Politika

Sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se, kako je najavljeno, raspravljati o vi&scaron;e zakona, počela je minutom ćutanja, &scaron;to je inicirao poslanik HGI Adrijan Vuksanović.
Kako je istakao, dok se u parlamentu vode polemike, na&scaron;u državu je zadesio niz tragedija.
"Nedavno je djevojčica stradala u Baru, potom dječak na Cetinju. Zatim je dijete od tri godine izgubilo život u Kotoru. Budva je proglasila dan žalosti zbog smrti dvoje djece. Na Skadarskom jezeru je bilo tragičnih de&scaron;avanja. Jedno lice je poginulo, za drugim se traga. Želim da ovdje skrenemo pažnju da ljudski život ima najveću vrijednost i da date minut ćutanja&ldquo;, poručio je Vuksanović.
Mugo&scaron;a: Juče se na sjednici Odbora za ekonomiju desilo ne&scaron;to nečuveno
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a ukazao je na, kako je istakao, neprijatnu situaciju koja je obilježila jučera&scaron;nju sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kojim predsjedava.
&bdquo;Mislim da se to do sada nije de&scaron;avalo, &scaron;to ne doprinosi jačanju, nego srozavanju integriteta parlamenta. Kada su predlagači iz Vlade, ministarka kulture i državni sekretar iz Ministaestva energetike i rudarstva obrazlagali prijedloge akata, u Sali smo bili samo ja i sekretar odbora. Nije bilo nikoga iz većine, uz opravdano odsustvo par članova. Poslali smo nekorektnu i neprimjerenu sliku, koja nažalost doprinosi percepciji o tome kako ova Skup&scaron;tina radi&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Prethodno je podsjetio da je prije mjesec opozicija izvrijeđana jer su predočili javnosti dogovor sa kolegijuma &ndash; da od Vlade dobijaju potvrdu o pozitivnog mi&scaron;ljenja Evropske komisije o predloženim zakonima.
&bdquo;Tada nam je iz dijela većine rečeno da govorimo neistinu. Kolega Đurović iz Nove srpske demokratije je stao u na&scaron;u odbranu, ali nas je zamolio da se zavr&scaron;e vaskr&scaron;nji praznici, i da će nakon njih ta mi&scaron;ljenja biti upućena nama. Mi do danas nijesmo dobili potvrdu pozitivnog mi&scaron;ljenja Evropske komisije. Dobio sam informaciju da će to stići danas do kraja radnog dana. Ako stigne, iako je trebalo ranije, prihvatamo, s tim &scaron;to će to biti potvrda da smo govorili istinu i da smo ljudi sa integritetom koji ne manipuli&scaron;u. Ali neka se dobro zamisle oni kojima su manipullacije sastavni dio retorike&ldquo;, naglasio je Mugo&scaron;a.
Demokratska partija socijalista predložila je dopunu dnevnog reda prijedlogom Zakona o državnim nagradama, koji je obrazložila poslanica Zoja Bojanić Lalović.
&bdquo;Na&scaron; prijedlog je da se dodaju dva nova člana. Prema prvom &ndash; državna nagrada ne može da se dodijeli pojedincu ili grupi koja se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, nacionalnom i kulturnom identitetu. Prema drugom &ndash; građaninu Crne Gore koji dobije nagradu Oktoih, pripada doživotna mjesečna naknada u visini polovine prosječne neto zarade&ldquo;, kazala je Bojanić Lalović.
Prijedlog DPS-a nije dobio podr&scaron;ku poslanika.
Za je glasalo njih 19, jedan protiv, dok je 36 bilo uzdržano.
Lider DNP-a Milan Knežević predložio je da se dnevni red dopuni izmjenama Zakona o amnestiji.
&bdquo;Ovo &scaron;to sad predlažem, činim i zbog budućih robija&scaron;a, možda iz ovoga parlamenta, da se ne zadese u situaciji u kojoj sam ja bio 2018. Ovom amnestijom nijesu obuhvaćena lica koja su počinila te&scaron;ka ubistva, organizovane kriminalne grupe, te ona koja su počinila finansijske pronevjere. Napravili bismo humanu stvar ako bismo ovo izglasali, po&scaron;to su nam zatvori pretrpani&ldquo;, rekao je Knežević.
Međutim, ni njegov prijedlog nije podržan.
&bdquo;Dobro, dobro, poći ćete vi u zatvor&ldquo;, dobacio je Knežević nakon glasanja.
Podržani su prijedlozi PES-a da se dnevni red dopuni prijedlozima izmjena Zakona o drumskom saobraćaju, akcizama, kontroli državne pomoći I bezbjednosti željeznica.
U dnevni red uvr&scaron;teni su i prijedlozi Vlade &ndash; izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o građevinskim proizvodima, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakona o autoputu Bar-Boljare, nakon čega je data pauza.

