Politika

Opozicija u Glavnom gradu, nakon ostavke Jelene Borovinić Bojović, ima priliku da se grupi&scaron;e i izabere novog predsjednika gradskog parlamenta, poručio je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović.
"Opcija je i prinudna uprava", kazao je Mujović.
On je, u izjavi dostavljenoj medijima povodom ostavke Borovinić Bojović, kazao da je ostavku kao lični čin nezahvalno komentarisati.
&bdquo;Ipak, ima utemeljenja u datom obrazloženju da se na ovaj način želi za&scaron;tititi parlament i prekinuti sa lavinom bezidejnih i destruktivnih inicijativa od strane opozicije.
Skup&scaron;tina je mjesto na kojem se donose odluke u korist građana, a ne poligon za demonstraciju stranačkih taktika", kazao je Mujović.&nbsp;
Kako dalje dodaje, kako god bilo, ključna poruka je da građani neće osjetiti bilo kakve negativnosti takve odluke.
"Želim ostati fokusiran i nastaviti rad sa svojim timom sekretara i direktora. Imamo jasne ideje, operativan budžet i sve potrebe građana biće uredno servisirane&ldquo;, zaključio je Mujović.

Mujović: Opozicija ima priliku da izabere novog predsjednika Skupštine, opcija je i prinudna uprava

SAOPŠIO GRADONAČELNIK PODGORICE

Mi&scaron;ljenje Agencije za sprečavanje korupcije o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(ANB) otvorilo je vi&scaron;e važnih tema, saop&scaron;tili su iz ANB kojim rukovodi Ivica Janović.
Navode, da iako ASK ukazuje na određene rizike u pogledu diskrecionih ovla&scaron;ćenja, tajnog nadzora, zapo&scaron;ljavanja i posebnog režima nabavki... "zaključak da zakon predstavlja sistemski 'korak unazad' je prenagla&scaron;en i u značajnom dijelu neutemeljen", prenosi portal Vijesti.
-Zakon ne ostavlja rad Agencije izvan kontrole. Naprotiv, predviđa da se rad ANB-a vr&scaron;i na osnovu Ustava i zakona, da je Agencija politički i ideolo&scaron;ki neutralna i da se njena kontrola ostvaruje kroz parlamentarni nadzor i kontrolu zakonitosti i efikasnosti. Za najosjetljivije mjere tajnog nadzora predviđena je odluka predsjednika Vrhovnog suda, odnosno Vijeća sudija Vrhovnog suda. Zato tvrdnja da zakon su&scaron;tinski slabi sudsku kontrolu ne stoji. Tačno je, međutim, da određene formulacije mogu biti dodatno precizirane.
Pojmovi poput 'osnova sumnje' i 'ugrožene nacionalne bezbjednosti' prirodno ostavljaju prostor za tumačenje, ali to nije neuobičajeno u zakonima koji uređuju bezbjednosno-obavje&scaron;tajni sektor. Upravo zato se ovo pitanje prije može posmatrati kao prostor za normativno unapređenje nego kao dokaz da je zakon neodrživ ili antievropski- saop&scaron;teno je.
Iz ANB-a ističu da slično važi i za posebne operativne metode, uključujući prikrivanje identiteta, prikriveno kori&scaron;ćenje imovine i osnivanje fiktivnih pravnih lica.
-ASK ove mehanizme vidi kao rizik, ali oni nijesu izuzetak u savremenom bezbjednosnom radu. Njihova svrha je da omoguće djelovanje protiv terorizma, organizovanog kriminala, hibridnih prijetnji i stranog obavje&scaron;tajnog djelovanja. Ključno pitanje, dakle, nije da li takve metode treba da postoje, već kako dodatno urediti njihovu kontrolu bez ugrožavanja operativne efikasnosti službe, navode oni. Kritike koje se odnose na zapo&scaron;ljavanje bez javnog oglasa i poseban režim nabavki takođe zahtijevaju &scaron;iri kontekst. ANB nije klasični organ uprave, pa se pravila koja važe za otvorenu administraciju ne mogu mehanički preslikati na bezbjednosno-obavje&scaron;tajnu službu.
Zakon već propisuje posebne uslove za zapo&scaron;ljavanje, uključujući neosuđivanost, bezbjednosnu provjeru, psihofizičku sposobnost i zabranu političkog djelovanja. Kod nabavki, legitimno je razgovarati o dodatnim kontrolnim mehanizmima, ali nije sporno da značajan dio nabavki službe mora imati poseban režim zbog za&scaron;tite nacionalne bezbjednosti- saop&scaron;tili su iz Agencije.
Oni ističu da je najvažnije naglasiti da ni eventualne slabosti zakona ne znače da je riječ o konačnom i zatvorenom normativnom rje&scaron;enju.
-Evropska komisija je već ukazala da odredbe koje se odnose na za&scaron;titu podataka treba dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU, posebno sa GDPR-om i LED direktivom. To znači da će do izmjena i dopuna svakako doći prije zatvaranja pristupnih pregovora, u okviru &scaron;ire reforme sistema za&scaron;tite podataka i usklađivanja sa evropskim standardima kojom prilikom će predložene izmjene i dopune od strane ASK svakako biti korisne.
Zbog toga mi&scaron;ljenje ASK-a ne treba čitati kao konačnu ocjenu da je zakon su&scaron;tinski pogre&scaron;an. Dio primjedbi je koristan za buduće dorade, ali značajan dio je formulisan na način koji zanemaruje specifičnost nacionalne bezbjednosti i već postojeće za&scaron;titne mehanizme u zakonu, navode oni.
Iz Agencije zaključuju da Zakon o ANB-u, u ovoj fazi, treba posmatrati kao prelazni okvir: dovoljno važan da omogući funkcionisanje službe u savremenim bezbjednosnim okolnostima, ali i dovoljno otvoren za dodatna pobolj&scaron;anja u procesu evropskih integracija. Prava mjera nije njegovo političko osporavanje, već precizno usklađivanje sa EU standardima - uz očuvanje ravnoteže između za&scaron;tite ljudskih prava, kontrole službe i potrebe države da efikasno &scaron;titi nacionalnu bezbjednost.

