države početkom pro&scaron;le sedmice poslao Ustavnom sudu na ocjenu Zakon o Vojsci kako bi se ta instanca odredila o eventualnoj suprotnosti pomenutog akta sa ustavnim nadležnostima predsjednika.
S obzirom na to da posljedice izostanka sjednica Savjeta mogu biti i mnogo teže od nedlaska crnogorskih vojnika na vježbu u Grčku, ostaje da se vidi ko će biti spremniji da popusti. I pod kojim uslovima.

Kabinet Milatovića: Savjet će zasijedati kada se premijer Spajić odazove

MO KRIVICU ZA NEODLAZAK CRNOGORSKIH VOJNIKA NA VJEŽBU U GRČKU PREBACILO NA ŠEFA DRŽAVE, A ON NA PREDSJEDNIKA VLADE

Apsolutno podržavamo veću uključenost očeva tokom ranog razvoja djeteta, ali se to ni po koju cijenu ne smije činiti na &scaron;tetu majki, poručuju iz&nbsp; Klub poslanika DPS-a.
"Zato ćemo ponovo predložiti da se u dnevni red uvrsti prijedlog kojim tražimo produžetak roditeljskog odsustva na 18, odnosno na 24 mjeseca, jer to smatramo jednom od ključnih mjera koje su potrebne Crnoj Gori da bi se mladi bračni parovi ohrabrili na rađanje vi&scaron;e djece", poručuju iz DPS-a.
Uvažavajući činjenicu da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi, na &scaron;ta su ukazali i rezultati popisa, i posebno imajući u vidu važnost nataliteta, ali i obezbjeđenje uslova za bolju njegu djece, poslanici DPS-a su predložili da se roditeljsko odsustvo produži na 18 mjeseci za drugo dijete, a za treće i svako naredno na 24 mjeseca", podsjećaju iz te partije.
"Taj prijedlog su poslanici vlasti po diktatu odbili i&nbsp; sad jasno i za&scaron;to &ndash; bez obzira na to &scaron;to su Crnoj Gori nasu&scaron;no potrebne mjere kojima bi se pospije&scaron;io natalitet i zaustavilo iseljavanje, dosjetili su se, u saradnji sa Vladom Crne Gore, da roditeljsko odsustvo skrate majkama za dva mjeseca.
Umjesto da u vremenu kad stanovni&scaron;tvo Crne Gore stari, kad mladi odlaze, Vlada osmi&scaron;ljava natalitetne politike, ona kroz svoje paf-paf metode, bez adekvatne analize i sprovedenih konsultacija, na &scaron;ta ukazuju negativne reakcije javnosti, uskraćuje prava majkama", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DPS-a.

DPS: Nerazuman predlog Vlade, ponovo ćemo predložiti produžetak roditeljskog odsustva

"KAKO BI SE MLADI BRAČNI PAROVI OHRABRILI NA RAĐANJE VIŠE DJECE"