Poslanici neće raspravljati o državnim nagradama, ali ni o amnestiji

ODBIJENI PRIJEDLOZI DPS-A I DNP-A

Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET) usvojio je izvje&scaron;taj o Crnoj Gori stalnog izvjestioca Marjana &Scaron;areca, u kojem se pozdravlja stabilan napredak države u reformama, osnažen ambicijom da zavr&scaron;i pregovore do kraja godine.
Izvje&scaron;taj je usvojen sa 56 glasova za, sedam protiv i deset uzdržanih, prenosi portal RTCG.
Poslanici Evropskog parlamenta (EP) ukazali su na &scaron;iroku javnu podr&scaron;ku crnogorskih građana evropskom putu države i podstakli sve političke aktere da ostanu fokusirani i održe zamah ka uspje&scaron;nom zavr&scaron;etku pregovora o pristupanju.
&Scaron;arec je kazao da se Crna Gora suočava sa izuzetno zahtjevnom godinom.
&bdquo;Vremena je malo, a posla ima mnogo. Ovaj izvje&scaron;taj treba da posluži i kao priznanje dosada&scaron;njeg napretka i kao ohrabrenje za predstojeći period. Prije svega, treba ga shvatiti kao poziv svim zainteresovanim stranama da pokažu mudrost i odgovornost, kako bi se osiguralo da manji sporovi ne zasjene &ndash; ili isključe &ndash; &scaron;ire strate&scaron;ke ciljeve&ldquo;, istakao je &Scaron;arec.
Poslanici EP su kazali da, pored tehničkih reformskih kriterijuma, strate&scaron;ka evropska orijentacija i nepokolebljiva posvećenost crnogorskih političkih predstavnika nezavisnoj državnosti zemlje ostaju ključni politički kriterijumi u procesu pristupanja EU.
Izvje&scaron;taj poziva sve državne organe da osiguraju da političke razlike ne odlažu usvajanje i sprovođenje reformi vezanih za EU.&nbsp;
U tom dokumentu je nagla&scaron;eno da za&scaron;tita strate&scaron;kog cilja članstva u EU mora ostati zajednički nacionalni prioritet iznad &bdquo;partijskih interesa&ldquo;.
U izvje&scaron;taju su crnogorski parlament i Vlada pozvani da spriječe da politika identiteta skrene pažnju sa agende EU.
Poslanici EP u usvojenim kompromisnim amandmanima pozivaju na brže imenovanje sudija, koristeći procedure zasnovane na zaslugama i transparentnosti, bez političkog uticaja, uključujući imenovanja u Ustavnom sudu i Sudskom i Tužilačkom savjetu.
U dokumentu je izražena ozbiljna zabrinutost zbog kontinuiranog odlaganja u imenovanju sudija Ustavnog suda, &bdquo;&scaron;to rizikuje da potkopa puno funkcionisanje jedne od ključnih institucija za za&scaron;titu vladavine prava i integracije u EU&ldquo;.
Poslanici, kako se navodi, primjećuju zabrinutost zbog usvajanja izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) uprkos snažnim kritikama opozicije i civilnog dru&scaron;tva.
Oni su pozvali na transparentne procedure i istinsku saradnju i konsultacije, posebno o svim zakonima koji se odnose na proces integracije u EU, sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući opoziciju, pravne stručnjake i Evropsku komisiju.
U izvje&scaron;taju je nagla&scaron;eno da su važni mjerljivi i trajni rezultati u sprovođenju reformi, posebno u pravosuđu, vladavini prava i upravljanju javnim finansijama.&nbsp;
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i zabrinutost u vezi sa slobodom medija i civilnim dru&scaron;tvom, takođe ostaju na dnevnom redu.
Iz EP su pozvali i na intenziviranje reformi, posebno u poglavljima 23 i 24, kao i na pravosnažne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Poslanici EP pozdravili su čvrsto i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere protiv Rusije.&nbsp;
Oni su istakli da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, treba da nastavi da igra konstruktivnu i stabilizirajuću ulogu u regionu Zapadnog Balkana.
U izvje&scaron;taju je ukazano na zabrinutost zbog stalnog i intenziviranog zlonamjernog stranog mije&scaron;anja, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja.&nbsp;
Poslanici EP su naveli da te države imaju za cilj potkopavanje demokratskih institucija Crne Gore, dru&scaron;tvene kohezije i njene strate&scaron;ke orijentacije ka EU, ističući posebno zlonamjerni uticaj Kine, Rusije i Srbije.
Izvje&scaron;taj o Crnoj Gori bi trebalo da bude usvojen u formi rezolucije EP na plenarnom zasijedanju u junu, u Strazburu.

