Politika

Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje premijera Milojka Spajića, ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi.
Za saslu&scaron;anje su glasala tri poslanika, dok su po tri bila protiv i uzdržana, prenosi Portal Analitika.
Predstavnici opozicije tražili su saslu&scaron;anje Spajića, &Scaron;aranovića, Brđanina i Milića na temu postupanja sektora bezbjednosti u odnosu na učestale likvidacije u obračunima kriminalnih klanova, kao i u slučaju Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo.

Odbijena inicijativa za kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića

ZAHTJEV OPOZICIJE

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su Skup&scaron;tini da za godinu produži rok za rad tog privremenog tijela.
Predlogom izmjene Odluke o formiranju Odbora, koji je u skup&scaron;tinskoj proceduri, predviđeno je da izborni zakoni, umjesto do 31. decembra ove godine, budu zavr&scaron;eni do 31. decembra naredne godine.
Produžetak rada dogovoren je na sjednici Odbora u junu, a predlog o tome su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević.
U obrazloženju se navodi da je Odbor intezivno radio na Predlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti.
Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor bi, umjesto dosada&scaron;njih 14, imao 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije.
U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga &scaron;to će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima.
Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor defini&scaron;e Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende.
&ldquo;Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, &scaron;to je trenutnim zakonskim rje&scaron;enjem nedovoljno regulisano&rdquo;, poja&scaron;njava se u obrazloženju.
Odbor je formiran 29. decembra pro&scaron;le godine.
Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju je trebalo da zavr&scaron;i do kraja ove godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvje&scaron;taja Evropske komisije o napretku i izvje&scaron;taja OEBS/ODIHR misije.
Odbor treba da defini&scaron;e predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta.
Među zadacima tog skup&scaron;tinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva.
Odbor je od januara do početka aprila održao četiri sjednice.
Odbor zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u &Scaron;avniku.
Nakon &scaron;to je ispunjen uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za rad Odbora, i dalje se fokusirano na rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Odbor predložio produžetak roka za završetak izborne reforme

ZA GODINU

Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani 30 odsto.
Prema trenutnoj računici, po kojoj ako se za osnovu uzme posljednja zarada javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću&nbsp; 610 eura i iznosiće 2.645 eura.
Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata &scaron;efa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, &scaron;to je 597 eura vi&scaron;e nego &scaron;to je primio u septembru.
Prema onome &scaron;to su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, &scaron;to se tiče funkcionera, veće stotinjak eura zbog primjene programa "Evropa sad 2", članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. &Scaron;to se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura vi&scaron;e.
Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najvi&scaron;e porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).
Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skup&scaron;tine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skup&scaron;tine 30,34... Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužila&scaron;tvima, agencijama, upravama...
Ograničavanje naknada u odborima direktora
Nacrtom izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru odrediće se naknade predsjednika i članova odbora direktora i upravnih tijela u pravnim licima u javnom sektoru, ali sada na osnovu prosječne zarade u državi, a ne prosječne zarade u pravnom licu.
Prema predloženom članu 30, naknada za predsjednika organa upravljanja ne može biti veća od prosječne zarade u državi, odnosno u slučaju da profesionalno obavlja tu dužnost i ima ugovor o radu sa poslodavcem, ne može biti veća od tri prosječne zarade u državi. Članovi organa upravljanja će, po novom zakonu, moći dobijati naknadu u iznosu od 70 odsto prosječne zarade na nivou države.
Članovi i predsjednici upravnih odbora i odbora direktora trenutno za te angažmane uglavnom imaju veće naknade, zato &scaron;to im se kao osnova uzima prosječna zarada na nivou pravnog lica, koja je veća od državnog prosjeka.
Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.
Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.
Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda &ndash; 29,22, koliko je određeno i za za&scaron;titnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.
U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, &scaron;to je na približnom nivou zamjenika &scaron;efa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.
Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.
Mizerni iznosi socijalnih davanja
I dok će plate najvi&scaron;im državnim funkcionerima u nekoliko mjeseci izvjesno porasti za vi&scaron;e stotina eura, prosječno u iznosu minimalne zarade za zaposlene sa svr&scaron;enom srednjom &scaron;kolom, socijalna davanja u državi imaju drastično sporiju, pa i neuporedivu dinamiku rasta. Prema podacima iz januara ove godine, socijalna davanja u državi su za deceniju porasla svega od 20 do 39 eura (zavisno od vrste socijalnog davanja), a na godi&scaron;njem nivou usklađuju se dva puta &ndash; &scaron;estomjesečno. Usklađivanje uglavnom znači rast socijale za dva-tri eura.
Tako su iznosi za tuđu njegu i pomoć oko 80, a za materijalno obezbjeđenje porodice do 150 eura.
Gradonačelnicima i predsjednicima op&scaron;tina koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.
Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skup&scaron;tine, sekretare ministarstava...
"Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vje&scaron;tine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su vi&scaron;i od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade",&nbsp; navodi se u izmijenjenom članu 27.
Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sada&scaron;njem rje&scaron;enju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.
Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije
Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će biv&scaron;i funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od &scaron;est mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.
"S obzirom na visok nivo odgovornosti, dono&scaron;enje strate&scaron;kih odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najvi&scaron;ih funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica op&scaron;tina Crne Gore",&nbsp; navodi se u obrazloženju zakona.

