Politika

&nbsp;Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saop&scaron;tio je da će tužiti Agenciju za sprečavanje korupcije ASK, jer kako ističe, odgovorni ljudi u njoj, zloupotrebljavaju svoje dužnosti da bi udovoljili potrebi za senzacijom djelova aktuelne vlasti i dijela medijsko-nevladinog kriminalno-reketa&scaron;kog klana.
Reagovanje Đukanovića uslijedilo je nakon teksta objavljenog&nbsp; &ldquo;Vijestima&rdquo; pod naslovom &ldquo;Stotine hiljada na modu i hotele&rdquo;, u kojem se, između ostalog, navodi da je &ldquo;za samo dva dana boravka u Dubaiju 2007. godine sa VIP revolvig kartice bi&scaron;eg predsjednika države Mila Đukanovića potro&scaron;eno oko 20.000 eura, a trgovani su poznati svjetski modni brendovi &ndash; &ldquo;Yves Saint Laurent&rdquo;, &ldquo;Dolce e Gabbana&rdquo;, &ldquo;Louis Vuitton&rdquo;, &ldquo;Gucci&rdquo;&hellip;&rdquo;
Reagovanje Đukanovića prenosimo integralno:
"Danas objavljeni tekst u dnevnoj novini Vijesti, nije ni&scaron;ta drugo do nastavak združene akcije medijsko-nevladinih hajkača koji već par decenija nemaju drugog posla do da vr&scaron;e pritisak na pravosudne organe da im ispune opsesivni san i uhapse Mila Đukanovića. Nije njima lako živjeti s takvom mukom. I toj kazni ne treba mnogo dodavati. Jer, mogao bi se potresti neko od njihovih inostranih mentora da će eventualna tužba protiv njih ugroziti crnogorsku demokratiju. Zato je moj fokus na državne strukture.
U ovom slučaju na Agenciju za sprečavanje korupcije. Odgovorni ljudi u njoj, zloupotrebljavaju svoje dužnosti da bi udovoljili potrebi za senzacijom djelova aktuelne vlasti i dijela medijsko-nevladinog kriminalno-reketa&scaron;kog klana. Takođe, da bi se obračunavali sa prethodnom upravom ASK-a.
Zbog toga će morati na sud, po tužbi koju ću odmah podnijeti. Očito bilo im je naporno da se u arhivi ASK-a podsjete informacija koje sam im lično dao, kroz redovne godi&scaron;nje prijave koje sam podnosio ASK-u. Samo u periodu 1. januar 2008. do 31. decembra 2010. prijavio sam prihod od 377.632 eura po osnovu rentiranja poslovnog prostora.
Takođe, nadležnim organima i javnosti Crne Gore prijavio sam profit kompanije čiji sam bio 100% vlasnik i uredno izmirio porez na dobit.
A nova uprava ASK poku&scaron;ava problematizovati pitanje otkud mi, kako oni kažu, oko 230 hiljada eura za potro&scaron;nju putem bankarske kartice u periodu od 9 godina, od 2007. do 2015. godine. Sugeri&scaron;ući time mojim medijskim neprijateljima populistički intrigantnu temu: za &scaron;ta sam tro&scaron;io svoj novac.
Odgovor je vrlo jednostavan: Svoj novac sam tro&scaron;io za ono za &scaron;ta sam ja htio. Bez potrebe da se konsultujem sa ovim stilistima oko mode i toga gdje ću prespavati na svojim putovanjima. A &scaron;ta je trebalo? Da privatno putujem i odjevam se o tro&scaron;ku države? Da kao i moji kritičari svoj životni standard zasnivam na donacijama zapadnih institucija koje su vjerovale da time podstiču demokratizaciju Crne Gore ? Ili možda na donacijama Telekoma Srbije i ruskih oligarha?
Da pomenem i to da je nedavno objavljeno i mi&scaron;ljenje Agencije za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kojim se eksplicitno osporava pravo ASK-a da raspolaže podacima o bankarskim računima građana. Kako je, očito, ovaj uradak ASK preduzet u svrhu senzacionalističke medijske obrade, u cilju jo&scaron; jednog neuspje&scaron;nog poku&scaron;aja moje diskreditacije, on je tretiran opisom krivičnih djela u Krivičnom zakoniku Crne Gore.
Zato, neka se čelnici ASK pripreme za proces".