Odbor Evropskog parlamenta usvojio izvještaj Šareca o Crnoj Gori

IZVJEŠTAJ JE USVOJEN SA 56 GLASOVA ZA

Predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Žabljak Ivan Popović iznio je niz neistina u svom obraćanju kada je optužio opoziciju za neprimjereno pona&scaron;anje na dana&scaron;njoj sjednici, tvrdi Marko Božović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u SO Žabljak.&nbsp;
"Zbog pune istine o navedenom slučaju obavje&scaron;tavamo javnost da je jedini zahtjev Demokratske partije socijalista da se sjednice lokalnog parlamenta održavaju uz direktan televizijski prenos kako bi žabljačka javnost mogla da transparentno prati rad lokalne gradske uprave.
Međutim, lokalna vlast, koja svaki put biva pregažena političkom argumentacijom na&scaron;ih odbornika, nastoji da pobjegne od rasprave, da sakrije svoju bruku i da tajno donosi odluke koje pogor&scaron;avaju životni standard građana Žabljaka", naveo je Božović.&nbsp;

Božović: Jedini zahtjev opozicije televizijski prenos, dok to ne ispune nećemo dozvoliti održavanje sjednice

"PREDSJEDNIK SO ŽABLJAK IZNIO NEISTINE"

Ministarstvo odbrane (MOD) nije u saznanju da se razmatra mogućnosti da Crna Gora ustupi svoje vojne kapacitete i pruži logističku podr&scaron;ku Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za rat protiv Irana, saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je ranije danas da zemlje NATO-a, poput Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Portugala, Grčke, Italije, Britanije, Francuske i Njemačke, sprovode zahtjeve za kori&scaron;ćenje baza i druge logističke podr&scaron;ke SAD-u.
Iz MOD su "Vijestima" kazali da bi eventualno dono&scaron;enje takve vrste odluke bilo van njihove nadležnosti i iziskivalo saglasje na najvi&scaron;em državnom nivou.
"Ističemo da Crna Gora u SAD-u vidi važnog strate&scaron;kog partnera i saveznika u okviru NATO-a, sa kojim razvija sadržajnu i obostrano korisnu saradnju, posebno u oblasti odbrane, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima i prioritetima", kazali su iz MOD.
Kako su dodali, takva saradnja zasnovana je na principima međusobnog uvažavanja, savezni&scaron;tva i odgovornog doprinosa kolektivnoj bezbjednosti.
"Tome, između ostalog, svjedoči i nedavno usagla&scaron;eni Tehnički sporazum između Ministarstva odbrane i Komande američkih snaga u Evropi i Africi (USAEUR-AF) koji se odnosi na pružanje podr&scaron;ke zemlje domaćina, ali isključivo u domenu vojnih obuka i vježbi", naveli su iz Ministarstva.
Oni su pojasnili da je riječ o tipskom sporazumu, iz kojeg ne proizilaze međunarodno-pravne obaveze, a koji je Crna Gora imala sa navedenom američkom komandom i u prethodnom vremenskom periodu.
"Od početka sukoba između Irana sa jedne i SAD i Izraela sa druge strane, Ministarstvo odbrane u kontinuitetu prati i analizira razvoj situacije u zoni konflikta, uz poseban akcenat na moguće implikacije po nacionalnu i kolektivnu bezbjednost", rekli su iz Ministarstva.
Prema dosada&scaron;njoj procjeni, kako su dodali, rizik od targetiranja Crne Gore od Irana procijenjen je kao nizak.

Ministarstvo odbrane: Nemamo saznanja da se razmatra mogućnost da Crna Gora ustupi vojne kapacitete SAD-u

"EVENTUALNO DONOŠENJE TAKVE VRSTE ODLUKE IZISKIVALO BI SAGLASJE NA NAJVIŠEM DRŽAVNOM NIVOU"