Ministrima i poslanicima plate rastu čak 600 eura

SHODNO NACRTU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ZARADAMA ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU

Demokratska partija socijalista (DPS) neće podržati predlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića kojim bi svaki poslanik trebalo da dobije savjetnika, saop&scaron;tio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
On je rekao da će predložiti amandman koji predviđa da svaki poslanički klub angažuje po jednog savjetnika, a da klubovi koji broje vi&scaron;e od deset poslanika imaju mogućnost da angažuju po dva savjetnika.
"DPS neće podržati predlog Mandića kojim bi svaki poslanik imao pravo na sopstvenog savjetnika, jer bi to ko&scaron;talo građane preko milion eura", naveo je Nikolić, dodajući da je taj predlog neprimjeren trenutku i opadajućem standardu građana.
On je rekao da u DPS-u smatraju da postoji upori&scaron;te u evropskoj parlamentarnoj praksi da se za kvalitetniji rad parlamentaraca angažuju stručni i kompetentni savjetnici koji bi doprinosili da zakonska rje&scaron;enja budu kvalitetnija.
Ipak, kako je dodao, smatraju da u ovom trenutku, posebno imajući u vidu lo&scaron;u ekonomsku situaciju u državi i opadajući standard građana, nema uslova da se toliki novac tro&scaron;i iz budžeta.
"U vremenu inflacije koja udara na na&scaron;u ekonomiju, visokih cijena koje znatno pogor&scaron;avaju kupovnu moć građana, Crna Gora ne može sebi da priu&scaron;ti ovaj tro&scaron;ak", poručio je Nikolić.
On je istakao da će, u cilju unaprijeđenja rada poslanika, predložiti kompromisno rje&scaron;enje u vidu amandmana.
Nikolić je pojasnio da će predložiti da se svakom poslaničkom klubu omogući da angažuje po jednog savjetnika, a da klubovi koji broje vi&scaron;e od deset poslanika imaju mogućnost da angažuju po dva savjetnika.
"Nadamo se da će ovo rje&scaron;enje biti primjereno ekonomskoj situaciji u državi, a sa druge strane omogućiti bolji i kvalitetniji rad parlamenta", zaključio je Nikolić.

