Politika

Poslanik i poslanica DPS, Oskar Huter i Aleksandra Despotović, uputili su Inicijativu za održavanje kontrolnog saslu&scaron;anja ministra poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića na temu &bdquo;Stanje u poljoprivredi Crne Gore sa posebnim osvrtom na stanje u mljekarskom sektoru".
&bdquo;Poljoprivredni Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju održivost domaće proizvodnje, konkurentnost poljoprivrednih gazdinstava i prehrambenu sigurnost države", navode Huter i Despotović.
Posebno, kako ističu, zabrinjava složena situacija je u mljekarskom sektoru.
"Sve će&scaron;će dolazi do obustave otkupa mlijeka od poljoprivrednih proizvođača, povećava se uvoz mlječnih proizvoda, vlasnici mljekara očigledno nemaju dovoljno kapaciteta za preradu i čuvanje mlijeka u sezonskim vrhovima proizvodnje, smanjuje se broj proizvođača mlijeka i sl.
Nagomilani problemi ukazuju na neophodnost sagledavanja odgovornosti nadležnih institucija i definisanje konkretnih mjera podr&scaron;ke poljoprivrednim proizvođačima, kao i stvaranje uslova za održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori&ldquo;, zaključuju iz DPS-a.

Zbog stanja u mljekarskom sektoru DPS podnio inicijativu za kontrolno saslušanje Jokovića

"NAGOMILANI PROBLEMI UKAZUJU NA NEOPHODNOST SAGLEDAVANJA ODGOVORNOSTI NADLEŽNIH INSTITUCIJA"

Stranka evropskog progresa podnijela je predsjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada Jeleni Borovinić-Bojović zahtjev za hitno sazivanje sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada.
"Predloženi dnevni red obuhvata dvije tačke &ndash; inicijativu za izbor potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, u skladu sa članom 25 Statuta i potrebom za nesmetanim predsjedavanjem, kao i prijedlog za razrje&scaron;enje predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada, na osnovu člana 13 Zakona o Glavnom gradu i člana 79 Statuta.
Podsjećamo i na odredbu člana 80 stav 1 Statuta, prema kojoj, ukoliko sjednica ne bude sazvana u propisanom roku, Skup&scaron;tinu mogu sazvati sami podnosioci prijedloga", navedeno je u zahtjevu.

SEP: Predat zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine Glavnog grada

PREDLOŽENI DNEVNI RED OBUHVATA DVIJE TAČKE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji danas boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, da posjeti Murino.
On je poziv prvom čovjeku Alijanse uputio tokom izlaganja na Fakultetu političkih nauka (FPN), prenosi Pobjeda.
Rute je, u sklopu programa posjete na&scaron;oj zemlji, pozvan da studentima FPN-a održi predavanje.
- Mark, sljedeći put kada dođe&scaron; u Crnu Goru, postoji jedno malo selo na sjeveru Crne Gore u kojem je, nažalost, &scaron;est ljudi izgubilo život tokom NATO bombardovanja, među njima i troje djece. Mislim da bi to zaista bio veoma važan gest s tvoje strane - rekao je Milatović.
Poručio je i da svi treba da odamo po&scaron;tovanje onome &scaron;to je ljudski život.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, kazao da posjeta Rutea Crnoj Gori nosi jasnu poruku o strate&scaron;koj važnosti Zapadnog Balkana za Alijansu.
&bdquo;I poruku da Crna Gora u NATO nastupa kao odgovorna i kredibilna saveznica&ldquo;, kazao je Milatović.
U obraćanju je istaknuto da savremena bezbjednost nije ograničena na vojne kapacitete, već obuhvata institucije, ekonomiju, infrastrukturu, sajber prostor, medije i obrazovanje, kao i da je važno da mladi razumiju &scaron;ta znači pripadati savezu zasnovanom na vrijednostima, povjerenju i zajedničkoj odgovornosti.&nbsp;
&bdquo;Posebno je nagla&scaron;eno da Zapadni Balkan ne smije biti tretiran kao sporedna tema evropske bezbjednosti, jer vakuum uvijek popunjavaju nestabilnost, organizovani kriminal, dezinformacije i maligni uticaji&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je tokom predavanja ocijenjeno da je članstvo Crne Gore u NATO od 2017. godine ojačalo ne samo bezbjednost na&scaron;e države, već i stabilnost cijelog Zapadnog Balkana.&nbsp;
Iz Kabineta su kazali da je tokom predavanja bilo riječi i o nivou izdvajanja za odbranu i ulaganja u opremanje, kao i o angažmanu pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i aktivnostima.
&bdquo;Uz zaključak da se veličina države ne mjeri teritorijom, već spremno&scaron;ću da preuzme dio zajedničke odgovornosti&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Poručeno je i da su NATO i EU međusobno povezane teme, te da kredibilitet u Alijansi jača na&scaron; evropski put, uz ocjenu da je Crna Gora na korak do članstva u Evropskoj uniji&ldquo;, navedeno je, između ostalog, u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Milatović pozvao Rutea da posjeti Murino: Mislim da bi to zaista bio veoma važan gest s tvoje strane