ANB o mišljenju ASK-a: Određene formulacije zakona mogu biti dodatno precizirane, ali on nije antievropski i neodrživ

"MIŠLJENJE ASK-A NE TREBA ČITATI KAO KONAČNU OCJENU DA JE ZAKON SUŠTINSKI POGREŠAN"

Podrazumijevajući fa&scaron;izam koji dolazi iz Srbije je pre&scaron;ao na ogavni, psihopatski, rasistički izraz u odnosu na Crnu Goru i Crnogorce, smatra analitičar Danilo Kalezić.&nbsp;
Iza uratka "Referendum - priča o izmi&scaron;ljenoj slobodi" se kriju srpske obavje&scaron;tajne i paraobavje&scaron;tajne službe i srpska država - kazao je Kalezić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.&nbsp;
Smatra i da odnos prema ovom uratku dokazuje da na niko od nekada&scaron;njih unionista nije doživio ideolo&scaron;ku transformaciju.
- Niko sa nivoa državne vlasti nije osudio taj fa&scaron;istički čin, zato &scaron;to se boje da to urade, ili je strah ili im je dosadilo da igraju ulogu toga da prihvataju Crnu Goru kao nezavisnu, a na kraju neće ni da se zamjeraju centrima iz Beograda - ocijenio je Kalezić.
Biv&scaron;oj suverenističkoj opciji, kako je rekao, predstoji borba za su&scaron;tinu &scaron;to znači kad crnogorski građanin izađe da slavi obnovu nezavisnosti sa crnogorskom zastavom, a druga strana je, za razliku od nekih pro&scaron;lih vremena normativno i formalno prihvatila Dan nezavisnosti.&nbsp;
Da se stvari su&scaron;tinski nijesu promijenile, prema njegovim riječima, ukazuje i činjenica da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kada je izabran na tu poziciju rekao da će se za isti cilj boriti drugim sredstvima, a prisustvo proslavi Dana nezavisnosti su ta druga sredstva.
- Svi činioci političke scene su na ovaj ili onaj način izrazili čestitke, dobre želje. U tome vidim vrlo inteligentnu strategiju koja treba na taj načinda preuzme i taj dio suverenističke politike i to je logika vrlo jasna - u redu, mi ćemo da prihvatimo taj praznik, čak ćemo da ga obilježavamo,slavimo, čak ćemo organizovati proslavu kakva je bila ona u Podgorici, ali ćemo Crnu Goru da li&scaron;imo crnogorstva i da u taj sadržaj učitamo ne&scaron;to &scaron;to nije Crna Gora koja je obnovljena na temeljima 21. maja. To su vrijednosti multietničkog sklada, demokratske prozapadne orijentacije i ono drugo, a to se tiče nacionalne emancipacije Crnogoraca.
Zbog toga je zadatak ne samo opozicionih političkih partija koje su pripadale suverenističkom bloku, već &scaron;ire političke, dru&scaron;tvene, akademske zajednice da sačuva, odnosno da spasi tu vrstu crnogorstva od tih namjera koje su suptilne i inteligentne u tom iskazu, jer vrlo lako možemo da dođemo u situaciju da se opustimo i da pomislimo da te slike koje su stizale sa crnogorskih trgova da su zapravo pobjeda ideje nezavisne, demokratske, prozapadne, multietničke Crne Gore. Ne - rekao je Kalezić.

Kalezić: Podrazumijevajući fašizam iz Srbije prešao na psihopatski, rasistički izraz u odnosu na Crnu Goru

POLITIČKI ANALITIČAR ISTIČE DA NIKO SA NIVOA DRŽAVNE VLASTI NIJE OSUDIO URADAK "REFERENDUM - PRIČA O IZMIŠLJENOJ SLOBODI"

Na preksinoćnjem sastanku predstavnika vlasti i opozicije s ambasadorom Evropske unije Johanom Satlerom dogovoreno je formiranje radnih grupa koje će se baviti rje&scaron;avanjem svih spornih pitanja, saop&scaron;tio je za RTCG poslanik Bo&scaron;njačke stranke&nbsp;Jasmin Ćorović.
Da li će okupljanje za zajedničkim stolom vlasti i opozicije uz posredovanje delegacije Europske unije dovesti do pronalaženja kompromisa? Hoće li ponovo biti uspostavljen inkluzivan i konstruktivan dijalog? Na&scaron;i evropski partneri vjeruju u to.
Za Radio-televiziju Crne Gore saop&scaron;tavaju da su svi politički subjekti u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi izrazili spremnost da kroz inkluzivan politički proces rade na pronalaženju zajedničkih rje&scaron;enja u oblastima od posebnog značaja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru njene evropske agende.
Poseban naglasak stavljen je na važnost obnove povjerenja među političkim akterima i očuvanja institucionalnog dijaloga kao ključnih preduslova za uspje&scaron;an zavr&scaron;etak pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.
Jedan od prisutnih poslanik Bo&scaron;njačke stranke Jasmin Ćorović kazao je da je sastanak inicirao Satler i da je to bio poku&scaron;aj da se povrati poljuljano povjerenje između opozicije i vlasti.
&ldquo;Gospodin Satler je na sebe uzeo tu ulogu posrednika. Ono &scaron;to su zaključci sa sinoćnjeg sastanka jeste da postoji volja i sa strane vlasti i od opozicije da se sjedne i da se poku&scaron;ava rije&scaron;iti sve ono &scaron;to je uzrokovalo smanjenje povjerenja. Sa druge strane, dogovoreno je da opozicija dostavi &scaron;ta treba, zapravo teme koje treba obraditi i oko kojih se treba usaglasiti kako bi se prevazi&scaron;li nesporazumi.
Takođe dogovoreno je da se formiraju određeni timovi koji će raditi na dogovaranju tema između vlasti i opozicije, a sve sa ciljem kako bi se opozicija vratila u parlament u punom kapacitetu i kako bismo jo&scaron; brže radili na usvajanju, prije svega onih zakona koji se odnose na zatvaranje poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore i Evropske unije&rdquo;, kazao je Ćorović.
Smatra da je sastanak bio koristan, te da se nada da će se opozicija u parlamentu uskoro vratiti u punom kapacitetu.
RTCG nezvanično saznaje da će već tokom ove sedmice biti održan drugi sastanak na kome će se preciznije definisati ciljevi i najbolji model za postizanje kompromisa.