Đukanović: Neka se čelnici ASK pripreme za proces, svoj novac sam trošio za ono za šta sam  htio

PORUČIO BIVŠI PREDSJEDNIK DRŽAVE

Danas će zasijedati stranački organi Demokratske partije socijalista u Nik&scaron;iću i donijeti odluku o načinu nastupa i izboru nosioca liste, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tinskog odbora DPS Nik&scaron;ić.
Kako su naveli, četiri godine života, u simboličkom, ali i su&scaron;tinskom mraku, koji ih je ko&scaron;tao 9.500.000 eura, bile su dovoljne da Nik&scaron;ićanke i Nik&scaron;ićani uvide da ovaj grad zaslužuje neke dobronamjernije, znavenije i sposobnije ljude koji će njime upravljati na odgovoran i profesionalan način, a koji će se, kako ističu voditi interesom grada i građana, a ne svojim interesima i interesima svojih familija, kumova i prijatelja.
&ldquo;Četiri godine intenzivne saradnje sa građanima, koji su nam umnogome pomogli tokom opozicionog rada, koji su doprinijeli razotkrivanju brojnih afera i nepočinstava aktuelne &ndash; odlazeće vlasti, obavezuju nas da se zajedničkim snagama borimo i 13. aprila deklari&scaron;emo politike koje su Nik&scaron;ić učinile gradom mraka&rdquo;, poručuju iz DPS Nik&scaron;ić.
Tvrde i da će se boriti za svakog građanina i građanku.
"Za svaku ideju na temelju koje će ovaj grad postati bolje mjesto za život svih ljudi koji u njemu žive, a ostati bedem koji prkosi onima koji žele da sru&scaron;e nezavisnu, građansku i evropsku Crnu Goru", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

DPS Nikšić: Danas odluka o načinu nastupa i izboru nosioca liste

"BORIĆEMO  ZA SVAKOG GRAĐANINA I GRAĐANKU"

Otvorene izborne liste predstavljaju su&scaron;tinsku reformu, koja omogućava da glas svakog birača ima veću težinu, kazao je predsjednik države Jakov Milatović. On je, na panel diskusiji &bdquo;Otvorene izborne liste &ndash; Vratimo moć građanima", podsjetio da je u decembru podnio inicijativu Skup&scaron;tini za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista, prenosi agencija Mina. Ta inicijativa, kako je naveo, nije samo formalni korak, ili odraz onoga &scaron;to već pi&scaron;e u Ustavu, već odraz dubokog uvjerenja da je do&scaron;lo vrijeme da demokratija evoluira i vrati se onima kojima i pripada, a to su građani Crne Gore. &bdquo;Otvorene izborne liste predstavljaju su&scaron;tinsku reformu, koja omogućava da glas svakog birača ima veću težinu, dajući mu ne samo mogućnost da bira politiku partiju, već i da direktno utiče na izbor pojedinaca koji će ga predstavljati u Skup&scaron;tini&ldquo;, rekao je Milatović. Kako je kazao, u sistemu otvorenih lista kandidati moraju da se dokažu radom, integritetom i predano&scaron;ću zajednici, jer je njihova pozicija na izbornoj listi rezultat ne volje predsjednika partija, nego direktne podr&scaron;ke birača. Prema riječima Milatovića, uvođenje otvorenih lista može značajno doprinijeti smanjenju političke apstinencije. &bdquo;Kada građani vide da njihov glas može imati direkatan uticaj, ne samo na ishod izbora, već i na to ko će ih konkretno predstavljati i ko će konkretno braniti njihove interese, veća je vjerovatnoća da će se aktivnije uključiti u političke procese&ldquo;, naveo je Milatović. On je poručio da, kao predsjednik Crne Gore, jedini državni funkcioner izabran neposrednom voljom građana, osjeća posebnu odgovornost da se bori za promjene, koje vraćaju moć građanima. &bdquo;Uvođenjem otvorenih izbornih lista želim da osiguram da svaki glas vrijedi, da svaki građanin zna da ne odlučuje samo o partiji, već i o ljudima koji će ga predstavljati&ldquo;, istakao je Milatović. On je dodao da želi da se probudi nada u to da politika može i mora biti drugačija. &bdquo;Da možemo graditi sistem u kojem neće odlučivati samo partijske elite, već zapravo volja naroda&ldquo;, naveo je Milatović. On je poručio da ovo nije samo politička reforma. &bdquo;Ja ovo posmatram i kao korak ka pravdi, ka vraćanju povjerenja u institucije, ka politici koja će služiti građanima, a ne uskim interesnim grupama. Ne želim da građani osjećaju nemoć i obeshrabrenost pred zatvorenim krugovima odlučivanja&ldquo;, kazao je Milatović. On je naglasio da želi da građani osjete snagu svog glasa, da znaju da njihova riječ nije samo simbolična, već da je ona su&scaron;tinska i da će njihov izbor imati stvaran uticaj na sastav vlasti. &bdquo;Demokratija nije samo pravo glasa svake četiri godine, to je proces koji zahtijeva neprestanu budnost, hrabrost i posvećenost svih nas, i ako zaista želimo vlast koja djeluje u najboljem interesu dru&scaron;tva, moramo biti građani koji ne pristaju na pasivnost, već oni koji aktivno doprinose stvaranju boljeg i pravednijeg sistema&ldquo;, naveo je Milatović. On je rekao da svaki izborni sistem ima svoje prednosti i izazove. &bdquo;Zato je važno da danas razgovaramo o svim aspektima ove reforme, kako o tehničkim pitanjima, vezanim za njenu implementaciju, tako i o potencijalnim uticajima na na&scaron;u političku stabilnost, reprezentativnost i funkcionisanje institucija&ldquo;, naveo je Milatović, a prenosi agencija Mina. Kako je dodao, iskustva drugih zemalja koje su uvele otvorene liste mogu polužiti kao dragocjeni vodič. &bdquo;Ali na&scaron;a rje&scaron;enja moraju biti na&scaron;a i moraju biti prilagođena specifičnostima crnogorskog dru&scaron;tva i na&scaron;eg političkog sistema. Pored toga, ne smijemo zaboraviti da se kroz ovaj izborni model, Crna Gora postepeno usklađuje sa evropskim demokratskim standardima&ldquo;, naveo je Milatović. Otvorene izborne liste, kako je dodao, već dugo su prisutne u izborima za Evropski parlament. &bdquo;A njihovo uvođenje u na&scaron; izborni sistem znači da ćemo biti spremni za evropski način glasanja kada Crna Gora postane punopravna članica. Vjerujem da je upravo sada pravi trenutak da otvorimo ovu diskusiju, da čujemo različita mi&scaron;ljenja iz Crne Gore, ali i iz zemalja na&scaron;e regije, da čujemo predloge i kritike&ldquo;, naveo je Milatović. Demokratija se, kako je poručio, ne gradi monologom. &bdquo;Demokratija se gradi dijalogom, a ovaj događaj je pravo mjesto za razmjenu ideja koje će nas voditi ka najboljem rje&scaron;enju&ldquo;, istakao je Milatović. On je pozvao sve prisutne da ovom važnom pitanju pristupe sa odgovorno&scaron;ću i otvorenim umom. &bdquo;Neka na&scaron; zajednički cilj bude jačanje povjerenja građana u izborne procese, u političke institucije i iznad svega u demokratiju, koja je temelj na&scaron;eg dru&scaron;tva i države&ldquo;, poručio je Milatović. Milatović je danas organizovao panel diskusiju na kojoj će govoriti članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predstavnici akademske zajednice i izbornih tijela Kosova i Bosne i Hercegovine.