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bo&scaron;njaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bo&scaron;njacima koji u njoj žive.Ovim je riječima poslanica Bo&scaron;njačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za Pobjedu, pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji &bdquo;Geopolitičke promjene i pozicija Bo&scaron;njaka na Zapadnom Balkanu&ldquo;, a koji je nai&scaron;ao na o&scaron;tre kritike predstavnika ovda&scaron;nje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to &scaron;to je narod kome pripada u Crnoj Gori prepu&scaron;ten sami sebi, rekla kako Bo&scaron;njaci Bosnu i Hercegovinu &bdquo;gledaju kao svoju matičnu državu&ldquo;.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bo&scaron;njaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou &ndash; rekla je Strujić-Harbić.
Komentari&scaron;ući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za&nbsp; Pobjedu poručila kako je dobro to &scaron;to se, kako je rekla, prati ono &scaron;to govori i ono &scaron;to kao funkcionerka Bo&scaron;njačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bo&scaron;njaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bo&scaron;njaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat &ndash; naglasila je poslanica BS-a.
Kao jo&scaron; jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to &scaron;to ovda&scaron;nji Bo&scaron;njaci &bdquo;Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta&ldquo;.
- Fakat je i to da su Bo&scaron;njaci dali mnogo Crnoj Gori, kao &scaron;to je i Crna Gora dala mnogo Bo&scaron;njacima. Bo&scaron;njaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili &ndash; poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bo&scaron;njaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to &scaron;to je vi&scaron;e od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bo&scaron;njaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bo&scaron;njaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih &ndash; zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bo&scaron;njaci BiH doživljavaju kao maticu juče je poku&scaron;ao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je &bdquo;činjenica da brojni Bo&scaron;njaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bo&scaron;njaka&ldquo;.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to &scaron;to BS i Bo&scaron;njaci i pored svega &scaron;to su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, ba&scaron; zato &scaron;to je Crna Gora na&scaron;a država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bo&scaron;njaci do&scaron;li u Crnu Goru, nego je Crna Gora do&scaron;la Bo&scaron;njacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je na&scaron;a matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je na&scaron;a domovina, ne damo da je ikome vi&scaron;e ili manje bliža, vi&scaron;a i ljep&scaron;a. To &scaron;to volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bo&scaron;njaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa kom&scaron;ijama &ndash; saop&scaron;tio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bo&scaron;njaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, &scaron;to su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na &bdquo;Oj svijetla majska zoro&ldquo;. Neka ovo bude upozorenje svima koji poku&scaron;avaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok jo&scaron; imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mi&scaron;ljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam odu&scaron;evljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao op&scaron;ti, kao stav svih Bo&scaron;njaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga &scaron;to Bo&scaron;njaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontroli&scaron;em i molim sve da se suzdrže &ndash; napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je &bdquo;shvatanje Bo&scaron;njaka po mjeri Bo&scaron;njačke stranke pogubno po na&scaron;e dru&scaron;tvo&ldquo;.
- Nakon niza neuspjelih poku&scaron;aja da svakog ko je Bo&scaron;njak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje jo&scaron; da nam kažu da nijesmo Bo&scaron;njaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previ&scaron;e liče svojim koalicionim partnerima. Drž&rsquo;te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
Crna Gora nikada nije bila Bosna
U poku&scaron;aju da odbrani stavove poslanice Bo&scaron;njačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović oti&scaron;ao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je &bdquo;sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna&ldquo;.
Komentari&scaron;ući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako &bdquo;jedino &scaron;to na to može da kaže je da je to nebuloza&ldquo;.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića poku&scaron;ano spajanje Bosne i Ra&scaron;ke, kontrola nad sada&scaron;njim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Bal&scaron;ića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne &ndash; zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

POSLANICA BOŠNJAČKE STRANKE OBJAŠNJAVA NA ŠTA JE MISLILA KADA JE U SARAJEVU REKLA DA JE BIH MATIČNA ZEMLJA SVIH BOŠNJAKA

Vojska Crne Gore (VCG)&nbsp; otkazala je uče&scaron;će na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi &bdquo;INOCHIOS 26&ldquo; u Grčkoj, zbog nedono&scaron;enja odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost o uče&scaron;ću jedinica Vojske u međunarodnim vježbama i obukama za ovu godinu, saop&scaron;teno je iz Ministarstva odbrane (MO).
"Neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rje&scaron;avanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrje&scaron;enja i unapređenja oficira i oficirki VCG, &scaron;to negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu", ističe se u saop&scaron;tenju.
Poručuju da je neophodno da predsjedavajući Savjeta (predsjednik Jakov Milatović) &scaron;to skorije sazove sjednicu, kako bi bilo omogućeno dono&scaron;enje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore.
Napominju i da neodlazak vazduhoplovaca VCG sa helikopterom Bell 412 na vježbu u Grčkoj znači propu&scaron;tenu priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke.
"Otkazivanje uče&scaron;ća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice Alijanse, direktno utiče na sposobnosti VCG, borbenu spremnost i nivo obučenosti i ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO-a i partnerskih inicijativa", zaključuju u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