DPS neće podržati predlog da svaki poslanik dobije savjetnika

"JER BI TO KOŠTALO GRAĐANE VIŠE OD MILION EURA"

Danas je konačno pod vi&scaron;emjesečnim pritiskom opozicije, predvođene Demokratskom partijom socijalista, smijenjena direktorica Op&scaron;te bolnice Nik&scaron;ić Du&scaron;anka Milatović-Perović, saop&scaron;tili su iz Op&scaron;tinskog odbora DPS Nik&scaron;ić.
"Čemu vakat, tome i vrijeme, ali ovo kasno reagovanje neće abolirati odgovornosti ministra &Scaron;imuna, koji je mjesecima posmatrao uni&scaron;tavanje ove zdravstvene ustanove od strane dr Milatović -Perović, koja je srozala ugled nik&scaron;ićke bolnice na najniže grane", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kako dalje tvrde, njeno neznanje u rukovođenju, neprofesionalizam, mobing i neodgovoran odnos prema pacijentima uru&scaron;ili su dugo građeni imidž regionalnog zdravstvenog centra.
&ldquo;U krajnjem, od nadležnih tražimo da se, u skladu sa zakonom, ispita rad, sad već, biv&scaron;e direktorice i da Milatović-Perović odgovara za sve propuste, a bilo ih je napretek&rdquo;, zaključuju u saop&scaron;tenju.

DPS Nikšić: Čemu vakat tome i vrijeme, Šimun pod pritiskom opozicije smijenio direktoricu OB Nikšić

REAGOVANJE

Premijer Milojko Spajić odgovaraće u petak na pitanja poslanika, na sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj premijerskom satu.
Kako se navodi u sazivu, na dnevnom redu sjednice su i poslanička pitanja u vezi sa određenom temom.
Posebna sjednica Skup&scaron;tine trebalo bi da počne u 13 sati.

Spajić u petak odgovara na pitanja poslanika

NA DNEVNNOM REDU SU I POSLANIČKA PITANJA

U nastavku sjednice Skup&scaron;tine na dnevnom redu je Prijedlog zakona o informacionoj bezbjednosti i Prijedlog Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima.
Ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj istakao je da se kroz dva ciklusa diskutovalo o Prijedlogu zakona o informacionoj bezbjednosti, ali da danas treba staviti fokus na aspekt sajber bezbjednosti, podsjećajući nasajber napade koji su bili usmjereni na sajtove državnih institucija u avgustu 2022. godine.
"Uprkos svemu, uspjeli smo da sačuvamo lične podatke građana. Ponosan sam na to i na sve &scaron;to smo uradili u posljednje dvije godine", naveo je Dukaj.
Rad na ovom Zakonu bio je, kako kaže, inkluzivan.
"Pola godine je pro&scaron;lo od kad je ovaj zakon potvrdila vlada. Žao mi je &scaron;to nije usvojen odmah nakon toga, i već u mandatu prethodne Vlade. Danas bismo bili u prednosti kada je riječ o pregovaračkom procesu", istakao je Dukaj.
Poslanik DPS-a Nikola Janović ocijenio je da legitimitet vlasti i Vlade Crne Gore vi&scaron;e ne postoji, te da su građani počeli da kažnjavaju beskrupulozno držanje za fotelje.
"Nejasno mi je da niko iz vlasti neće da pogleda sebi u oči i zatraži vanredne parlamentarne izbore. Vrijeme radi protiv vas", poručio je Janović.
Poslanik DPS Ivan Vuković osvrnuo se na rezultat vladajuće većine na izborima u Budvi, on je ironično rekao "čestitam kolegama iz vladajuće većine na izvarednom rezultatu u Budvi, nakon Podgorice njihov legitimitete se nastavlja u Budvi, siguran sam da nije daleko dan za vanredne parlamentarne izbore".
"Ovo zakonsko rje&scaron;enje odnosno Prijedlog zakona o informacionoj bezbjednosti podrazumijeva formiranje Agencije za sajber bezbjednost", rekao je Vuković u komentaru na prijedlog zakona.
Kako navodi nije saglasan da je rad na Zakonu bio inkluzivan, budući da je, kaže Vuković, veliki broj prijedloga ili sugestija odbijen.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/-AWL4Ttv-y4" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Vuković: Čestitam vladajućoj većini na “izvanrednom” rezultatu u Budvi, nije daleko dan za vanredne parlamentarne izbore