Uz posredovanje EU dogovorene radne grupe za prevazilaženje sporova

NA SASTANAKU KOJI JE ODRŽAN U DELEGACIJI EU U PODGORICI

Predstavnici vladajuće većine i opozicije spremni su da rade na pronalaženju zajedničkih rje&scaron;enja u oblastima značajnim za ispunjavanje obaveza iz evropske agende, saop&scaron;teno je iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
U prostorijama Delegacije u Podgorici u nedjelju je održan sastanak predstavnika vlasti i opozicije, čiji je domaćin bio ambasador Johan Satler.
&ldquo;Na sastanku održanom u prostorijama Delegacije EU u Crnoj Gori, u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi, predstavnici vladajuće većine i opozicije izrazili su spremnost da kroz inkluzivan politički proces rade na pronalaženju zajedničkih rje&scaron;enja u oblastima od posebnog značaja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru njene EU agende&rdquo;, rekli su Agenciji MINA iz Delegacije EU.
Poseban naglasak je, kako su naveli, stavljen na važnost obnove povjerenja među političkim akterima i očuvanja institucionalnog dijaloga kao ključnih preduslova za uspje&scaron;an zavr&scaron;etak pristupnih pregovora Crne Gore sa EU.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori su kazali da je dogovoreno da konsultacije budu nastavljene u narednom periodu.

Delegacija EU: Vlast i opozicija spremne da nađu zajednička rješenja u oblastima važnim za EU agendu

DOMAĆIN SASTANKA BIO JE AMBASADOR JOHAN SATLER

Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je hitnu reakciju Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Crne Gore i preduzimanje mjera iz njene nadležnosti, povodom, kako su rekli, &nbsp;emitovanja takozvanog dokumentarnog filma &bdquo;Referendum &ndash; priča o izmi&scaron;ljenoj slobodi&ldquo; na televizijama Prva TV i Adria TV.
U DPS-u smatraju da je riječ o propagandnom sadržaju koji, kako su kazali, dolazi iz dobro poznatih političko-medijskih centara koji se ni dvije decenije nakon 21. maja 2006. godine nijesu pomirili sa činjenicom da je Crna Gora obnovila nezavisnost demokratskom voljom građana i u procesu čiji je legitimitet potvrđen od međunarodne zajednice.
"Nedopustivo je da se preko medija u vlasni&scaron;tvu stranog kapitala koji posluju u Crnoj Gori, plasiraju sadržaji koji počivaju na falsifikovanju istorijskih činjenica, fabrikovanju neistina, vrijeđanju građana Crne Gore i poku&scaron;ajima diskreditacije jednog od najvažnijih datuma u savremenoj crnogorskoj istoriji", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Ocjenjuje se da posebno zabrinjava poku&scaron;aj da se kroz revizionistički i politički motivisan narativ referendum predstavi kao navodno &bdquo;pokradeni proces&ldquo;, iako je riječ o demokratskom izja&scaron;njavanju sprovedenom pod strogim međunarodnim nadzorom.
"Skandalozno je i to &scaron;to se film zavr&scaron;ava otvoreno prijetećom porukom &bdquo;Vraćamo se po na&scaron;e&ldquo;, čime se direktno podstiču tenzije, netrpeljivost i politička destabilizacija Crne Gore", ističe se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da takve poruke nijesu samo politički neprihvatljive, već predstavljaju opasan poku&scaron;aj &scaron;irenja nacionalističke i &scaron;ovinističke propagande.
"Očekujemo da Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore radi svoj posao, i da bez odlaganja ispita da li je emitovanjem ovog sadržaja do&scaron;lo do kr&scaron;enja zakona, profesionalnih standarda i pravila koja zabranjuju govor mržnje, &scaron;irenje dezinformacija i sadržaja kojima se podstiče netrpeljivost i ugrožava javni interes", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz &nbsp;DPS-a su pozvali Vladu Crne Gore i druge nadležne institucije koje uporno ćute, da se ozbiljno i odgovorno odnose prema poku&scaron;ajima prekrajanja istorije i kontinuiranim kampanjama usmjerenim protiv nezavisnosti i dostojanstva Crne Gore.
"Država ne smije ostati nijema pred sadržajima koji ciljano podižu dru&scaron;tvene podjele i poku&scaron;avaju da ospore demokratsku volju građana iskazanu na referendumu 2006.", poručili su iz DPS-a.