Milatović: Otvorene liste za suštinsku reformu

SMATRA PREDSJEDNIK DRŽAVE

Funkcioner Demokrata Vladimir Jokić ponovo je izabran za predsjednika Op&scaron;tine Kotor, na dana&scaron;njoj sjednici lokalnog parlamenta.
Njega je predložio stari saziv Skup&scaron;tine op&scaron;tine. Izabran je sa 17 glasova "za", bez uzdržanih i glasova protiv.
Glasanju nije prisustvovalo 16 odbornika.
Jokić je na septemabrskim izborima bio nosilac liste koalicije koju su činile Demokrate i Pokret Evropa sad.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru održanim 29. septembra, DPS i koalicija PES-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez &ldquo;Za budućnost Kotora&rdquo;, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat

Jokić ponovo izabran za predsjednika Opštine Kotor

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Vodeća koalicija koja je trenutno na vlasti u Crnoj Gori je učinila značajan iskorak kada je u pitanju proces pristupanja na&scaron;e države Evropskoj uniji i zatvorila je tri pregovaračka poglavlja, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec predstavljajući danas pred članovima Odbora za spoljne poslove te institucije nacrt izvje&scaron;taja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu.
Na početku, predsjednik spoljnopolitičkog komiteta Dejvid Mekalister rekao je da proces evropskih integracija ostaje fokus Crne Gore.
&Scaron;arec je kazao da u Crnoj Gori imamo složenu političku situaciju, ali da je napredak postignut. Kako je naveo, poglavlje koje se tiče saradnje sa susjednim zemljama nije zatvoreno pa tu ima jo&scaron; mnogo posla.&nbsp;
Istakao je da ćemo uvrstiti komentare koje smo dobili ali da se svi saglasni da je Crna Gora predvodnik u procesu pro&scaron;irenja a njene ambicije kao i ambicije EU podazumijevaju punopravno članstvo tokom tog razdoblja.&nbsp;
"Moram istaknuti da nijedna država članica ne želi da taj postupak pro&scaron;irenja bude percipiran kao način za rje&scaron;avanje bilateralnih pitanja. Moramo da preduzmemo sve da zatvorimo pregovaračka poglavlja to i pi&scaron;e u izvje&scaron;taju i osim toga se govori o predanosti procesu prio&scaron;iranja, po&scaron;tovanju ljudskih prava, dobrosusjedskih odnosa...", ukazuje &Scaron;arec.
Kako kaže, kada je bio u posjeti na&scaron;oj državi, imao je mnogo sastanaka kako sa predstavnicima civilnog dru&scaron;tva tako i sa političkim akterima i svi su iskazali želju da Crna Gora postane članica EU.
"Ali tumačenje kako do toga doći se razlikuje. Nijesam primijetio nijednu političku opciju da ima skepse prema EU, svi žele da Crna Gora postane članica EU i vjerujem da su svjesni činjenice da ankete javnog mnjenja kaže da je 80 odsto stanovni&scaron;ta za pro&scaron;irenje i da Crna Gora treba da nastavi ovim putem", istakao je &Scaron;arec.
Kaže da imamo neka otvorena pitanaja i da ipak ne možemo da da smatramo da može sve da protekne glatko u ovom procesu.
"Bilo je problema u Parlamentu, funkcionisanju lokalnih vlasti, ako se ti problemi ne rije&scaron;e neće biti moguće deblokirati isplatu finansijskih sredstava, &scaron;to je povezano sa izgradnjom infrastrukture", upozorava &Scaron;arec.
Član Parlamenta Reinhold Lopatka kazao je da je bio u posjeti na&scaron;oj državi i da je čuo veoma ambiciozne ciljeve od nas, a to je da do 2026. godine zavr&scaron;imo sa procesom pregovaranja pristupanju EU.
"Treba jo&scaron; konstruktivnog dijaloga među političkim strankama, a moramo ohrabriti Crnogorce da sprovedu reforme, a imaju veoma ambiciozne planove i dinamika se mora pojačati", kazao je on.
Politička elita, ističe Lopatka treba da vodi računa o po&scaron;tovanju vladavine prava, prepruke oko penzionisanja sudija su prihvaćene, traženo je mi&scaron;ljenje Venecijanske komsije kao medijatora i traži se rje&scaron;enje.
"To će približiti Crnu Goru Evropskoj uniji. Imate značajan napredak i zemlja je svakako predvodnica u postupku pro&scaron;irenja", ukazuje on.&nbsp;
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, koji je nekada bio izvjestilac za na&scaron;u državu kaže da je ovaj posao jako važan i da nas podržava na ovom putu.
"Crna Gora ima neka ograničenja vezano za tekst, ali podržavamao članstvo crne Gore u EU. Međutim to podrazumijeva da postoji konstruktivan dijalog, oni žele da do 2028. postanu članica EU, ali imaju dosta izazova na tom putu. Podržavamo dinamiku rada koju Crna Gora ima", ističe Picula.
Ankete pokazuju podr&scaron;ku Crne Gore Evropskoj uniji, ali je izazov političko jedinstvo u praksi.
"Izražavamo žaljenje za podr&scaron;ku Miloradu Dodiku &scaron;to se može shvatiti kao uplitanje u pitanja druge zemlje", ističe Picula.&nbsp;