PORUČIO NA SJEDNICI SKUPŠTINE

Poslanik DPS Ivan Vuković komentarisao je političku situaciju u zemlji nakon izbora u Budvi.
<a href="https://dnevno.me/Politika/-/jovanovic-i-mikijelj-izjednaceni-krah-spajica-i-becica-dps-na-stabilnoj-poziciji-18-11-2024-07-57-26">Jovanović i Mikijelj izjednačeni, krah Spajića i Bečića, DPS na stabilnoj poziciji</a>
Jovanović i Mikijelj izjednačeni, krah Spajića i Bečića, DPS na stabilnoj poziciji "Sa svakim novim izborima, postaje jasnije da Demokratska partija socijalista Crne Gore nezaustavljivo raste", poručio je Vuković.
Državna vlast je, kako kaže, delegitimisana, građanski/pro-EU blok se konsoliduje.&nbsp;
&ldquo;Nakon ulaska u savez sa DF-om, PES nestaje sa političke scene, a Demokrate preživljavaju samo zahvaljujući vlasti&rdquo;, zaključuje Vuković.

Vuković: Državna vlast delegitimisana, EU blok se konsoliduje

"PES NESTAJE SA POLITIČKE SCENE, DEMOKRATE PREŽIVLJAVAJU SAMO ZAHVALJUJUĆI VLASTI"