POZIV PRVOM ČOVJEKU ALIJANSE UPUTIO TOKOM IZLAGANJA NA FAKULTETU POLITIČKIH NAUKA

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem u Vili Gorica, poručujući da je na&scaron;a zemlja cijenjena članica evroatlantske porodice.
Rute je rekao da Crna Gora promovi&scaron;e mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, regionu od velikog strate&scaron;kog interesa za NATO. Naglasio je da alijansa podržava demokratiju i reforme u regionu.
"Znamo da postoje akteri koji žele da vuku region unazad. Problemi pro&scaron;losti treba da ostanu u pro&scaron;losti", rekao je Rute.&nbsp;
On je naglasio da treba vi&scaron;e ulagati u odbranu, ističući da će nastaviti da identifikuju sve zlonamjerne aktere u regionu. Naglasio je posebno ulogu Kine i Rusije.&nbsp;
Zahvalan je na crnogorskoj podr&scaron;ci Ukrajini.&nbsp;
"Imaćemo NATO samit u Ankari narednih sedmica gdje ćemo detaljnije razgovarati o ovim temama", rekao je Rute.&nbsp;
Spajić je istakao da je povjerenje u Vojsku na istorijskom maksimumu, &scaron;to se vidi u nedavnom istraživanju Eurobarometar. Naglasio je da mnogo urađeno na planu reforme odbrane.&nbsp;
"Mislim da ćemo već u junu imati sporazum sa SAD koji će nam donijeti prostor da jačamo saradnju i investicije", rekao je premijer.&nbsp;
On je kazao da sjajni dani dolaze sa Vojsku Crne Gore. Kazao je da je Crna Gora Zapadni Balkan u malom, ukazujući da na&scaron;a zemlja ima izuzetno konstruktivnu ulogu u regionu.&nbsp;
Rute je na pitanje da pojasni izjavu da bi Crna Gora mogla da ustupi baze sa akcije na Bliskom istoku, kazao da je govorio figurativno i da je na&scaron;a zemlja pouzdan saveznik u Alijansi.&nbsp;
"To sam čuo i od sagovornika u SAD, oni imaju takav stav", rekao je generalni sekretar NATO.&nbsp;
Spajić je rekao da je veoma važno &scaron;to Radna grupa EU za ugovor o pristupanju Crne Gore počinje sa radom, navodeći da sa optimizmom očekuju zavr&scaron;ne faze procesa.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministri vanjskih poslova i odbrane, Ervin Ibrahimović i Dragan Krapović, kao i &scaron;efica stalne misije Crne Gore pri NATO-u Milena Kalezić.
Rute će u Vili Gorica, takođe, razgovarati sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Iz Kabineta predsjednika države je najavljeno da će se Milatović i Rute, nakon sastanka, obratiti studentima na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

Rute: Znamo da postoje akteri koji žele da vuku region unazad; Spajić: Urađeno mnogo u reformi odbrane