Šarec: Poglavlje koje se tiče saradnje sa susjednim zemljama nije zatvoreno, tu ima još mnogo posla

PREDSTAVLJEN NACRT IZVJEŠTAJA ZA 2023. I 2024.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec predstaviće danas pred članovima Odbora za spoljne poslove te institucije nacrt izvje&scaron;taja o Crnoj Gori za 2023. i 2024.&nbsp;
Glasanje bi trebalo da bude održano u maju 2025. u Odboru za spoljne poslove (AFET).
Nakon toga bi trebalo da uslijedi konačno glasanje u junu tokom plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strazburu.&nbsp;&nbsp;

Šarec danas predstavlja nacrt izvještaja o Crnoj Gori

ZA 2023. I 2024.

Biv&scaron;a direktorica Gimnazije "Slobodan &Scaron;kerović" Biljana Vučurović predložena je za savjetnicu predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića.
Prijedlog je uručen predsjednici Administrativnog odbora Skup&scaron;tine Jeleni Nedović.
Podsjetimo, Vučurović je nedavno smijenjena sa pozicije direktorice Gimnazije "Slobodan &Scaron;kerović".&nbsp;
Ta odluka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uslijedila je nakon nalaza inspekcije, a povodom slučaja seksualnog uznemiravanja biv&scaron;e učenice te &scaron;kole Sare Vujisić od profesora&nbsp;Radomana Čečovića.

Biljana Vučurović predložena za savjetnicu Andrije Mandića

NAKON ŠTO JE NEDAVNO SMIJENJENA SA POZICIJE DIREKTORICE GIMNAZIJE "SLOBODAN ŠKEROVIĆ" 