Najvi&scaron;e glasova, odnosno po devet mandata na jučera&scaron;njim izborima u Budvi, kao i u maju ove godine, osvojile su koalicija &bdquo;Za budućnost Budve&ldquo; i lista &bdquo;Budva na&scaron; grad&ldquo;.
Katastrofalan rezultat ostvarila je koalicija Demokrata i PES-a, odnosno tri mandata manje nego u maju. Te partije koje vode Vladu osvojile su svega tri mandata. Demokratska partija socijalista odbranila je majski rezultat i ponovo osvojila sedam mandata, dok je Evropski savez popravio rezultat i dobio mandat vi&scaron;e.
&bdquo;Pokret za grad&ldquo; osvojio je dva mandata i uzeo dio biračkog tijela Demokratama i PES-u, koje su na prethodne izbore iza&scaron;le samostalno. Ura je zadržala odbornički status i ovoga puta dobila jedan mandat.
Prema preliminarnim rezultatima, koalicija ZBCG osvojila je 25,93 odsto glasova, dok im je na majskim izborima pripalo 25,44 odsto. Listi &bdquo;Budva na&scaron; grad&ldquo; pripalo je 25,3 odsto glasova, dok ih je na pro&scaron;lom glasanju podržalo 23,91 procenat birača. Demokratskoj partiji socijalista povjerenje je ukazalo 21,95 odsto Budvana, dok je u maju tu partiju podržalo 19,94 odsto birača. Koalicija sačinjena od Demokrata i Pokreta Evropa sad izborila se za 9,72 odsto glasova. Demokrate i PES su na prethodnim izborima u maju nastupile samostalno. Demokrate su se tada, sa osvojenih 10,70 procenata glasova, izborile za četiri odbornička mandata, dok je PES, sa 7,02 odsto podr&scaron;ke, raspolagao sa dva mjesta u lokalnom parlamentu.
Novoformirani &bdquo;Pokret za grad&ldquo; na čelu sa Đorđem Zenovićem, koji je na majskim izborima predvodio listu Demokrata, osvojio je 6,41 odsto glasova. Za Evropski savez glasalo je 5,9 odsto Budvana, a na prethodnim izborima je dobio 4,60 odsto glasova. Ura je osvojila 3,59 odsto glasova, dok je lista Božidara Vujičića Građanska akcija ostala ispod cenzusa. Za Uru je na prethodnim izborima glasalo 4,92 odsto birača, dok je Građanska akcija i tada bila ispod cenzusa.
Predstoje komplikovani pregovori za formiranje lokalne vlasti s obzirom na to da se rezultat malo razlikuje od majskog. I tada su najveći broj mandata &ndash; devet osvojile ZBB i BDNG, ali zbog međusobnih sukoba nijesu uspjele ni da pregovaraju. Te&scaron;ko da će im i ovoga puta to uspjeti s obzirom na to da je Nikola Jovanović, nosilac liste iza koje stoji pritvoreni Milo Božović, sinoć rekao da neće pregovarati ni sa listom iza koje stoji Nova srpska demokratija, a to je lista koju predvodi Mladen Mikijelj, ali ni sa DPS-om. Mikijelj je, međutim, kazao da je raspoložen za pregovore sa svima koji ne žele DPS za pregovaračkim stolom. Bez obzira na poruke predstavnika liste iza koje stoji Mandić, te&scaron;ko je očekivati da će ova dva subjekta uspjeti da prevaziđu nepomirljive razlike.
Jačaju proevropske partije
Rezultati su pokazali fijasko partija koje vode Vladu, &scaron;to je jasan signal da su promjene potrebne i na državnom nivou. Pokazalo se da jačaju proevropske, građanske partije. DPS je ostala stabilno na pozicijama od pro&scaron;lih izbora, a Evropski savez može biti najvi&scaron;e zadovoljan - osvojenim mandatom vi&scaron;e.
Nosilac liste koalicije &bdquo;Za Budućnost Budve&ldquo; Mladen Mikijelj, kome su se sinoć u izbornom &scaron;tabu pridružili lideri NSD i DNP Andrija Mandić i Milan Knežević, proglasio je pobjedu te koalicije.
"Ako se svi budu držali onoga &scaron;to su pričali u predizbornoj kampanji, odnosno da vlast neće formirati sa DPS-om, ključnu ulogu u upravljanju Budvom treba da preuzmemo upravo mi. Budvi je dosta tapkanja u mjestu. Izgubili smo previ&scaron;e vremena. Ubijeđen sam da građani žele da se formira stabilna vlast u Budvi i da već sljedeće godine po&scaron;aljemo ljep&scaron;u sliku u region i svijet", rekao je Mikijelj.
Okupljenim u izbornom &scaron;tabu se obratio i Mandić, ističući kako su građani opet pokazali da je koalicija &bdquo;Za budućnost Budve&ldquo; najjača u tom gradu i da joj pripada ono &scaron;to pripada najjačoj političkoj grupaciji.