MO: Vojska Crne Gore otkazala učešće na vojnoj vježbi u Grčkoj

"HITNO SAZVATI SJEDNICU SAVJETA ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST"

Nekada&scaron;njoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napu&scaron;tanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužila&scaron;tva saslu&scaron;aju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za Pobjedu advokat Mitar &Scaron;u&scaron;ić.
- U istrazi su predviđena saslu&scaron;anja tri svjedoka &ndash; Milice Kadović, Dejana Da&scaron;ića i Jovane Mijović &ndash; nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napu&scaron;tanja stana &ndash; precizirao je advokat &Scaron;u&scaron;ić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon &scaron;to joj je Vi&scaron;i sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napu&scaron;tanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon &scaron;to je vanraspravno vijeće Vi&scaron;eg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra &Scaron;u&scaron;ića, Aleksandra Rmu&scaron;a i Aleksandra Delevića i preinačilo rje&scaron;enje sutkinje za istragu Suzane Mugo&scaron;e od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Vi&scaron;eg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvr&scaron;ila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugo&scaron;e, vanraspravno vijeće Vi&scaron;eg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kr&scaron;enje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka &ndash; precizirali su iz Vi&scaron;eg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvr&scaron;avati Uprava policije &ndash; Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat &Scaron;u&scaron;ić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama &ndash; da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napu&scaron;tanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva &ndash; precizirao je &Scaron;u&scaron;ić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvr&scaron;ila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono &scaron;to joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

UKOLIKO SE TOG DANA PREMA PLANU SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA SASLUŠAJU SVA TRI SVJEDOKA U OKVIRU  ISTRAGE

Potvrđivanje oslobađajuće presude u slučaju poznatom kao &bdquo;državni udar&ldquo; iz oktobra 2016. predstavlja definitivan profesionalni i civilizacijski poraz crnogorskog pravosuđa&rdquo;, ocijenio je politikolog Danilo Kalezić za Portal Analitiku.
Kako je naglasio, takva odluka pokazala je da pravosudni sistem Crne Gore nije bio u stanju da se odupre političkim pritiscima, čak ni u situaciji kada obim i težina dokaza nijesu ostavljali prostor za ozbiljnu sumnju.
&ldquo;Ova presuda predstavlja ohrabrenje ruskim i srpskim agentima i strukturama koje djeluju protiv interesa Crne Gore da nastave svoju misiju destabilizacije i podrivanja ustavnog poretka&rdquo;, upozorio je on.
Dobili su, ističe, zeleno svijetlo da nastave proces zaustavljanja evropskih integracija.
&ldquo;Paradoksalno, danas su &Scaron;i&scaron;makov i Popov, elitni agenti GRU-a, u čitavoj Evropi slobodni građani samo u Crnoj Gori. Ispada da su uzorni građani za crnogorsku državu i njene institucije. Ostaje samo da im se uruči počasno državljanstvo. Dok se ostatak Evrope prema ovakvim aktivnostima odnosi kao prema ozbiljnoj bezbjednosnoj prijetnji, u Crnoj Gori su oni praktično rehabilitovani&rdquo;, poručuje sagovornik Analitike.
Kalezić ukazuje da se državni udar koji 2016. godine nije uspio vojnim, odnosno paravojnim putem, danas dovr&scaron;ava drugim metodama - kroz relativizaciju, institucionalnu pasivnost i političku pobjedu izdaje kao vrhovnog moralnog uzora.
&ldquo;Umjesto da za&scaron;titi državu i njen ustavni poredak, crnogorsko pravosuđe ovom odlukom ozbiljno dovodi u pitanje sopstveni kredibilitet i samu svrhu svog postojanja. Na kraju, ostaje da se &bdquo;čestita&ldquo; izvr&scaron;iocima radova na relativizaciji ovog slučaja, kao i čelnicima crnogorskog pravosuđa &mdash; misija je, očigledno, uspje&scaron;no obavljena&rdquo;, zaključio je Kalezić.