DPS: AMU da preispita emitovanje filma Referendum – priča o izmišljenoj slobodi

"SKANDALOZNO JE I TO ŠTO SE FILM ZAVRŠAVA OTVORENO PRIJETEĆOM PORUKOM „VRAĆAMO SE PO NAŠE“

U organizaciji &scaron;efa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori&nbsp;Johana Satlera sinoć je u Podgorici održan sastanak predstavnika vlasti i opozicije, prenosi RTCG.
Za istim stolom u Delegaciji na&scaron;li su se premijer Milojko Spajić, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić i predstavnici opozicije, a tema sastanka bile su, kako saznaju, ustavne promjene i eventualni povratak najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista, u parlamentarne procese.
Mandić je direktno iz Banjaluke avionom stigao u Podgoricu, kako bi prisustvovao sastanku.
U sjedi&scaron;tu Evropske unije u Podgorici, iza zatvorenih vrata, održan je sastanak uz posredovanje &scaron;efa Delegacije EU Johana Satlera.
Pored Spajića i Mandića, sastanku su prisustvovali i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa), Danilo &Scaron;aranović i Boris Bogdanović (Demokrate), Nik Đeljo&scaron;aj (Albanska alijansa), Boris Pejović i Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad), Damir &Scaron;ehović (Socijaldemokrate), Danijel Živković (DPS), Milo&scaron; Konatar (Građanski pokret URA), kao i Jasmin Ćorović ispred Bo&scaron;njačke stranke.
Kako je rečeno Portalu RTCG, DPS bi mogao da se vrati u skup&scaron;tinske odbore i ponovo dobije mjesto potpredsjednika Skup&scaron;tine. Međutim, povratak DPS-a nije samo pitanje političkih funkcija. Iz Brisela jasno poručuju da bez opozicije nema ni ustavnih promjena.
&nbsp;

Sastanak u Delegaciji EU: Satler okupio vlast i opoziciju

IZ BRISELA JASNO PORUČUJU DA BEZ OPOZICIJE NEMA NI USTAVNIH PROMJENA

&nbsp;Zvanična Podgorica u kontinuitetu demonstrira spremnost da, u najboljem interesu Crne Gore i Hrvatske i zajedničke budućnosti, rje&scaron;ava sva pitanja koja opterećuju odnose dvije države, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je na mreži X rekao da &ldquo;smo potpuno svjesni da na&scaron; put ka Evropskoj uniji, između ostalog, vodi i preko Zagreba&rdquo;.
&ldquo;Zvanična Podgorica u kontinuitetu demonstrira spremnost da, u najboljem interesu obje države i zajedničke budućnosti, rje&scaron;ava sva pitanja koja opterećuju na&scaron;e odnose&rdquo;, kazao je Ibrahimović.
Kako je dodao, tom poslu je apsolutno posvećen od preuzimanja dužnosti ministra vanjskih poslova Crne Gore, uz punu podr&scaron;ku predsjednika Vlade i kolega.&nbsp;
Ibrahimović je naveo da je Crna Gora prepoznata po svojoj privrženosti dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji.
On je kazao da, dok je na čelu diplomatije Crne Gore, zajedno sa kolegama iz Ministarstva vanjskih poslova, zalagaće se da tako i ostane.&nbsp;
&ldquo;Prije svega sa državama sa kojima smo nekada živjeli u zajedničkoj državi i sa kojima dijelimo iste evropske i evroatlantske vrijednosti, ali i sa svima koji po&scaron;tuju državno dostojanstvo Crne Gore&rdquo;, dodao je Ibrahimović.
On je podsjetio da su pred Crnom Gorom pitanja sa Hrvatskom koja su otvorena već vi&scaron;e decenija.
&ldquo;A da ova generacija političara u Crnoj Gori - iako nije odgovorna za njihovo nastajanje - ima obavezu da ih uspje&scaron;no rije&scaron;i, kako bi dvije susjedne i savezničke države svoje odnose gradile na zdravim osnovama i bile u potpunosti okrenute budućnosti&rdquo;, kazao je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je već pokazala snagu da se suoči sa gre&scaron;kama iz pro&scaron;losti.
To je, kako je dodao, potvrđeno kroz izjave njenih zvaničnika i presude domaćih sudova.&nbsp;
Ibrahimović je naveo da danas vi&scaron;e nije riječ o tome, &ldquo;već o sposobnosti obje države da otvorena pitanja i nesporazume rje&scaron;avaju dijalogom, potvrđujući da zaista živimo evropske vrijednosti&rdquo;.
&ldquo;U procesu čiji je cilj pronalaženje obostrano prihvatljivih rje&scaron;enja, uz puno po&scaron;tovanje interesa i dostojanstva obje države, ne može biti pobjednika i poraženih&rdquo;, kazao je Ibrahimović, prenosi agencija Mina.
On je dodao da rje&scaron;avanje pitanja koja nose emotivni naboj i snažan istorijski kontekst zahtijeva ozbiljnost, odgovornost i vrijeme.
&ldquo;Mnogo toga smo već rije&scaron;ili i nema sumnje da ćemo, zajedno sa hrvatskim kolegama, i u nastavku tog puta pokazati da smo dostojni imena na&scaron;ih predaka, ali i zajedničke evropske budućnosti&rdquo;, kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Svjesni da put ka EU vodi i preko Zagreba, spremni smo da rješavamo sva pitanja koja opterećuju odnose