Među 17 odbornika starog saziva kotorskog parlamenta, na čiji je zahtjev sazvana sjednica na kojoj će u četvrtak po hitnom postupku za prvog čovjeka grada ponovo biti biran Vladimir Jokić, nema predstavnika Nove srpske demokratije koja je bila dio koalicije &bdquo;Za budućnost Kotora&ldquo;, a koja je sa Demokratama i Urom bila na vlasti u Kotoru.
Koalicija &bdquo;Za budućnost Kotora&ldquo; se u međuvremenu raspala, jer su odbornici te koalicije napu&scaron;tali matične partije, prelazili u druge ili nastavljali da djeluju kao nezavisni odbornici. Osim nesuglasica unutar koalicije &bdquo;Za budućnost Kotora&ldquo;, bio je evidentan sukob i lični animozitet između Jokića i prvog čovjeka kotorske Nove srpske demokratije Vladimira Potpare, koji je kulminirao krajem 2021. godine kada i NSD zvanično napu&scaron;ta gradsku vlast.
Nakon toga dva odbornika ZBK-a - Slobodan Lazović (PZP) i Željko Knežević (NDS), bojkotovali su sjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine, pa parlament nije imao kvorum za rad. Međutim, Jokić je tada ostao na vlasti zahvaljujući podr&scaron;ci tri odbornika DPS-a koji su u međuvremenu napustili tu partiju i nastavili da djeluju u kotorskom parlamentu.
Zahtjev za sazivanje sjednice potpisali su odbornici Demokrata: Vesna Antović, Marija Bernard, Vuk Bojat, Petar Vico, Mirjana Lučev, Dejan Dudić, Milorad Čović, Ana Radunović, zatim dr Branko-Baćo Ivanović, nosilac liste &bdquo;Socijalisti Kotora&ldquo;, Adela Barba (Ura), Ljubenko Borović (SNP), Jelena Parapid, Boris Katurić, Pavle Popović koji su odbornici partija koje su bile u sastavu koalicije &bdquo;Za budućnost Kotora&ldquo;, i tri biv&scaron;a odbornika DPS-a Dejan Ognjanović, Milica Ljutić, Mladen Donković.
Prijedog odluke o izboru predsjednika op&scaron;tine, osim ovih odbornika starog saziva, potpisala je i predsjednica SO Kotor Maja Mr&scaron;ulja, &scaron;to je 18 od 33 odbornika kotorskog parlamenta.
Iako zvanični rezultati izbora u Kotoru koji su održani 29. septembra 2024. godine jo&scaron; nijesu progla&scaron;eni, prema preliminarnim rezultatima DPS i Demokrate imaju po 10 mandata, &bdquo;Za budućnost Kotora&ldquo; tri mandata, lista Demokratska alternativa i Grbaljska lista tri, po dva Evropski Savez i HGI i Kotorski pokret jedan mandat.
Jokić je na septemabrskim izborima bio nosilac liste koalicije koju su činile Demokrate i Pokret Evropa sad. Iz PES-a su reagovali navodeći da ne podržavaju sazivanje sjednice SO Kotor na kojoj bi odbornici kojima je istekao mandat birali predsjednika op&scaron;tine. Iz PES-a su ocijenili da bi najavljena sjednica starog saziva SO Kotor predstavljala čin dodatnog uru&scaron;avanja političkog sistema, nakon nezapamćenog bezakonja koje je primijenjeno u &Scaron;avniku.
Kako su kazali, za razliku od &Scaron;avnika, pozadina krize je ne&scaron;to drugačija iako je krivac isti.
- Ali se kao i u &Scaron;avniku ispoljava, jer nadležne institucije ne žele da sprovode svoje nadležnosti u skladu sa Ustavom - kažu iz PES-a.
Oni navode da je nesporno da bi tako održana Skup&scaron;tina op&scaron;tine Kotor dodatno unizila demokratske procese u zemlji, i pozvali sve političke subjekte da se suzdrže od takvog djelovanja.
Iz PES-a su poručili da ne podržavaju bezakonje i kr&scaron;enje ustavno-pravnog poretka.
- Odnos PES-a u ovim situacijama je principijelan. Ne podržavamo bezakonje i kr&scaron;enje ustavno-pravnog poretka, &scaron;to je na&scaron; svjestan izbor koji pravimo kao politički subjekat koji se bori za unapređenje koncepta vladavine prava u Crnoj Gori - navodi se u saop&scaron;tenju partije. Ističe se da je rje&scaron;enje za kotorsku i &scaron;avničku krizu u rukama Ustavnog suda.
- Ustavni sud treba da napravi izbor, da li želi da djeluje u okviru svojih nadležnosti i donosi odluke o izbornim žalbama u razumnim rokovima, ili pak svjesno bira da se samomarginalizuje i proglasi beskorisnim za na&scaron; pravni sistem - kazali su iz PES-a.
Najavljena sjednica SO Kotor izaziva zabrinutost
Ministarstvo javne uprave iskazalo je ozbiljnu zabrinutost zbog najavljene sjednice SO Kotor na kojoj bi Vladimir Jokić trebalo da bude reizabran na funkciju predsjednika op&scaron;tine i upozorilo da donošenje takvih odluka predstavlja direktno podrivanje demokratskog poretka i principa zakonitog funkcionisanja lokalne samouprave.
- Ministarstvo apeluje na sve donosioce odluka, na svim nivoima vlasti, da svoje postupke usklade sa Ustavom i temeljnim demokratskim načelima, kako bi se sačuvali pravni poredak i vladavina prava - navodi su u saop&scaron;tenju.
Posebno naglašavaju potrebu da nadležni organi u najkraćem roku preduzmu odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti, kako bi se sistemski riješile krize u funkcionisanju lokalnih samouprava.
- Ovakva praksa, koja se poput talasa preliva iz opštine u opštinu, već proizvodi ozbiljne pravne i političke posljedice, stvarajući opasan presedan koji ugrožava legitimitet izbornog procesa, izraženu volju građana i pravo na lokalnu samoupravu - poručuju iz Ministarstva.