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svjetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

“MISIJA JE, OČIGLEDNO, USPJEŠNO OBAVLJENA”

Demokratska partija socijalista (DPS) pozvala je Vanraspravno vijeće Vi&scaron;eg suda u Podgorici da ukine pritvor Blažu &Scaron;aranoviću i omogući mu da se brani sa slobode.
"Dodatna okolnost koja ide u prilog ovakvom stavu je i činjenica da je &Scaron;aranoviću pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoke, &scaron;to se &ndash; kao u slučaju Vesne Bratić, može rije&scaron;iti određivanjem mjere zabrane pristupa i sastajanja sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara", kazali su iz DPS-a.
Napominju da bi svaka druga odluka Vanraspravnog vijeća predstavljala očigledno drugačije postupanje u sličnoj pravnoj stvari.
"&Scaron;to bi za posljedicu imalo direktnu diskriminaciju &Scaron;aranovića i kr&scaron;enje osnovnih ljudskih prava.
Finalno, Demokratska partija socijalista poziva, u slučaju &Scaron;aranovića, ali i svim drugim predmetima, na po&scaron;tovanje pretpostavke nevinosti, kao i na odgovoran odnos prema dostojanstvu svakog pojedinca uz okolnost da jedino relevantan stav u ovim slučajevima mogu dati pravosnažne sudske presude koje treba donijeti u redovnim postupcima bez pritiska javnosti", zaključili su u saop&scaron;tenju.

DPS: Ukinuti pritvor Blažu Šaranoviću

POZVALI VANRASPRAVNO VIJEĆE VIŠEG SUDA U PODGORICI

Na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine Mojkovac, glasovima 17 odbornika, Vesko Delić ponovo je izabran za predsjednika Op&scaron;tine Mojkovac. DPS je napustio sjednicu prije glasanja.
Delić je dobio podr&scaron;ku većine odbornika, čime mu je ukazano povjerenje da i u narednom mandatu nastavi vođenje lokalne uprave, prenio je RTCG.
U obraćanju nakon izbora zahvalio se odbornicima na podr&scaron;ci, ističući da će prioriteti u radu biti nastavak započetih infrastrukturnih projekata, unapređenje komunalnih usluga, podsticanje privrednog razvoja, kao i stvaranje boljih uslova za život svih građana Mojkovac.
On je naglasio da će lokalna samouprava u narednom periodu raditi na jačanju saradnje sa državnim institucijama i međunarodnim partnerima, kako bi se obezbijedila dodatna ulaganja i realizovali projekti od strate&scaron;kog značaja za op&scaron;tinu.
Za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Skup&scaron;tine op&scaron;tine Mojkovac izabrana je i Vesna Filipović.
Odbornici su, takođe, usvojili Predlog odluke o osnivanju Javne ustanove &bdquo;Muzej Mojkovac&ldquo;, čime su stvoreni formalni uslovi za početak rada ove ustanove kulture, koja će imati značajnu ulogu u očuvanju i promociji istorijskog i kulturnog nasljeđa op&scaron;tine.