Radna grupa za kontrolu biračkog spiska Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) uputila je skup&scaron;tinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta uz inicijativu za kontrolnu raspravu, saop&scaron;teno je iz tog resora.
Državni sekretar MUP-a Novica Obradović kazao je da su Nacrt zakona i inicijativu za kontrolnu raspravu uputili kako bi kroz dijalog do&scaron;li do konačnog rje&scaron;enja koje će ponuditi građanima.
On je rekao da je birački spisak, odnosno da li se u njemu nalaze stvarno oni koji zaslužuju tu da budu, tema koja opterećuje dru&scaron;tvo decenijama unazad - kako političku javnost, tako i nevladin sektor i &scaron;iru dru&scaron;tvenu zajednicu.
&bdquo;Kako bismo sve te dileme razrije&scaron;ili, mi smo u prethodnom periodu obavili opsežnu analizu i do&scaron;li smo do podataka da veliki broj na&scaron;ih državljana čak od 2008. i prije nijesu izvadili ličnu kartu, uprkos zakonskim rokovima&ldquo;, naveo je Obradović u izjavi za javnost, prenosi agencija Mina.
On je naglasio da je lična karta zakonska obaveza, ali da je njeno posjedovanje neophodno za svakodnevni život i za obavljanje nekih svakodnevnih aktivnosti.
Kako je podsjetio Obradović, lična karta je osnovni pokazatelj da je nekome prebivali&scaron;te, odnosno centar životnih aktivnosti stvarno u Crnoj Gori, &scaron;to je jedan od uslova da neko bude upisan u birački spisak.&nbsp;
Prema njegovim riječima, analizom je utvrđeno da je veliki broj preminulih građana bio upisan u birački spisak.&nbsp;
&bdquo;Njih 170 smo uspjeli da izbri&scaron;emo iz biračkog spiska &nbsp;i upi&scaron;emo u registar preminulih, ali imamo 99 za koje ne možemo da utvrdimo kakav im je status. Sve ukazuje na to da su to na&scaron;i državljani koji su živjeli i preminuli u inostranstvu&ldquo;, naveo je Obradović.
On je kazao da je trenutno pet hiljada crnogorskih državljana predalo zahtjev za vađenje nove lične karte, ali da ih mjesecima ne preuzimaju.
&bdquo;Lične karte su urađene, nalaze se u područnim jedinicama Direktorata za građanska stanja, ali oni duže od mjesec, odnosno mjesecima unazad nijesu do&scaron;li da preuzmu lične karte. Sve to ukazuje da su to ljudi koji ne žive u Crnoj Gori, odnosno da centar njihovih životnih aktivnosti nije u na&scaron;oj državi&ldquo;, dodao je Obradović.
On je kazao da izmjene i dopune Zakona o registrima, prebivali&scaron;tima i boravi&scaron;tima treba da omoguće svakom crnogorskom državljaninu priliku da iskoristi svoje pravo u punom kapacitetu.
Obradović je istakao da su Crnoj Gori svi njeni državljani dragocjeni i da se ne odriče ni jednog od njih.&nbsp;
&bdquo;Svi oni ljudi koji se nalaze na prebivali&scaron;tu van Crne Gore , bilo da bi obavljali neke poslove ili se liječili i &scaron;kolovali, treba da ostanu upisani i u registar prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta&ldquo;, naveo je Obradović.
Kako je naglasio, svi crnogorski državljani koji žive u inostanstvu, a požele da se vrate u Crnu Goru, mogu veoma lako da se upi&scaron;u u prebivali&scaron;te i da u skladu sa zakonima ostvare sva prava, pa i pravo da budu upisani u birački spisak.
Obradović je kazao da da izmjene i dopune Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta treba da omoguće ažuriranje baze podataka kako bi svim građanima i državljanima omogućili da u punom kapacitetu ostvare sva svoja prava.