Izostali potpisi odbornika NSD-a

STARI SAZIV KOTORSKOG PARLAMENTA U ČETVRTAK NAIMENUJE VLADIMIRA JOKIĆA ZA PREDSJEDNIKA OPŠTINE

Pristanak DPS-a da učestvuje u radu Anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skup&scaron;tini, saop&scaron;tio je &scaron;ef Kluba poslanika DPS-a u Skup&scaron;tini Crne Gore Andrija Nikolić.
"Predsjedavaćemo Anketnim odborom da bi spriječili grubu politizaciju instituta parlamentarne istrage i da bi pokazali da nemamo problem da se otvore sve teme iz pro&scaron;losti", napisao je Nikolić na mreži X.

Nikolić: Pristanak DPS-a da učestvuje u radu Anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini

SAOPŠTIO ŠEF POSLANIČKOG KLUBA DPS-A

Transatlantski savez je najprirodniji savez političkog zapada i evropski lideri će zbog toga poku&scaron;ati da sarađuju sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom, uprkos promjeni u američkom odnosu prema ratu u Ukrajini, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka i biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović.
Darmanović, koji je nekada&scaron;nji ministar vanjskih poslova i ambasador Crne Gore u SAD-u, rekao je da posljednja de&scaron;avanja u vezi sa američkim odnosom prema Ukrajini i Rusiji, mogu dosta psiholo&scaron;ki i politički uticati na ujedinjenje Evrope, koja je shvatila da se može naći u vrlo neprijatnoj situaciji.
On je, govoreći o samitu evropskih lidera u Londonu, rekao da je to bila kombinacija odlučnosti i opreznosti.
"Odlučnosti u smislu da Evropa mora da postane manje-vi&scaron;e samostalni igrač. Ne treba bolji dokaz za to nego kratka izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja da Evropa mora ponovno da se naoruža&ldquo;, kazao je Darmanović u intervjuu agenciji MINA.
Kako je naveo, postoji jednaka odlučnost britanskog i francuskog lidera, Kira Starmera i Emanuela Makrona, kao i kandidata za kancelara Njemačke Fridriha Merca, u vezi odnosa sa SAD-om.
&bdquo;Svi oni, zajedno sa Generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, ostavljaju sva otvorena vrata prema Va&scaron;ingtonu&ldquo;, rekao je Darmanović.
Kako je naveo, transatlantski savez je bio najprirodniji mogući savez političkog zapada i niko do pojave &bdquo;sada&scaron;njeg&ldquo; Trampa nije vjerovao da se može desiti da dođe u pitanje.
"Po&scaron;to Trampova administracija traje četiri godine, niko u Evropi neće poku&scaron;ati da kaže zbogom Va&scaron;ingtonu, naprotiv, poku&scaron;aće da se radi i sa Trampom&ldquo;, kazao je Darmanović.
Darmanović smatra da Evropa jo&scaron; nije sposobna da igra potpuno samostalno ulogu koju je u svijetu obezbjeđivao SAD.
"Pitanje je da li i koliko može sama da obezbijedi povoljni mir u Ukrajini i da ga garantuje, pa su SAD i tu potrebne&ldquo;, rekao je Darmanović i dodao da se i kod njih vjerojatno pojavljuje nepredivljivost &scaron;ta će Tramp da napravi.
Upitan da li Evropska unija (EU) ima snage i mehanizama da opstane i iz aktuelne situacije izađe jača, on je odgovorio da ne vjeruje da će tako lako doći do nekog raspada EU, jer ta zajednica jedina &scaron;ansa Evrope, zbog brojnih velikih svjetskih zemalja.
"&Scaron;ta su države veličine Francuske, Njemačke, Britanije pojedinačno, sa 50 do 80 miliona stanovnika, razvijene i bogate. EU sa 500 miliona ljudi i sa zajedničkim trži&scaron;tem je ne&scaron;to, to su i osnivači 50-ih godina znali&ldquo;, istakao je Darmanović i dodao da vjeruje da će EU pokrenuti svoje razne mehanizme kako bi opstala.
Govoreći o sastanku američke i ruske delegacije u Rijadu, Darmanović je kazao da taj sastanak nije iznenađujući, jer su svi znali kakav zaokret slijedi ako Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima.
&bdquo;Tramp je to uvijek govorio, on je vrstu neke afekcije i saradnje sa Putinom demonstrirao jo&scaron; u prvom mandatu, ali su okolnosti bile drugačije&ldquo;, rekao je Darmanović.
On je istakao da je prvi Trampov mandat potpuno drugačiji od drugog, jer je u prvom bio neka vrsta &bdquo;stranca&ldquo; u Bijeloj kući, koji se morao osloniti na postojeću republikansku administraciju.
&bdquo;Tramp 2 je sasvim drugačija pojava, do&scaron;ao je nakon pauze od četiri godine u kojoj se pripremao za mandat, za to vrijeme je bio izložen i sudskim progonima za krivična djela, do&scaron;ao je gotovo kao osvetnik u Bijelu u kuću i okružio se potpunim lojalistima&ldquo;, naveo je Darmanović.