Mojkovac: Delić ponovo izabran za predsjednika, DPS napustio sjednicu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Za zavr&scaron;etak svih planiranih radova na &scaron;est graničnih kontrolnih mjesta (GKM) koji će se koristiti za veterinarske i fitosanitarne preglede nedostaje 13,73 miliona eura. Ova sredstva će biti planirana budžetima za 2026. i 2027. godinu. To je navedeno u dokumentu Mapa puta za izgradnju i unapređenje graničnih kontrolnih mjesta koji je juče usvojila Vlada.
Uspostavljanje funkcionalnog sistema graničnih kontrola ključni preduslov za zatvaranje Poglavlja 12, za&scaron;titu javnog zdravlja i efikasan protok roba u skladu sa Regulativom (EU) 2017/625. Poglavlju 12 &ndash; Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, zahtijeva uspostavljanje stroge infrastrukture za kontrolu životinja i robe na budućim spoljnim granicama EU.
Mapom puta su obuhvaćena četiri granična drumska kontrolna mjesta (Božaj &ndash; Albanija, Dobrakovo - Srbija, Kula - Kosovo i Ilino brdo -Bosna i Hrecegovina), jedan pomorski (Luka Bar) i jedan vazdu&scaron;ni (Aerodrom Podgorica). Dokument otkriva da za po&scaron;tovanje evropskih stadarda treba savladati izazove koji nijesu samo finansijski već i podrazumijevaju, pored ostalog, i diplomatske pregovore.
Božaj, Kula...
Na prelazu Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini planirano je 10 mjera, od kojih su dvije realizovane (analiza prometa i obilazak lokacije). U Mapi puta navodi se da se čeka dogovor sa BiH o zajedničkom kori&scaron;ćenju prelaza. Ako dogovor bude postignut, postojeća parcela bi ostala na raspolaganju za GKM. U suprotnom, biće potrebna nova lokacija i eksproprijacija zemlji&scaron;ta. Sada nedostajuća sredstva za zavr&scaron;etak radova iznose tri miliona eura.
Najzahtjevnije je granično kontrolno mjesto Dobrakovo sa ukupno 13 planiranih mjera. Do sada su realizovane dvije koje se tiču pripreme podataka i obilaska terena, dok je 11 mjera nerealizovano. Kako država u blizini nema svoje zemlji&scaron;te, ključna aktivnost biće eksproprijacija privatnih parcela. Procijenjeno je da će otkup zemlji&scaron;ta ko&scaron;tati 250.000 eura, dok ukupna nedostajuća sredstva iznose 3,48 miliona eura.
Na graničnom prelazu Božaj planirano je pet ključnih mjera, od kojih je jedna realizovana (izrada glavnog projekta). Preostale četiri mjere obuhvataju reviziju, izgradnju i opremanje. Parcela je već obezbijeđena u vlasni&scaron;tvu države, a za zavr&scaron;etak svih radova nedostaje 1,99 miliona eura.
Na GKM Kula planirano je ukupno osam mjera, a status pokazuje da su tri već realizovane (određivanje nove lokacije, definisanje povr&scaron;ine parcele i dobijanje urbanističko-tehničkih uslova). U Mapi puta navodi se da je prvobitna lokacija za granično kontrolno mjesto promijenjena jer je MUP odlučio da cijeli granični prelaz pomjeri bliže administrativnoj granici sa Kosovom. Zbog nepovoljnih zimskih uslova na ovoj planinskoj lokaciji, građevinski radovi moraju biti zavr&scaron;eni do oktobra 2026. godine kako bi se omogućilo nesmetano opremanje unutra&scaron;njosti, a nedostajuća sredstva iznose 2,50 miliona eura.
Luka, Aerodrom
U Luci Bar postoji izgrađen objekat GKM, ali je potrebna njegova nadogradnja. Kako bi se ubrzao proces, planirano je da se tender za opremanje objekta raspi&scaron;e jo&scaron; tokom trajanja građevinskih radova.
Za modernizaciju tog prelaza predviđeno je ukupno deset mjera. Do sada je realizovana samo jedna, koja se odnosila na prikupljanje podataka o prometu po&scaron;iljki, dok je preostalih devet mjera u fazi pripreme ili čekanja. Za zavr&scaron;etak nadogradnje objekta i njegovo opremanje procjenjuje se da nedostaje 1,22 miliona eura.
Projekat modernizacije GKM Aerodrom Podgorica (Golubovci) je u poodmakloj fazi u odnosu na ostale.
- Od ukupno sedam planiranih mjera, četiri su već realizovane (izrada i revizija glavnog projekta, tenderi za izgradnju i nadzor). Preostale su tri mjere, od kojih je dobijanje građevinske dozvole u toku. Za finalizaciju i opremanje tog mjesta potrebno je jo&scaron; 202.500 eura &ndash; navedeno je u dokumentu.
Plan predviđa da većina objekata bude potpuno funkcionalna i opremljena do kraja 2027.