Obradović: Nacrt izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu upućen skupštinskom odboru

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR MUP-A

Predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Žabljak Ivan Popović iz redova&nbsp; Nove srpske demokratije (NSD) saop&scaron;tio je da je danas morao da prekine sjednicu lokalnog parlamenta, jer su, kako tvrdi, kolege iz opozicije poku&scaron;ale fizički da spriječe održavanje sjednice.
&ldquo;Uvaženi građani Žabljaka, dužnost mi je da vas obavijestim da sam danas morao da prekinem izuzetno važnu sjednicu Skup&scaron;tine Op&scaron;tine, zbog reagovanja kolega iz opozicije koji su nažalost čupali kablove skup&scaron;tinskih mikrofona i poku&scaron;ali fizički da spriječe održavanje sjednice, odnosno rad parlamenta koji ima kvorum. Iako imam tu mogućnost, nijesam pozvao policiju da interveni&scaron;e, jer smatram da su to ipak na&scaron;e uvažene kolege koje predstavljaju dio na&scaron;eg dru&scaron;tva&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Popovića.
Ističe da nasilje nije rje&scaron;enje bilo kog problema.
"Podsjetiću da dok smo bili opozicija u na&scaron;em gradu, nikada nismo imali ovako nedolično pona&scaron;anje. U 14 sati biće održan kolegijum predsjednika Skup&scaron;tine na kojem ću pozvati da u atmosferi dijaloga i demokratije rije&scaron;e se sve eventualne nesuglasice.
Dragi sugrađani, mir u stabilnost nemaju alternativu, a odbornici Nove srpske demokratije i ja lično ćemo uvijek dati svoj doprinos smirivanju tenzija i prevazilaženju podjela&rdquo;, zaključio je Popović.

Popović: Opozicija u SO Žabljak čupala kablove mikrofona, pokušali fizički da spriječe održavanje sjednice

"IAKO IMAM TU MOGUĆNOST, NIJESAM POZVAO POLICIJU DA INTERVENIŠE"