SASTANAK GENERALNOG SEKRATARA NATO-A I PREMIJERA CRNE GORE

Skup&scaron;tina op&scaron;tine Zeta usvojila je danas Deklaraciju o poni&scaron;tenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji te op&scaron;tine, pi&scaron;e Portal ETV.
Za inicijativu koju je, 24. aprila lokalnom parlamentu uputila Demokratska narodna partija, glasalo je 19 odbornika.
Odbornici Demokratske partije socijalista nijesu prisustvovali dana&scaron;njoj sjednici na kojoj je ovo bila jedina tačka dnevnog reda.
Prijedlog deklaracije o "otpriznavanju" Kosova je, 24. aprila, lokalnom parlamentu uputila Demokratska narodna partija.
U dokumentu se, pored ostalog, nagla&scaron;ava se zabrinutost srpski i crnogorski narod na Kosovu i Metohiji, uz ocjenu da se njihov položaj svakodnevno pogor&scaron;ava usljed pritisaka pri&scaron;tinskih institucija. Deklaracija se poziva na Povelju Ujedinjenih nacija, Zavr&scaron;ni akt iz Helsinkija i Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244, kao međunarodnopravni okvir koji, prema stavu predlagača, potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije.
U tekstu deklaracije ističe se i da je potrebno voditi izbalansiranu spoljnu politiku, kao i da bi Crna Gora u međunarodnim organizacijama trebalo da se rukovodi principima međunarodnog prava, naročito kada je riječ o pitanjima suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.
Predlagači navode da je odluka o priznanju jednostrano progla&scaron;ene nezavisnosti Kosova i Metohije izazvala duboke političke i dru&scaron;tvene posljedice, te da je neophodno otvoriti pitanje njenog poni&scaron;tenja. U deklaraciji se izražava i solidarnost sa srpskim i crnogorskim narodom na Kosovu i Metohiji, uz poziv da se sva otvorena pitanja rje&scaron;avaju mirnim putem.
Opstrukcija sopstvene inicijative
Prethodno je, 2023. godine propala ista inicijativa, a nakon &scaron;to se njeni kreatori, odbornici koalicije "Za budućnost Zete", u vi&scaron;e navrata nijesu pojavili na zasijedanja sa tom tačkom dnevnog reda, zbog čega nije bio obezbijeđen kvorum.
Odbornici "ZBZ" inicirali su smjenu tada&scaron;njeg predsjednika lokalnog parlamenta Luke Krstovića iz Demokratske Crne Gore, optužujući ga da nije postupio u skladu sa zakonom, Statutom i Poslovnikom Skup&scaron;tine kada je prvi put zakazao sjednicu sa tom tačkom za 11. jun 2023. godine, na dan parlamentarnih izbora, neposredno nakon izborne &scaron;utnje. Tvrdili su tada da je "svjesno opstruirao njeno održavanje i usvajanje predložene Deklaracije".
Krstović je smijenjen 25. avgusta iste godine, nakon čega je Demokratska odlučila da napusti lokalnu vlast.
Kneževićeve želje i realnost
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je nedavno za Radio-televiziju Srbije (RTS) da je ideja da se inicijativa za povlačenje priznanja Kosova prvo usvoji na teritoriji Zete, a zatim i u drugim lokalnim parlamentima. Očekuje i &scaron;iroku podr&scaron;ku tom prijedlogu u Skup&scaron;tini Crne Gore, a cilj je, kako je poručio, da na kraju Vlada Crne Gore povuče priznanje nezavisnosti Kosova.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ranije je bio izričit da povlačenja priznanja Kosova neće biti.
Nezavisnost Kosova Vlada Crne Gore priznala je 2008. godine, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Deklaracija o povlačenju priznanja Kosova nema pravni već isključivo politički karakter, imajući u vidu nadležnosti op&scaron;tina.

SO Zeta usvojila deklaraciju o poništenju priznanja Kosova

DOKUMENT BEZ PRAVNE SNAGE:

<div class="ng-star-inserted">
Godinu od početka radova na Bulevaru Vojislavljevića, vlast nije uspjela da zavr&scaron;i ni prvih 900 metara, iako su građanima nedavno obećavali otvaranje prve dionice do maja - kazao je predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Glavnog grada, Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
- Ako nakon 12 mjeseci nije zavr&scaron;ena ni prva faza, ne znam kako misle da do oktobra zavr&scaron;e kompletnu trasu od preko tri kilometra, kako su javno najavili.
Bulevar Vojislavljevića postao je simbol nesposobnosti, lo&scaron;e organizacije i politike praznih obećanja, dok građani Zabjela, Zelenike i Donje Gorice svakodnevno plaćaju cijenu njihove neodgovornosti kroz saobraćajni haos i lo&scaron;iji kvalitet života - naveo je Ma&scaron;ković u objavi na mreži X.
</div>