"I pored o&scaron;trih riječi, očekujem da se izdignete iznad toga, iznad sitnih ljudskih slabosti. Mladen Mikijelj &ndash; predsjednik op&scaron;tine Budva, a ostalo, kako se dogovorite", poručio je Mandić.
Nosilac liste &bdquo;Budva na&scaron; grad&ldquo; Nikola Jovanović istakao je da je ta lista duplo jača od prve naredne grupacije samostalno, te da zaslužuje da vodi Budvu.
"Ovaj rezultat je veliki uspjeh. Stvari se vi&scaron;e neće mijenjati. Ovo je apsolutna pobjeda na&scaron;e liste", poručio je Jovanović.
On je dodao i kako koalicija Demokrata i PES-a nije razumjela poruku koju su im građani poslali na majskim izborima.
"Vlast bez DPS-a i NSD-a je poželjan scenario",&nbsp; poručio je Jovanović.
Nikola Milović iz izbornog &scaron;taba DPS-a istakao je kako je kičma te partije nesalomiva, kako ona nastavlja trend rasta povjerenja, te kako bez nje nema stabilne vlasti u Budvi.
"Ova vlada i ova parlamentarna većina nemaju legitimitet da upravljaju Budvom. Kada Vlada ovako radikalno gubi povjerenje na svim nivoima, jedino rje&scaron;enje su vanredni parlamentarni izbori. Ovo je pobjeda prave, istinske, civilizovane i one Budve za koju ćemo se boriti, a to je gospodstvena Budva. Dosta je političarenja, građani su jasno rekli da žele promjene. Uslovljavanja neće biti, a na&scaron;a se kičma savijati neće", poručio je Milović.
Partijski principi i povjerenje
Nosilac liste &bdquo;Pokreta za grad&ldquo; Đorđe Zenović kazao je nakon zatvaranja biračkih mjesta da ni oni neće odustati od svoja četiri principa, te da će svi koji prihvate te principe i to da oni predvode proces i daju predsjednika op&scaron;tine biti njihovi partneri.
"Nikome apsolutno ne vjerujemo i to je i razlog za&scaron;to smo u&scaron;li u ovaj proces",&nbsp; poručio je Zenović.
Nositeljka liste Demokrata i PES-a Dragana Kažanegra-Stani&scaron;ić izjavila je nakon objavljivanja rezultata da Budva ostaje &bdquo;zakopana u rovovima i podjelama&ldquo;.
"Nažalost nije pobijedila pristojna Budva. Izborni rezultat Demokrata i PES-a sa pro&scaron;lih izbora sad je podijeljen između koalicije Demokrate - PES i &bdquo;Pokreta za grad&ldquo;, čini mi se u glas. Ovi izbori nijesu donijeli ni&scaron;ta novo. &Scaron;to se tiče formiranja buduće vlasti, ona kao opcija postoji ukoliko bude dovoljno političke odgovornosti, zrelosti i mudrosti. Mi smo, kao i uvijek, vrlo ozbiljni, kooperativni i konstruktivni. Ukoliko svi politički subjekti ostanu na fonu i porukama koje su slali tokom ove izborne kampanje, a to je da oni koji su osvojili najvi&scaron;e glasova neće ići u koaliciju sa DPS-om, ostaje dovoljno prostora da se formira vlast", rekla je ona.
Nosilac liste Evropskog saveza Petar Odžić istakao je da je vi&scaron;e nego očigledno da su Crnoj Gori potrebni vanredni parlamentarni izbori na kojima će se, kako je naveo, osloboditi stranaka vlasti Aleksandra Vučića.
"To su pokazali izbori u Podgorici, u Kotoru, a sada i u Budvi. Neophodno je da ponovo Crnu Goru vratimo na&scaron;im građanima i korijenima. Odlučni smo da Budva nikad vi&scaron;e ne bude u ovakvoj krizi. Budva nije palanka već evropski grad", rekao je Odžić, uz poruku da ES neće sarađivati sa partijama koje su nekada pripadale Demokratskom frontu.
Nosilac liste GP URA&nbsp; Blažo Rađenović ističe da su odbranili rezultat sa pro&scaron;lih izbora, ali i poslali poruku da u Budvi 44. vlada Crne Gore nema legitimitet.
"Nemamo problem da razgovaramo sa svima kojima je Budva u srcu i koji žele da naprave otklon od politike koja je vladala u prethodnom periodu", naveo je Rađenović.
Lider GP URA Dritan Abazović je ponovio da oni koji upravljaju Crnom Gorom vi&scaron;e za to nemaju legitimitet i da je ono &scaron;to imamo na državnom nivou &bdquo;ruglo&ldquo;.
Na izbore je iza&scaron;lo 60,73 odsto ili 11.649 birača, &scaron;to je za dva procenta vi&scaron;e nego na prethodnom glasanju u maju, kada je izlaznost bila 58,70 odsto.
Izborni dan je, prema navodima predsjednika lokalne izborne komisije Đorđija Vujovića, pro&scaron;ao bez nepravilnosti i prigovora.
Jučera&scaron;nji izbori bili su četvrti koji su u Budvi održani u posljednje četiri godine i drugi u svega &scaron;est mjeseci.