Crna Gora konkretnim ulaganjima jača institucije koje vode ključnu borbu - borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kazao je premijer Milojko Spajić povodom predaje adaptirane zgrade nekada&scaron;nje Vlade Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) i Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO).
On je istakao da dana&scaron;nji događaj prevazilazi infrastrukturni značaj i pokazuje da Crna Gora gradi državu prava i prade kroz konkretna djela.
&bdquo;Danas ne otvaramo samo renovirani objekat. Danas pokazujemo da država stoji iza institucija koje vode najvažniju borbu &ndash; borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije&ldquo;, kazao je Spajić na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, u adaptaciju i opremanje objekta uloženo je vi&scaron;e od tri miliona eura, čime se, kako je naveo, trajno rje&scaron;ava pitanje adekvatnih uslova za rad tužila&scaron;tva.
&bdquo;Godinama unazad smo slu&scaron;ali obećanja da će SDT i SPO dobiti uslove kakve zaslužuju. Danas možemo da kažemo da ovo pitanje, najzad, trajno rje&scaron;avamo &ndash; ne riječima, nego konkretnim ulaganjima&ldquo;, rekao je Spajić.
On je naglasio da će u novom objektu raditi timovi koji vode najsloženije istrage i procesuiraju slučajeve visoke korupcije.
&bdquo;Ovdje će raditi oni koji vode najteže istrage, koji se suočavaju sa organizovanim kriminalnim grupama i &scaron;tite državu od svih koji misle da su jači od zakona&ldquo;, istakao je Spajić.
Spajić je dodao da je objekat opremljen prema najvi&scaron;im bezbjednosnim i operativnim standardima, uključujući posebne bezbjednosne zone i pritvorske kapacitete, koji će omogućiti efikasnije sprovođenje osjetljivih postupaka.
Govoreći o evropskim integracijama, on je podsjetio da su unapređenje uslova rada pravosuđa i jačanje institucija jedna od ključnih obaveza iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, posebno u okviru poglavlja 23 i 24.
&bdquo;Poglavlja 23 i 24 jesu srce evropske integracije, ali i unutra&scaron;nje transformacije Crne Gore u državu pravde, odgovornosti i jednakosti pred zakonom&ldquo;, kazao je Spajić.
On je najavio i nastavak ulaganja u pravosudnu infrastrukturu kroz projekat Pravosudnog kvarta, kao i reformske aktivnosti, uključujući izmjene zakona kojima se planira kadrovsko jačanje SDT-a i SPO-a.
&bdquo;Na pravdi se gradi jaka država, a bez jakih institucija nema ni povjerenja građana, ni pravne sigurnosti, ni evropske budućnosti Crne Gore&ldquo;, zaključio je Spajić.
Glavni specijalni tužilac Milorad Marković ocijenio je da će adaptacija zgrade nekada&scaron;nje Vlade značajno unaprijediti uslove rada SDT-a i SPO-a, kao i doprinijeti jačanju njihovih kadrovskih kapaciteta.
On je istakao da će novi prostor olak&scaron;ati i učiniti efikasnijim rad ove dvije institucije, ali i unaprijediti međunarodnu saradnju.
&bdquo;Adaptacija zgrade stare Vlade nije samo ulaganje u jačanje kapaciteta za borbu protiv kriminala, već i potvrda rezultata postignutih u prethodnom periodu&ldquo;, zaključio je Marković.
Marković je zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji projekta, od inicijalne ideje do konačnog zavr&scaron;etka.
&bdquo;Zahvaljujem se na ideji i namjeri, ali i na konačnoj realizaciji ovog projekta&ldquo;, rekao je on.

Rekonstruisana zgrada stare Vlade predata SDT-u i SPO-u; Spajić: Objekat opremljen prema najvišim bezbjednosnim i operativnim standardima