Mašković: Za godinu ni 900 metara Bulevara Vojislavljevića

"TAJ BULEVAR POSTAO JE SIMBOL NESPOSOBNOSTI, LOŠE ORGANIZACIJE I POLITIKE PRAZNIH OBEĆANJA"

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Kako je najavljeno iz Vlade, Rute će u Vili Gorica razgovarati sa premijerom Milojkom Spajićem. Sastanku će, kako je saop&scaron;teno, prisustvovati i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministri vanjskih poslova i odbrane, Ervin Ibrahimović i Dragan Krapović, kao i &scaron;efica stalne misije Crne Gore pri NATO-u, Milena Kalezić. Rute će u Vili Gorica, takođe, razgovarati sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. Najavljeno da će se Milatović i Rute, nakon sastanka, obratiti studentima na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

Mark Rute danas u Crnoj Gori

GENERALNI SEKRATAR NATO-A

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nagovijestio je danas mogućnost pronalaska rje&scaron;enja koje bi omogućilo odblokiranje Poglavlja 31 sa Crnom Gorom u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom (EU), pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Govoreći o tom pitanju, Grlić Radman je potvrdio da se sastao sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem na marginama ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve ide u smjeru rje&scaron;avanja otvorenih pitanja.
"Nama je u interesu da otvorena pitanja ne opterećuju proces pristupanja, ali naravno i dugoročno dobrosusjedske odnose. &Scaron;to vi&scaron;e otvorenih pitanja rije&scaron;imo, to ćemo imati jo&scaron; bolje i snažnije odnose. Hrvatska će biti jo&scaron; angažovanija jer je nama u interesu da imamo susjede sa kojima ćemo dijeliti jednake vrednosti", rekao je novinarima Grlić Radman.
Hrvatska je u decembru 2024. godine blokirala zatvaranje Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima između Crne Gore i EU.&nbsp;
To je poglavlje koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
Osim otvorenih pitanja koja od ranije ima sa Zagrebom, situacija se zakomplikovala po&scaron;to je Skup&scaron;tina Crne Gore krajem juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.&nbsp;
To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.
Crna Gora je do sada zatvorila 14 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja u procesu pregovora o članstvu sa EU, a za svako otvaranje i zatvaranje poglavlja neophodna je saglasnost svih država članica EU.

Grlić Radman najavljuje rješenje za spor s Crnom Gorom

"NAMA JE U INTERESU DA OTVORENA PITANJA NE OPTEREĆUJU PROCES PRISTUPANJA"