PORUČIO MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

Pokazalo se opravdanim to &scaron;to je Crna Gora obnovila svoju državnu nezavisnost, ocijenio je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore i biv&scaron;i lider DPS-a, Milo Đukanović u intervjuu za BBC na srpskom.
"Na&scaron; argument je bio da želimo da upravljamo svojom budućno&scaron;ću i sledeća rečenica je bila da znamo da će ta budućnost biti evropska i evroatlantska. Napravljeni su ozbiljni rezultati", smatra Đukanović.
Đukanović se vratio na dan referenduma, na 21. maj 2006. godine kada je Crna Gora, glasovima preko 230 hiljada građana, obnovila nezavisnost. Svjestan je bio, kaže, da će rezultat biti tijesan ali je sva preokupacija tog dana bila da urade sve &scaron;to je do njih.
&bdquo;Imajući u vidu dugu pripremu referenduma i svijest o tome da će rezultat biti tijesan u, istorijski gledano temeljno podijeljenoj Crnoj Gori, sva moja preokupacija tog dana je bila da uradimo sve &scaron;to je do nas, da podsjetimo one ljude sa kojma smo u kontaktu, za koje znamo da su podržavaoci ideje nezavisnosti, da ispune svoju građansku dužnost, da bismo na kraju mogli da se radujemo pozitivnom referendumskom rezultatu&ldquo;, rekao je on.
Đukanović ne skriva da je u tim danima bilo i mnogo zebnje.
&bdquo;Jako dobro sam i tada i danas poznavao crnogorsku političku i dru&scaron;tvenu zbilju, svjestan svih problema, a jedan od najtežih je ta raspolućenost Crne Gore, posebno unutar većinske vjerske zajednice, unutar pravoslavne zajednice. Znao sam da su te podjele vrlo ostra&scaron;ćene u odnosu na tu temu. U finalu znao sam da će taj rezultat biti tijesan&ldquo;, kazao je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore.
Srbija je, dodaje, toliko puta veća od Crne Gore i crnogorsko insistiranje na ravnopravnosti, smatra Đukanović, jako nervira Srbiju, ba&scaron; kao &scaron;to Crnu Goru nervira uloga starijeg brata na kojoj Srbija insistira. Uz to, ističe, ekonomije su jako različite.
&bdquo;Srbija je dominantno industrijska zemlja koja ima potrebu da zbog takve strukture &scaron;titi svoju ekonomiju visokim carinskim stopama. Crna Gora je zemlja usluga i turizma, koja insistira na punoj otvorenosti. I ideolo&scaron;ke razlike su vrlo izražene. Crna Gora je svojom strukturom predodređena da bude građanska država. Srbija, u kojoj dominira srpski narod, preuzima obavezu da brine o Srbima u susjednim državama i u regionu. Preuzima obavezu nekog paternalizma.
Taj paternalizam ne preskače Crnu Goru, tako da je to takođe izvor nesporazuma. Svi ti nesporazumi, sve te razlike su samo vodile ka daljem udaljavanju jedne od druge države. Možda su dva odlučna koraka na tom putu bila 1999.godine, prije svega ulazak u rat sa NATO. Mi smo tada otvoreno rekli da mi ne želimo taj rat, jer smatramo da ćemo u bliskoj budućnosti biti zemlja članica NATO-a i da želimo da gradimo partnerstvo sa vojnom alijansom. A drugi je bio uvođenje, prvo zapadnonjemačke marke, pa nakon toga i eura u platni promet Crne Gore, &scaron;to je bila posljedica vi&scaron;ekratnog iskustva sa hiperinflacijom kreiranom u Beogradu, koja se prelivala na Crnu Goru i donosila ogromne socijalne i ekonomske posljedice&ldquo;, pojasnio je Đukanović.
To je, prema njegovim riječima, jedan slijed događaja koji je u finalu doveo do zaključka &ndash; &bdquo;ne, ovo je nepopravljivo, ovdje ćemo samo dalje gubiti vrijeme&ldquo;.
&bdquo;Umjesto toga treba napraviti scenario mirnog i dogovornog razlaza, gdje će Srbija preuzeti odgovornost za svoju budućnost, Crna Gora za svoju, a ako budemo pametni nastavićemo da živimo u dobrosusjedskim odnosima i u bliskosti koja se podrazumijeva između bliskih naroda&ldquo;, kazao je Đukanović.
&bdquo;Napravljeni ozbiljni pomaci na demokratizaciji&ldquo;
Osvrćući se na period od obnove nezavisnosti Đukanović ocjenjuje da su ozbiljni rezultati napravljeni i na planu ekonomskog razvoja, prije svega zbog ozbiljnih direktnih stranih investicija koje su, podsjeća, godinama u nezavisnoj Crnoj Gori bile na nivou 19 ili 20 odsto bruto dru&scaron;tvenog proizvoda.
&bdquo;Napravljeni su ozbiljni pomaci na demokratizaciji koja je rezultirala time da je Crna Gora stekla vizu za članstvo u NATO, otvorila sva pregovaračka poglavlja sa Evropom, zatvorila 14 ili 15 poglavlja, i danas je na liderskoj poziciji kada su u pitanju zemlje regiona, na putu ka Evropskoj uniji. Kada pogledamo ta ključna ostvarenja, ne možemo da budemo nezadovoljni&ldquo;, ocijenio je Đukanović.
Međutim, smatra da je preostalo jo&scaron; mnogo toga jer se, kako kaže, svi u regionu suočavamo sa lo&scaron;im nasljeđem.
&bdquo;Mi smo nažalost tokom istorije vi&scaron;e ratovali nego radili. I ostalo je jako puno posla. Mislim da je u Crnoj Gori sada najvažnije nastaviti taj dugoročni posao, a to je izgradnja institucija. Crnogorsko dru&scaron;tvo ima tu tradiciju da je mnogo sklonije individualnom autoritetu, da ne kažem kultu ličnosti, nego po&scaron;tovanju institucija. Vjerujem da smo na putu da dođemo do opipljivog rezultata&ldquo;, naglasio je.
To &scaron;to se često mogu čuti kritike na račun rada vlasti do 2020. godine, Đukanović vidi na način da je upravo dugo trajanje opozicionog staža dana&scaron;nju vlast dovelo na poziciju da se sva politika nakon promjene vlasti svela na kritiku prethodne vlasti.
&bdquo;Danas kada bi čovjek slu&scaron;ao njih, rekao bi da nema nijednog ostvarenja u prethodnom periodu. Bilo je tu dobrih rezultata, bilo je i gre&scaron;aka, koja je to vlast bez gre&scaron;aka. I nema sumnje da su te gre&scaron;ke i dugo trajanje važan faktor u korpusu razloga koji su doveli do promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine. A koja je vlast bila bolja, danas je rano suditi&ldquo;, rekao je Đukanović u intervjuu za BBC na srpskom.
Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore kaže da ne očajava zbog promjene vlasti koja se dogodila, već smatra da je Crna Gora i taj ispit pro&scaron;la dobro.