Kako je naveo, sastanak u Rijadu je bio produžetak zaokreta koji se očekivao, iako je to diskontinuitet američke spoljne politike prema Rusiji.
Darmanović je kazao da su, između sastanaka u Rijadu i susreta sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenski, SAD i Rusija identično glasale u Ujedinjenim nacijama (UN) povodom ukrajinske krize.
Poslije toga, prema njegovim riječima, ono &scaron;to se desilo na sastanku sa Zelenskim vi&scaron;e nije bilo nelogično, nego nastavak trenda.
Darmanović je istakao da su SAD poku&scaron;ale da &bdquo;proguraju&ldquo; rezoluciju koja bi bila drugačija, ali je Generalna skup&scaron;tina UN-a velikom većinom, na predlog EU, usvojila rezoluciju u koristu Ukrajine.
&bdquo;Detalj da su se SAD u UN-u svrstale sa Rusijom i Sjeverom Korejom, bio je toliko znakovit da poslije toga vi&scaron;e nije bilo nikakvih iznenađenja&ldquo;, dodao je Darmanović.
On je kazao da je to &scaron;to se desilo na sastanku sa Zelenskim nevjerovatan događaj za javnost, jer se diplomatija i razgovori državnika ne odvijaju pred novinarima i kamerama.
Darmanović je naveo da se može razmi&scaron;ljati na način da je to dio jedne predstave, dodajući da je čitav Trampov život &bdquo;predstava na neki način&ldquo;.
Kako je rekao, taj sastanak je nastavak dogovora iza zatvorenih vrata o kori&scaron;ćenju ukrajinskih minerala i rijetkih metala.
"To malo liči na kolonijalnu politiku sa kraja 19. i početka 20. vijeka, u kome transakcionim vođstvom kažete: biće to i to, ako nam date to i to. Toga je uvijek bilo u svjetskoj politici, ali ne ovako otvoreno&ldquo;, dodao je Darmanović.
On je istakao da je, prema jednom pravcu razmi&scaron;ljanja, američki sistem dovoljno jak da može da podnese svakog predsjednika, pa će podnijeti i Trampa, nakon čega će se sistem vratiti na uobičajena pode&scaron;avanja.
Darmanović je kazao da, prema drugoj &scaron;koli mi&scaron;ljenja, sada počinje novi poredak i nova era u međunarodnim odnosima, a Tramp je samo manifestacija svega toga.
Upitan koje mi&scaron;ljenje mu je bliže, Darmanović je kazao da se boji da je drugo, jer svjetski kapitalizam i demokratija već dugo traju kao dominantni poredak na svijetu i dominantne sile u međunarodnim odnosima.
"Vrlo je moguće da je do&scaron;lo do nekih poremećaja u funkcionisanju tog sistema u svijetu i da su sad ti poremećaji izbacili jednog Trampa, koji vodi politiku suprotnu dosada&scaron;njem sistemu i oblikuje novi sistem&ldquo;, istakao je Darmanović.
On je dodao da ne bi bilo iznenađenje i da je u pitanju prvo mi&scaron;ljenje, jer su američke institucije dosta snažne i američko dru&scaron;tvo je dosta otporno.
Kako je rekao Darmanović, kad bi neko htio, vrlo te&scaron;ko može da odjednom zavede nekakav autoritarni poredak u Americi.
On je objasnio da je tako zbog veličine SAD-a, jer ih čini 50 dosta autonomnih saveznih država, ali i zbog Ustava koji je pode&scaron;en da stvara kontrole i ravnoteže, kao i zbog vrlo složenog sistema sudova.
On je ukazao i na to da u SAD-u postoji ogromno javno mnjenje sa slobodnim medijima, kao i opozicija - Demokratska partija, pa u oba doma kongresa Tramp ima vrlo usku većinu.
&bdquo;Za dvije godine slijede kongresni izbori, svi ti elementi mogu da dovedu do nekog ograničenja Trampove vladavine, ali način na koji su krenuli sa otpu&scaron;tanjem desetina hiljada zaposlenih u federalnoj administraciji ostavlja pitanje koliko vremena se ima za neku vrstu rezistencije&ldquo;, objasnio je Darmanović.
On je naveo da se, osim otpu&scaron;tanja ljudi, rasturaju i sve organizacije koje su činile vrstu promocije demokratije i američke meke moći u svijetu.
Upitan da li je sporazum koji je Tramp ponudio Ukrajini u vezi rijetkih minerala jedan od razloga zaokreta u odnosu prema ukrajinskoj krizi, Darmanović je odgovorio da ga je Tramp tako predstavio.
&bdquo;Navodno, od finansijskih dobitaka iz eksploatacije tih bogatstava, treba nadoknaditi novac koji je Amerika dala za odbranu Ukrajine&ldquo;, rekao je Darmanović.
On je istakao da vrsta kompenzacija - neka vrsta duga Ukrajine prema Americi, nije bila sporna ni pod demokratskom administracijom, samo &scaron;to niko nije otražio da se vr&scaron;i eksploatacija prirodnih bogatstava.
Darmanović je rekao da je Međunarodni monetarni fond objavio da je 49 američkih saveznih država po bruto domaćem proizvodu (BDP) bogatije od svih evropskih država, pa navodi Trampa da Ameriku treba da spasi od propasti predstavljaju populizam.
