Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punog prava glasa, piše Politico, navodeći da bi to mogao biti potez koji bi mogao učiniti da lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, lakše prihvate priključenje Ukrajine bloku.

Predlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi da bude odobren od svih postojećih članica, naveli su za Politico tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat sa raspravama.

Ideja je, kako piše, da bi novi članovi stekli puna prava tek nakon što Unija sprovede reformu svog funkcionisanja, kojom bi se otežalo pojedinačnim državama da stavljaju veto na zajedničke politike.

Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da „udahnu novi život“ procesu proširenja koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko prestonica, piše ovaj medij, zabrinutih da bi ono moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti bezbjednosne interese.

Ova inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta – instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim sredstvom za sprječavanje sprovođenja politika Unije koje im se ne dopadaju, piše u tekstu ovog medija.

Ideja koja stoji iza ovog predloga – o kojem se, prema riječima istih diplomata i zvaničnika, trenutno neformalno razgovara među državama članicama EU i Evropskom komisijom — jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, makar u početnom periodu članstva, omogućio njihov ulazak pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnim izmjenama osnovnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim, piše ovaj medij.

Plan da nove članice uđu u EU bez punih prava glasa „osigurava da ostanemo sposobni za djelovanje čak i u proširenoj EU“, rekao je Hofrajter. „Iz razgovora sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i izvodljivim.“

Zahtjevanje da nove zemlje ne mogu postati članice dok EU ne sprovede unutrašnje reforme rizikuje da Unija „kroz sporedna vrata zaustavi proces proširenja“, dodao je.

Ova inicijativa dolazi u trenutku rastuće frustracije u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim zemljama kandidatima, koje su sprovele opsežne unutrašnje reforme, ali su i dalje daleko od članstva, godinama nakon podnošenja zahtjeva. U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU počeli su još 2012. godine.

„Poslednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od deset godina – a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju“, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Politico. „Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, ali i da se oživi ideja EU kao kluba koji još uvek ima privlačnu snagu.“