&bdquo;Svi su mislili da će tu da legne krv do koljena kada dođe do promjene vlasti. Umjesto toga uslijedila je čestitka i brza tranzicija. Ljudi koji su dobili minimalnu prednost u odnosu na nas, odmah su imali &scaron;ansu da formiraju vladu, da krenu u posao. Ako me pitate kako se taj posao obavlja danas, po meni na nezadovoljavajući način. Nije mi čak ni opravdanje to &scaron;to vidim jedan op&scaron;ti pad kvaliteta politike.
Nije to karakteristika ni Crne Gore ni Balkana, svuda je kvalitet politike u sunovratu, ali razvijene zemlje će se lako ponijeti sa sezonskim padom kvaliteta politike. Zemlje kao &scaron;to su balkanske nemaju tu privilegiju. Trebalo bi &scaron;to brže da uozbiljimo politiku i vratimo punu normalnost u tokove državne politike na&scaron;ih balkanskih država&ldquo;, naglasio je Đukanović.
&bdquo;U nedostatku dokaza za pretpostavke protiv mene, poku&scaron;avaju da kriminalizuju ljude iz mog okruženja&ldquo; Komentari&scaron;ući navode kritičara i političkih protivnika da se, zbog hap&scaron;enja koja su se događala u mjesecima unazad, &bdquo;steže obruč&ldquo; oko njega, Đukanović ističe da zna kako i &scaron;ta je radio, te da sada vlast, u nedostatku dokaza za pretpostavke protiv njega, poku&scaron;ava da kriminalizuju ljude iz njegovog okruženja.
&bdquo;Znam da nakon promjene vlasti na Balkanu, a u Crnoj Gori možda jo&scaron; i vi&scaron;e, je revan&scaron;izam neizbježan i da nova vlast, u svojoj želji da pokaže kako ni&scaron;ta prethodno nije valjalo, a kada vam nova vlast pokazuje kako ni&scaron;ta prethodno nije valjalo, onda se pla&scaron;im da ima problem da vam pokaže svoje kvalitete pa mijenja teze. Onda u Crnoj Gori je najjednostavnije targetirati čovjeka koji je personifikacija vlasti svih 30 godina &ndash; taj sam. I nemam nikakav problem da to razumijem. Ali oni imaju veći problem da danas izađu iz svojih predrasuda. Jer njihove predrasude da se tu događala neka divlja privatizacija pljačka&scaron;ka, da se događao veliki nepozitam, da je tu bilo nekog pokriviteljstva nad kriminalom, klanovima..
Danas smo već &scaron;est godina kasnije, nema od toga ni&scaron;ta. U nedostatku dokaza za ono &scaron;to su bile njihove pretpostavke, rekao bih da alternativno sada poku&scaron;avaju da kriminalizuju ljude iz mog okruženja, po sistemu &scaron;to vi&scaron;e, pa ćemo na taj način dokazati da je sve bilo kriminalno, jer očigledno nemamo dokaze da je on bio nosilac kriminalnih aktivnosti&ldquo;, jasan je Đukanović.
Uzda se, kaže, da će crnogorsko pravosuđe posao obaviti u duhu najbolje tradicije crnogorskog pravosuđa, na koju bi, smatra Đukanović, zaista svi trebali biti ponosni. Ali, dodaje Đukanović, nema nikakvu dilemu da je sve ovo posljedica stvaranja revan&scaron;ističkog ambijenta.
&bdquo;Stvaranja jednog revan&scaron;ističkog ambijenta u kojem se lideri stranaka iz vladajuće koalicije utrkuju ko će vi&scaron;e ljudi targetirati iz prethodne vlasti, pritom čineći veći broj propusta i nezakonitosti u vr&scaron;enju posla, &scaron;to će vjerovatno biti predmet preispitivanja u nekom ranijem periodu. Žao mi je da to ostaje glavna tema u Crnoj Gori, ali vjerujem da je sve to sastavni dio demokratskog zrijevanja ovog regiona. Vjerujem da smo napravili neki korak i da nismo daleko od toga kada će se nove vlasti pokazivati i dokazivati, prije svega kvalitetom svoje vizije i sposobno&scaron;ću svojih ljudi da tu viziju urade bolje od prethodnika&ldquo;, rekao je on.
&bdquo;Ne bilo većih problema u Crnoj Gori od neregistrovana tri komada oružja nađenih kod Aca Đukanovića&ldquo;
Govoreći o hap&scaron;enju njegovog brata Aca Đukanovića, biv&scaron;i predsjednik Crne Gore ponavlja da se i tu radi o revan&scaron;izmu.
&bdquo;Idealno bi za sve one koji su kreatori, promoteri te politike revan&scaron;izma, kada bi nekako mogli doći direktno do Mila Đukanovića. Ne ide. Ne zbog nečeg drugog nego zbog toga &scaron;to znam &scaron;ta sam i kako sam radio. I ne čuva me niko, nego sam ja svih tih 30 godina čuvao sebe, i zato potpuno spokojno živim. Ali tačno je da, za ljude koji su važni ljudi u novoj većini u Crnoj Gori, jedina ideja, da bi napravili bilo kakav efekat u svom revan&scaron;izmu jeste ako nikako ne možemo doći do Mila, aj da vidimo da dođemo do ljudi oko njega.
Tako da tu nisu po&scaron;teđene ni moje partijske kolege, ni moji raniji saradnici u Vladi, parlamentu. A ni moja porodica, moj brat. Sve to doživljavamo kao očajnički poku&scaron;aj ljudi koji ne znaju &scaron;ta bi radili pametno u politici, koji poku&scaron;avaju da se obračunavaju. Nemamo nikakvih nepoznanica oko toga ko to radi, ali malo smo od čvr&scaron;ćeg materijala nego &scaron;to pretpostavljaju oni koji imaju takve ideje&ldquo;, istakao je Đukanović.
Ocijenio je i da je hap&scaron;enje Aca Đukanovića &bdquo;karikaturalni poku&scaron;aj&ldquo; da se njegov brat kompromituje.
&bdquo;Moj brat je vrlo snažan čovjek i spreman za mnogo teža isku&scaron;enja od ovih karikaturalnih poku&scaron;aja da se zbog banalnog razloga, potpuno banalnog razloga, kompromituje. Kada krenete sa pričom o tome da sam ja i svi oko mene napravili velika zlodjela, i kada se na kraju sva ta zlodjela svedu na to da 3,4 komada oružja koja su iz poznatih izvoda, nijesu iz nekog sumnjivog izvora, ali sa jasno propu&scaron;tenom obavezom da ih registrujete ili produžite oružne listove. Kada se sve svede na to, onda na to treba gledati sa ponosom. Ne bilo većih problema u Crnoj Gori od neregistrovana tri komada oružja nađenih kod Aca Đukanovića&ldquo;, poručio je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore.
&bdquo;Srećna je država koja zna gdje su joj granice i ne razmi&scaron;lja o tome kako ih &scaron;iriti&ldquo;
Govoreći o odnosima Crne Gore i Srbije, Đukanović ocjenjuje da oni nijesu na zadovoljavajućem nivou, jer, kaže, mnogo je veći potencijal za razvoj dobre saradnje, nego &scaron;to je to ostvareno.