On je, govoreći o &scaron;ansama za izlazak SAD-a iz NATO-a, kazao da je za sada &bdquo;&scaron;trikove&ldquo; za to dao samo Trampov savjetnik Ilon Mask, koji je, prema ocjeni Darmanovića, zla kob aktuelne administracije.
&bdquo;Ne vjerujem da će američka politička elita moći da sve to posmatra tek tako, negdje će se doći do nekih crvenih linija. Ovo čemu prisustvujemo će se prije ili kasnije vratiti kući, takve spoljne politike se uvijek vrate kući&ldquo;, istakao je Darmanović.
Upitan gdje je sada u toj situaciji Zapadni Balkan i Crna Gora, on je rekao da Trampovu administraciju trenutno to ne zanima, jer su fokusirani na druge stvari.
Prema riječima Darmanovića, Trampove pristalice njegovu politiku opravdavaju navodnom opsjednuto&scaron;ću Kinom.
&bdquo;Neki misle da je to Trampov niksonijanski moment, da saradnjom sa Rusijom na pitanju Ukrajine postigne to da se Rusija privuče na stranu SAD-a u budućem odmjeravanju snaga sa Kinom&ldquo;, rekao je Darmanović.
On je objasnio da to pominje da bi ljudi bili svjesni koliko je trenutno Balkan &ldquo;nevažan&rdquo;.
&bdquo;Ukoliko uznapreduju odnosi Trampa i Putina, onda može doći Balkan na dnevni red, ako ta politika interesnih sfera bude uspje&scaron;no funkcionisala&ldquo;, kazao je Darmanović i naglasio da je u tom slučaju te&scaron;ko da će Evropa posmatrati da ne&scaron;to &scaron;to joj integralno pripada, sada zapravo pripada nekom drugom.
Kako je rekao, Hrvatska i Slovenija su reagovale odmah solidarno sa EU i podržale Ukrajinu, a i učesnici sastanka u Londonu su kazali da žele mir, ali pod kakvim takvim uslovima.
Darmanović je istakao da se ostale države, uključujući Crnu Goru, ni o čemu ne izja&scaron;njavaju.
On je naveo da se na ovim prostorima vrhunskom mudro&scaron;ću smatra izbjegavanje svega &scaron;to se tiče takozvanih odnosa velikih, ističući da se ipak moraju imati makar minimalna uvjerenja.
Prema riječima Darmanovića, srećna okolnost za Crnu Goru je da EU veoma želi pro&scaron;irenje i da je Crna Gora idealan kandidat, jer je mala i jer je najvi&scaron;e pre&scaron;la na tom putu.
&bdquo;Međutim, postoji i druge okolnosti, a to je da jedan dio političke elite kod nas svako malo stvara određene prepreke tome, iako govori da je navodno za EU&ldquo;, dodao je Darmanović.
On je podsjetio da je na glasanju u UN-u Crna Gora glasala zajedno sa EU, dok sa druge strane predsjednik parlamenta Andrija Mandić daje podr&scaron;ku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je prvostepeno osuđen u Sarajevu.
Darmanović je naveo da Vlada i predsjednik države Jakov Milatović na razne načine nastoje da koliko toliko vidno ne &bdquo;iskoče&ldquo; iz evropske agende.
&bdquo;U tom procesu oni indirektno daju razne ustupke ovima koji taj proces na razne načine koče&ldquo;, rekao je Darmanović.
Kako je kazao, protivrečnosti ima i kod strane koja koči taj proces, pa partije biv&scaron;eg Demokratskog fronta bez problema glasaju za zakone koji približavaju Crnu Goru EU, ali onda po pravilu slijede političkih potezi koji su u suprotnosti sa evropskom politikom.
&bdquo;Zaključak je da imate EU koja želi Crnu Goru &scaron;to prije, ali ne prije nego &scaron;to ispuni određene uslove i imate Crnu Goru koja se pona&scaron;a u najmanju ruku ambivalentno&ldquo;, naveo je Darmanović.
On je poručio da je, koliko god NATO bio u delikatnoj poziciji sa Trampovim predsjedni&scaron;tvom, članstvo u Alijansi bio ključni korak za Crnu Goru, a da bi učlanjenje u EU transatlantski status države potpuno zaokružilo.

Darmanović: Evropa će pokušati da sarađuje sa Trampom

SMATRA BIVŠI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA CRNE GORE

Predsjednik nik&scaron;ićkog odbora Građanskog pokreta URA Du&scaron;an Golović, biće nosilac liste te partije na lokalnim izborima koji će u Nik&scaron;iću biti održani 13. aprila. Iz Građanskog pokreta URA saop&scaron;teno je da je ta odluka jednoglasno donijeta na sjednici Op&scaron;tinskog odbora stranke. Navodi se da će Golović predvoditi listu koja će, kako je saop&scaron;teno, predstaviti program i ponuditi politiku sa kvalitetnim rje&scaron;enjima.

Golović nosilac izborne liste GP URA u Nikšiću

Đukanović: Neka se čelnici ASK pripreme za proces, svoj novac sam trošio za ono za šta sam htio