Za granične prelaze po evropskim standardima fali 13,7 miliona eura

VLADA USVOJILA INFORMACIJU O IZGRADNJI I UNAPREĐENJU KONTROLNIH MJESTA NA BUDUĆIM SPOLJNIM GRANICAMA EU

Ministar pravde Bojan Božović neće se uplitati u rad Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT), da po zahtjevu predsjednika države Jakova Milatovića pripremi predlog za njeno pomilovanje, odnosno oslobađanje od krivičnog gonjenja - saznaju &ldquo;Vijesti&rdquo;.
Sagovornik tog lista iz Ministarstva pravde rekao je da ministru ne pada na pamet da preporučuje predsjedniku da oslobodi nekoga protiv koga je postupak tek na početku, a jo&scaron; nije podignuta ni optužnica.
&ldquo;To bi bio presedan i značio bi neprimjereno mije&scaron;anje izvr&scaron;ne vlasti u rad tužila&scaron;tva, u slučaju koji ne odražava duh Zakona o pomilovanju&rdquo;, rekao je &ldquo;Vijestima&rdquo; sagovornik iz Ministarstva pravde upoznat s razgovorima u tom resoru o ovom slučaju.
Milatovićev Kabinet u četvrtak je zatražio od ministarstva da &ldquo;hitno postupi u skladu sa zakonom&rdquo;, tako &scaron;to će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i prikupiti informacije od drugih organa, pa dostaviti predsjedniku obrazloženi predlog za pomilovanje, &ldquo;kako bi predsjednik mogao izvr&scaron;iti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja&rdquo;.
Prethodno je u srijedu Slavica Bratić, sestra Vesne Bratić, apelovala na Milatovića &ldquo;da shodno njegovim Zakonom i Ustavom definisanim pravima oslobodi&hellip; od krivičnog gonjenja&rdquo; njenu &ldquo;nepravedno i siledžijski privedenu i zatvorenu&rdquo; sestru.
Vesni Bratić određen je pritvor do 30 dana u postupku pred Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom (SDT), koje je tereti da je zloupotrijebila službeni položaj prilikom smjenjivanja direktora vrtića, osnovnih i srednjih &scaron;kola 2021. godine, kad je bila ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta.
Portparol SDT-a Vukas Radonjić rekao je u emisiji &ldquo;Načisto&rdquo; na TV Vijesti da je Bratić pritvor određen jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke.
Prema Zakonu o pomilovanju, predsjednik može pomilovati osobu osuđenu za krivično djelo tako &scaron;to će je djelimično ili potpuno osloboditi od izvr&scaron;enja kazne zatvora i ublažiti druge njene posljedice, ali može osloboditi nekog i od krivičnog gonjenja u bilo kojoj fazi postupka, odnosno i prije presude.
To bi, u slučaju Bratić, značilo ne samo njen momentalni izlazak iz pritvora, već i obustavljanje svake istrage - isto kao da je pravosnažno oslobođena krivice pred crnogorskim sudovima.

Božović neće preporučiti pomilovanje Bratić

NA ZAHTJEV PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Nekada&scaron;nja predsjednica Skup&scaron;tine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog &scaron;efa parlamenta Andrije Mandića, odlučeno je na dana&scaron;njoj sjednici Anketnog odbora.
Đurović je za novu savjetnicu predložio Mandić. &nbsp;Svi članovi Odbora podržali su njeno naimenovanje, prenosi Pobjeda.
Podsjetimo, Đurović je bila predsjednica Skup&scaron;tine, u vrijeme kada je bila članica Socijalističke narodne partije.

Danijela Đurović nova savjetnica Mandića