Crna Gora u ovom teškom i važnom trenutku za čovječanstvo čvrsto stoji uz svoje partnere i zalaže se za zajedničke vrijednosti koje dijelimo, poručila je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović u obraćanju na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM) u Rabatu.

Članovi Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM), poslanik Dejan Đurović i poslanica Milosava Paunović, učestvovali su na 17. plenarnoj sjednici PAM-a, koja je održana u periodu od 1. do 2. marta u Rabatu, Maroko.

Plenarnoj sjednici PAM-a, kako je saopšteno, prisustovala je i uzela aktivno učešće i predsjednica Skupštine Đurović.

Iz Skupštine navode da redovno godišnje zasijedanje PAM-a okupilo je više od 200 učesnika, iz 20 država, članova nacionalnih delegacija država članica PAM-a, predstavnika partnerskih međunarodnih organizacija, civilnog i privrednog sektora.

Plenarnoj sjednici, kako je navedeno, prethodili su sastanci sjeverne i južne geopolitičke grupe na kojima su izabrani novi članovi Predsjedništva PAM-a za dvogodišnji period 2023-2024.

Nakon svečane ceremonije otvaranja plenarnog zasijedanja u Gornjem domu Parlamenta Kraljevine Maroko, održani su sastanci tri stalna odbora PAM-a na teme političke i bezbjednosne saradnje (Prvi odbor), ekonomske, socijalne i saradnje u oblasti životne sredine (Drugi odbor) i međucivilizacijskog dijaloga i ljudskih prava (Treći Odbora).

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović obratila se na 17. plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine Mediterana naglasivši da je ovaj događaj potvrda truda, ozbiljnosti i suštinskih vrijednosti koje promoviše PAM, zajedno sa svojim partnerima.

„Geografski prostor na kojem živimo ima bogatu raznovrsnost kultura i civilizacija, predstavlja most između istoka i zapada, sjevera i juga, i objedinjuje vrijednosti hrišćanstva, islama i judaizma“, rekla je predsjednica Skupštine, te navela da  putovanje kroz region Mediterana “inspiriše i nadahnjuje svojom bogatom istorijom i kulturom, te nesvakidašnjom ljepotom”.

“Upravo te različitosti i posebnosti čine našu snagu i daju nam slobodu da razvijamo svoj specifični identitet i odgovornost da što bolje razumijemo i poštujemo jedni druge i da, u svakom smislu, očuvamo vrijednosti regiona u kojem živimo”, kazala je Đurović.

Istakavši da se sada region Mediterana, Evropa i svijet nalaze pred novim izazovima, ona je naglasila da nas konflikti i krize, te izazovi i prijetnje ekonomskom napretku i životnoj sredini “čine ranjivima, ali i obavezuju na bolju saradnju”.

„Jedini način da se sa njima suočimo je da budemo ujedinjeni, da razgovaramo, kreiramo zajedničke inicijative i pokušamo da ih sprovedemo na korist građana koje predstavljamo i u čije ime radimo”, naglasila je Đurović.

Uzimajući u obzir posljedice pandemije kovid 19, rata u Ukrajini, zemljotresa u Turskoj i Siriji i svih drugih izazova, Đurović je napomenula da je “uvjerena da upravo PAM, kao epicentar parlamentarnog života Mediterana, može značajno doprinijeti prevazilaženju problema sa kojima se suočava savremeni svijet”.

“Crna Gora u ovom teškom i važnom trenutku za čovječanstvo čvrsto stoji uz svoje partnere i zalaže se za zajedničke vrijednosti koje dijelimo. Kao građanska država, zasnovana na vladavini prava i poštovanju različitosti, članica NATO saveza i buduća članica Evropske unije, naša država permanentno razvija dobrosusjedske odnose, utemeljene na obostranom uvažavanju i snaženju ekonomske, kulturne, naučne i tehnološke saradnje”, naglasila je ona.

Đurović je, kako se navodi, iskazala spremnost Crne Gore da pruži podršku i ekspertizu u domenu svojih mogućnosti, kada su u pitanju ekonomski, socijalni, ekološki i drugi izazovi sa kojima se suočavamo, istakavši da je 2sigurna da samo na ovaj način svi zajedno možemo graditi mehanizme održivih partnerstava i uzajamne solidarnosti”.

U okviru Drugog stalnog odbora za ekonomsku, socijalnu i saradnju u oblasti životne sredine, član Delegacije Skupštine Crne Gore u PAM-u Dejan Đurović predstavio je ključne elemente sadržane u Izvještaju i Rezoluciji na temu ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom kovida 19 i ruskom invazijom na Ukrajinu.