Jovanović i Mikijelj izjednačeni, krah Spajića i Bečića, DPS na stabilnoj poziciji

BUDVA OSTAJE PRED ISTIM IZAZOVOM

Prema preliminarnim podacima, na dana&scaron;njim lokalnim izborima u Budvi najvi&scaron;e glasova osvojili su koalicija "Za budućnost Budve" i lista "Budva na&scaron; grad". To su podaci na 60,88 odsto prebrojanih glasova.&nbsp; Za mjesto u lokalnom parlamentu bore se 33 odbornika.
Koalicija &ldquo;Za budućnost Budve &ndash; Budva mora naprijed &ndash; Mladen Mikijelj&rdquo; - 25,93 odsto - 9 mandata.
Grupa građana &ldquo;Budva na&scaron; grad&rdquo; &ndash; Nikola Jovanović 25,3 odsto - 9 mandata.
DPS &ldquo;Za Budvu &ndash; srcem i znanjem!&rdquo;- Nikola Milović - 21,95 odsto - 7 mandata.
&ldquo;Demokrate &ndash; PES &ndash; &ldquo;Jo&scaron; jači&rdquo; &ndash; Dragana Kažanegra Stani&scaron;ić&rdquo; - 9,72 odsto - 3 mandata.
&ldquo;Pokret za Grad &ndash; Đorđe Zenović&rdquo; - 6,41 odsto - 2 mandata.
Evropski savez &ndash; SDP, SD, LP, građani &ndash; Petar Odžić - 5,9 odsto - 2 mandata.
&ldquo;URA &ndash; Blažo Rađenović- Drugačije&rdquo; 3,59 odsto - 1 mandat.
Građanska akcija &ldquo; Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene&rdquo; - 1,2 odsto - 0 mandata.
Majski rezultati
Na izborima u maju pro&scaron;le godine, niko nije imao većinu.&nbsp;
Prema majskim rezultatima, lista &ldquo;Za budućnost Budve &ndash; Budva otvoreni grad &ndash; Mladen Mikijelj&rdquo; koju čine Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Pokret za promjene (PzP), Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora, DEMOS i Radnička partija dobila je podr&scaron;ku 2.842 birača ili 25,44 odsto, odnosno devet mandata.
Izborna lista &ldquo;Budva na&scaron; grad &ndash; Nikola Jovanović&rdquo; dobila je podr&scaron;ku 2.671 glasača ili 23,91 odsto i osvojila devet mandata.
Lista &ldquo;Demokrate &ndash; Ojačaj. Obnovi. Oživi. &ndash; Budva Odlučuje &ndash; Đorđe Zenović&rdquo; dobila 1.194 glasova ili 10,70 odsto (četiri mandata).
Listu &ldquo;Evropa sad &ndash; Budva ima &scaron;ansu &ndash; dr Predrag Zenović&rdquo; glasalo je 784 birača ili 7,02 odsto (dva mandata), Crnogorsku evropsku partiju 239 birača ili 2,14 odsto, a &ldquo;DPS &ndash; Budva može bolje &ndash; prof. dr Nikola Milović&rdquo; 2.228 birača ili 19,94 odsto (sedam mandata).
Listu &ldquo;URA &ndash; Dr Dritan Abazović &ndash; Drugačije!&rdquo; koju predvodi Blažo Rađenović&rdquo; podržalo je 550 birača ili 4,92 odsto, listu &ldquo;Čist izbor &ndash; Petar Odžić &ndash; SDP, SD, LP i građani&rdquo; 514 birača ili 4,60 odsto, i one su osvojile po jedan mandat.
Listu &ldquo;Dr Vujičić Božidar &ndash; Za stvarne promjene&ldquo; glasalo je 149 birača ili 1,33 odsto, pa je ostala ispod cenzusa, kao i lista Crnogorske evropske partije.

Preliminarni rezultati: ZBB i BNG po devet mandata, DPS sedam, Demokrate -PES 3...

IZBORI U BUDVI

Jutros je u centru Žabljaka državna zastava Crne Gore pala sa jarbola i, nažalost, do ovog trenutka nije preduzeto ni&scaron;ta od komunalnih službi i lokalne vlasti da se zastava skloni, zamijeni ili vrati na mjesto kojem pripada, saop&scaron;tili su iz Op&scaron;tinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u tom gradu.
Taj incident nije samo tehnički problem već i, kako su istakli, simbolički pokazatelj odnosa lokalne vlasti prema državnim simbolima Crne Gore.
"Zastava je jedan od najsvetijih simbola na&scaron;e države, oličenje njenog identiteta i istorije. Pozivamo lokalnu vlast i nadležne komunalne službe da odmah vrate zastavu na svoje mjesto i da u budućnosti pokažu vi&scaron;e odgovornosti prema državnim simbolima", poručili su iz Op&scaron;tinskog odbora DPS Žabljak.

DPS Žabljak: Lokalna vlast da vrati zastavu na jarbol i pokaže više poštovanja za državne simbole