<div class="ng-star-inserted">
<div class="ng-star-inserted">
<div class="ng-star-inserted">
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skup&scaron;tini Crne Gore na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je usvojen 8. maja.
</div>
Obrazloženje Milatovića prenosimo integralno:
</div>
<div id="div-article-body-01" class="flex justify-center w-full my-8 ng-star-inserted" data-google-query-id="COrkibqqsZQDFda3_QcdWogMaQ"></div>
&bdquo;Odredbom člana 3 usvojenog Zakona propisuje se, pored ostalog, mogućnost da sudija Ustavnog suda, kome je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, nastavi da vr&scaron;i funkciju do izbora novog sudije.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
U potpunosti podržavam nastojanje da se na ustavan način u pravni poredak uvedu deblokirajući mehanizmi koji osiguravaju kontinuirano i nesmetano funkcionisanje institucija. Međutim, citirana odredba člana 3 usvojenog Zakona sporna je sa aspekta usagla&scaron;enosti sa Amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Naime, pomenutim amandmanom Ustav jasno i imperativno određuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina, ne ostavljajući osnov za produženje mandata niti za vr&scaron;enje funkcije nakon njegovog isteka. Nasuprot tome, odredba člana 3 usvojenog Zakona omogućava sudiji da nastavi sa radom i nakon isteka ustavnog roka. Time zakonodavac u cjelosti dekonstitucionalizuje citirano ustavno određenje i derogira član 145 Ustava Crne Gore, prema kojem svaki zakon mora biti saglasan sa Ustavom.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nadalje, odredba člana 3 zamjenjuje važeći član 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je takođe upitan sa aspekta ustavnosti. Poređenjem dosada&scaron;nje norme, kojom je vr&scaron;enje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu dana, i novog rje&scaron;enja, prema kojem je ta mogućnost vremenski neogračena (odnosno traje do izbora novog sudije), može se konstatovati da se novim članom ne rje&scaron;ava postojeći problem već, naprotiv, da se on dodatno usložnjava. Ukazujemo i na činjenicu da je Predsjednik Crne Gore podnio Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti važećeg člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, te da je postupak po tom predlogu u toku.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Odredba člana 3 usvojenog Zakona sadrži jezičke i logičke kontradiktornosti koje dovode u pitanje njenu primjenjivost. Postavlja se pitanje: kako sudija &bdquo;kome je prestala funkcija&ldquo; može da &bdquo;nastavi da vr&scaron;i funkciju&ldquo; i kako može postojati &bdquo;upražnjeno mjesto&ldquo; ako ga i dalje popunjava lice koje, prema istom članu, nastavlja da radi uprkos prestanku funkcije? Jasno je da se omogućavanjem vr&scaron;enja dužnosti licu koje, po sili Ustava, vi&scaron;e nije ustavni sudija naru&scaron;ava pravni poredak, delegitimi&scaron;e rad Ustavnog suda i zadire u integritet same sudijske funkcije.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Usvojena odredba, dodatno, stavlja u povoljniji položaj sudije koji nastavljaju da vr&scaron;e funkciju mimo ustavnog mandata u odnosu na one čiji mandat traje tačno onoliko koliko Ustav propisuje &ndash; 12 godina.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Sagledavajući uporedna rje&scaron;enja u državama EU, koje dijele sličnu pravnu tradiciju kao Crna Gora (Republika Hrvatska, Republika Slovenija) zaključuje se da je propisivanje ovakvog rje&scaron;enja moguće samo u ustavu, a ne i mimo ustavom utvrđenih pravila. Ostaje nejasno za&scaron;to sličan pristup nije zauzet i kada je u pitanju potreba uređivanja ovog instituta u Crnoj Gori, posebno u kontekstu činjenice da su u toku izmjene Ustava kojima se, pored ostalog, predlaže da se dio dosada&scaron;nje zakonske materije uredi Ustavom (npr. struktura Tužilačkog savjeta).
</div>
<div class="ng-star-inserted">
U dijelu cjelishodnosti, mi&scaron;ljenja sam da se ovakvim rje&scaron;enjem unaprijed relativizuje obaveza nadležnih institucija da, u skladu sa Ustavnim obavezama, pravovremeno preduzimaju aktivnosti u cilju popune upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu. Na opasnost politički motivisane opstrukcije izbora novih sudija Ustavnog suda, primjenom ovakvog rje&scaron;enja u budućnosti, ukazuje i aktuelna situacija u kojoj dva predloga Predsjednika Crne Gore za izbor sudija Ustavnog suda jo&scaron; uvijek nisu razmotrena od strane Skup&scaron;tine Crne Gore.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Shodno navedenom, a imajući u vidu odredbu člana 145 Ustava, koja imperativno zahtijeva da zakon mora biti saglasan sa Ustavom, smatram da je potrebno da se Skup&scaron;tina Crne Gore ponovno odredi prema predmetnom Zakonu.&ldquo;
</div>

Milatović vratio Zakon Skupštini: Opasnost politički motivisane opstrukcije izbora novih sudija Ustavnog suda