Đurović je istakao da je svjetska ekonomija 2022. godini iskusila do tada “neviđenu” krizu hrane, goriva i finansija, zbog čega je inflacija dostigla nivo nezabilježen od ’70-ih godina prošlog vijeka.

„Danas, međutim, budući ekonomski izgledi djeluju malo manje sumorno. Prema nedavnim procjenama, izgleda da je svjetska ekonomija preživjela rizik od globalne recesije, pošto će rast postati snažniji 2024. godine. Ipak, s obzirom na još uvijek krhko makroekonomsko okruženje, ne smijemo da smanjimo oprez. U tom kontekstu, međunarodni eksperti su uvjereni da je usvajanje regionalnog pristupa za ove zajedničke izazove od ključne važnosti za osmišljavanje konkretnih i odgovarajućih ekonomskih rješenja“ naveo je Đurović.

On je podsjetio prisutne da je PAM nedavno organizovao konstitutivnu sjednicu Euromediteranskog i zalivskog ekonomskog foruma PAM-a, čiji je domaćin bio Savjetodavni dom Maroka.

„Ovaj događaj, prvi ove vrste u našem regionu, rezultirao je nizom ključnih preporuka, koje se ističu i u Nacrtu rezolucije. Kao što je naglašeno na Forumu, moramo težiti obnavljanju političkih i tehničkih diskusija, na svim nivoima, kako bismo uspostavili zonu slobodne trgovine između euro-mediteranskih i zalivskih zemalja koja predstavljaju ključna svojstva integrisanog regiona, otpornog na spoljne šokove”, naglasio je Đurović.

Takođe, prema njegovim riječima, moramo se pobrinuti da “naši parlamenti u kratkom roku potvrde sporazume postignute na Ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije 2021. godine“.

„Tokom 2022. godine, na početku rata u Ukrajini, saradnja između sjevera i juga bila je od elementarnog značaja u procesu suzbijanja inflacije izazvane energetskom krizom i snadbijevanja gasom, zbog čega se ponovo naglašava važnost povećanja strateških energetskih partnerstava i integracije širom regiona. Pored toga, rat u Ukrajini imao je i ima snažan uticaj na globalne lance snadbijevanja prehrambenim proizvodima, gdje su u prvim mjesecima rata većina zemalja, a posebno zemlje u razvoju, bile veoma izložene velikoj krizi sa hranom“, naglasio je Đurović.

„Dok se prerađivačka industrija mučila zbog visokih cijena energenata i uskih grla u lancu snabdijevanja, sektor turizma je 2022. uspio da se oporavi od šoka izazvanog kovidom i naglim zaustavljanjanjem ruskih i ukrajinskih turističkih tokova u mnogim zemljama, i značajno je doprinio potrošnji domaćinstava i obnavljanju sveukupne potrošnje. S toga ne smijemo zaboraviti potrebu da turistička industrija poveća ulaganja ka održivijim praksama, jer će turizam ostati jedan od stubova naše regionalne ekonomije“, istakao je Đurović.

Đurović je u završnom dijelu izlaganja naveo da zaključci Marakeškog foruma i tekst Rezolucije ponavljaju jednostavnu, ali elementarnu činjenicu koja se ogleda u tome da svim mogućim sredstvima moramo težiti jačanju integracije u regionu PAM-a, kako na ekonomskom planu, tako i kroz regionalni sporazum o slobodnoj trgovini, ujedno poštujući zahtjeve STO.

“Kada je u pitanju oblast zelene ekonomije, moramo promovisati uspostavljanje parlamentarne energetske zajednice. Iz navedenog se vidi da je naš doprinos od ključnog značaja za stabilnost, bezbjednost i napredak našeg regiona”, zaključio je Đurović.

Iz Skupštine navode da je ekonomska rezolucija po završetku izlaganja Đurovića usvojena konsenzusom.

U nastavku sjednice, kako dodaju, izabran je novi predsjednik PAM-a, kao i sedam potpredsjednika, koji čine Predsjedništvo (Biro) PAM-a, za period 2023-2024.

U dijelu sjednice otvorene samo za članove nacionalnih delegacija, generalni sekretar PAM-a Serđo Pjaci (Sergio Piazzi) predstavio je finansijski izvještaj PAM-a i plan aktivnosti za naredni period.

Takođe su, kako stoji u saopštenju, proglašeni i dobitnici nagrade PAM-a za 2023. godinu, zapravo pojedinci i organizacije koje su svojim aktivnostima u različitim oblastima unaprijedile zajednicu u kojoj žive i djeluju.

Iz Skupštine podsjećaju, temeljna misija Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM), koja trenutno okuplja 34 zemalja, je jačanje političke, ekonomske, društvene i kulturne saradnje između država članica s ciljem pronalaženja zajedničkih rješenja na aktuelne izazove s kojima se suočava mediteranska regija.