&bdquo;Odnosi između Srbije i Crne Gore imaju svoje i istorijske i aktuelne komplikacije. Čini mi se da danas u Srbiji mnogo ljudi, posebno onih koji su na vlasti, traumatično doživljavaju odlazak Crne Gore iz zajednice sa Srbijom koji se dogodio na dan referenduma 21. maja 2006. godine. Ne vidim razloga tome. Smatram da je srećna država koja zna gdje su joj granice i koja ne razmi&scaron;lja o tome kako &scaron;iriti granice. Drugo da je srećna država koja ima odgovorne ljude koji se tom državom bave kao svojom kućom, koji je unapređuju i obezbjeđuju uslove za kvalitetniji život građana. I da je srećna država koja zahvaljujući ozbiljnoj domaćoj politici gradi najbolje moguće odnose, prvo u susjedstvu pa onda sa &scaron;irom međunarodnom zajednicom&ldquo;, rekao je biv&scaron;i lider DPS-a.
Srbija je, dodaje, velika država, posebno za balkanske prilike. Đukanović smatra da da bi bilo jako pametno i učinkovito za budućnost Srbije, kada bi se jo&scaron; vi&scaron;e usredsredila na preuređivanje i modernizaciju vlastite kuće.
&bdquo;Kada bi se manje bavila time da li je Crna Gora gre&scaron;kom oti&scaron;la ili kada bi se manje bavila tim pitanjima koja se tiču uređivanjem odnosa u drugim državama u regionu. Nekako takvu formulu njegujemo u Crnoj Gori. Razlike su očigledne, Crna Gora nema tu pretenziju, Srbija pla&scaron;im se jo&scaron; uvijek ima i propu&scaron;ta vrijeme da mnogo vi&scaron;e iskoristi svoje potencijale u interesu dobrobiti svojih ljudi i budućnosti države&ldquo;, ocijenio je Đukanović.
Rekao je i da je poslednji put razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 2020. godine u Jerusalimu na skupu gdje su obojica prisustvovali.
&bdquo;Tokom te ceremonijalne večere, imali smo dva sata priliku da pričamo o nekim vrlo vrućim temama iz tog perioda. U Beogradu mislim da sam bio negdje isto u tom periodu. Sve do 2020. godine, do promjene vlasti u Crnoj Gori, kada su prvo bitno reducirane moje institucionalne obaveze da budem u državi Srbiji, a sa druge strane učinilo mi se da su posljedice poljuljano međusobno povjerenje, ne samo između predsjednika Vučića i mene, nego sa mnogim ljudima iz vlasti u Beogradu, učinile da nema nekog drugog razloga zbog koga bih bio tamo.
Nemam nikakvih negativnih emicija, jednostavno nismo imali susrete. Živim veoma lijepo ovdje, živim na mnogim adresama u svijetu, a vjerujem da će se sve postaviti na svoje mjesto i u odnosima između Srbije i Crne Gore&ldquo;, kazao je Đukanović.
&bdquo;Zadovoljan sam svojim učincima i danas sebi želim malo vi&scaron;e mira&ldquo;
Na pitanje da li se može očekivati njegov povratak politici, Đukanović odgovara da to nije realno i da sebi želi vi&scaron;e mira.
&bdquo;Bio sam vi&scaron;e nego dovoljno u prvom političkom frontu. Uz to, zadovoljan sam svojim učincima i da danas sebi želim ne&scaron;to drugo. Želim malo vi&scaron;e mira, u odnosu na tu tekuću političku traku, želim promjenu dru&scaron;tva. Danas ono vrijeme koje sam nekada tro&scaron;io sa političkim kolegama, danas tro&scaron;im sa unucima i uživam u tome. Ne bih to zamijenio za sve funkcije ovog svijeta. Ja sam tu, sa svojim iskustvom i sa svojom energijom, koja jo&scaron; uvijek nije sasvim potro&scaron;ena. Nijesam sklon da u ovoj životnoj dobi stajem na neki drugi profesionalni put. Logično je da će politika i dalje biti tema koja će me zanimati, i logično je da one koje bude zanimao moj stav i one koje osjećam bliskim, uvijek obavijestim o tome &scaron;ta ja mislim o ovoj ili onoj lokalnoj ili globalnoj temi. Definitivno je vrijeme za nove generacije i mislim da je dobra vijest da u Crnoj Gori postoje potpuno spremne generacije da na ozbiljan način preuzmu brigu o strate&scaron;kim nacionalnim interesima Crne Gore&ldquo;, kazao je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore.
&bdquo;Ne bih nikome uskraćivao pravo da promjenom stava postane bolji&ldquo;
Na pitanje novinara da li je paradoksalno to &scaron;to bi se moglo desiti da Crnu Goru u Evropsku uniju uvede vlada i skup&scaron;tinska većina među kojima su ljudi koji su se protivili crnogorskoj nezavisnosti, Đukanović vidi kao pravilo demokratske evolucije.
&bdquo;Svi smo nekada imali neka drugačija politička stanovi&scaron;ta. Iskreno sam ranih 90-ih vjerovao u to da treba sačuvati jugoslovensku federaciju. A onda sam protokom vremena i iskustvom u tom vremenu, shvatio da je ta &scaron;ansa izgubljena i postao sam lider politike koja je Crnu Goru dovela do nezavisnosti. Tako da ne bih nikome uskraćivao pravo da promjenom stava postane bolji&ldquo;, istakao je Đukanović.
Na pitanje kako vidi Crnu Goru za 20 godina, Đukanović kaže da je prva misao da država bude značajno ekonomski razvijenija. Dogodio se, dodaje, dosta ozbiljan razvojni zamah u Crnoj Gori odmah nakon nezavisnosti, ali smatra da već nekoliko godina imamo zastoj.
&bdquo;Dana&scaron;nja Vlada je zaokupljena kako unaprijediti potro&scaron;nju i ta spirala potro&scaron;nje iz dana u dan raste, jer je njen target da zauzvrat dobije glasove onih koji su dobili na raspolaganje veće plate ili penzije. Kada bi to imalo utemeljenja u realnoj ekonomiji, to bi svako pozdravio. Ali ako naspram toga ne vidite nikakvo realno povećanje BDP, ako ne vidite nijednu investiciju, onda to brine koliko je to održivo&ldquo;, ocjenjuje Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima odličan potencijal za razvoj i u turizmu, energetici, proizvodnji hrane i u potrebi da dalje unapređuje svoju saobraćajnu i drugu infrastrukturu.
&bdquo;Posla ima jako puno za puno vlada u narednom periodu. Na političkom planu vi&scaron;e gotovo da ne možemo zalutati. Dobili smo okvir kroz NATO, imamo sada ozbiljan institucionalni okvir sa EU. Opredeljenje da se ide dalje, u potpuno usvajanje evropskog sistema vrijednosti sada neupitno. Vidim Crnu Goru koja će biti značajno ekonomski razvijenija, sa iskori&scaron;ćenim resursima, a uslov za to je da prethodno dobije dobru i odgovornu vladu&ldquo;, poručio je Đukanović.