JOŠ JEDAN AKT VRAĆEN POSLANICIMA NA PONOVNO ODLUČIVANJE

Klub odbornika DPS Nik&scaron;ić, kako je saop&scaron;teno, najo&scaron;trije osuđuje sinoćnji organizovani poku&scaron;aj provociranja, vrijeđanja i diskreditacije odbornika Rajka Perovića.
- Tokom cijelog incidenta odbornik Perović pona&scaron;ao se pristojno, smireno i korektno i pristao da se fotografi&scaron;e sa licima koja su mu pri&scaron;la, samo da bi izbjegao eskalaciju situacije, iako je bilo jasno da njihova namjera nije dobra niti slučajna, već isključivo poku&scaron;aj provokacije, kompromitacije i izazivanja incidenta, naročito nakon pokazivanja sadržaja i poruka kojima su željeli da izazovu reakciju i proizvedu politički spektakl, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ističu i da to nije izolovan incident.
- Ovo je nastavak atmosfere linča koju godinama proizvode predstavnici vlasti i njihovi poslu&scaron;nici, targetirajući svakoga ko se usudi da javno govori o njihovim zloupotrebama, nesposobnosti i uru&scaron;avanju institucija. Odbornik Perović je po prvi put ovakvo sramno pona&scaron;anje prijavio policiji, imajući u vidu da su sa njim bili članovi porodice. On u kontinuitetu zbog svog opozicionog djelovanja trpi uvrede i napade, a nikada se nije bavio nacionalnim i vjerskim temama, već isključivo ekonomskim i socijalnim.
Kada vlast svakodnevno crta mete političkim neistomi&scaron;ljenicima, kada se poziva na obračun sa njima, kada se nazivaju SS divizijama, onda nije čudo &scaron;to se po ulicama pojavljuju oni koji misle da imaju pravo da prate, provociraju, snimaju i zastra&scaron;uju opozicione predstavnike, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, posebno zabrinjava poku&scaron;aj da se kroz unaprijed osmi&scaron;ljene provokacije i manipulacije stvori lažna slika o čovjeku koji je cijelu situaciju poku&scaron;ao da smiri i izbjegne bilo kakav sukob.
-Upravo činjenica da nije nasjeo na provokacije najbolje govori o tome ko je želio incident, a ko je pokazao ozbiljnost i političku kulturu.
Postavlja se važno pitanje ko organizuje ove i slične grupe ljudi da prave haos po gradu, po čijem nalogu to rade i ko ih finansira, navodi DPS.
Pozdravljaju korektnu reakciju policijskih službenika i očekujuju da nadležni organi do kraja rasvijetle ovaj slučaj, identifikuju sve učesnike i utvrde eventualnu političku pozadinu i nalogodavce ovakvog pona&scaron;anja.
- Znamo da im smeta Rajo Perović, njegova konkretna priča i razotkrivanje svih nepočinstava aktuelnih vlastodržaca, pa im jasno poručujemo: niti Raja niti kompletnu opoziciju u Nik&scaron;iću nećete zastra&scaron;iti. &Scaron;to su pritisci i napadi brutalniji, to će na&scaron;e djelovanje biti jače, uz sve očigledniju činjenicu da vlast gubi tlo pod nogama, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

DPS Nikšić: Osuđujemo napad na Rajka Perovića, instruisani napadi neće zastrašiti opoziciju

"ZNAMO DA IM SMETA NJEGOVA KONKRETNA PRIČA I RAZOTKRIVANJE SVIH NEPOČINSTAVA AKTUELNIH VLASTODRŽACA"

Deklaracija op&scaron;tine Zeta o poni&scaron;tenju državne odluke o priznanju Kosova korak je nazad u građenju evropske budućnosti Crne Gore i poku&scaron;aj zadiranja u dobrosusjedske odnose, poručio je ministar javne uprave, Mara&scaron; Dukaj.
On je, u objavi na mreži X, kazao da nije iznenađen odlukom Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Zeta, dodajući da se radi o poku&scaron;aju preuzimanja tuđih ovla&scaron;ćenja.
"Ne zalazeći u ustavno-pravne elemente koji takvom političkom aktu ne daju obavezujući značaj, ipak se ovdje radi o fenomenu poku&scaron;aja preuzimanja tuđih ovla&scaron;ćenja i zadiranja u dobrodusjedske odnose koji su prevashodni cilj na&scaron;e zemlje", naveo je Dukaj, prenosi agencija Mina.
Kako je dodao, umjesto da najmlađa op&scaron;tina učini sve da svojim građanima stvara bolje uslove za život i prosperitet, svjedočimo poku&scaron;aju rastakanja institucija kroz devijacije djelova sistema.
"A sve zarad partikularnih političkih koristi i sa njima povezanih geopolitičkih strategija", naveo je Dukaj.
On je zaključio da je to definitivno i nažalost korak nazad u građenju evropske budućnosti.

Dukaj: Deklaracija opštine Zeta pokušaj zadiranja u dobrosusjedske odnose