U ADAPTACIJU ULOŽENO TRI MILIONA EURA

Na sjednici Arbitražne komisije za razgraničenje Glavnog grada sa Op&scaron;tinom Tuzi obje lokalne samouprave dostavile su predloge za teritorijalno razgraničenje i podjelu imovine.
Kako je kazala za "Dan" Dragana Đuri&scaron;ić, predsjednica Arbitražne komisije, nakon otvaranja predloga znaće se kako ijedna i druga strane predlažu razgraničenje.
"Održana je sjednica Arbitražne komisije i definisane su tačke dostavljene za arbitražu, odnosno predlozi obje strane i to teritorijalno razgraničenje i podjela imovine. U vezi podjele imovine je odlučeno da se komisija obrati i jednoj i drugoj strani kako bi dobili presjek popisane imovine u datom momentu. Sjednica je protekla u pozitivnoj atmosferi uz konstruktivnu raspravu", rekla je Đuri&scaron;ić.
Na prethodnoj sjednici Arbitražna komisija donijela je poslovnik o radu koji precizira da će proces razgraničenja Podgorice i Tuzi biti zavr&scaron;en u roku od 90 dana. Takođe, predviđeno je da će komisija raditi na sjednicama koje će se održati isključivo ako im prisustvuje većina članova. Data je mogućnost komisiji da angažuje vje&scaron;take i stručnjake iz određenih oblasti.
O svim pitanjima se odlučuje glasanjem, a odluke se donose većinom glasova. U slučaju jednakog broja glasova odlučuje glas predsjednice Arbitražne komisije. Konačna odluka o razgraničenju mora biti obrazložena i ima snagu sudskog poravnanja.

Predložena podjela imovine i teritorije Podgorice i Tuzi

ODRŽANA SJEDNICA ARBITRAŽNE KOMISIJE

&nbsp;Adaptacija stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužila&scaron;tva i Specijalnog policijskog odjeljenja zavr&scaron;ena je, a tim povodom će sjutra biti održana konferencija za novinare.
Na konferenciji će, kako je najavljeno iz Ministarstva javnih radova, govoriti: premijer Milojko Spajić, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar pravde Bojan Božović i ministarka javnih radova Majda Adžović.
&ldquo;Nakon zvaničnih obraćanja predviđen je obilazak objekta, koji će, u skladu sa organizacionim i bezbjednosnim protokolima, biti organizovan u ograničenom obimu, uz uče&scaron;će predstavnika nadležnih institucija&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Završena adaptacija stare zgrade Vlade za potrebe SDT-a i SPO

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA JAVNIH RADOVA

Suljević: Bez učešća nezavisnih kandidata, otvorene liste su samo formalna promjena

ČLAN DRŽAVNE IZBORNE KOMISIJE SKEPTIČAN POVODOM INICIJATIVE POJEDINIH PARTIJA

Dana&scaron;nji dan koji je Generalna skup&scaron;tina UN 1993. godine proglasila Svjetskim danom slobode medija podsjećanje je na slobodu javne riječi kao najvi&scaron;e univerzalne vrijednosti, saop&scaron;teno je iz Medija centra DPS.
"Sigurnost, sloboda izražavanja i izvje&scaron;tavanja, osim &scaron;to spadaju u domen garantovanih ljudskih prava, osnovni su preduslovi koji moraju biti ispunjeni da bi jedno dru&scaron;tvo bilo demokratsko. Nažalost, danas u Crnoj Gori svjedočimo nikad izraženijoj nesigurnosti novinarskih poslenika, dezinformacijama i javnom diskursu koji je zagađen lažnim vijestima i spinovima", poručuju u saop&scaron;tenju.
Kako navode, ako zaista želimo da na&scaron;e dru&scaron;tvo bude demokratsko, onda moramo obezbijediti medijskim djelatnicima da rade bez pritiska, odnosno da im država obezbijedi sve uslove da pravovremeno i tačno informi&scaron;u javnost.
"Napadi vr&scaron;ioca najvi&scaron;ih državnih funkcija na novinare, crtanje meta onima čiji je zadatak da informi&scaron;u javnost, nedopustivi su. Nadamo se da će novi izbori, donijeti i promjenu ove lo&scaron;e prakse kao i odnosa prema novinarskoj profesiji", poručuju u saop&scaron;tenju.

DPS: Nesigurnost novinarskih poslenika nikad izraženija, javni diskurs nikad zagađeniji