Đukanović: Pokazalo se opravdanim što je Crna Gora obnovila državnu nezavisnost, živim spokojno jer znam šta sam i kako radio

„SREĆNA JE DRŽAVA KOJA ZNA GDJE SU JOJ GRANICE I NE RAZMIŠLJA O TOME KAKO IH ŠIRITI“

Oni koji koriste izraz "Milogorac" pokazuju da ne po&scaron;tuju crnogorski nacionalni identitet - kazao je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore&nbsp;Milo Đukanović, odgovarajući na pitanje &scaron;ta misli o tome &scaron;to se u dijelu srpske javnosti ustalio taj izraz.
Đukanović je za BBC na srpskom kazao da je riječ o &bdquo;nacionalističkom repertoaru&ldquo;.
- Ljudi koji se služe tim kovanicama pokazuju da ne po&scaron;tuju crnogorski nacionalni identitet. Pokazuju i da je za njih na&scaron;a nezavisnost neželjeni epilog, pa im je lak&scaron;e da govore o crnogorcima kao &bdquo;Milogorcima&ldquo; - ocijenio je Đukanović.
Dodao je da nema nikakvih &bdquo;Milogoraca&ldquo;.
- Niti je Milo imao ambiciju da kreira poseban nacionalni identitet, niti se na tom planu bilo &scaron;ta događalo - poručio je Đukanović.

Đukanović: Nema nikakvih "Milogoraca", to je nacionalistički repertoar

"ONI KOJI SE SLUŽE TIM KOVANICAMA POKAZUJU DA NE POŠTUJU CRNOGORSKI NACIONALNI IDENTITET"

Demokratska partija socijalista (DPS), Evropski savez (ES) i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) najavili su da će ponuditi jedinstvenu platformu za prevazilaženje političke krize i normalizaciju prilika državi.
U zajedničkom saop&scaron;tenju podsjećaju da su predstavnici opozicije učestvovali&nbsp; na sastanku u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, na inicijativu &scaron;efa Delegacije Johana Satlera, sa ciljem sagledavanja posljedica političke i institucionalne krize izazvane usvajanjem zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Na sastanku je, kako se navodi u saop&scaron;tenju, opozicija ukazala da su navedeni potezi dodatno produbili institucionalno nepovjerenje i naru&scaron;ili politički dijalog.
"Za &scaron;ta odgovornost apsolutno snosi aktuelna vlast, koja, kako nagla&scaron;avaju, u kontinuitetu, nizom aktivnosti, nastoji da udalji opoziciju od mogućnosti uče&scaron;ća u dijalogu.
Na sastanku je poručeno da će opozicija ponuditi jedinstvenu platformu za prevazilaženje krize i normalizaciju političkih prilika koja će biti ponuđena kao osnov za nastavak razgovora i uspostavljanje neophodnog institucionalnog i političkog povjerenja", navedeno je u zajedničkom saop&scaron;tenju opozicije.

DPS, ES i HGI: Vlast narušila politički dijalog, ponudićemo jedinstvenu platformu za normalizaciju političkih prilika